Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 4/1992

Digitalizirani arhiv — OCR tekst, može sadržavati greške; skenirana slika je mjerodavna.

Preuzmi PDF — broj 430 stranica · 38 MB · pretraživ tekstualni sloj

Datum broja

20. maj 1992.

Stranice

143–172 (30 digitalizovano)

Pouzdanost OCR-a

92.8 od 100 (prosjek po riječi; upozorenje ispod 85)

Original

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, signatura 6048/1992-A

SHA256 PDF-a

496f8f18c803ef21cab17bef29b6f04503604065ae01cfd01aaf59dfccd81d25

Srijeda, 20. maju 1992,

SLUŽBENI

LIST RBiH Broj 4 — Strana 143

._ — naređuje sprovođenje mjera pripravnosti i drugih potreb-
nih mjera na otklanjanju uzroka i posljedica vanrednog stanja,
— naređuje mobilizaciju oružanih snaga, ; ;

. — naređuje upotrebu jedinica milicije u zaštiti građana.
imovine 1 ustavom utvrđenog uređenja Republike u slučaju
vanrednog stanja i rata,

— utvrđuje plan opremanja Armije Republike, materijalno-
tehničkim sredstvima i opremom.

Član 9.
m U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti obrane, Predsjed-
ništvo Republike pored ovlašćenja iz člana 8. ove uredbe:
o — osigurava jedinstvo i cjelovitost sistema obrane u Repub-
— razmatra pitanja od općeg značaja za obranu Republike,
— utvrđuje smjernice o sadržaju i načinu izrade planova ob-
rane Republike, ratnih okruga i općina,

- donosi svoj plan organiziranja i djelovanja u slučaju rata,
AM utvrđuje plan organizacije, razvoja i opremanja oružanih
snaga,

— utvrđuje ratnu organizaciju službe državne sigurnosti,

— odlučuje o. organiziranju i izvođenju mobilizacijskih i
drugih vježbi oružanih snaga, civilne zaštite, službe osmutranja
i obavještavanja, jedinica veze rukovođenja i kriptozaštite, kao
1 organa, poduzeća i drugih organizacija i pravnih lica,

— imenuje i razrješava načelnika i zamjenike načelnika
Glavnog štaba oružanih snaga, na prijedlog Vlade Republike
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu; Vlada),

— utvrđuje mirnodopsku i ratnu formaciju oružanih snaga,

— utvrđuje i dodjeljuje priznanja iz oblasti obrane,

— Vrši i druge poslove u oblasti obrane iz svoje nadležnosti.

Član 10.

Predsjedništvo Republike u ratu, na prijedlog Vlade donosi
uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz nadležnosti Skup-
šune Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Skup-
ština) ako ne postoji mogućnost njenog sastajanja. Predsjed-
ništvo podnosi ove uredbe na potvrdu Skupštini čim ona bude
u mogućnosti da se sastane.

Član. 11.

Mjere iz člana 8. alijena 4. ove uredbe mogu se narediti sa-
ino za vrijeme trajanja vanrednog stanja.

Član 12.

Predsjedništvo Republike obrazuje Vojni savjet (u daljem
tekstu: Savjet).

Savjet u okviru prava i dužnosti Predsjedništva Republike
u oblasti obrane razmatra, zauzima stavove i predlaže Pred-
sjedništvu sva značajnija pitanja iz oblasti vojne obrane a na-
ročito:

— razmatra pitanja rukovođenja oružanim snagama,

— razmatra prijedlog plana obrane Republike,

- razmatra planove razvoja oružanih snaga,

— razmatra pitanja organizacije oružanih snaga,

— razmatra pitanja ostvarivanja vojne obaveze i drugih oba-
veza građana u oblasti obrane,

— razmatra stanje obrambenih priprema Republike,

— razmatra pitanja opremanja Armije Republike materijal-
no-tehničkim sredstvima i opremom.

Član 13.
_' Savjet se sastoji od predsjednika, određenog broja članova
i tajnika.
Aktom o obrazovanju Savjeta određuje se broj i sastav čla-

nova Savjeta.

k Akt o obrazovanju Savjeta donosi Predsjedništvo Republi-
e.
Predsjednik Predsjedništva Republike je po položaju pred-
sjednik Savjeta. .
lanovi Savjeta po položaju su: predsjednik Skupštine,
predsjednik Vlade, ministar obrane, ministar za unutarnje po-
slove, komandanti odnosno načelnici rodova i službi oružanih
snaga.

_ Načelnik Glavnog štaba oružanih snaga je po položaj
član i tajnik Savjeta.

Ostali članovi Savjeta imenuju se iz reda naučnih ' stručni;.
radnika i komandi oružanih snaga.

Organiziranje i način rada Savjeta utvrđuje se Poslovnikom
o radu Savjeta.

2) Skupština
Član/14.

Skupština na osnovu i u okviru Ustava, zakona, drugih
propisa i općih akata, u oblasti obrane:

— uređuje sistem obrane u Republici,

— razmatra stanje priprema za obranu i sigurnost Republi-
ke i donosi mjere za organiziranje, razvoj i jačanje obrane u
Republici,

— utvrđuje politiku izvršavanja zakona, drugih propisa i
općih akata u oblasti obrane i obaveze organa i organizacija u
Republici za njihovo izvršavanje,

— utvrđuje način osiguranja republičkih materijalnih rezer-
vi za slučaj rata,

— određuje način financiranja potrebe obrane,

- donosi svoj plan organiziranja i djelovanja u ratu,

— vrši i druge poslove u oblasti obrane iz svoje nadležnosti.

3) Vlada
Član 15.

Vlada je u okviru prava i dužnosti Republike odgovorna
Skupštini za predlaganje i sprovođenje politike i izvršavanje
zakona, drugih propisa i općih akata u oblasti obrane.

Član 16.

Vlada u oblasti obrane:

I. naređuje mobilizaciju jedinica, službi, štabova i povjere-
nika civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja i snaga
veza rukovođenja i kriptozaštite,

2. odlučuje o pripremi i izvođenju mobilizacijskih i drugih
vježbi ministarstava, drugih republičkih organa uprave i up-
ravnih organizacija. ' ;

3. utvrđuje prijedlog ratne organizacije službe državne si-
gurnosti,

4. utvrđuje program opremanja policije naoružanjem i ma-
terijalno-tehničkim sredstvima, .

5. utvrđuje organizaciju, razvoj i opremanje civilne zaštite.
službe osmatranja i obavještavanja, veza rukovođenja i kripto-
zaštite, _

6. utvrđuje prijedlog uredbi sa zakonskom snagom Za \rije-
me ratnog stanja,

7. utvrđuje kriterije i normative za popunu oružanih snaga.
civilne zaštite, rezervne policije i službe osmatranja i obavješ-
tavanja ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima,

$. određuje objekte od posebnog značaja za obranu Repub-
like i propisuje mjere zaštite tih objekata kao i nadležnost or-
gana za sprovođenje tih mjera,

9. određuje organizacije od posebnog značaja za obranu
Republike u skladu s planom obrane Republike, O

10. donosi svoj plan organiziranja i djelovanja u ratu i daje
suglasnost na planove ministarstava, drugih republičkih orga-
na uprave i upravnih organizacija, Ž

11. donosi propise o izvršavanju radne obaveze u svezi s
ubavljanjem poslova i zadataka za potrebe obrane,

12. donosi propise o izvršavanju obaveza davanja materi-
jalnih sredstava za potrebe obrane, ;

13. propisuje sadržaj i način izrade planova za uređenje te-
ritorija za potrebe obrane,

14. predlaže plan obrane Republike, '

15. predlaže mjere za razvoj obrane Republike, —— '

16. predlaže plan organizacije, razvoja i opremanja Oruža-
nih snaga; "

17. poduzima mjere za osiguranje republičkih robnih rezer-
vi za slučaj rata i njihov razmještaj u skladu s potrebama obra-
ne, a

18. utvrđuje prijedlog plana opremanja Armije Republike,
materijalno-tehničkim sredstvima i opremom,

SLUŽBENI

adrana 144 — Broj 4

19. poduzima i druge mjere utvrđene zakonom, drugim
propisima i općim aktima.

Član 17.

Vlada za vrijeme rata ili vanrednog stanja: ' ;

1. naređuje evakuaciju određenih kategorija stanovništva iz
ugroženih gradova u skladu s Planom obrane Republike.

2. poduzima mjere za prelaza! ministarstava 1 drugih re-
publičkih organa uprave i upravnih organizacija s mirnodop-
skog na ratnu organizaciju i izlazak na ratne lokacije,

3. stara se o realizaciji naređenih mjera za otklanjanje uzro-
ka i posljedica vanrednog stanja Iz svoje nadležnosti, '

4. osigurava prenošenje i sprovođenje naređenih mjera pri-
pravnosti i drugih mjera na teritoriji Republike.

4. Ministarsn o obrane

1. Djelokrug

"Član 18.

Ministarstvo obrane obavlja upravne, stručne i štabne po-
slove u djelokrugu obrane. utvrđene zakonom, drugim propisi-
ma i općim aktima. a naročito:

I. provodi utvrđenu politiku i smjernice i osigurava izvrše-
nje zakona, drugih propisa i općih akata u oblasti obrane,

2, prati i usklađuje aktivnosti na ostvarivanju utvrđene po-
litike sistema obrane,

3. neposredno organizira i izvršava poslove vojne obrane i
10:

— obavlja poslove vojne evidencije, regrutiranja, upućiva-
nja regruta na služenje vojnog roka, popunu i mobilizaciju
oružanih snaga i druge poslove vojne obveze, kao i popune i
mobilizacije organa, poduzeća i drugih pravnih lica,

— obavlja upravne i organizacijske poslove i zadatke oruža-
nih snaga, U KOJE

— razrađuje plan organiziranja, razvoja i opremanja oruža-
nih snaga, prati njegovu realizaciju i predlaže odgovarajuće
mjere.

— izrađuje i predlaže nadležnim organima na usvajanje mir-
nodopske i ratne formacije oružanih snaga,

— utvrđuje elemente za procjenu ugroženosti teritorije Re-
publike sa stanovišta ratnih dejstava,

— stara se o organiziranju ratnih oblika oružanog otpora,

— predlaže kriterije i normative za popunu oružanih snaga
ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima,

— predlaže norme za snabdijevanje i osiguranje drugih po-
treba oružanih snaga,

_ — izrađuje kriterije o uslovima i načinu uskladištenja, čuva-
nja i održavanja naoružanja i vojne opreme i stara se O zaštiti
materijalno-tehničkih sredstava i objekata u oružanim snaga-
ma, y

_— preko Glavnog štaba oružanih snaga rukovodi i koman-
duje oružanim snagama Reublike. ;

4. neposredno organizira i izvršava poslove civilne obrane,
koji se odnose na: .

— organiziranje, pripremanje, obučavanje i popunu jedini-
ca, službi, štabova i povjerenika civilne zaštite,

, 7 organiziranje, pripremanje i obučavanje službe osmatra-
nja i obavještavanja, :

— organiziranje i koordiniranje sprovođenja mjera zaštite i
spasavanja,

Zgranistcanie 1 sprovođenje sistema veza i kriptozaštite,
isluža Slom razvoja i okvirne formacije štabova, jedinica

Pe ev ne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja,

— organiziranje, pripremanje i sprovođenje pri
; a IpI J y je priprema za ob-
ranu Kreta i drugih pravnih lica,
— organiziranje, pripremanje i osi j
obavještavanje Prip. Je 1 osiguranje rada centra za

— organiziranje, neposredno i je i Ćeni
2 S izvođenje i prać I

nja građana za potrebe obrane, UG pre ćcaje abučava:

— predlaganje programa zajedničkih i s KESE K

E A . 1 samostalni
izradu elaborata za izvođenje vježbi. hivjezbii
. koordinira i; ikej
ra izradu plana obrane Republike i stara se o

njegovoj ažurnosti i upotrebljivosti i je ti
jekove p j neposredno rukuje tim

LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

6. izrađuje i donosi svoj plan organiziranja i djelovanja u
slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti,

7. predlaže propise o sadržaju, načinu izrade i donošenju
planova i programa u oblasti obrane,

$. usklađuje izradu planova obrane općina,

9. organizira i vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem
priprema za vojnu i civilnu obranu,

10. organizira i provodi mjere sigurnosti i zaštite obrambe-
nog organiziranja i pripremanja; kaoi tajnih podataka obrane,
II. stara se'o uređenju teritorija od značaja za obranu,

12, stara se o izboru | uređenju ratnih lokacija republičkih
organa,

13. rješava o žalbama i vrši druge upravne poslove u svezi s
vojnom, radnom i materijalnom obavezom, kao i obavezom
građana da učestvuju u civilnoj zaštiti i da se obučavaju za.ob-
ranu, te o obavezama organa, poduzeća i drugih pravnih lica u
eblasti obrane,

14. vrši i druge poslove i zadatke u oblasti obrane koji su
mu stavljeni u nadležnost.

2. Organizacija Ministarstva obrane
Član 19.

Ministarstvo obrane (u daljem tekstu: Ministarstvo) radi
obavljanja poslova i zadataka iz svog djelokruga u smislu čla-
na 18. ove uredbe van sjedišta Ministarstva ima okružne sekre-
tarijate za obranu kao područne jedinice i odjeljenja u općina-
ma.

Okružni sekretarija'i za obranu obrazuju se za područje vi-
še općina. Okružni sekretarijati za obranu obrazuju se, po pra-
vilu, za ista područja općina za koja su obrazovani centri služ-
bi sigurnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.

Za područje svake općine obrazuje se odjeljenje Ministar-
stva kao organizaciona jedinica Ministarstva.

Bliže odredbe o djelokrugu i načinu rada okružnih sekreta-
rijata za obranu i odjeljenja u općinama utvrđuje se aktom o
unutrašnjoj organizaciji Ministarstva.

Član 20.

Okružni sekretarijati za obranu obavljaju poslove iz djelok-
ruga Ministarstva koji im se, u skladu sa aktom o unutarnjoj
organizaciji Ministarstva stave u nadležnost.

Član 21.

Odjeljenja Ministarstva u općinama izvršavaju upravne i
stručne poslove vojne i civilne obrane iz nadležnosti Ministar-
stva za koja su obrazovana, u skladu sa aktom o unutarnjoj or-
ganizaciji Ministarstva.

Član 22.

Odjeljenja Ministarstva u općinama, na zahtjev skupštine
općine i izvršnog odbora općine dužna su da daju informacije
i podatke o stanju i problemima u oblasti obrane za područje
općine.

Član 23.

_ Za obavljanje poslova vojne i civilne obrane odjeljenja Mi-
nistarstva u općinama obrazuju odsjek za vojnu obranu i od-
sjek za civilnu obranu kao unutarnje organizacione jedinice.

Član 24.

U okviru odsjeka za civilnu obranu iz člana 23. ove uredbe

obrazuje se štab civilne zaštite za općinu.
Član 25.

_ Stručno-operativne i štabne poslove i zadatke u svezi orga-
niziranja, opremanja, obučavanja, osposobljavanja i upotreba

jedinica, ustanova, štabova i komandi oružanih snaga obavlja

Glavni štab oružanih snaga Republike, koji je u sastavu Minis-
tarstva, :

Član 26.

Glavni štab oružanih snaga u smislu odredbe iz člana 25.
ove uredbe naročito: ;
— stara se o organiziranju, opremanju i pripremama oruža-

Srijeda, 20. maja 1992.

ih snaga za izvršavanje Ustavom i zakonom utvrđenih obave

sad zadataka.

— ostvaruje rukovođenje i komandovanje komandama. šta
bovimu, jedinicama i ustanovama oružanih snaga,

— razrađuje plan upotrebe oružanih snaga.

— stara se o obučavanju u oružanim snagama,

— obavlja i druge poslove i zadatke iz svoje nadležnosti po
naređenju Predsjedništva Republike i ministra obrane.

Član 27.

Naredbu o prelasku Glavnog štaba oružanih snaga na rad

po ratnoj formaciji u ratu donosi Predsjedništvo Republike.
Član 28.

Načelnika i zamjenika načelnika Glavnog štaba oružanih
snaga postavlja i razrješava dužnosti Predsjedništvo Republike
na prijedlog Vlade. A ; .

Načelnik Glavnog štaba oružanih snaga je za svoj rad od-
govoran ministru obrane, a u pogledu rukovođenja i koman-
dovanja oružanim snagama Predsjedništvu Republike.

Član 29.

Stručno-operativne poslove i zadatke organiziranja, pripre-
manja, obučavanja i osposobljavanja jedinica, službi štabova i
povjerenika civilne zaštite obavlja Republički štab: civilne za-
štite, koji je u sastavu Ministarstva obrane.

Član 30.

Republički štab civilne zaštite u smislu odredbe člana 29.
ove uredbe naročito:

1. usklađuje organiziranje, pripremanje i funkcioniranje ci-
vilne zaštite u Republici,

2. razrađuje plan upotrebe i djelovanja civilne zaštite,

3. vrši operativne poslove rukovođenja akcijama zaštite i
spasavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od ratnih raza-
ranja, elementarnih nepogoda i drugih nesreća, u skladu sa od-
lukama Vlade,

4. razmatra stanje priprema civilne zaštite i predlaže mjere
na organiziranju i osposobljavanju civilne zaštite,

5. izdaje naredbe za upotrebu jedinica, službi, štabova i po-
vjerenika civilne zaštite na sprovođenju mjera zaštite i spasa-
vanja.

, 6. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti koje mu od-
rede Vlada i ministar obrane.

Član 31.

Unutarnju organizaciju Republičkog štaba civilne zaštite
utvrđuje Vlada na prijedlog ministra obrane.

Ministar obrane donosi propise o organizaciji i formaciji
jedinica, službi, štabova i povjerenika civilne zaštite.

Ratnu organizaciju Republičkog štaba civilne zaštite ut-
\rđuje Vlada.

Odluku o prelasku Republičkog štaba civilne zaštite sa mir-
nadopske na ratnu organizaciju donosi Vlada.

Član 32.
Komandanta Republičkog štaba civilne zaštite postavlja i
razrješava Vlada.
Načelnika i članove Republičkog štaba civilne zaštite po-
stavlja rješenjem ministar obrane.
lanove Republičkog štaba civilne zaštite po ratnoj.organi-
zuciji postavlja Vlada.

5. Ministarstva i drugi republički organi

Član 33.

Ministarstva i drugi republički organi uprave i upravne or-

.ganizacije u okviru svog djelokruga u oblasti obrane:
I. sprovode smjernice i odluke Predsjedništva Republike i
Vlade,

2. učestvuju u realizaciji naredbi i odluka Republičkog šta-
ba civilne zaštite,

3. ustupaju podatke od interesa za obranu Ministarstvu,
Vladi i Predsjedništvu Republike,

SLUŽBENI

LIST RBiH Broj 4 — Strana 145

O TUTIN

4. osiguravaju određene kapacitete i rezerve posebno zna
cajne za obranu Republike,

5. predlažu akte o unutarnjoj ratnoj organizaciji. izrađuji
Voj plan organiziranja i djelovanja u slučaju rata i provode
druge pripreme za rad u slučaju rata.

6. predlažu Vladi utvrđivanje obaveza poduzeća i drugih
pravnih lica u proizvodnji i pružanju usluga za potrebe obru-
ne.

7. vrše i druge poslove i zadatke u oblasti obrane utvrđene
zakonom. drugim propisima i općim aktima.

Član 34.

Ministarstvo unutarnjih poslova u oblasti obrane:

l. organizira i sprovodi pripreme za djelovanje i rad u slu-
čaju rata,

2. predlaže organizaciju i brojni sastav policije,

3. organizira mjere sigurnosu i zaštite objekata značajnih
za Republiku,

+. organizira, priprema i planira upotrebu policije u ratu, u
suradnji sa Ministarstvom.

2. Prava i dužnosti općine

Član 35.
_ Općina u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih ustavom
i zakonom, u sistemu obrane Republike na svom području or-
ganizira obranu i zaštitu, civilnu zaštitu. službu osmatranja i
obavještavanja, veze rukovođenja i kriptozaštite i provodi dru-
ge pripreme Za obranu u u slučaju rata organizira općenarodni
Otpor. :

Član 36.

U organiziranju i ostvarivanju priprema u obrani, općina:

I. poduzima organizacione, materijalne i druge mjere za
ostvarivanje prava i dužnosti građana u obruni,

2. osigurava osposobljavanje organa, poduzeća i drugih
pravnih lica za obranu,

3. donosi svoj plan obrane,

4. organizira rezervnu policiju,

) S. organizira civilnu zuštitu i osigurava njeno funkvionisa-
nje,

6. organizira službu osmatranja i obavještavanja i osigura-
va njeno funkcioniranje,

7. organizira veze rukovođenja i kriptozuštite i osiguravu
njihovo funkcioniranje,

8. osigurava izvršavanje poslova popune i mobilizacije oru-
žanih snaga vojnim obveznicima i materijalnim sredstvima iz
popisa, kao i raspored,i mobilizaciju građana i materijalnih
sredstava za organe. poduzeća i druga pravna lica,

9. osigurava izvršavanje poslova vojne obaveze i mobilizu-
cije,

10. organizira pripreme i obučavanje za obranu,

11. stara se o uređenju teritorija za potrebe obrane.

12. stara se o sprovođenju mjera sigurnosti i zaštite tajnosti
objekata i podataka od značaja za obranu,

13. obavlja i druge poslove i zadatke u oblasti obrane ut-
vrđene zakonom.

Član 37.
. Općina je dužna da osigura izvršavanje propisa i drugih

. ukata Predsjedništva Republike, Skupštine, Vlade i Ministar-

stva, kao i izvršavanje zadataka utvrđenih planom obrane Re-
publike. ;

Član 38.
U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti obrane skupština
općine:
u — utvrđuje politiku i osigurava njeno sprovođenje u općini
u skladu sa stavovima i smjernicama organa Republike,
- odlučuje o pitanjima od značaja za obranu, Ć)
— utvrđuje razvoj obrane, utvrđuje izvore financiranja u bu-
džetu općine, tm"
— utvrđuje organizaciju civilne zaštite, službe osmatranja i
obavještavanja, veza rukovođenja i kriptozaštite, F
- osigurava materijalne rezerve za potrebe rata, donosi

SLUŽBENI

LIST RBiH

Srijeda, 20, maja 1992,

Strana 146 — Broj 4
mnom NT

plan obrane općine i vrši i druge poslove iz oblasti obrane ut-
vrđene Ustavom, zakonom i statutom općine.

Član 39.

U ratu se obrazuje predsjedništvo skupštine općine. Pred-
sjedništvo skupštine rukovodi otporom na području općine.
Predsjedništvo donosi odluke iz nadležnosti skupštine općine
u slučaju kad skupština nije u me ;ućnosti da se sastane.

Predsjedništvo skupštine općine je dužno da da na potvrdu
te odluke čim skupština općine bude u mogućnosti da se sasta-
ne.

Član 40.

Predsjedništvo skupštine općine sačinjavaju: predsjednik
skupštine općine, predsjednik izvršnog odbora općine, načel-
nik odjeljenja Ministarstva, načelnik stanice javne sigurnosti,
komandant štaba civilne zaštite za općinu i predsjednici klubo-
va odbornika u skupštini općine.

Član 41.

Način rada predsjedništva skupštine općine i ostvarivanja
rukovođenja otporom u slučaju rata regulira se poslovnikom o
radu predsjedništva.

Predsjednik skupštine općine je po položaju predsjednik
predsjedništva skupštine općine.

Član 42.

Izvršni odbor općine:

— osigurava izvršenje utvrđene politike u oblasti obrane i
izvršavanje zakona i drugih propisa,

— prati stanje priprema u oblasti obrane i predlaže mjere
skupštini,

— usklađuje rad organa uprave u funkciji obrane,

— utvrđuje prijedlog plana obrane općine,

— donosi svoj plan organiziranja i djelovanja u slučaju rata
i daje suglasnost na planove organiziranja i djelovanja organa
uprave u slučaju rata,

— utvrđuje prijedlog plana razvoja civilne zaštite, službe os-
matranja i obavještavanja, veza rukovođenja i kriptozaštite i u
skladu sa zakonom i drugim propisima predlaže njihovu orga-
nizaciju,

= predlaže donošenje propisa iz oblasti obrane iz nadlež-
nosti skupštine općine, !

= utvrđuje prijedlog ratnih propisa,

= Stara se o sprovođenju naređenih mjera pripravnosti i
mobilizacije i drugih mjera koje naredi Predsjedništvo Repub-
IKE,

— obavještava skupštinu općine o stanju obrambenih pri-
prema na području općine, j
— vrši 1 druge poslove u oblasti obrane koji su mu zako-
nom, statutom i drugim propisima stavljeni u nadležnost.
Izvršni odbor općine u ratu osigurava organiziran prelazak
Gpćinskih organa uprave na ratnu organizaciju i usmjerava nji-
v rad.

Član 43.

Upravne i stručne poslove u oblasti obrane za potrebe op-
tine obavlja odjeljenje Ministarstva.

Član 44.

Općinski organi uprave u okviru svojih prava i dužnosti ut-
vrđenih zakonom i statutom kao i neposrednim stavovima i
smjernicama i uputstvima nadležnih ministarstava i drugih re-
publičkih organa uprave obavljaju poslove i zadatke u oblasti
obrane.

Općinski organi uprave u okviru svog djelokruga dužni su
da organima mjesnih zajednica pružaju pomoć i stvaraju kad-
rovske i materijalne uvjete za organiziranje i provođenje pri-
prema u oblasti obrane u mjesnoj zajednici.

Član 45.

Odredbe ove uredbe koje se odnose na općinu, skupštinu
općine, izvršni odbor općine i općinske organe uprave shodno
se primjenjuju i na Grad Sarajevo, skupštinu Grada Sarajeva,
izvršni odbor Grada Sarajeva i organe uprave Grada Sarajeva.

II! — PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA, PODUZEĆA |
DRUGIH PRAVNIH LICA U OBLASTI OBRANE -='

1. Prava i dužnosti građana u obrani
Član 46.

Građani, u skladu s Ustavom i zakonom imaju prava i duž-
nosti da izvršavaju vojnu, radnu i materijalnu obavezu, da
učestvuju u civilnoj zaštiti i obučavaju se za obranu.

Član 47.

Građani, pored prava i dužnosti iz čluna 46. ove uredbe
imaju pravo i dužnost da:

1. suglasno zakonu i planovima obrane budu raspoređeni u
oružanim snagama, civilnoj zaštiti, službi osmatranja i obav-
ještavanja, jedinicama veze rukovođenja i kriptozuštite, držav-
nim organima, poduzećima i drugim pravnim licima ili na dru-
gim zadacima obrane,

2. da se odazovu pozivu nadležnog organa, poduzeća ili
drugog pravnog lica za vršenje obaveza u oblasti obrane,

3. daju podatke značajne za obranu koje saznaju ili primi-
jete i najbitnije dostave centru za obavještavanje ili državnim
organima,

4. da daju potrebne podatke za vođenje evidencije u oblasti
obrane, kao i da u roku od osam dana od dana nastale promje-
ne prijave sve promjene koje se odnose na prebivalište, pro-
mjenu adrese stana, promjene u vezi imena, zasnivanje i pre-
stanak radnog odnosa. sticanje stručne spreme i druge promje-
ne od interesa za obranu.

Član 48.

Svi za rad sposobni građani koji su navršili 15 godina živo-
ta imaju radnu obavezu. Radna obaveza izvršava se i u organi-
ma državne uprave, poduzećima i drugim pravnim licima i
obavljanjem povremenih radova za potrebe obrane.

Radna obaveza se uvodi u slučaju rata ili vanrednog stanja.

Vlada donosi propise o organiziranju i izvršavanju radne
obaveze. =

Član 49.

Građani čija su materijalna sredstva popisana za potrebe
oružanih snaga ili druge potrebe obrane dužni su da na zahtjev

"Ministarstva ta sredstva dopreme na određeno mjesto u isprav-

nom stanju koje omogućava njihovo funkcioniranje.

Vlada donosi propise o načinu uzimanja materijalnih sred-

stava za potrebe obrane i propisuje naknade za ta sredstva.
Član 50.

U jedinicama i štabovima civilne zaštite dužni su učestvo-
vati radno sposobni građani od 18 do 60 godina starosti (muš-
karci), odnosno 55 godina (žene).

U jedinice, službe i štabove civilne zaštite ne raspoređuju
se:

— lica na službi u oružanim snagama,

— radnici organa unutarnjih poslova i pripadnici policije,

— trudnice i samohrani roditelji koji imaju jedno dijete
mlađe od sedam godina života odnosno dvoje ili više djece
mlađe od 10 godina života,

— pripadnici kazneno-popravnih ustanova,

— lica proglašena nesposobnim za služenje u civilnoj zašti-
ti.

Vlada donosi propise o utvrđivanju sposobnosti građana
za izvršavanje obaveza u oblasti obrane i prava na zdravstvenu
zaštitu.

Član 51.

Pravo i dužnost obučavanja za obranu imaju, pod uvjetima
propisanim zakonom, građani od navršenih 15 do navršenih
60 godina života (muškarci), odnosno 55 godina života (žene)
ako su sposobni za pohađanje obuke. Obavezi obučavanja pre-
ma odredbama ove uredbe ne podliježu trudnice, žene koje
imaju djecu mlađu od sedam godina života i lica nesposobna
2a obuku.

Vlada donosi propise o naknadama troškova za izvršenje
obaveza u oblasti obrane.

Srijeda, 20. maja 1992.

2. Prava i obaveze родигеса i drugih pravnih lica u obrani.
Član 52.

Poduzeća i druga pravna lica, uporedo sa vršenjem redov-
ne djelatnosti u miru. vrše pripreme za svoj rad u slučaju rata i
izvršavaju druge zadatke od interesa za obranu u skladu sa za-
konom, drugim propisima i općim aktima, planom obrane Re-
publike i planom obrane općine.

Član 53.

Poduzećima i drugim pravnim licima od posebnog značaja
za obranu Republike daju se posebni zadaci i obaveze za iz-
vršenje proizvodnje i usluga u slučaju rata.

Vlada određuje poduzeća i druge organizacije od posebnog
značaja za obranu Republike.

Član 54.

Poduzeća i druga pravna lica od posebnog značaja za obra-
nu Republike dužna su postupiti po zahtjevu Ministarstva u
pogledu zadovoljavanja potreba obrane uz planiranje svog ra-
da u skladu s planom obrane Republike.

Član 55.

Poduzeća i druge organizacije dužne su na zahtjev Minis-
tarstva obrane proizvoditi predmete i vršiti usluge od poseb-
nog značaja za obranu. |

Sredstva za izvršenje zadataka iz prethodnog stava obez-
bjeđuju se u republičkom budžetu. „Ra a

Međusobna prava ı dužnosti poduzeća i Ministarstva ure-
đuju se ugovorom.

Član 56.

Investitori za izgradnju objekata na područjima koja odre-
di Vlađa dužni su pridržavati se posebnih uvjeta i postupati po
zahtjevima Ministarstva.

Član 57.

Poduzeća i organizacije koje provode prostorne i urbanis-
tičke planove dužni su obezbijediti posebne mjere koje odredi
Ministarstvo. :

Član 58.

Pumpne stanice, skladišta i drugi objekti koji sadrže zapa-
ljive tečnosti i gasove i skladišta i objekti za smještaj eksploziv-
nih materija moraju se, zbog mjera sigurnosti, graditi na propi-
sanoj udaljenosti od drugih objekata.

Ako se dozvola za gradnju zahtijeva u posebno određenoj
zoni oko objekata, instalacija i uređaja koji su namijenjeni po-
trebama obrane i od posebnog su značaja za obranu Republi-
ke, organ uprave nadležan za izdavanje građevinske dozvole
dužan je da prije izdavanja dozvole pribavi suglasnost Minis-
tarstva.

Objekte, instalacije i uređaje iz stava 2. ovog člana, kao i
2 oko tih objekata, instalacija i uređaja određuje ministar
obrane.

Član 59.

Poduzeća i organizacije u oblasti drumskog, željezničkog i
PTT prometa u slučajevima potrebe za prioritetnim prevože-
njima od interesa za obranu dužne su postupiti po naredbama
Ministarstva.

Poduzeća i druge organizacije i organi koji se bave naučno-
istraživačkim radom dužne su Ministarstvu obrane staviti na
uvid i dati na korišćenje podatke kojima raspolažu a koji su
značajni za obranu.

3. PRAVA 1 DUŽNOSTI MJESNE ZAJEDNICE

Član 60.

Građani u mjesnoj zajednici u okviru svojih prava i duž-
nosti utvrđenih zakonom, statutom i planom obrane općine
putem svojih organa:

– organiziraju i pripremaju jedinice civilne zaštite, organi-
ziraju i sprovode mjere zaštite ı spasavanja i staraju se o pri-
premama ı sprovođenju samozaštite,

SLUŽBENI

LIST RBiH Broj 4 – Strana 147

– organiziraju i vrše obučavanje prađana za potrebe obra-
ne,

– organiziraju zanatsku proizvodnju i proizvodnju u doma-
бој radinosti, 4 (Ре

– obavljaju poljoprivrednu proizvodnju i vrše zaštitu po-
ljoprivrednih proizvoda, X a i 7

– organiziraju i vrše snabdijevanje, zbrinjavanje i zadovo-
ljavanje komunalnih i drugih potreba stanovništva u slučaju
rata,

– obavljaju i druge poslove iz svoje i nadležnosti koje im
роујеге općinski organi uprave.

Član 61.

U izvršavanju poslova i zadataka obrane od zajedničkog
interesa, mjesne zajednice su dužne da ostvaruju međusobnu
suradnju kao i suradnju s poduzećima i drugim pravnim lici-
ma na svom području, da usklađuju pripreme i planove za or.
ganiziranje i djelovanje u slučaju rata.

IV – DJELOKRUG I ORGANIZACIJA VOJNE OBRANE
1. Zajedničke odredbe

Član 62.
Vojna obrana je najširi oblik organiziranja i pripremanja
građana za oružanu borbu.

. Vojna obrana u smislu ovog zakona, obuhvata: organizira-
nje, pripremanje, razvoj i rukovođenje oružanim snagama, po-
punu oružanih snaga ljudstvom i materijalno-tehničkim sred-
stvima, poslove i zadatke vojne obveze, evidenciju, regrutira-
nje, popunu, osposobljavanje građana za vođenje oružane bor-
be i mobilizaciju.

Član 63.
Organiziranjem vojne obrane osigurava se racionalno i cje-
lovito obavljanje svih poslova vojne obrane i osnovna obaveza
obrane Republike.

2. Oružane snage

Član 64.

Oružane snage se formiraju radi organiziranja i priprema-
пја građana za vođenje oružane borbe.

Član 65.

Organizacija, rukovođenje i komandovanje oružanim sna-
вата utvrduje se Uredbom sa zakonskom snagom o oružanim
snagama Republike Bosne i Herćegovine
3. Popuna ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima

Član 66.

Rasporedđivanjem ljudstva i materijalnih sredstava u oruža-
ne snage, rezervnu policiju, civilnu zaštitu. službu osmatranja i
obavještavanja, organe društveno-političkih zajednica, „podu-
zeća ı druge organizacije i pravna lica osigurava se učešće svih
snaga i sredstava na teritoriji Republike na način da se najpot-
punije iskoriste stručne i druge sposobnosti građana za potre-
be obrane.

Član 67.

Vlada donosi bliže propise o kriterijima i načinu popune 12
člana 66. ove uredbe.

Član 68. .
Pri raspoređivanju ljudstva, u oružanim snagama, rezer-
j policiji, jedinicama veze, civilnoj zaštiti i službi osmatra-–
nja i obavještavanja obezbjeđuje se srazmjerna nacionalna za-
stupljenost naroda i narodnosti Republike.

Član 69.

Popuna materijalno-tehničkim sredstvima vrši se iz ratne
rezerve, materijalno-tehničkim sredstvima iz popisa, nabav-
kom sredstava i na drugi način u skladu s planovima.

Strana 148 — Broj 4

SLUŽBENI LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

V = DJELOKRUG I ORGANIZIRANJE CIVILNE
OBRANE

I. Zajedničke odredbe
Član 70.
Civilna obrana je najširi oblik organiziranja, pripremanje
osposobljavanja građana, organa. poduzeća i drugih prav nil
lica za učešće u vanoružanom otporu i za zaštitu I spasavanie
ljudi i materijalnih dobara od posljedica ratnih dejstava, ele-
mentarnih nepogoda i drugih nesreća.
Član7I. T:
U okviru civilne obrane organiziraju se i razvijaju sljedeći
elementi: ! SKOOERNNI
— civilna zaštita kao sistem zaštite 1 spasavanja,
— služba osmatranja i obavještavanja, —
— veze rukovođenja i kriptozaštite, osim Za
diranja oružanim snagama, ,
— planiranje i obuka, osim obuke p

potrebe koman-
ripadnika oružanih sna-

— obrambene i zaštitne pripreme organa, poduzeća i drugih
pravnih lica.
2, Civilna zaštita
Član 72.
'ivilna zaštitu anizi i a i sprovodi kao sis-
Civilna zaštita se organizira, priprema I | sis
tem zaštite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara
od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda, tehničko-tehno-
loških i drugih nesreća i opasnosti u miru 1 ratu.
Član 73.
Republika osigurava izgradnju jedinstvenog sistema zaštite
i spasavanja.

Općina osigurava najpotpunije angažiranje svih raspoloži-
vih snaga i sredstava na zadacima zaštite i spasavanja ljudi i
! naterijalnih dobara na svom području.
Član 74.

Zaštitu i spasavanje provode:
!. građani,

2. poduzeća i druga pravna lica koja su opremljena i ospo-
sobljena za zaštitu i spasavanje,

_ 4. službe za zaštitu i spasavanje koje se osnivaju u poduze-
ćima i drugim pravnim licima, odnosno koje se posebno obra-
Zuju.

4. jedinice, štabovi i povjerenici civilne zaštite.

Poduzeća i druga pravna lica iz stava |. točke 2. ovog člana
određuju se planom obrane Republike i planovima obrane op-
ćina.

Bliže propise o obrazovanju i funkcioniranju službi iz stava
I. točke 3. ovog člana donosi Vlada.

Član 75.

Ministarstvo vrši upravne i stručne poslove koji se odnose
na organiziranje, opremanje i obučavanje jedinica, štabova i
povjerenika civilne zaštite, kao i na organiziranje mjera zaštite
1 spasavanja, te obučavanje i osposobljavanje građana za orga-
niziranje 1 sprovođenje samozaštite.

Ostala ministarstva i drugi republički organi uprave vrše, u
skladu sa svojim djelokrugom, stručne poslove za štabove ci-
vilne zaštite u sprovođenju određenih mjera zaštite i spasava-
nja, osposobljavanja građana za sprovođenje samozaštite i 0s-

posobljavanju pojedinih službi zaštite i spasavanja.

Član 76.
Civilna zaštita obuhvata;
— samozuštitu građana,
— mjere zaštite i spasavanja,
— službe zaštite i spasavanja,
- jedinice civilne zaštite,
— štabove i povjerenike civilne zaštite.

Član 77.

Samozuštita građana obuhvata obučavanje, opremanje i
poduzimanje preventivnih i operativnih mjera i postupaka za
neposrednu ličnu i uzajamnu zaštitu i spasavanje građana u
poslovnim i stambenim zgradama, u javnim i drugim objekti-
ma i na drugim mjestima na kojima građani žive i rade.

Član 78.

Radi zaštite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i
drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i
drugih nesreća u miru i ratu poduzimaju se sljedeće mjere za-
štite i spasavanja:

. sklanjanje ljudi, materijalnih i kulturnih dobara,
evakuacija,

. zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,

. zamračivanje,

. radiološka zaštita,

. kemijska zuštita,

. biološka zuštita,

. zuštita i spasavanje od rušenja,

. Zaštita i spasavanje na vodi i pod vodom,

. zaštita i spasavanje od požara,

- zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,

. prva medicinska pomoć,

- zaštita i spasavanje životinja,

. asanacija terena,

. zaštita u prostornom i urbanističkom planiranju,
. zaštita i spasavanje u rudnicima.

17. zaštita bilja i biljnih proizvoda.

Vlada donosi bliže propise o organizaciji i provođenju mje-
ra zaštite i spasavanja iz stava 1. ovog člana.

Član 79.

Pri izgradnji objekata u gradovima i privrednim centrima i
drugim naseljenim mjestima koja bi, prema procjeni ugrože-
nosti od ratnih dejstava, mogla biti cilj napada u ratu, investi-
tor je dužan da u skladu s prostornim, odnosno urbanističkim
planom osigura izgradnju skloništa ili drugih zaštitnih objeka-
ta za zaštitu ljudi i materijalnh dobara.

Prostorni, odnosno urbanistički plan obavezno obuhvata
mjere zaštite i spasavanja, izgradnju novih i prilagođavanje
postojećih skloništa i drugih zaštitnih objekata za zaštitu i
sklanjanje ljudi i materijalnih dobara. 3

Investitori su dužni izgraditi skloništa u skladu s planom ili
uplatiti naknadu Ministarstvu u iznosu od 2% od ukupne vri-
jednosti građevinskog objekta za izgradnju javnih skloništa —
ukoliko investitor ne gradi sklonište.

Organ uprave nadležan za izdavanje građevinske dozvole,
odnosno upotrebne dozvole za objekat za koji se gradi skloniš-
te, ne može istu izdati ukoliko nisu ispunjeni propisani poseb-
ni uvjeti za izgradnju odnosno upotrebu skloništa.

ELSKIDNR NI

NPR

aa

Član 80.

Sredstva za izgradnju i održavanje javnih skloništa osigura-
vaju se iz republičkog budžeta i naknada investitora iz člana
79. stav 3. ove uredbe.

Bliža mjerila i kriterije o načinu izgradnje i održavanja
skloništa uredit će Vlada posebnim propisima.

Član 81.
_ Vrsta i dinamika izgradnje javnih i drugih skloništa utvrđu-
ju se godišnjim programom izgradnje i održavanja javnih sklo-
ništa u Republici koji donosi Vlada.

Član 82.

Skloništa i zaštitni objekti moraju se redovito tehnički kon-
trolirati i održavati u ispravnom stanju.

Inspekcijski nadzor nad održavanjem i korišćenjem sklo-
ništa vrši Ministarstvo.

Ministar obrane određuje poduzeća i druga pravna lica ko-
ja mogu vršiti tehničku kontrolu i održavanje skloništa.

Poduzeća i druga pravna lica iz stava 3. ovog člana moraju
biti stručno osposobljena i tehnički opremljena za vršenje po-
slova tehničke kontrole i održavanja skloništa.

Srijeda, 20. maja 1992. SLUŽBENI

LIST RBiH Broj 4 – Strana 149

Član 83.

Skloništa i drugi zaštitni objekti projektiraju se i izvode ta-
ko да se mogu koristiti i zu mirnodopske potrebe.

Način i uvjete korišćenja јаугић i blokovskih skloništa u
miru utvrđuje ministar obrane.

Član 84.

Dezaktiviranje i uništvanje neeksplodiranih ubojnih sred-
stava u miru mogu vršiti samo lica koja su zdravstveno sposob-
па i stručno osposobljena za izvršavanje tih poslova na osnovu
ovlaštenja ministra obrane.

Lica iz stava 1. ovog člana imaju pravo na novčanu nakna-
du.

Visinu naknade licima iz stava 2. ovog člana utvrđuje mi-
nistar obrane.

Član 85.

Jedinice civilne zaštite obrazuju se kao jedinice opće na-
mjene i specijalizirane jedinice.

Jedinice opće namjene ı specijalizirane jedinice civilne za-
štite imaju komplementarnu ulogu u odnosu na druge učesni-
ke u zaštiti i spasavanju iz člana 74. ove uredbe. :

Član 86.

Ministarstvo obrazuje republičke i окгигпе jedinice civilne
zaštite.

U općinama se obrazuju općinske jedinice civilne zaštite.

Poduzeća i druga pravna lica po pravilu obrazuju jedinice
civilne zaštite opće namjene u skladu s procjenom ugroženosti.

U jedinice civiline zaštite angažira se, po pravilu, do 8% za-
poslenih radnika.

Ministarstvo preko republičkog štaba civilne zaštite vrši
operativne poslove rukovođenja akcijama zaštite i spasavanja
građana, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja, ele-
mentarnih nepogoda i drugih opasnosti u miru i ratu i usmje-
rava pripreme za zaštitu ı spasavanje.

Član 87.

Republički štab civilne zaštite organizira se u sastavu Mi-
nistarstva i ima mirnodopsku i ratnu organizaciju.
Mirnodopsku organizaciju Republičkog štaba civilne zašti-
te utvrđuje ministar obrane aktom o unutrašnjoj organizaciji
Ministarstva, uz suglasnost Vlade.
. Ваши organizaciju i poimenični raspored članova Repub-
ličkog štaba civilne zaštite utvrđuje Vlada.

Član 88.

Komandanta Republičkog štaba civilne zaštite postavlja i
razrješava dužnosti Vlada.

Komandant Republičkog štaba civilne zaštite ima status
rukovodećeg radnika u Ministarstvu.

„Komandante okružnih štabova i štabova civilne zaštite za
općine i grad Sarajevo imenuje i razrješava dužnosti rješenjem
ministra obrane po prethodno pribavljenom mišljenju izvršnih
odbora općina, odnosno izvršnog odbora Grada Sarajeva.

: СЈап 89.
_ Okružni Štabovi civilne zaštite obrazuju se u sastavu okruž-
nih sekretarijata za obranu.

Štabovi civilne zaštite za općine obrazuju se u sastavu odje-
lenja Ministarstva za općine.

i Član 90.

сз Bliže propise o organizaciji i djelokrugu štabova civilne za-
štite, kao i propise o organizaciji i formaciji jedinica i povjere-
nika civilne zaštite donosi ministar obrane.

Uputstvo o načinu popune, materijalnog osiguranja i evi-
denciji pripadnika civilne zaštite donosi ministar obrane.
3. Osmatranje i obavještavanje

Сјап 91.

Sistem osmatranja i obavještavanja u Republici čine služba
osmatranja i obavještavanja u Ministarstvu, poduzeća i druga
pravna lica koji se u okviru svoje djelatnosti bave osmatranjem

i utvrđivanjem određenih pojava u oblastima hidrometeorolo-
gije, vatrogastva, seizmologijv. “ravstva. radiološke zaštite,
poljoprivrede, elektroprivrede, saobraćaja. zaštite životne oko-
line i drugim oblastima.

Služba osmatranja i obavještavanja u Republici osigurava
praćenje 1 otkirvanje#svih vrsta opasnosti od ratnih dejstava,
elementarnih перовода i drugih nesreća koje mogu ugfčoziti ZI-
vote i zdravlje ljudi i materijalna. kulturna i druga dobra.

Član 92.

Poduzeća i druga pravna lica iz člana 91. ove uredbe dužni
šu сепитта za obavještavanje dostavljati podatke utvrđene ak-
tom kojim se uređuje organizacija i funkcioniranje sistema 05-
matranja i obavještavanja.

Akt iz stava 1. ovog člana donosi Vlada.

Član 93.

Služba osmatranja i obavještavanja za izvršenje svojih za-
dataka može koristiti sistem veza za opće i posebne potrebe,
sredstva imalaca samo određenih sredstava уеге 1 veze za ро-
trebe rukovođenja organa Republike.

Imaoci sistema i sredstava veze iz stava 1. ovog člana dužni
su službi osmatranja i obavještavanja omogućiti prioritetno
korištenje tih veza.

Elektoprivredna, vodoprivredna i druga poduzeća koja ko-
riste hidrosisteme dužna su osigurati blagovremeno obavješta-
vanje i uzbunjivanje stanovništva o opasnostima izazvanim na
hidrosistemima koje koriste, da svojim sredstvima izgrade. do-
rade i održavaju sisteme za uzbunjivanje i obavještavanje, od-
nosno da se uključe u sistem za uzbunjivanje u Republici i
učestvuju u dogradnji ı održavanju tog sistema.

Član 94.

Novinske i radio-difuzne organizacije i druga sredstva in-
formiranja dužna su određene obavijesti odmah objaviti od-
nosno prekinuti emitiranje redovnih emisija radi hitnih obavi-
jesti.

Na zahtjev nadležnog organa PTT organizacije su dužne
osloboditi sve zauzete kanale ı prioritetno ustupiti kanale veza
za službu osmatranja i obavještavanja.

Član 95.

Vlasnici poslovnih, stambenih i drugih objekata dužni su
ustupiti dio prostora za instaliranje uređaja i sredstava za 05-
matranje i obavještavanje.

Rješenja o postavljanju sirena i drugih sredstava iz stava Il.
ovog člana donosi načelnik odjeljenja Ministarstva za орети.

Član 96.

Bliže propise o organizaciji i

funkcioniranju sistema i
obavještavanja donosi Vlada. :

Akt o unutarnjoj organizaciji centara za obavještavanje i
osmatračkih stanica donosi ministar obrane.

4. Veze rukovođenja i kriptozaštite

Član 97.

Za potrebe organa Republike radi osiguranja гикоуодсаја
i komandiranja u slučaju neposredne ratne opasnosti 1 u ratu
Ministarstvo obrane oeganizira i priprema sistem veza rukovo-
đenja i mjere kriptozaštite i sigurnosti prenosa tajnih podataka
i informacija tehničkim sredstvima veze.

U Ministarstvu se obrazuje služba veze rukovođenja za rea-
lizaciju veza rukovođenja. -

Pripadnici službe iz stava 2. ovog člana za potrebe osobne
zaštite mogu biti naoružani osobnim naoružanjem

Organizaciju i način funkcioniranja službe veza гикоуоде-
nja i kriptozaštite utvrđuje ministar obrane.

Član 98.

Imaoci veza dužni su da sprovode pripreme za funkcioni-
ranje veza za potrebe obrane u skladu s vlastitim planom orga-
niziranja i djelovanja u ratu i s planom ob

Funkcionalne veze Ministarstva unutarnji
žanih snaga moraju biti usklađene sa sistemo:

nja i kriptozaštite iz stava 1. ovog člana.

Strana 150 — Broj 4 SLUŽBENI LIST RBiH Srijeda, 20. maja 1992.

5. Obučavanje i osposobljavanje za obranu
Član 99.

Rudi sticanja stručnih znanja i vještina za vojnu i civilnu
obranu, građani imaju pravo i dužnost da se obučavaju i 0spo-
sobljavaju za obranu.

Obučavanje za obranu,
preko svojih organizacioni i Ki
nastavnim planovima i programima obuke. , va

Za Kiteke obučavanja za obranu Ministarstvo obrazuje
centre za obuku. Pod uvjetima propisanim zakonom. odgov

rajuće centre za obuku mogu obrazovati i općine za pouct e
abuke snaga obrane koje obrazuje općina, u skladu sa ovom
urzdom.

organizira i sprovodi Ministarstvo
h jedinica u skladu s jedinstvenim

Član 100.

'J obučavanju za odbranu učestvuju humanitasne i druge
društvene organizacije i u je u skladu sa svojim
daci na imaju posebnu ulogu u obrani i zaštiti i spasavanju.

Član 101.
ripadnici jedinica, službi i štabova civilne zaštite, kao i
Mire? Čile zaštite imaju obavezu da najmanje jedan
dan u toku kalendarske godine provedu na obuci.
Uvježbavanje pripadnika iz stava |. ovog člana vrši se, po
pravilu svake četvrte godine u trajanju od dva do pet dana.
Pored obaveze pohađanja obuke i uvježbavanja iz stava l. i
2. ovog člana, odgovorna lica u civilnoj zaštiti (komandiri jedi-
nica, rukovodioci službi, komandanti, načelnici i članovi šta-
bova, rukovaoci specijalnim materijalno-tehnićkim sredstvima
idr.) imaju obavezu da se obučavaju na specijalističkim kurse-
sima, koji se, po pravilu, organiziraju svake godine u trajanju
od dva do deset dana. KORI i
Nastavne planove i programe za obučavanje i uvježbavanje
pripadnika civilne zaštite donosi ministar. obrane po prethod-
no pribavljenom mišljenju Republičkog štaba civilne zaštite.
Kurseve iz stava 4. ovog člana organizira i realizira Minis-

larstvo.

Član 102.

Obuka pripadnika službe osmatranja i obavještavanja kao
specijalistička obuka organizira se i sprovodi po nastavnom
planu i programu kojeg za svaku godinu donosi ministar od-
vrane.

Član 103.

Obučavanje za obranu kadrova raspoređenih na ratne duž-
nosti u poduzećima i drugim pravnim licima obaylja se po na-
stavnim planovima koje za svaku godinu donosi ministar obra-
ne.

Član 104.

Obuka stanovništva za samozaštitu i druge zadatke u obra-
ni može se vršiti i putem sredstava masovnog komuniciranja i
na drugi pogodan način.

Ministar obrane posebnim nastavnim planom i programom
za svaku godinu utvrđuje programske sadržaje obuke stanov-
ništva. u

Član 105.

U školama i na fakultetima se vrši obavezna obuka za ob-
ranu.

Ministarstvo obrane i ministarstvo nadležno za poslove ob-
razovanja zajednički utvrđuju programske sadržaje i fond ča-
sova predmeta za obučavanje za obranu učenika osnovnih i
srednjih škola. {

Sveučilišta donose nastavni plan i program predmeta za
obučavanje za obranu studenata, uz suglasnost ministra obra-
ne.

U izboru nastavnika za nastavni predmet iz stava 3. ovog,

člana višim školama i na fakultetima učestvuje i predstavnik
Ministarstva.

druženja koje u skladu sa svojim Za-:

Član 106.

U okviru obuke izvode se i vježbe oružanih snaga, civilne
zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, veza rukovođenja i
kriptozaštite, poduzeća i drugih pravnih lica.

Vježbe iz stava 1. ovog čl. mogu se organizirati i izvoditi
kao samostalne i kao zajedničke vježbe.

Odluku o izvođenju samostalnih i zajedničkih vježbi dono-
si Predsjedništvo Republike ako u vježbi učestvuju pripadnici
iz dvije i više općina.

Odluku o izvođenju vježbi pripadnika iz jedne općine do-
nosi izvršni odbor te općine po prethodno pribavljenoj suglas-
nosti Ministarstva.

6. Planiranje obrane

Član 107.

U cilju organiziranih priprema za efikasno funkcioniranje
sistema obrane u ratu donose se: Plan obrane Republike, Plan
obrane općine i planovi organiziranja i djelovanja državnih or-
gana, poduzeća i drugih pravnih lica.

G Član 108.

Planom obrane Republike utvrđuju se zadaci, organizacija,
snage, sredstva, mjere i postupci državnih organa, poduzeća i
drugih pravnih lica za slučaj rata.

Odredbe plana obrane Republike obavezujuće su za sve
one na koje se odnose.

Član 109.

Plan obrane Republike priprema Ministarstvo obrane u su-
radnji sa ostalim ministarstvima i drugim republičkim organi-
ma i upravnim organizacijama.

Vlada utvrđuje prijedlog plana obrane, a donosi ga Pred-
sjedništvo Republike.

Izvode iz Plana obrane Republike Ministarstvo obrane do-
stavlja svima na koje se odnose zadaci utvrđeni Planom.

Član 110.

Planom obrane općine detaljno se razrađuju pitanja ut-
vrđena u Planu obrane Republike i određuju konkretni izvršio-

. CI

Odredbe Plana obrane općine su obavezujuće za sve one
na koje se odnose.

Plan obrane općine izrađuje odjeljenje Ministarstva obrane
za općinu, a donosi ga skupština općine za prijedlog izvršnog
odbora općine.

Član III.

Planovima obrane razrađuju se pitanja vojne i civilne obra-
ne.
Predsjedništvo Republike donosi bliže propise o sadržaju i
načinu izrade planova obrane.

Član 112.

Svi državni organi, poduzeća i druga pravna lica imaju
obavezu da utvrđuju i donose planove svog organiziranja i dje-
lovanja u slučaju rata.

Planovima iz stava 1. ovog člana utvrđuje se organizacija i
način izvršavanja zadataka utvrđenih planovima obrane Re-
publike i općine, odnosno zadataka iz domena civilne obrane.

= Član 113.

Planove iz člana 112. ove uredbe donose funkcioneri koji
rukovode državnim organima, odnosno organi upravljanja u
poduzećima i drugim pravnim licima određeni njihovim op-
ćim aktima. s

Bliže propise o sadržaju i načinu izrade i donošenja plano-

"va iz stava 1. ovog člana donosi ministar obrane.

Član 114.

Izvršni odbor općine donosi poseban plan priprema i ure-
đenja teritorije za potrebe obrane i zaštite, u skladu sa zahtje-

vima Ministarstva.

7. Sigurnost u oblasti obrane

Srijeda, 20. maja 1992,

Član 115.
Rudi zaštite tajnosti informacija. podataka, dokumenata |
objekata od značaja za obrambeno organiziranje i funkcionira-

ne sistema obrane u Republici, poduzimaju se posebne mjere
u oblasti obrane. ;

Clan 116.
Ministarstvo obrane organizira i sprovodi obavještajnu dje-
1 tnost ii kontraobavještajnu zaštitu u sklopu mjera iz prethod-
iog člana u suradnji sa Ministarstvom unutarnjih poslova.

Član 117.

U suradnji sa ministarstvom nadležnim za poslove prometa
i veza i sa Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvo ob-
rane se stara o sprovođenju mjera protivelektronskog osigura-
nja pri korišćenju elektronskih i tehničkih sredstava radi zašti-
te tajnih podataka obrane.

Član 118.

Vlada posebnim propisima utvrđuje način određivanja taj-
nih podataka u oblasti obrane i o posebnim mjerama i postup-
ecima za zuštitu tih podataka.

Član 119.

Vlada određuje: zabranjene zone u kojima se može ograni-
ćiti kretanje, boravak i nastanjivanje: objekte od posebnog
značaja za obranu: područja oko objekata od posebnog znaću-
ja za obranu na kojima se ne mogu graditi drugi objekti bez
suglasnosti Ministarstva obrane: područja u kojima premjer i
geološka, geodetska, geofizička i hidrološka istraživanja zem-
ljišta mogu vršiti samo poduzeća i druga pravna lica koja dobi-
ju suglasnost Ministarstva obrane.

Član 120.
Način zaštite objekata od posebnog interesa za obranu Re-
publike na prijedlog Ministarstva obrane i Ministarstva unu-
tarnjih poslova određuje Vlada.

VI - INSPEKCIJSKI NADZOR
Član 121.
Odredbe Zakona o državnoj upravi koje se odnose na in-

apekcijski nadzor primjenjuju se i na inspekcijski nadzor u ob-
lasti obrane ako ovom uredbom nije drugućije određeno.

Član 122.
Ministarstvo obrane vrši neposredan inspekcijski nadzor u

pogledu provođenja zakona, drugih propisa i općih akata, pla-
nova i drugih mjera u oblasti obrane.

Član 123.

Ministarstvo obrane vrši neposredan inspekcijski nadzor
organiziranja i pripremanja oružanih snaga, civilne zaštite,
službe osmatranja i obavještavanja, veza rukovođenja i kripto-
zuštite, kao i pripremanja organa, poduzeća i drugih pravnih
lica za izvršavanje zadataka obrane i zaštite i spasavanja ljudi i
materijalnih dobara,

Član 124.

Inspektor ili drugo ovlašćeno lice za vršenje inspekcijskog
nadzora ima pravo i dužnost da:

I. vrši pregled i provjeru općeg stanja priprema i izvršava-
nje radnji i mjera u svezi obrane,

2. vrši pregled planova i drugih akata vezanih za obranu,

3. naredi otklanjanje nezakonitosti u izvršenim radnjama i
mjerama, kao i neusklađenosti u pripremama i planovima i
drugim aktima iz oblasti obrane,

4. naredi obustavu mjera i radnji koje nisu u skladu sa za-
konom i drugim propisima iz oblasti obrane i o nađenom sta-
nju i poduzetima mjerama upozna ministra obrane,

5. naredi organima i organizacijama da podnesu izvješće o
otklanjanju nedostataka,

6. angažira pripadnike vojne policije i radnike policije za
osiguranje izvršenja inspekcijskog nadzora.

Poduzeća i druga pravna lica, kao i građani, dužni su po-
stupiti po nalazima inspektora i drugih ovlašćenih lica.

SLUŽBENI

— RS SZ

" POZIM

LIST RBiH Broj 4 — Strana 151

——— — — ———— VI

U vršenju inspekcijskog nadzora inspektori i druga ovluš-
cena lica pružaju potrebnu stručnu pomoć komandama, štabo-
\ima, jedinicama i ustanovama oružanih snaga, poduzećima i
drugim pravnim licima i o stanju njihovih priprema za obranu
mlormira nadležne organe.

Član 125.
_U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor rješenjem nare-
đuje izvršenje poslova i zadataka, odnosno otklanjanje odre-
đenih nepravilnosti i nedostataka i utvrđuje rok za njihovo iz-

vršenje. Protiv rješenja inspektora prigovor se izjavljuje minis-
tru. Caa

Zalba po rješenju ministra se izjavljuje Vladi u roku od
osam dana od dana prijema rješenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Rješenje doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne
može voditi upravni spor.
Član 126.

_Ministarstvo obrane donosi propise o sadržaju i načinu
vršenja inspekcijskog nadzora u oblasti obrane.

\II - POSEBNE ODREDBE O RADNIM ODNOSIMA

Član 127.

Ministar obrane može radniku ministarstva prekinuti od-
nosno odložiti korišćenje godišnjeg odmora, ako određene ne-

odložne poslove obrane ne bi mogao izvršiti drugi radnik ili

ako to zahtijeva neodložno izvršenje određenog posla obrane,
dok takvi razlozi traju.

Član 128.
, Radnici Ministarstva dužni su da pri odlasku iz mjesta pre-
bivališta obavijeste neposrednog rukovodioca u Ministarstvu o
promjeni mjesta boravišta. .

Član 129.

Zbog posebnih uvjeta rada, težine i prirode poslova obrane
i zaštite i odgovornosti za njihovo obavljanje, radnicima, ruko-
vodećim radnicima i funkcionarima Ministarstva koji obavlja-
ju određene poslove i zadatke osiguravaju se uvećana sredstva
za plaće u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za plaće rad-
nika đrugih ministarstava, u skladu sa zakonom.

Radnicima koji ostvaruju sredstva za plaće po odredbama
ovog člana ne pripada dio sredstava za plaću za rad duži od
punog radnog vremena, rad noću, rad u dane tjednog odmora
i za obaveznu prisutnost i pripravnost u slučaje,tma vršenja
inspekcijskog nadzora i poslove mobilizacijskih : drugih vježbi
i dežurstava.

VIII - FINANCIRANJE OBRANE

Član 130.

Sredstva za financiranje potreba obrane osiguravaju se u
republičkom budžetu.

Član 131.

Financijska sredstva za opremanje snaga koje na osnovu
ove uredbe obrazuju općina i Grad Sarajevo osiguravaju se u
budžetu općine, odnosno budžeta Grada Sarajeva.

Financijska sredstva za financiranje potreba obrane, u dije-
lu koji prevazilazi vlastite potrebe poduzeća i drugih pravnih
lica, a koja se utvrđuju planovima obrane Republike, općine i
Grada Sarajeva osiguravaju se u republičkom budžetu, budže-
tu općine odnosno budžetu Grada Sarajeva.

Član 132. -

Poduzeća, druge organizacije i pravna lica financiraju vlas-
tite potrebe obrane.

; Član 133.

Vlada donosi bliže propise o načinu finansiranja određe-
nih potreba obrane i načinu obezbjeđenja finansijskih sredsta-
va za te potrebe.

__- —

Mrana 152 = Broj 4

X = KAZNENI ODREDBE

Član 134.

Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara kazniće se
za prekršaj poduzeće, ustanova ili drugo pravno lice:

I. ako ne osigura osposobljavanje organa. poduzeća i dru-
sih pravnih lica za obranu u skladu sa stavovinii i smjernicu-
ma Republike (član 36. točka 2.).

2. ako ne provodi određene poslove vojne obaveze i mobi-
lizacije u skladu s ovom uredbom (član 36. točka 9).

3. ako ne sprovodi mjere sigurnosti. zaštite tajnih objekata
i podatika od značaja za obranu (član 36, točka 12... ;

4. ako ne osigura izvršenje propisa i drugih akata Predsjed-
ništa Republike. Skupštine. Vlade i Ministarstva, kao i izvrši
vanje zadataka utvrđenih planom obrane Republike (član 37.).

5. ako se suglasno zakonu i planovima obrane ne omogući
građaninu da bude raspoređen u oružanim snagamu. civilni
zaštiti, službi osmatranja i obavještavanja. jedinicama veže ru
kovođenja i kriptozaštite. državnim organima. poduzećimi: I
drugim pravnim licima i organizacijama ili na drugim zadio.
ma obrane (član 47.), '

6. ukoliko suglasno odredbuma zakona ne utvrdi radnu
obavezu radno sposobnih građana (član 4$.).

7. uko ne postupi u skladu s propisima Vlade u pogledu
uzimanja materijalnih sredstava od strane građana za potrebe
obrane (član 49.),

$. ako ne vrši pripreme za rad u slučaju rata i ne izvršava
druge zadatke od interesa za obranu u skladu sa zakonom. pla-
nom obrane Republike i planom obrane općine (član ,

9. ako ne utvrdi i ne izvrši zadatke od posebnog značaja za
obranu Republike u pogledu izvršavanja proizvodnje i usluga
u slučaju rata (član 53.),

10. ako odbije zahtjev Ministarstva u pogledu proizvodnje
i vršenja usluga od posebnog značaja za Republiku (član 54.).

I. uko se investitori i druga pravna lica ne pridržavaju po-
sebnih uvjeta po zahtjevu Ministarstva u koje utvrdi Vlada
(član 56.).

12. ako ne poštuju zahtjeve Ministarstva u pogledu provo-
đenja prostornih 1 urbanističkih planova (član 57.).

13. ako ne sprovode mjere sigurnosti kod izgradnje objeka-
ta 1 instalacija (član 58.).

14. ako ne postupi po naredbamu Ministarstva u PTT, že-
ljezničkom i drumskom saobraćaju (član 59. stav |.),

_15. ako se od strane određenih organizacija ili ustanova
Ministarstvu ne stave na uvid i korišćenje podaci značajni za
obranu (član 59. stav 2.), i

16. ako se građanima u mjesnoj zajednici ne omogući iz-
vršavanje zakonskih obaveza (član 6().),

_ 17. ako ne osigura najpotpunije angažiranje svih raspoloži-
vih snaga i sredstava na zadacima zaštite i spasavanja ljudi i
materijalnih dobara na svom području (član 73.),
_ 18. ako ne provode utvrđene mjere radi zaštite i spasavanja
ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara u skladu s propi-
som Vlade (član 78.),

a. x ako ne izvrši obaveze u vezi izgradnje skloništa (član

20. ako skloništa i zaštitne objekte neredovno tehnički kon-
troliraju i drže u neispravnom stanju (član 82.),

__,2l. ako se javna i blokovska skloništa koriste suprotno uv-
jetima koje utvrdi ministar obrane (član 83.),

22. ako se ne obezbijedi dezaktiviranje i uništavanje odre-
denih ubojnih sredstava shodno propisima (član $4.),

23. ako se ne obrazuju propisane jedinice civilne zaštite

(član 86.),

24. ako centrima za obavještavanje ne dostave podatke ut-
vrđene propisima (član 92.),

25. ako imaoci sistema i sredstava veze službi osmatranja i
obavještavanja ne omoguće prethodno korišćenje tih veza
(član 93.), i

26. ako novinske i radio difuzne organizacije i druga sred-
stva informiranja ne objave određene obavijesti uz prekidanje
redovnog programa (član 94.),

27. ako imaoci veza ne sprovode pripreme funkcioniranja
veza za potrebe obrane shodno vlastitom i planu obrane Re-
publike (član 98.),

SLUŽBENI TIŠSI

RBiH Srijeda, 20. maja 1992,

28. ako se pripadnicima jedinica. službi i Stabova kao i pu-
\ erenika civilne zaštite ne omogući najmanje jedan dan obuke
toku kalendarske godine (član 101.),

29, ako se u školama i fakultetima ne vrši obuka za obranu
(član 105.).

30. ako se ne donesu planovi (član 108. i 112.),

31. uko se ne sprovođe mjere sigurnosti u oblasti obrane
(član 119.

32, uko se ne postupi po nalazima inspektora i drugih ov-
lašćenih lica (član 124.),

33. ako se ne osiguraju financijska sredstva za potrebe oh-
rane (član 131.).

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno li-
ce u poduzeću, ustanovi. organu i drugom pravnom licu kaz-
nom od 10. do 50.000 dinaru.

Za naroćito teže oblike prekršaja s većim posljedicama za
obranu može se izreći i kazna zatvora do 6() dana.

\ — PRELAZNI. I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 135.

Ministarstvo obrane i drugi republički organi koji su ovom
uredbom ovlašćeni za donošenje propisa radi izvršenja ove
uredbe. donijet će odnosno uskladiće te propise sa odredbuma
ove uredbe najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ove uredbe, ,

Općine, Grad Sarajevo, poduzeća i druge organizacije i
pravna lica uskladit će svoje statute i donijeti svoja akta naj-
kasnije u roku od 90 dana od dana donošenja propisa iz stava
1. ove uredbe.

Član 136.

Ministarstvo obrane će izvršiti organizacione, kadrovske i
druge pripreme za preuzimanje poslova sekretarijata za narod-
nu obranu i štabove teritorijalne obrane u skladu sa ovom
uredbom do 01. kolovoza 1992. godine.

Ministarstvo obrane će izvršiti organizacione, kadrovske i
druge pripreme za preuzimanje upravnih i drugih poslova ob-
rane od drugih ministarstava i drugih republičkih organa upra-
ve i upravnih organizacija do 30. lipnja 1992. godine.

Preuzimanjem u smislu stava 1. ovog člana na Ministarstvo

"se prenose predmeti, arhiva i drugi registarski materijal i opre-

raa, sredstva za rad i druga imovina koju koriste sekretarijati
.u narodnu obranu i štabovi teritorijalne obrane u Republici.

Član 137.

Na Republiku se prenosi naoružanje i vojna oprema na-
bavljeni iz sredstava poduzeća, fondova i drugih pravnih lica.

Na Republiku se prenose sredstva fondova skloništa i imo-
vine nabavljene iz tih fondova.

Svi nosioci imovine iz stava 1. ovog člana dužni su u roku
od 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe izvršiti po-
pis i dostaviti ga s pripadajućom dokumentacijom Ministar-
stvu obrane.

Naknadu za opremu i sredstva poduzeća, fondova i drugih
pravnih lica iz stava 1. ovog člana po preuzimanju od strane
Ministarstva obrane isplatiće Republika na način utvrđen po-
sebnim propisom Vlade..

Član 138.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi Za-
kon o općenarodnoj obrani (Službeni list SRBiHx, br. 3/84,
17787 i 35/90).

Član 139.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u + Služ-

'benom listu RBiHx, a odredba člana 43. ove uredbe primjenji-

vat će se od 01. siječnja 1993. godine.

PR 1153/92
14. svibanj 1992. god.
Sarajevo

; Predsjednik .
Predsjedništva Republike
Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegović, s. r.

Srijeda, 20. maja 1992,

54

Nu osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike
Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Herce-
govine, donosi

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O ORUŽANIM SNAGAMA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom uređuje se organiziranje oružanih snaga
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika)
kao zajedničke oružane sile svih građana, naroda Republike —
Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narod-
nosti koji u njoj žive, i rukovođenje i komandovanje oružanim
snagama Republike.

Član 2.

Oružane snage Republike ćini Armija Republike (u daljem
tekstu: Armija). U slučaju rata oružane snage, pored Armije,
čine i policija i naoružani sastavi koji se stavljaju pod jedin-
stvenu komandu oružanih snaga Republike.

Pod naoružanim sastavima u smislu stava 1. ove uredbe
podrazumijevaju se radnici koji rade na poslovima fizičkog
osiguranja u poduzećima i drugim pravnim licima, radnici ca-
rinske službe i drugih pograničnih organa.

II - ORGANIZACIJA ARMIJE

Član 3.

Armija se organizira, osposobljava i priprema u miru za vo-
đenje svih oblika oružane borbe i borbenih dejstava, kao udar-
na obrambena snaga Republike sa zadatkom da preduprijedi
agresiju i drugu opasnost za Republiku, da vodi oružanu bor-
bu protiv neprijatelja i učestvuje u zaštiti i spasavanju stanov-
ništva i materijalnih dobara u ratu, omogućavajući time mobi-
lizaciju svih obrambenih snaga Republike.

Član 4.

Armija se organizira u mirnodopske i ratne jedinice i usta-
nove.

Mirnodopske jedinice i ustanove popunjavaju se kadrovi-
ma na profesionalnom radu u Armiji i vojnim obveznicima ko-
ji po osnovu vojne obaveze služe vojni rok.

Ratne jedinice i ustanove popunjavaju se vojnim obvezni-
cima iz rezervnog sastava koji su odslužili vojni rok ili su na
drugi način osposobljeni za izvršavanje zadataka i dužnosti na
koje se raspoređuju.

Član 5.

Armija se sastoji od vidova, rodova i službi.

Vidovi su: kopnena vojska, ratno zrakoplovstvo, protuzrač-
na obrana i ratna mornarica.

Vidovi se sastoje od rodova i službi.

Rodovi se dijele na vrste i specijalnosti, a službe na grane i
specijalnosti.

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Predsjedništvo Republike) određuje rodove i službe u
Armiji i podjelu rodova i službi na vrste i specijalnosti.

Član 6.

U slučajevima vanrednog stanja Predesjedništvo Republike
može narednu. upotrebu jedinica Armije.

Za vrijeme, izvršavanja poslova i zadataka iz stava |. ovog
člana jedimce. Armije se stavljaju pod komandu Ministarstva
unutarnjih poslova. ;

Član 7.

U slučajevima ratnog stanja, jedinice policije koje uđu, po
odluci Predsjedništva, u sastav jedinice Armije stavljaju se pod
jedinstvenu komandu te jedinice.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 4 — Strana 153
/
Organizaciju komandi jedinica i ustanova Armije utvrđuje
P'edsjedništvo Republike ;

HI — RUKOVOĐENJE I KOMANDOVANJE ARMIJOM

Član $.

Predsjedništvo Republike je najviši organ rukovođenja i

komandovanja Armijom. !
Član 9.

U ostvarivanju rukovođenja i komandovanja Armijom,
Predsjedništvo Republike naročito: j

1. utvrđuje planove razvoja Armije;

2. utvrđuje organizaciju Armije i formaciju komandi, šta-
bova, jedinica i ustanova Armije; -

3. utvrđuje sastav rukovođenja i komandovanja u Armiji u
skladu sa zakonom;

4. prati sprovođenje utvrđene politike rukovođenja i ko-
mandovanja Armijom; ;

5. utvrđuje plan upotrebe Armije za slučaj rata i naređuje
upotrebu Armije u miru i u ratu; X

,,,6. daje smjernice za poduzimanje mjera pripravnosti i mo-

bilizacije Armije i smjernice za usklađivanje priprema i plano-
va Armije sa drugim nosiocima obrane;

7. utvrđuje planove naoružavanja i opremanja Armije:

8. utvrđuje vojnoteritorijalnu podjelu Republike; {

9. donosi osnovna pravila i druge akte koji se odnose na
strategiju oružane borbe, mobilizaciju, razvoj i upotrebu Armi-
Je i pravila kojima se regulira unutarnji red i odnosi u vršenju
vojne službe u Armiji; i

10. donosi propise o obuci u Armiji, o vojnoj disciplini i
druge propise predviđene zakonom, drugim propisima i općim
aktima;

_ 1. vrši i druge poslove rukovođenja i komandovanja Ar-

mijom u skladu sa Ustavom Republike i zakonom.

U vršenju poslova iz stava 1. ovog člana, Predsjedništvo
Republike donosi smjernice, direktive, pravila, odluke, nared-
be i druge akte.

Član 10.

Predsjednik Predsjedništva Republike u ime Predsjedniš-
tva:

1. predstavlja oružane snage u Republici i u inozemstvu:

2. potpisuje akte Predsjedništva Republike koji se odnose

na Armiju i stara se o njihovom sprovođenju;
3. vrši i druge poslove predviđene Ustavom Republike i za-

konom kao i poslove za koje ga ovlasti Predsjen.astvo Repub-
like.

Član 11.

Predsjedništvo Republike može određene poslove rukovo-
đenja i komandovanja Armijom, iz tačke 11. člana 9. ove
Uredbe, prenijeti na ministra obrane.

Ministar obrane odgovoran je Predsjedništvu Republike zu
poslove koje na njega prenese Predsjedništvo Republike

Za izvršavanje akata Predsjedništva Republike iz člana 9
stav 2. ove uredbe i za izvršavanje poslova rukovođenja i ko-
mandovanja Armijom, koje na njega prenese Predsjedništvo
Republike tim aktima ministar obrane donosi obavezne in-
strukcije, pravila, naređenja, uputstva i druge akte.

Član 12.

Rukovođenje i komandovanje u Armiji ostvaruju starješine
jedinica u ustanova Armije u skladu sa zakonom, drugim pro-
pisima i općim aktima.

Član 13.

, Rukovođenje i komandovanje u Armiji zasniva se na nače-
lima jedinstva komandovanja u pogledu upotrebe snaga i sred-
stava, jednostarješinstva i obaveze izvršavanja odluka, zapovi-
jesti i naređenja pretpostavljenog starješine, osim u slučajevi-
ma kad bi se izvršavanjem činilo krivično djelo.

Strana 154 — Broj 4

Član 14.

Jedinice i ustanove Armije i druge snage obrane'određene
Uredbom sa zakonskom snagom o obrani koje učestvuju u iz-
vršavanju zajedničkog zadatka, potčinjavaju se starješini koji
rukovodi izvršavanjem tog zadatka.

Član 15.

Jedinice i ustanove Armije popunjavaju se ljudstvom stal-
nog i ratnog sastava Armije i materijalnim sredstvima iz ratne
rezerve i materijalnim sredstvma koja su popisana za potrebe
Armije. Sad ; ..

Popuna ljudstvom i materijalnim sredstvima vrši se po pla-
novima popune Armije. NEK

Popuna ratnih jedinica i ustanova Armije iz rezervnog sas-
tava i materijalnim sredstvima iz popisa vrši se na teritorijal-
nom i proizvodnom principu, a može se vršiti i na drugi način,
u skladu sa planom razvoja Armije i mogućnostima za izvrše-
nje popune. ) ; = KOG

Radi proporcionalne popunjenosti Armije u starješinskom
sastavu Ministarstvo obrane poduzima mjere i aktivnosti za
osiguranje potrebnog broja kandidata za popunu vojnih škola,
planira popunu i vrši izbor kandidata za popunu vojnih škola.

U formiranju jedinica i ustanova Armije, vojničkog i starje-
šinskog kadra i lica na službi u Armiji mora se osigurati sraz-
mjera zastupljenosti naroda i narodnosti Republike.

Član 16.

U ratu ili u slučaju vanrednog stanja, kao i za potrebe voj-
nih vježbi i provjeravanja mobilizacijske spremnosti i obuke,
jedinice, ustanove i komande Armije popunjavaju se ljud-
stvom stalnog i ratnog sastava Armije, materijalnim sredstvima
iz ratne rezerve i iz popisa.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana, Armija se može popu-
njavati i drugim licima.

Pod drugim licima, u smislu stava 2. ovog člana, podrazu-
mijevaju se lica koja ne podliježu vojnoj obavezi a na svoj za-
htjev su primljena i stupila u Armiju.

Za vrijeme mira mogu se, radi obučavanja, dobrovoljno
uključivati na vojne vježbe i druge oblike obuke jedinica, usta-

nova i štabova i lica koja nisu vojni obveznici. Ke.
Lica iz stava 2. ovog člana u pogledu prava i obaveza izjed-
načuju se sa vojnim licima odnosno vojnim obveznicima.

Član 17.

U skladu sa planovima razvoja Armije i odlukama Pred-
sjedništva Republike, Ministarstvo obrane:

1. utvrđuje planove školovanja, proizvođenja i unapređiva-
nja aktivnih i rezervnih vojnih starješina za potrebe Armije;

2. utvrđuje plan regrutovanja i popune i brojni raspored
regruta u Armiji;

3. utvrđuje godišnje planove školovanja i usavršavanja ak-
tivnih i rezervnih vojnih starješina za potrebe Armije;

4. osigurava usklađenost i koordinaciju popune Armije i
drugih nosilaca obrane;

5. obavlja i druge poslove u svezi sa popunom Armije i
drugih nosilaca obrane vojnim ooveznicima i materijalnim
sredstvima iz popisa, koji su mu stavljeni u nadležnost.

Član 18.

Raspored vojnih starješina na dužnosti vrše;

I. Predsjedništvo Republike — starješina na dužnosti ko-
mandanta bataljona, njemu ravnog ili višeg položaja; na pri-
jedlog ministra obrane;

2. ministar obrane — na prijedlog načelnika Glavnog štaba
oružanih snaga — svih ostalih starješina u Armiji i drugim nosi-'
ocima obrane.

Član 19.

Regrutovanje i upućivanje regruta na služenje vojnog roka
i upućivanje lica iz ratnog sastava na službu u Armiju, kao i
raspored i preuzimanje materijalnih sredstava iz popisa za po-
trebe Armije, vrši se po propisima kojima se utvrđuju poslovi

vojne obaveze i mobilizacije.

"SLUŽBENI LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992,

IV = MOBILIZACIJA ORUŽANIH SNAGA
Član 20.

U slučaju vanrednog stanja ili izvršenog napada na Repub-
liku vrši se mobilizacija građana, oružanih snaga i drugih nosi-
laca obrane i materijalnih sredstava za potrebe obrane.

Mobilizacija se može vršiti i u slučaju ugroženosti mira u
svijetu.

Rudi provjeravanja mobilizacijske spremnosti pojedinih di-
jelova i drugih nosilaca obrane, mogu se vršiti mobilizacijske
vježbe i probna mobilizacija.

Mobilizacijom, Armija ili njezini dijelovi prelaze na ratnu
organizaciju i formaciju i dovode se u stanje pripravnosti i go-
tovosti za borbena dejstva po predviđenom planu.

Član 21.

Mobilizaciju oružanih snaga odnosno njenih dijelova i
drugih nosilaca obrane određenih Uredbom sa zakonskom
snagom o obrani naređuje Predsjedništvo Republike.

Radi provjeravanja mobilizacijske spremnosti i borbene
gotovosti oružanih snaga i drugih nosilaca obrane, odnosno
radi obuke ratnih jedinica i drugih nosilaca obrane, odnosno
radi obuke ratnih jedinica i ustanova, kao i radi učešća u zašti-
ti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća određene jedini-
ce i ustanove mogu se mobilizirati u miru, prema njihovoj rat-
noj organizaciji i formaciji.

Mobilizaciju oružanih snaga odnosno njenih dijeiova u
smislu stava 2. ovog člana, naređuje ministar obrane, u skladu
sa odlukom Predsjedništva Republike.

Član 22.

Opća mobilizacija Armije i drugih nosilaca obrane obuhva-
ta sve ratne jedinice i ustanove, a djelimična — određene jedi-
nice i ustanove Armije.

Član 23.

Mobilizacija Armije i drugih snaga obrane organizira se u
skladu sa planom mobilizacijskog razvoja, a izvršava se po
mobilizacijskim planovima ratnih jedinica i ustanova Armije.

Član 24.

Za pripremanje i izvršavanje mobilizacije Armije odgovor-
ni su: : ; Ta

I. ministar obrane — za pripremanje i izvršavanje mobiliza-
cije Armije i za druge poslove iz djelokruga Ministarstva obra-
ne:

2. starješine jedinica i ustanova Armije — za pripremanje i
izvršavanje mobilizacije jedinica i ustanova Armije.

Član 25.

Propise o pripremanju i izvršavanju mobilizacije Armije

donosi ministar obrane.

V - PRIPRAVNOST ORUŽANIH SNAGA

Član 26.

Pripravnost oružanih snaga obuhvata poduzimanje mjera
povećane borbene obuke, mobilizacijske, organizacijske, sigur-
nosne, propagandne i druge mjere i postupke koji su potrebni
radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti od iznenadnog napa-
da na zemlju i druge opasnosti i radi povećanja gotovosti i
spremnosti jedinica za izvršavanje borbenih zadataka.

Član 27.

Pripravnost oružanih snaga poduzima se u slučaju vanred-
nog stanja u skladu sa odlukom Predsjedništva Republike.

Član 28.

Poduzimanje određenih mjera pripravnosti jedinica i usta-
nova Armije na dijelu teritorije Republike ogroženom elemen-
tarnom ili drugom nesrećom, za čije je otklanjanje potrebna
pomoć Armije naređuje ministar obrane ili starješina koja ov-i
lasti ministar obrane.

Srijeda, 20. maja 1992. SLUŽBENI

VI – UČEŠĆE ARMIJE U ZAŠTITI 1 SPASAVANJU OD
ELEMENTARNIH I DRUGIH NESREĆA
Član 29.

Jedinice i ustanove Armije učestvuju u zaštiti i spasavanju
od elementarnih nepogoda ı drugih nesreća, u slučajevima u
kojima je neophodna hitna intervencija i kad jedinice civilne
zaštite i druge snage nisu u mogućnosti da otklone opasnost
koja prijeti stanovništvu i materijalnim i drugim dobrima, ili
posljedice elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Propise o pripremama 1 učešću jedinica Armije u zaštiti i
spasavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća donosi
ministar obrane.

Član 30.

Pozadinsko osiguranje Armije ostvaruju komande. štabovi,
jedinice i ustanove Armije.
VII – VOJNE ZASTAVE, OZNAKE PRIPADNOSTI
ARMIJI I OZNAKE ČINOVA 1 DUŽNOSTI

Član 31.
Jedinice 1 ustanove Armije im:aju svoju zastavu.
Zastave jedinica i ustanova Armije ustanovljava ı dodjelju-
je Predsjedništvo Republike.

Član 32.

Pripadnici Armije nose jedinstven znak pripadnosti Armiji

– prb Republike Bosne 1 Hercegovine.
Član 33.

Oznake vojnih činova jedinstvene su za Armiju.

U ratu – pripadnici Armije a u miru – ona lica koja nemaju
odgovarajući čin vojnog Starješine, nose jedinstvenu oznaku
vojne dužnosti koju vrše.

Uniforme, oznake činova, oznake dužnosti i oznake pri-

' padnosti rodovima i službama, propisuje Predsjedništvo КВе-
publike.

VIII – JEZIK 1 PISMO U ARMIJI

Član 34.

U Armiji je u službenoj upotrebi jezik kojim govore građa-
ni- Republike u skladu sa Ustavom i zakonom.
Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su.

IX – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 35.

Financiranje Armije vrši se iz republičkog budžeta i drugih
prihoda, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 36.

Kao dan formiranja Armije utvrđuje se 15. travnja 1992.
godine, dan kada su se sve naoružane formacije u Republici
objedinile u Teritorijalnu obranu Republike.

Član 37.

Oficirima, mlađim oficirima, građanskim licima i vojnici-
ma bivše Jugoslovenske narodne armije, koji su prešli u sastav
Teritorijalne obrane Republike do dana stupanja na snagu ove
uredbe, dobrovoljno sa oružjem ili bez oružja, dobrovoljno
van borbenih dejstava, osigurat će se služba u Armiji ili u pod-
uzećima i drugim pravnim licima, zavisno od organizacijsko-
formacijske strukture, broja formacijskih mjesta i broja jedini-
ca koje će prema posebnoj odluci Predsjedništva Republike bi-
ti formirane.

Član 38

Nadležni organi Republike dužni su voditi racuna o racio-
nalnom iskorišćenju nepokretnih i. pokretnih vojnih objekata
bivše Jugoslovenske narodne armije, koje je ona napustila i
predala Republici. | :

Vojnostambeni fond bivše Jugoslovenske narodne armije
na teritoriji Republike preuzet će Republika.

LIST RBiH Broj 4 – Strana 155

Član 39.

Pod pojmom »агире strane obrane« i »drugi nosioci obra-
ne« u smislu ove uredbe podrazumijevaju se snage i sredstva
propisana Uredbom sa zakonskom snagom o obrani.

Član 40.

Ministar obrane donijeće u roku od 30 dana. od dana stu-
panja na snagu ove uredbe propise i druge akte za izvršenje
ove Uredbe.

Član 41. ;

Do organiziranja Armije njenu funkciju. u skladu sa ovom
Uredbom, vršiće Teritorijalna obrana Republike Bosne i Her-
cepovine,

Član 42.

Danom početka primjene ove Uredbe prestaje da važi:

„1. Uredba o ukidanju dosadašnjeg Republičkog šuiba Teri-
torijalne obrane i obrazovanje Štaba Teritorijalne obrane Re-
a: Bosne i Hercepovine (»Službeni list SRBiH«. broj

792):

2. Uredba за zakonskom snagom о preuzimanju Zakona o
službi u oružanim snagama i njegovoj primjeni u Republici
Bosni i Hercegovini kao republičkog zakona O»Službeni list
RBiH. broj 2/92):

3. Odluka о objedinjavanju svih naoružanih snaga па teri-
toriji Republike Bosne ı Hercegovine Ру. broj: 01.01 1-306/92
od 9. travnja 1992. podine.

Član 43.
Ova uredba stupa па snapu odmah. a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.

PR. Broj: 116392
20. svibnja 1992. pod.
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH
Alija Izetbegović, s. r.

55

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine Predsjedništvo Republike Bosne
i Hercegovine, na predlog Vlade Republike Bosne i Hercegovi-
ne donosi

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O ZDRAVSTVENOJ
ZAŠTITI PRIPADNIKA TERITORIJALNE ODBRANE
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOYINE

Član 1.

Ovom uredbom reguliše se zdravstvena zaštita pripadnika
teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine i članova
njihove uže porodice.

Član 2.

Pripadnici Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Herce-
govine ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđe-
nom za radnike, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti
(»Službeni list SRBiH«, br. 18/86, 17/89 i 38/90).

lanovi uže porodice pripadnika Teritorijalne odbrane Re-
publike Bosne i Hercegovine, ostvaruju pravo na zdravstvenu
zaštitu u obimu koji je utvrđen za članove uže porodice radni-
ka.

Članovi uže porodice pripadnika Teritorijalne odbrane Re-
publike Bosne i Hercegovine smatraju se članovi uže porodice
iz člana 32. stav 2. tačka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Član 3.

U slučaju bolesti i povrede pripadnici Teritorijalne odbra-
ne Republike Bosne i Hercegovine ostvaruju pravo na nakna-
du u iznosu od 100% od osnova za naknadu.

пала 156 – Broj 4

Osnov za naknadu čini naknada Који ostvaruje Као рпрад-
nik Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine u
mjesecu koji je prethodio nastupanju slučaja po kojem ostva-
ruje pravo na naknadu.

Član 4.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u »Služ-
benom listu RBiH«.
PR. broj: 115492
14. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva Republike
Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegović, 5. r.

56

Na osnovu Атапатапа LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-

publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne

Hercegovine. na predlog Vlade Republikc Bosne ı Hercegovi-
ne. donosi

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O PRAVU NA IZUZETNU
PENZIJU ZA PRIPADNIKE SASTAVA TERITORIJALNE
ODBRANE REPUBLIKE BOSNE i HERCEGOVINE

Član |.

Pripadnicima sastava Teritorijalne odbrane Republike Bos-
ne i Hercegovine, može se priznati pravo na izuzetnu invalid-
sku penziju bez obzira da li ispunjavaju uslove za sticanje pra-
va na penziju po Zakonu o osnovnim pravima iz penzijskog i
invalidskog osiguranja koji je u skladu sa Uredbom sa zakon-
skom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona
koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republički zako-
ni (»Službeni list SRBiH«, broj 2/92) i Zakonu o penzijskom i
invalidskom osiguranju (»Službeni list SRBiH«, br. 38/90 i
22/91) i odrediti penziju u većem iznosu od iznosa koji im pri-
pada po odredbama ovih zakona.

Članovima porodice lica iz stava 1. ovog člana može se pri-
znati pravo na izuzetnu porodičnu penziju, bez obzira da li is-
punjavaju uslove za sticanje prava na porodičnu penziju po
Zakonu o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osigu-
ranja i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i odre-
diti penzija u većem iznosu od iznosa koji im pripada po od-
redbama ovih zakona.

izuzetna penzija iz st. 1. i 2. ovog člana u vrijeme priznava-
nja ne može biti manja od dvostrukog iznosa prosječnog lič-
nog dohotka u Republici Bosni i Hercegovini u mjesecu koji
prethodi mjesecu u kome se penzija priznaje i određuje.

O pravu i visini izuzetne penzije odlučuje Vlada Republike
Bosne i Hercegovine. ;

Penzija iz ove uredbe usklađuje se po odredbama Zakona
о osnovnim pravima iz penzijskog'i invalidskog osiguranja 1
opšteg akta Društvenog fonda za penzijsko i invalidsko osigu-
ranje Bosne i Hercegovine.

Republika Bosna i Hercegovina obezbjeđuje u republič-
kom budžetu sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje radi

pokrivanja obaveza koje nastaju priznavanjem ı usklađiva-
njem penzija iz člana 1. ove uredbe.

Član 3.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u »Služ-

benom listu RBiH«. :

"РК. broj 1155/92
Sarajevo, 14. maja 1992. godine

Predsjednik
Predsjedništva RBiH
Alija Izetbegović, s. r.

SLUŽBENI 1157 RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

57

Na osnovu Атапдтапа LI tačka 5. stav 3. na Ustav Ве-
publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne
1 Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Негсеро-
ујпе, donosi ž

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ UPRAVI

Član |.

U Zakonu o državnoj upravi – Ргее сеп! tekst (»Službeni
list SRBiH«, br. 8/90, 22/90, 10/91 i 14/91) član |. пијепја зе
1 glasi:

»Radi ostvarivanja funkcija državne uprave и Socijalistič-
koj Republici Bosni i Hercegovini, u skladu sa Ustavom i je-
dinstvenim osnovama sistema državne uprave uređenim Zako-
nom o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom iz-
vršnom vijeću i saveznim organima uprave (»Službeni list
SFRJ«, br. 23/78, 58/79, 21/82, 18/85, 37/88, 40/89, 72/89,
42/90, 74/90 i 35/91), ovim zakonom uređuje se ostvarivanje
prava, dužnosti i odgovornosti izvršnih organa društveno-poli-
tičkih zajednica i organa uprave u vršenju funkcija državne
uprave i njihovi odnosi u vršenju tih funkcija, organizacija or-
gana uprave društveno-političkih zajednica, osnovna pitanja o
inspekcijskom падгоги, opšta pitanja о povjeravanju javnih
ovlašćenja preduzećima i drugim pravnim licima, rukovođenje
organima uprave, sredstva za rad organa uprave, samouprav-
ljanje radnika u radnim zajednicama organa uprave, radni od-
nosi radnika organa uprave, kao i druga pitanja od značaja za
funkcionisanje organa uprave.«.

Član 2.
U članu 2. u stavu 1. riječ »kolegijalni« briše se.
Član 3.

Član 3. mijenja se i glasi:

»izvršni organi i organi uprave mogu, u okviru svojih pra-
va i dužnosti, da ostvaruju saradnju sa preduzećima i drugim
pravnim licima u pojedinim oblastima privrednih i društvenih
djelatnosti kad je to od interesa za rad izvršnih organa i orga-
na uprave.«.

Član 4.

Članovi 4. do 7. brišu se.
Član 5.

U članu 9. u stavu 1. riječ »svog« briše se.
Član 6.

_ _U članu 10. riječi: radnim ljudima i«, riječi: »organizaci-
јата udruženog rada i drugim samoupravnim organizacijama
i zajednicama« i u sedmom redu iza riječi »interesa« zarez i ri-
Ječi: »odnosno izvršavanje njihovih obaveza« brišu se.

Član 7.

„U članu 13. u stavu |. u osmom redu, riječi: »i stručnim«
brišu se, iza riječi »organizacijama« zarez se zamjenjuje tač-
kom, a ostali dio teksta briše se.

Član 8.

U članu 15. riječi: »samoupravnim opštim aktima, odnos-
по«, brišu se.

Član 9.

Član 16. mijenja se i glasi: :

»Prava, dužnosti, odgovornosti, organizacija i sastav Vlade
Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tek-
stu: Vlada) uređuju se zakonom u skladu sa Ustavom, a 'iz-
vršnih odbora opština (u daljem tekstu: izvršni odbor) zako-
nom i statutom opštine.«.

Srijeda, 20. maja 1992.

SLUŽBENI

j i LIST RBiH Broj 4 – Strana 157

Član 10.

U članu 19. u stavu 2. u alineji 2. u četvrtom redu riječ
»društvene«, riječ »samoupravnih« u osmom i desetom redu i
riječ »samoupravnog« u 13. redu, brišu se.

Alineje 3. do 6. brišu se.

Član 11.
U članu 24. u alineji 3. iza riječi »predloga« dodaju se rije-
či: »i podataka.
Član 12.

U članu 25. u alineji Il. u trećem redu riječ »društvene« i u
petom redu riječ »samoupravnih« brišu se.

Alineje 2. do 4. brišu se. ·

Dosadašnje alineje 5. do 7. postaju alineje 2. do 4.

Član 13.

U članu 28. u stavu 1. alineja 4. mijenja se i plasi:

» — O Stanju ostvarivanja prava i pravnih interesa građa-
na:«.

Član 14.

U članu 30. riječi: »delegata ı delegacija u vijećima skupšti-
ne« zamjenjuju se riječima: »odbornika u skupštinama opšti-
na, odnosno poslanika u Skupštini Socijalističke Republike
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Skupština SRBiH)«.

Član 15.
U članu 31. u stavu 1. riječ »vijeća« briše se.
Stav 2. briše se.

Član 16.

U članu 33. iza riječi »vijeća« dodaju se riječi: »Skupštine
SRBiH, odnosno sjednica«, a u četvrtom redu iza riječi »skup-
štine« dodaje se riječ »opštine«.

Član 17.

U članu 36. riječ »vijeća« briše se, a riječ »skupštine« za-

mjenjuje se riječju »skupštinu«.
Član 18.

U članu 37. u stavu 1. u alineji 2. riječi: »delegacijama i de-
legatima« zamjenjuju se riječima: »odbornicima, odnosno po-
slanicima«, riječ »vijećima« briše se, a riječ »skupštine« za-
mjenjuje se. riječju »skupštini«.

| Član 19.
„ U članu 38. и stavu 2. u alineji 3. riječi: » апома Којевјја!-
nih organa иргаче«, brišu se.
Član 20.

U članu 309. u stavu 1. u alineji 5. iza riječi »zajednica« za-
rez se zamjenjuje tačkom, a ostali dio teksta briše se.

U stavu 2. iza riječi »opštine« stavlja se tačka, a ostali dio
teksta briše se.

Član 21.
U članu 41. riječi: »članova kolegijalnih organa uprave«,
brišu se.
Član 22.

U članu 53. u alineji 2. riječi: »Republički sekretarijat za
pravosuđe i upravu (u daljem tekstu: Republički sekretarijat)«
zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo za pravosuđe i upravu
(u daljem tekstu: Ministarstvo)«.

U alineji 4. riječ »njihovih« briše se, a iza riječi »organa«
dodaju se riječi: »tih društveno-političkih zajednica«.

___Član 23.
U članu 54. stav 3. briše se. |
Član 24.

U članu 61. u stavu 1. riječi: »zakone i druge savezne i ге-
publičke propise i opšte akte za čije je izvršavanje odgovo-
ran«, zamjenjuju se riječima: »prava, dužnosti i odgovornosti

utvrđene ustavom, zakonom i drugim propisom«. a riječi: »til
propisa i opštih akata« zamjenjuju se riječima: »tih prav...
dužnosti i odgovornosti«.

Član 25.

U članu 62. stav |. mijenja se i glasi:

»Ako opštinski organ uprave ne izvršava prava, dužnosti i
odgovornosti utvrđene ustavom. zakonom i drugim propisom.
republički organ uprave odgovoran za stanje u upravnoj oblas-
ti dužan је да. neposredno ili preko ovlašćenog ограпа, izvrša-
va ustav, zakon i druge propise dok ih opštinski organ uprave
ne bude izvršavao.«.

U stavu 2. u prvoj rečenici riječi: »propisa i opštih akata«
zamjenjuju se riječima: »ustava, zakona i drugih propisa«.

Član 26.

U članu 63. u stavu 1. riječi: »zakone i druge savezne i re-
publičke propise i opšte akte« zamjenjuju se riječima: »ustav.
zakone i druge propise«.

Član 27.

U članu 67. u stavu 4. riječi: »republičkih organa uprave«
zamjenjuju se riječju »ministarstava«, a riječi: »republički ог-
pan uprave« zamjenjuju se riječju »ministarstvo«.

Član 28.
Iza člana 67. naziv odjeljka 7) mijenja se i glasi: -

»7) Odnosi izvršnih organa i organa uprave prema predu

zećima i drugim pravnim licima«.
Član 29.

Član 69. mijenja se i glasi: 1

»izvršni organi i organi uprave, u okviru svojih ovlašćenja,
vrše prema preduzećima i drugim pravnim licima prava i duž-
nosti utvrđene ustavom i zakonom, odnosno па zakonu zasno-
vanoj odluci skupštine opštine.«.

Član 30.

U članu 71. u stavu 1. riječ »samoupravnim.« briše se.
Član 31.

Članovi 74. i 75. brišu se.
Član 32.

Iza člana 75. odjeljak 8) Odnosi izvršnih organa i organa
uprave prema društveno-političkim i društvenim organizacija–
ma i udruženjima ргадапа« i čl. 76. до 79. brišu se.

Član 33.

U članu 85. u stavu 1. riječi »društveno-politčkih organiza-
cija«, brišu se.

Član 34.

Iza člana 88. dodaje se novi odjeljak Ва) i novi čl. 88a, 88b,
88c. i 88d, koji glase:

»9a) Obezbjeđivanje izvršenja odluka Ustavnog suda Bos-
ne i Hercegovine.

Član 88a.

Vlada obezbjeđuje u slučaju potrebe izvršenje odluka Us-
tavnog suda Bosne i Hercegovine, preko republičkih organa
uprave u čiji djelokrug, odnosno oblast društvenog života, 5ра-
da pitanje na koje se ta odluka odnosi (u daljem tekstu: repub-
lički organ).

U slučaju iz prethodnog stava nadležni republički organ će,
na osnovu naloga Vlade, obezbijediti izvršenje odluke Ustav-
nog suda Bosne i Hercegovine.

Član 88b.

Radi izvršenja rješenja donesenog na osnovu člana 390.
Ustava SRBiH, republički organ donosi zaključak o izvršenju
rješenja. }

U zaključku iz pa stava navešće se sadržina rješe-
nja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odrediti odgovorno
lice u državnom organu ili drugom pravnom licu koje je dužno

~vwTTzkmETao VI (IT ата са

halo aa auA ri Ty i

„AZ IE LI

L_____,

da izvrši rješenje i utvrditi rok za dovrovoljno izvršenje rješe-
nja, koji ne može biti kraći od 24 sata ni duži od tri dana.

Ako odgovorno lice iz prethodnog stava ne izvrši rješenje
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u utvrđenom roku repub-
lički organ obezbijediće izvršenje tog rješenja.

Član 88c.

Odgovorno lice u državnom organu ili drugom pravnom li-
cu koje ne izvrši rješenje iz prethodnog člana ili onemogući ov-
lašteno lice u izvršenju ovog rješenja Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, kazniće se za krivično djelo kaznom zatvora od
tri mjeseca do pet godina.

Član 884.

Odgovorno lice u državnom organu ili drugom pravnom li-
cu koje primijeni zakon koji je po odluci Ustavnog suda Bosne
i Hercegovine prestao da važi ili primijeni propis ili drugi op-
šti akt koji je Ustavni sud poništio ili ukinuo. kazniće se 21 kri-
vično djelo kaznom zatvora od ип mjeseca do pet godina«.

Član 35.
U članu 89. stavu 1. riječi: »delegacija i delegata« zamje-
njuje se riječima: »odbornika, odnosno poslanika«.
1 Član 36.
Član 90. briše зе.
4 Član 37.

U članu 91. riječ »inokosnog« briše se, u trećem redu га ri-
ječi »uprave« zarez se zamjenjuje tačkom, a ostali dio teksta
briše sc.

Član 38.

Članovi 92. i 93. brišu se.

Član 39.

U članu 95. u stavu ]. riječi: »i društveno-političkih organi-
zacija« brišu se. :

Član 40.

Član 98. mijenja se i glasi: |

»Za vršenje stručnih, tehničkih i drugih poslova га potrebe
skupštine društvenopolitičke zajednice, izvršnog organa, orga-
na uprave i drugih državnih organa, kao i za potrebe fondova i
mjesnih zajednica, mogu se obrazovati određene zajedničke
stručne, tehničke i druge službe. A.

Akt o obrazovanju službe iz prethodnog stava donosi skup-
ština društveno-političke zajednice, u skladu sa prethodnim
sporazumom organa, organizacija i zajednica za koje će se po-
slovi vršiti«.

Član 41.

_ U članu 102. u stavu 2. riječi: »Republički sekretare zamje-
njuju se riječju »Ministar«.

Član 42.

U članu 103. u stavu 1. riječ »inokosni« briše se.

_ О stavu 2. riječ »inokosni« zamjenjuje se riječju »opštin-
ski«, a riječi: »i opšinske komisije, Као kolegijalni organi up-
rave« brišu se.

U stavu 4. riječi: »i opštinske komisije« brišu se.

Član 43.

U članu 104. u stavu 2. riječ »njenom« briše se, a iza riječi
»odboru« dodaju se riječi: »tih opština«.
U stavu 3. u sedmom redu riječ »njihovim« briše se, a iza

Г riječi »odborima« briše se tačka i dodaju riječi: »tih opština«.

Član 44.

U članu 109. stav 1. mijenja se i glasi:

Za vršenje upravnih i drugih stručnih poslova iz okvira
prava i dužnosti Republike obrazuju se ministarstva i republič-
ke uprave kao republički organi uprave«,

U stavu 2. iza riječi: »zavodi« stavlja se zarez, riječ »i« bri-
бе se, a iza riječi »direkcije« dodaju se riječi: »i druge upravne
organizacije«.

“ Sana 158 – Вгој 4 SLUŽBENI LIST RBiH Srijeda, 20. maja 1992.

Član 45.

U članu 110. riječi: »Republički sekretarijat obrazuje se«
zamjenjuje se riječima: »Ministarstvo se obrazuje«.

Član 46.
Član 111. briše se.

Član 47.

U članu 115. stav |. mijenja se i glasi:

»U sastavu uuistarstva mogu se obrazovati republičke ир-
rave, republički zavodi, republičke direkcije i druge republičke
upravne organizacije«.

U stavu 2. riječi: »republičkog organa uprave« zamjenjuju
se riječju »ministarstva«, a riječi: »Гипкетопега koji rukovodi
republičkim organom uprave« zamjenjuju se riječima: »minis-
tra koji rukovodi ministarstvom«.

Član 48.

U članu 116. u stavu |. riječi: »Funkcioner koji rukovodi
republičkim organom uprave« zamjenjuje se riječju »Minis-
tar«, a iza riječi »sastavu« dodaje se riječ »ministarstva«.

U stavu 2. riječi: »funkcioner koji rukovodi republičkim
organom uprave« zamjenjuju se riječima: »ministar koji ruko-
vodi ministarstvom«. \

U stavu 3. riječi: »funkcioner koji rukovodi republ. ım
organom uprave«, zamjenjuju se riječima: »ministar koji ruko-
vodi ministarstvom«.

Član 49.

Clan 121. briše se.
Član 50.

U članu 132. u stavu 2, riječ »samoupravnim« briše se.
Član 51.

U članu 142. riječi: »i društveno-političkim organizacija-
та« brišu se.

Član 52.
U članu 145. riječi: »Republički sekretarijat« zamjenjuju
se riječju »Ministarstvo«.
Član 53.

| U članu 152. u stavu |. riječi: »гериб Кот sekretaru« za-
mjenjuju se riječju »ministru«.
„О stavu 3. riječi: »republičkog sekretara« zamjenjuju se ri-
Ječju »ministra«.
Član 54.

U članu 155. u stavu |. riječi: »organizacijama udruženog
rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama,
društvenim organizacijama, udruženjima građana i drugim or-
ganizacijama (u daljem tekstu: »organizacije i zajednice koje
vrše javna ovlaštenja«) zamjenjuje se riječima: »preduzećima i
drugim pravnim licima«.

Član 55.

U članu 156. riječi: »društveno-političkim i društvenim or-
ganizacijama« brišu se.
Član 56.
Član 159. mijenja se i glasi:
»Ministarstvom rukovodi ministar.
Sekretarijatom rukovodi sekretar.
Upravom i upravnom organizacijom rukovodi direktor«.

Član 57.
U članu 161. u stavu 3. riječi: »društveno-političke organi-
zacije« brišu se.
Član 58.
. U članu 163. u stavu |. iza riječi »>imenuje« dodaju se rije-
či: »na četiri godine«.
Član 59.

„U članu 167. riječi: »i članovi kolegijalnog organa uprave«
brišu se.

Srijeda. 20. maja 1992.

Član 60.
О članu 168. uvodna rečenica mijenja se i glasi:
»Funkcioner je politički odgovoran«.
U alineji 1. riječ »njenog« briše se.
| I alineji 3. riječ »njenog« zamjenjuje se riječju »i«, iza rije-
či »organa« stavlja se tačka, a ostali dio teksta briše зе.

Član 61.
Clanovi 170xa. i 175a. brišu se.

Član 62.
U članu 177. stav 1. mijenja se i glasi:

_ »Funkcioner koji rukovodi organom uprave, пјероу zamje-
nik i rukovodeći radnik u organu uprave, ne mogu vršiti nikak-
Vu djelatnost u drugom organu. preduzeću i drugom pravnom
licu. niti obavljati djelatnost u vidu dopunskog zanimanja lič-
nim radom, odnosno ličnim radom i sredstvima u svojini рга-
дапа i drugim oblicima svojine«. :

ј U stavu 2. riječi: »delegata u skupštinama društveno-poli-
tičkih zajednica, osim delegata« zamjenjuju se riječima: »od-
bornika. odnosno poslanika u skupštinama, osim odbornika
odnosno poslanika«, riječi: »i sumoupravnih interesnih« brišu
se, iza riječi »zajednica«, dodaju se riječi: »i organima иргау-
ljanja Гопдоуа«, a riječi: »društveno-političkim i društvenim
organizacijama zamjenjuju se riječima: »sindikatu, politič-
kim organizacijama i društvenim organizacijama i udruženji-
ma građana«.

Član 63. ·
Iza člana 177. dodaje se novi član 177a., koji glasi:
»Član 177a.

_ Funkcioner, koji rukovodi organom uprave, njegov zamje-

nik i rukovodeći radnik u vršenju poslova i zadataka u organu

uprave ne mogu se rukovoditi svojim političkim ubjeđenjima,
niti ih mogu izražavati 1 zastupati«.

Član 64.
Iza člana 178. dodaje se novi član 178a, koji glasi:

»Član 178a.

Ostavka, odnosno razrješenje izvršnog organa društveno-
političke zajednice, povlači razrješenje funkcionera koji ruko-
vodi organom uprave, njegovog zamjenika i rukovodećeg rad-
nika u organu uprave.

Funkcioner koji rukovodi organom uprave, njegov zamje-
nik 1 rukovodeći radnik iz prethodnog stava ostaje na dužnosti
do novog imenovanja, odnosno postavljenja funkcionera koji
rukovodi organom uprave, njegovog zamjenika i rukovodećeg
radnika.

Funkcioner koji rukovodi organom uprave, njegov zamje-
nik i rukovodeći radnik iz prethodnog stava, koji ne bude po-
novo imenovan, odnosno postavljen, ostvaruje prava po od-
'redbama čl. 164. i I75. Zakona o državnoj upravi«.

Član 65.

Џејапи 181. stav 2. briše se.
· Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 2. mijenja se i glasi:
»Rukovodeći radnik daje svečanu izjavu pred funkcione-
rom koji rukovodi organom uprave u tekstu u kojem svečanu
izjavu daje funkcioner iz prethodnog stava«.

Član 66.

Član 182. mijenja se i glasi:

»Ministra imenuje i razrješava Skupština SRBiH na pred-
log predsjednika Vlade.

Direktora republičke uprave i direktora republičke uprav-
nv organizacije imenuje i razrješava Skupština SRBiH na pred-
log Vlade. :

Zamjenika ministra i zamjenika funkcionera 12 prethodnog
stava imenuje i razrješava Skupština SRBiH na predlog Vlade.

Direktora republičke uprave i direktora republičke uprav-
ne organizacije u sastavu ministarstva postavlja i razrješava

Vlada«.

SLUŽBENI Broj 4 – Strana 159

LIST RBiH
Član 67.
Članovi 183, 184. i 185. brišu se.
Član 68.

. U članu 186. u stavu |. riječi: »republičkom sekretaru« za-
mjenjuje se riječju »ministru«, a zarez 1 riječi: odnosno pred-
sjedniku republičkog komiteta« brišu se.

Član 69.

U članu 187. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»U ministarstvu se može, u skladu sa pravilnikom o unut-
rašnjoj organizaciji ministarstva, postaviti jedan ili više po-
moćnika ministra ı glavnih republičkih inspektora.

_ U ministarstvu se može, u skladu sa pravilnikom о unutraš-
njoj organizaciji, postaviti jedan podsekretar.«.
st. 3. i 4. riječi: »funkcioner koji rukovodi republičkim
organom uprave« zamjenjuju se riječju »ministar«.

U stavu 6. na kraju teksta iza riječi »organizacijama« tačka
se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a u republičkim upra-
vama i glavni republički inspektor«.

Član 70.

U članu 188. stav 1. mijenja se i glasi:

»Podsekretara i pomoćnika ministra, pomoćnika funkcio-
пега koji rukovodi drugim republičkim organom uprave ili ге-
publičkom upravnom organizacijom i glavnog republičkog in-
spektora, postavlja Vlada«.

Član 71.

U članu 193. u stavu 3. na kraju teksta iza riječi »uprave«
tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »kao i izvještaj o
izvršenju programa rada organa uprave.«.

Član 72.
U članu 201. stav 1. mijenja se 1 glasi:

»Sredstva za bruto lične dohotke čine sredstva za čiste lič-
ne dohotke i sredstva za poreze i doprinose iz bruto ličnog do-

hotka radnika i pripravnika, kao i druga sredstva koja se stiču

na ime ličnog dohotka.«. i
Član 73.

Član 203. mijenja se i glasi:

»Vrijednosti poslova i zadataka koje obavljaju ovlašćena
službena lica u Ministarstvu za unutrašnje poslove i s njima iz-
jednačeni radnici u kazneno-popravnim organizacijama, kao i
poslove i zadatke kriptozaštite i centara za obavještavanje u
organima uprave za narodnu odbranu utvrđuje se po озпоуа-
ma i mjerilima iz prethodnog člana utvrđenim za poslove i za-
datke istog stepena složenosti uvećana za 10% do 30%. .

Propisom Vlade se, na predlog funkcionera koji rukovodi
republičkim organom uprave u određenoj upravnoj oblasti, ut-
vrđuje procenat uvećanja ličnog dohotka iz prethodnog stava.

Radnicima iz stava |. ovog člana koji ostvaruju uvećane
lične dohotke ne pripada naknada za rad duži od punog rad-
nog vremena, rad noću, rad u dane sedmičnog, odmora, za
učešće na vježbama, u otklanjanju posljedica elementarnih ne-
pogoda, kao i za obaveznu prisutnost i pripravnost.«.

Član 74.
U članu 219. u stavu |. iza riječi »zajednice« zarez se za-
mjenjuje tačkom, a ostali dio teksta briše se.
U stavu 2. riječi: »društveno-političkoj organizaciji« za-
mjenjuju se riječima: »političkoj organizaciji«.
Član 75.

U članu 226. u stavu 1. u šestom redu iza riječi »zajednice«
zarez se zamjenjuje tačkom, a ostali dio teksta briše se.

Član 76.

U članu 228. u stavu 1. riječi: »shodno propisima koji važe
za izbor organa upravljanja u organizacijama udruženog ra-
da« zamjenjuju se riječima: »u skladu 54 zakonom.«.

Član 77.
U članu 230. alineja 3. briše se.

Suana 160 – Broj 4 SLUŽBENI LIST RBiH Srijeda. 20. maja 1992,

U aline)i 11. iza riječi »organa« stavlja se tačka i zarez, a
омаћ dio teksta briše se.
Alineja 12. briše se.
Dosadašnje alineje 4. do 12. postaju alineje 3. do 11.
Član 78.
Član 231. briše se.
Član 79.
U članu 233. u stavu 2. alineja 3. briše se.
Alineja 7. mijenja se i glasi: и“
»- način ostvarivanja saradnje sa sindikatom:«
Dosadašnje alineje 4. do |. postaju alineje 3. do 10.

Član 80.
U članu 235. u stavu |. riječi: »sumoupravnim sporazu-
mom ili drugim« brišu se. У
Član 81.

U čladnu 238. u stavu 1. riječi: »protiv samoupravljanja«
brišu se, a riječi: »dužnosti ili društvene svojine« zamjenjuju
se riječima: »i druge odgovorne dužnosti i protiv imovine«.

Član 82. .
Iza člana 255. dodaje se novi član 255a, koji glasi:
»Član 255a.

Radnik u organu uprave u vršenju poslova i zadataka ne
može se rukovoditi svojim političkim ubjeđenjima, niti ih mo-
зе izražavati i zastupati.«.

Član 83.

Član 256. mijenja se i glasi: ||.

»Radnik organa uprave ne može raditi u drugom organu,

гедигеси i drugom pravnom licu, kao ni obavljati djelatnost

u vidu dopunskog zanimanja ličnim radom, odnosno ličnim
radom i sredstvima u svojini građana i drugim oblicima svoji-
ne.«.
„Član 84.
U članu 258. riječi: »i ideološko-političkom« brišu se.
Član 85.

Član 268. mijenja se i glasi:

»Stručno obrazovanje 1 usavršavanje radnika organa upra-
ve odnosi se na sticanje, dopunjavanje i usavršavanje stručnih
znanja za rad na poslovima i zadacima organa uprave.«.

Član 86.

U članu 293. u stavu 2. riječi: »i radnika koji su navršili 30
godina radnog staža (muškarci), odnosno 25 godina (žene), a
koji su u toku godine svojim radom dali veći doprinos rezulta-
tima rada organa uprave« brišu se.

Član 87.

U članu 296. u stavu 2. alinejJa 7. mijenja se i glasi:

»- bavljenje djelatnošću u vidu dopunskog zanimanja lič-
nim radom, odnosno ličnim radom sredstvima u svojini građa-
na i drugim oblicima svojine u organu, preduzeću i drugom
pravnom licu«.

Iza alineje 24. dodaje se nova alineja 25, koja glasi:

»- rukovođenje političkim ubjeđenjima i izražavanje i za-
stupanje tih ubjeđenja u izvršavanju poslova i zadataka organa
uprave;

Dosadašnje alineje 25. i 26. postaju alineje 26. i 27.

Član 88.

„. U članu 301. iza riječi »zajednice« briše se zarez i dodaje
riječ »i«, a riječi: »i društveno-političke organizacije« brišu se.

Član 89.

____U članu 324. u stavu |. iza riječi »Radniku« stavlja se.zarez
i dodaje riječ »kao«.

Član 90.
Članovi 327. i 328. brišu se.

\
Član 91.

U članu 333. u stavu |. iza riječi »zadataka«e dodaju se пје-
či: »kao i modernizacije načina izvršavanja poslova i zadataka
koja prouzrokuje smanjenje broja radnika.«.

U stavu 3. riječ »skupština« briše se.

Član 92.

U članu 347. u stavu 3. riječi: »društvenim pravobranioci-

ma samoupravljanja« brišu se.
Član 93.

U članu 348. riječi: »društvenih pravobranilaca затоир-
ravljanja« brišu se, iza riječi »knjigovodstva« stavlja se zarez,
riječ »i« briše se, а iza riječi: »одбгапи« briše se zarez i doda-
ju riječi: »i stručne službe fondova,«.

Član 94.

U članu 350: u stavu |. u uvodnoj rečenici riječi: »1.000 do
10.000« zamjenjuju se riječima »10.000 do 50.000«.

U stavu 2. riječi: 500-do 2.000« zamjenjuju se riječima:
»2.000 do 10.000«.

Član 95.

U članu 351. u stavu 1. riječi: »5.000 до 15.000« zamjenju-
ju se.riječima: »15.000 do 50.000«.
U stavu 2. riječi: »1.000 до 5.000« zamjenjuju se riječima
»5.000 do 10.000«.
Član 96.
U članu 352. u stavu 1. riječi: »1.000 do 10.000« zamjenju-
ju se riječima: »10.000 do 50.000«.
U stavu 2. riječi: »500 do 2.000« zamjenjuju se riječima:
»2.000 do 10.000«.

Član 97.
U članu 353. riječi: »500 do 3.000« zamjenjuju se riječima:
»3.000 do 10.000«.

Član 98.

U članu 362. riječi: »Republički sekretar« zamjenjuju se ri-
ječju »Ministar«.

Član 99.

U članu 365. u stavu 3. riječi: »31. maja 1991« zamjenjuju
se riječima: »30. septembra 1992.«.

Član 100.
Član 372. briše se.

Član 101.
U odredbama Zakona o državnoj upravi riječi: »izvršni or-
gan skuštine društveno-političke zajednice« u različitim pade-
žima zamjenjuju se riječima: »izvršni organ društveno-politič-

ke zajednice« u odgovarajućem padežu: riječi: »izvršni odbor
skupštine« u različitim padežima zamjenjuje se riječima: »iz-
vršni odbor opštine« u odgovarajućem padežu: riječi: »Iz-
vršno vijeće« u različitim padežima, zamjenjuje se riječju
»Ујада« u odgovarajućem padežu, osim u odredbama čl. 365.
1.373.; riječi: »organizacija i zajednica«, riječi: »organizacija
udruženog rada, druga samoupravna organizacija i zajednica,
društvena organizacija i udruženje вгадапа«, riječi: »organiza-
cija udruženog rada i druga samoupravna organizacija, druš-
tvena i druga organizacija, u različitim padežima zamjenjuju
se riječima: »preduzeća ı druga pravna lica« u odgovarajućem
padežu i riječi: »radni ljudi i« u različitim padežima brišu se.

Član 102.

„Danom stupanja na snagu ovog zakona razrješavaju se
dužnosti funkcioneri i njihovi zamjenici koje je do 31. decem-
bra 1990. godine imenovala Skupština SRBiH, odnosno fun-
kcioneri, njihovi zamjenici i rukovodeći radnici koje je do 31.
Januara 1991. godine imenovalo ili postavilo Izvršno vijeće
Skupštine SRBiH.

Funkcioneri, njihovi zamjenici i rukovodeći radnici iz pre-

Srijeda, 20. maja 1992.

(ћодпор stava danom гаггје5епја od dužnosti ostvaruju prava
po odredbama čl. 164. 1 175. Zakona o državnoj upravi.

Član 103.

Vlad će donijeti propis iz člana 7. stav 2. ove Uredbe u to-

ku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 104.

Skupštine opština i izvršni odbori uskladiće svoje propise o
organizaciji organa uprave sa odredbama ovog zakona u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 105.

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine SR-

BiH da utvrdi Novi prečišćeni tekst Zakona o državnoj upravi.
Član 106.

Ova uredba stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.

P. R. 1156/92

; Predsjednik

14. maja 1992. godine Predsjedništva RBiH
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
поропииповииовоносовососаорсиисесииосаониинизиононоасовосонованоноосииоиоонилоиио
58

Ма osnovu Атапатапа LI tačka 5. stav 3. па Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne

i Hercegovine. na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercego-
vine, donosi

UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O JAVNIM PREDUZEĆIMA

Član |.

Preduzeća koja obavljaju djelatnosti proizvodnje i prometa
određenih proizvoda i pružanja usluga koje su nazamjenjiv us-
lov života i rada građana ili rada drugih preduzeća na određe-
nom području ili ako je to neophodno za rad društveno-poli-
tičke zajednice su preduzeća od posebnog društvenog interesa
Republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Republika) i
osnivaju se i posluju kao javna preduzeća.

Osnivanje i poslovanje Javnih preduzeća obavlja se u skla-
du sa propisima kojima se uređuju uslovi i način obavljanja
tih djelatnosti i ovom uredbom.

Član 2.

Zakonom ili na zakonu zasnovanoj odluci skupštine druš-
tveno-političke zajednice, javno preduzeće može osnovati Re-
publika, opština, grad Sarajevo ili dvije ili više opština.

Osnivač preduzeća iz prethodnog stava mopu biti i druga
domaća pravna lica i strana pravna lica kao i domaća i strana
fizička lica.

Međusobna prava i obaveze osnivača javnog preduzeća
uređuju se ugovorom, koji se zaključuje u pismenoj formi.

Član 3.

Organizovanje javnih preduzeća vrši se na način kojim se
obezbjeđuje poseban društveni interes, prvenstveno kroz teh-
ničko-tehnološko jedinstvo, efikasnost i poslovanje, upravlja-
nje i odlučivanje, otvorenost prema vlasničkoj transformaciji,
tržišnosti u poslovanju, razvoj i usklađenost sopstvenog razvo-
ja sa ukupnim privrednim razvojem, kvalitetno zadovoljavanje
potreba korisnika proizvoda i usluga, funkcionalna poveza-
nost sa drugim sistemima u zemlji i svijetu, zaštitu i unapređe-
nje dobara od opšteg interesa i zaštitu životne sredine.

Član 4.
Sredstva kojima posluju javna preduzeća mogu biti u
državnoj, privatnoj i mješovitoj svojini.

Sredstva za osnivanje javnog preduzeća obezbjeđuju osni-
vači.

SLUŽBENI

LIST RBiH Broj 4 – Strana 161

Javna preduzeća ostvaruju prihod prodajom svojih proiz-
voda i vršenjem usluga. ;
Član 5.

_Zakonom će se odrediti koja prirodna bogatstva i dobra оџ
Opšteg interesa i sredstva kojima posluje javno preduzeće su u
državnoj svojini.

. „Na prirodnim bogatstvima i dobrima u opštoj upotrebi ko-
ја koriste, javna preduzeća imaju samo pravo korišćenja pod
uslovima propisanim zakonom i ovom Uredbom.

Prava i obaveze društveno-političke zajednice i javnog
preduzeća uređuju se aktom o osnivanju i ugovorom, zaključe-

nim između izvršnog organa društveno-političke zajednice i
Javnog preduzeća.

Član 6.

Pravo upravljanja u javnim preduzećima društveno-politič-

ka zajednica ostvaruje srazmjerno uloženom kapitalu u javno
preduzeće. : -

Član 7.

Akt o osnivanju javnih preduzeća sadrži naročito odredbe

o:
– imenu osnivača,
. - nadležnom organu koji zastupa osnivača, u slučaju Када
Je osnivač društveno-politička zajednica,

– djelatnostima, firmi, sjedištu,

– uslovima koje тога ispunjavati javno preduzeće radi
obavljanja poslova zbog kojih je osnovano.

— sredstvima osnivača za osnivanje javnog preduzeća,

– unutrašnjem organizovanju, načinu i uslovima vršenja
djelatnosti,

„= izvorima i načinu finansiranja djelatnosti javnog ргеди-
zeća,

– organima upravljanja javnog preduzeća,

. - međusobnim pravima i obavezama između osnivača i
javnog preduzeća,

– odgvornosti javnog preduzća za vršenje djelatnosti i па-
knade štete korisnicima proizvoda i usluga za njeno neizvrša-
vanje,

– načinu formiranja cijena usluga, odnosno proizvoda,

– načinu formiranja dobiti,

– načinu raspodjele dobiti,

– načinu sanacije gubitaka,

– uslovima i načinu prestanka rada.

Član 8.

Radi poboljšanja racionalnosti i efikasnosti javno preduze-
će može, uz saglasnost osnivača, za obavljanje pojedinih dje-
latnosti iz okvira predmeta svog poslovanja osnivati druga
preduzeća pod uslovima utvrđenim zakonom.

Racionalnost i efikasnost osnivanja preduzeća iz prethod-
nog stava utvrđuje se na osnovu elaborata o opravdanosti os-
nivanja.

Aktom o osnivanju preduzeća bliže će se urediti prava.
obaveze i odgovornosti tog preduzeća 1 javnog preduzeća.

Član 9.

Javno preduzeće donosi svoje razvojne planove u skladu sa
zakonom.

Član 10.
Organi upravljanja i rukovođenja javnog, preduzeća su up-
rvni odbor i direktor. |
Ako se javno preduzeće organizuje kao preduzeće u mješo-

vitoj svojini obrazuje se skupština javnog, preduzeća u skladu
sa zakonom i statutom javnog, preduzeća.

Član 11.

Upravni odbor javnog, preduzeća ima najmanje tri člana.
lanove upravnog, odbora imenuju osnivači srazmjerno os-
nivačkom udjelu u javno preduzeće.
Sastav, način imenovanja članova, trajanje mandata i način
rada upravnog odbora uređuje se statutom javnog, preduzeća.

#51

2

ај

бато

т

=769т97т74 9

10

И ТА ДА А

Sana 162 — Broj 4

Član 12.
Upravni odbor javnog preduzeća:

= uWrđuje razvojnu i poslovnu politiku.

— donosi odluku o usvajanju planova razv oja i poslovanja

— odlučuje o stutusnim promjenama,

— odlučuje o osnivanju drugih preduzeća i imenuje upravni
odbor th preduzeća uz saglasnost osnivača.
odlučuje o smanjenju i povećanju osnivačkog kapitala.
odlučuje o raspodjeli dobiti.
donosi investicione odluke,

- odlučuje o kupovini dionica, odnosno udjela drugih
preduzeća.

— usvaja izvještaj o poslovanju preduzeća i godišnji obra-
čun,

— donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i

— Vrši i druge poslove utvrđene statutom.

Član 13.

Direktora javnog preduzeća imenuje i razrješava upravni
odbor javnog preduzeća na osnovu javnog konkursa uz saglas-
nost izvršnog organa društveno-političke zajednice.

Lice koje nije dobilo saglasnost za direktora od strane iz-
vršnog organa društveno-političke zajednice ne može na po-
novnom konkursu biti izabrano za direktora. odnosno vršioću

U

dužnosu direktora. ;
Izuzetno, u uslovima vanrednog stanja (neposredne ratne

opasnosti) direktora. odnosno poslovodni organ javnog predu-
zeća organizovanog na nivou republike imenuje i razrješava
Predsjedništvo Republike BiH na prijedlog Vlade Republike
Basne i Hercegovine. '
(Statutom javnog preduzeća urediće se način izbora i razrje-
šenja direktora.
Član 14.

Direktor javnog preduzeća organizuje i rukovodi procesom
'ada i vodi poslovanje javnog preduzeća: zastupa i predstavlja
preduzeće: predlaže osnove poslovne politike, program rada i
plan razvoja i preduzima mjere za njihovo sprovođenje: pod-
nosi izvještaj o poslovartju 1 godišnji obračun: postavlja i raz-
rjušava radnike sa posebnim ovlaštenjima: predlaže unutraš-
nju organizaciju preduzeća: vrši i druge poslove određene za-
kunom i statutom.

Član 15.
Skupštinu javnog preduzeća čine vlasnici uloženog kapita-
la, odnosno njihovi predstavnici.
Nadležnost, način izbora, rada i odlučivanja u skupštini
uređuje se statutom javnog preduzeća.

Član 16.
Radnici javnog preduzeća ostvaruju svoja prava upravlja-
nja i odlučivanja u skladu sa zakonom, statutom i kolektivnim
ugovorom.

Član 17.

Javno preduzeće ima statut.

Statut javnog preduzeća danosi upravni odbor uz saglas-

nost izvršnog organa društveno-političke zajednice.

U skladu sa statutom, javno preduzeće može imati i druge
opšte akte kojima se uređuju pitanja vezana za njegov rad i po-
slovanje.

Druge opšte akte iz prethodnog stava donosi upravni od-

' bor javnog preduzeća, ako ovom uredbom ili statutom javnog
preduzeća nije drugačije uređeno.

Član 18.

Vlasnici kapitala učestvuju u raspodjeli dobiti, odnosno
snošenju rizika i gubitaka srazmjerno svom udjelu u ukupnom
kapitalu javnog preduzeća, na način i pod uslovima utvrđenim
statutom i ugovorom.

Član 19.

Skupština društveno-političke zajednice, organ ili instituci-
ja koju skupština društveno-političke zajednice, u skladu sa

SLUŽBENI

LIST RBiH Srijeda, 20. maja 1992,

zikonom, odnosno na zakonu zasnovanoj odluci skupštine
Jruštveno-političke zajednice ovlasti, imaju pravo kontrole is-
runjavanja javnih interesa i zadataka zbog kojih je osnovano
javno preduzeće, racionalnosti njegovog poslovanja, namjen-
kog trošenja sredstava i poslovnog uspjeha.

Kontrola iz prethodnog stava ostvaruje se podnošenjem i
:uzmatranjem godišnjeg izvještaja o poslovanju javnog predu-

Prije podnošenja godišnjeg izvještaja iz prethodnog stavu
obavezno se vrši revizija računovodstvenih iskaza javnog pred-
uzeća saglasno zakonu, s tim da troškove revizije snosi javno
preduzeće. ; '

U cilju ostvarivanja kontrole iz stava 1. ovog člana podno-
Senje izvještaja obavezno je i u kraćim rokovima na zahtjev
skupštine društveno-političke zajednice, odnosno osnivača.

Član 20.

U slučaju poremećaja u poslovanju preduzeća, osnivač mo-
že preduzeti mjere kojima će obezbijediti uslove za nesmetano
funkcionisanje rada preduzeća kao što su: promjena unutraš-
nje organizacije javnog preduzeća; ograničenja prava pojedi-
nih dijelova da istupaju u pravnom. prometu; ograničenja u
pogledu raspolaganja određenim sredstvima; onemogućavanje
nesavjesnog vršenja upravljačkih funkcija: zaštita od naruša-
vanja. poslovnog reda: zaštita od društveno-štetnih pojava i
onemogućavanje pojava mita, korupcije i drugih zloupotreba.

Osnivač može preduzeti u slučaju iz stava 1. ovog člana i
druge mjere utvrđene zakonom.

Član 21.

Za svoje obaveze javno preduzeće odgovara svim svojim
sredstvima, odnosno imovinom, osim prirodnih bogatstava i
dobara u opštoj upotrebi koja su mu data na korišćenje.

U slučaju nastupanja uslova za otvaranje i pokretanje ste-
čajnog postupka nad javnim preduzećima koja se osnivaju i
posluju isključivo sredstvima u državnoj svojini, društveno-po-
litička zajednica odlučuje o preduzimanju mjera za obezbjeđe-
nje uslova za nesmetan rad tih preduzeća.

Prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi koja su data
na korišćenje javnom preduzeću iz prethodnog stava, ne mogu
biti predmet prinudnog izvršenja za obaveze javnog preduze-
ća, a u slučaju stečaja ne ulaze u stečajnu masu.

Član 22.

Postojeća javna preduzeća nastavljaju sa radom kao javna
preduzeća, na način i pod uslovima utvrđenim aktom o osnivu-
nju javnog preduzeća.

Akt o osnivanju, ugovori i drugi opšti akti utvrđeni ovom
uredbom uskladiće se sa odredbama ove uredbe u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 23.

U postojećim javnim preduzećima izvršiće se utvrđivanje
veličine udjela državnog kapitala u imovini preduzeća sačinja-
vanjem bilansa u skladu sa zakonom.

Udio državnog kapitala iz stava 1. ovog člana koji pred-
stavlja osnivački udjel u osnovanom javnom preduzeću utvrdi-
će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

Bilans iz stava 1. ovog člana usvaja izvršni organ društve-
no-političke zajednice.

Član 24.
Ova uredba stupa na snagu odmah, a objaviće se u +Služ-
benom listu RBiHxa,

P. R. 1157/92
14. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH
Alija Izetbegović, s.r.

Srijuda, 20. maja 1992.

SLUŽBENI LIST RBiH B

59

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne

ı Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercego-
vinedonosi

| ___UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O TRŽIŠNOJ INSPEKCIJI

Član I.

Ovom uredbom uređuje se inspekcijski nadzor nad izvrša-
vanjem zakona, drugih propisa, opštih i pojedinačnih akata,
normativa i standarda koji se primjenjuju na rad i poslovanje
preduzeća, samostalnih radnji 1 drugih pravnih i fizičkih lica u
oblastima proizvodnje, prometa roba i usluga u prometu,
ugostiteljskih, turističkih, zanatskih, intelektualnih, agencij-
skih i drugih usluga, autorskih prava, kao i drugih oblika sa-
mostalnog privređivanja na području Republike Bosne i Her-
cegovine (u daljem tekstu: Republika).

U oblastima iz prethodnog stava tržna inspekcija kontroli-
še:

– kvalitet proizvoda i usluga:

– cijene proizvoda i usluga:

– pravo na obavljanje djelatnosti, način vođenja i uslove
pod kojima se obavljaju pojedine djelatnosti. .

Član 2.

Inspekcijski nadzor iz člana |. ove uredbe vrše opštinski i
republički organi uprave nadležni za poslove tržišne inspekci-
Je, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi — Prečišćeni tekst
(»Službeni list SRBiH«, br. 8/90, 22/90, 10/91 i 14/91) i ovom
uredbom.

Član 3.

Zbog poremećaja u ostvarivanju razvojne 1 ekonomske po-
litike i obezbjeđenja zaštite interesa Republike, organi iz pre-
(ћодпор člana su ovlašćeni da vrše neposredan inspekcijski
nadzor 1 iz nadležnosti Saveznog tržišnog,  inspektorata.

Član 4.

Poslove tržišne inspekcije u Republici vrše opštinski i re-
publički tržišni inspektori (u daljem tekstu: inspektori).

Za inspektora može se postaviti lice koje, pored drugih us-
lova utvrđenih u skladu sa Zakonom o državnoj upravi, ispu-
njava i poseban uslov visoke stručne spreme: ekonomskog,
pravnog, poljoprivrednog ili tehničkog smjera.

Izuzetno od odredaba stava 2. ovog člana opštinski tržišni
inspektori koji imaju višu stručnu spremu: ekonomskog, prav-
nog, poljoprivrednog, ili tehničkog smjera, a zatekli su se na
dužnosti inspektora тови ostati па toj dužnosti ili biti ponov-
no postavljeni u skladu sa zakonom pod uslovom da su poslo-
ve tržišne inspekcije uspješno obavljali, a što cijeni izvršni Or-
gan skupštine opštine.

Član 5.

U vršenju inspekcijskog nadzora preduzeća, samostalne
radnje i druga pravna i fizička lica (u daljem tekstu: subjekat
nadzora) dužna su u momentu vršenja nadzora, na zahtjev in-
spektora, bez odlaganja, omogućiti mu:

– uvid u rješenje o upisu u sudski registar, odnosno odob-
renje za rad:

– pregled poslovnih i pripadajućih im prostorija i drugih
prostorija koje služe ili mogu služiti za obavljanje odgovaraju-
će djelatnosi; poslovnih prostora 1 objekata; uređaja i opreme;
instalacija i šklopova, kapaciteta mašina; procese rada; po-
slovnu i tehničku dokumentaciju: poslovne knjige i druge evi-
dencije i podatke: diskove sa informatičkim sistemima; ispra-
ve, druge dokumente i ugovore, uvozne deklaracije, fakture,
zapisnike o izvršenim nivelacijama cijena, knjigovodstvenu i
drugu dokumentaciju koja se odnosi na njihovo poslovanje;
zatečene predmete 1 robu – bez obzira na namjenu i mjesto

gdje se nalaze: bilješke i drugu korespondenciju o poslovanju
subjekata nadzora: e.

— pregled vozila – bez obzira na njihovu namjenu i s\oji- –
nu:

– uvid u ovlašćenje za upotrebu tuđe firme, žiga, znaka. 07–
nake ili imena ili drugog spolinog obilježja za proizvode Z:te-
čene na skladištu ili u prodaji:

– uvid u plombe i uvjerenja o ispravnosti mjerila'i уагпом
žiga na mjerilima:

– uvid u dokumentaciju о zatečenim radnicima. о svojstvu
radnika u radnom odnosu i dokaze o ispunjavanju posebnih
uslova za obavljanje određenih poslova i zadataka:

– uvid u dokaze o pravu na korišćenje autorskih pravi.
prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licencnih
prava:

– uzimanje uzoraka radi vršenja analize:

— uvid u poslovne knjige koje se vode u skladu sa Zako-
nom o porezima građana (»Službeni list SRBiH«, broj 18.191):
. uvidi u sve druge objekte i dokumenta koji su 'po ocjeni
inspektora od značaja za inspekcijski nadzor.

Član 6.

U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor može koristiti
usluge stručnih organizacija i stručnjaka.

Prema okolnosima slučaja, na zahtjev inspektora, nadležni
organi Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH dužni su mu
obezbijediti ličnu zaštitu i pružiti pomoć u vršenju inspekcij-
skog nadzora.

Član 7.

U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor :
lasno zakonu i drugim propisima, može uzimati uzorke pr.
voda radi davanja na analizu ovlašćenim stručnim Organioa
jama radi utvrđivanja stvarnog, u odnosu па deklarisani kva
tet proizvoda.

U postupku uzimanja uzoraka subjekt nadzora dužan je
obezbijediti učešće ovlašćenog lica i preduzimati potrebne rad-
nje za čuvanje uzoraka do njihove otpreme ovlašćenoj stručnoj
organizaciji. i

Ako se analizom utvrdi da uzorak ne odgovara deklarisa-
nom kvalitetu, troškove analize i troškove transporta uzorka
snosi subjekat nadzora od koga je uzet uzorak.

U svakom slučaju troškovi sadržani u vrijednosti uzorka
padaju na teret subjekta nadzora od koga je uzet uzorak.

O svakom uzorkovanju sastavlja se zapisnik.

Član 8. 4

Ako prilikom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi да
količina 1 vrsta uskladištene robe ili robe u prodaji ne odgova-–
ra vrsti i količini naznačene robe u raspoloživoj ulaznoj doku-
mentaciji, inspektor je ovlašten da izvrši popis zatečenih zaliha
o trošku subjekata nadzora.

Popis robe se može vršiti i u slučajevima da inspektor os-
novano sumnja: da je u objektu vršena nezakonita nivelacija
cijena; da je zaprimljena neevidentirana roba; da u objektu
ima uvoznih proizvoda za koje se ne zna ko je proizvode uve-
zao ili je u objektu zaprimljena roba čije porijeklo nije moguće
utvrditi u momentu nadzora.

U trenutku inspekcijskog nadzora mora se obezbijediti 1
predočiti dokumentacija o svakom izvršenom popisu koji je
sačinjen zbog izmjene cijena. :

Član 9.

Ako inspektor utvrdi да је povredom propisa ostvarena
imovinska korist, dužan je da u svojoj prijavi ili zahtjevu nad-
ležnom organu utvrdi visinu te imovinske koristi i zahtijevati
da se od učinioca ista oduzme.

Do pravosnažne odluke nadležnog organa sredstva iz pre-
thodnog stava se privremeno oduzimaju i stavljaju na poseban
račun kod SDK na području opštine gdje je učinjeno djelo.

U slučaju iz st. 1. ı 2. ovog člana inspektor je dužan да рга-
ti tok aktivnosti do izvršenja trajnog prenosa sredstava na od-
ređeni račun. Š

| Član 10. а
Inspektor može privremeno oduzeti predmete sa kojima

i -,

Aaa PV

|
|
|

SUR

u

Strana 164 — Broj 4

osnovano sumnja da je učinjeno krivično djelo, privredni pre-
s up ili prekršaj. ' :

Pod predmetima iz prethodnog stava podrazumijeva se i
srevozno sredstvo u kome se vrši prevoz ili u kome se zateknu
predmeti iz prethodnog stava. :

O oduzetom predmetu inspektor izdaje potvrdu sa tačnim
podacima o njegovoj vrsti, količini i tržišnoj vrijednosti, okol-
nostima pod kojim je oduzet i naznakom propisa koji je povri-
jeđen. Paaa
Ako je oduzeti predmet podložan brzom kvarenju ili ako
njegovo čuvanje iziskuje nesrazmjerne troškove, inspektor mo-
že odrediti da se isti proda po nabavnoj cijeni istog ili sličnog
predmeta na dan oduzimanja, o čemu je dužan obavijestiti or-
gan nadležan za pokretanje postupka.

Ako se oduzeti predmeti iz. stava 4. ovog člana ne mogu
prodati ili se procijeni da bi troškovi čuvanja i prodaje bili u
nesrazmjeri sa prodajnom vrijednošću istih, gduzeti predmeti
mogu se bez naknade ustupiti humanitarnim ustanovama na
području opštine.

, Član 11.

Zabranjeno je ometanje ili sprečavanje inspekcijskog nad-
zora na bilo koji način, naročito nasilnim metodama, upotre-
bama sile ili prijetnjom da će se upotrebiti sila.

Član 12.

U slučaju da subjekat nadzora inspektora ne dozvoli vrše-
nje ili ga onemogući da izvrši inspekcijski nadzor, svojim rješe-
njem inspektor če izreći upravnu mjeru zabrane vršenja djelat-
nosti uz zatvaranje poslovnog objekta.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Radi obezbjeđenja dokaza saglasno sa odredbama stava |.
ovog člana inspektor može privremeno oduzeti potrebnu do-
kumentaciju i predmete.

Član 13.

Inspektor može rješenjem odrediti privremeno zatvaranje
poslovnog objekta u slučaju:

— kad se preventivnim mjerama ne može obezbijediti pri-
mjena propisa u poslovnom objektu;

— kad se nedostaci koji su utvrđeni ne mogu otkloniti, a da
istovremeno poslovni objekat radi;

— kad je u objektu zatečena roba bez dokumentacije o na-
bavci i prijemu robe.

Žalba na rješenje iz stava 1. ovog člana ne odlaže izvršenje.

Član 14.

Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti obavljanje
određenih poslova u okviru dozvoljene djelatnosti ako utvrdi
kršenje propisa u većem obimu, a do pravosnažne odluke nad-
ležnog suda po podnesenom zahtjevu, odnosno prijavi.

Kršenjem propisa u većem obimu smatra se utvrđivanje
povrede propisa kojim je ostvarena nezakonita imovinska ko-
rist veća od 100.000 dinara ili ako se povredom propisa ugro-
žava interes građana koji traže intervenciju inspekcije.

Žalba na rješenje iz stava 1. ovog člana ne odlaže izvršenje.

Član 15.

M Inspektor ima pravo i dužnost da rješenjem, naročito nare-
i:

— da se određene radnje izvrše ili prestanu da vrše ako se ti-
me povređuje propis čije se izvršenje nadzire;

— da se oštećenom vrati neopravdano naplaćen ili više na-
plaćen iznos za robu ili uslugu;

— da se otklone nepravilnosti ili nedostaci koji su od utica-
ja ili mogu biti od uticaja na pogoršavanje deklarisanog kvali-
teta roba ili usluga;

— da se otklone utvrđene nepravilnosti u pogledu primjene

ku; ;,
_ = da se otklone utvrđeni nedostaci u pogledu primjene pro-
pisa o minimalno-tehničkim uslovima poslovanja ili nedostaci

koji su od uticaja na obavljanje dozvoljene djelatnosti u odre-
đenom roku.
Žalba odlaže izvršenje rješenja.

SLUŽBENI LIST RBiH

propisa i opštih akata u poslovnom objektu u određenom ro- '

Srijeda, 20. maja 1992.

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana rješenjem se može
odrediti da žalba ne odlaže izvršenje rješenja ako javni interes
zahtijeva da se upravna mjera odmah izvrši, što u rješenju mo-
ra biti posebno obrazloženo.

Član 16.

" Ako je materijalnim propisom utvrđeno da se povredom
propisa čini krivično djelo; privredni prestup ili prekršaj, in-
spektor je dužan da odmah podnese prijavu, odnosno zahtjev
za pokretanje odgovarajućeg postupka.

Postupci iz stava 1. ovog člana smatraju se hitnim i nadlež-
ni organ je dužan donijeti odluku u roku od 30 dana po podni-
jetoj prijavi.

Upravne mjere iz čl. 12. do 15. ovog zakona mogu trajati
do otklanjanja uzroka za njihovo izricanje, a najduže do dono-
šenja odluke nadležnog organa iz stava 1. ovog člana.

Član 17.

Ako inspektor utvrdi da se subjekat nadzora u svom poslo-
vanju ne pridržava dobrih poslovnih običaja ili poslovnog mo-
rala dužan je da podnese prijavu nadležnoj komori radi pokre-
tanja postupka pred sudom časti.

Član 18.

Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu,
spriječi inspektora da izvrši inspekcijski nadzor u okviru svo-
jih ovlašćenja ili ga na isti način prinudi na vršenje inspekcio-
nog nadzora, kazniće se za krivično djelo zatvorom do tri godi-
ne.

Ako prilikom izvršenja djela iz stava 1. ovog člana učinilac
uvrijedi ili zlostavi inspektora ili mu nanese laku tjelesnu po-
vredu, ili prijeti upotrebom oružja kazniće se za krivično djelo
zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Za pokušaj djela iz stava 1. i 2. ovog člana kazniće se.

Član 19.

Novčanom kaznom od 45.000 do 450.000 dinara kazniće se
za privredni prestup preduzeće i drugo pravno lice ako:

- ne omogući vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa
članom 5. ove uredbe;

— ne izvrši rješenje inspektora donijeto u skladu sa ovim za-
konom kad je određeno da žalba ne odlaže izvršenje;

-= ometa inspekcijski nadzor;

— odbije predati dokumentaciju i druge dokaze ili predme-
te i robu koji se privremeno oduzimaju;

— onemogući popis zaliha;

— onemogući uzimanje uzoraka ili ne preduzme radnje za
uzimanje uzoraka na analizu;

— ne plati troškove analize;

— ne obezbijedi učestvovanje ovlaštenog lica u postupku
uzorkovanja. . .

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za privredni pre-
stup i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu
novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 25.000 dinara.

Član 20.

Novčanom kaznom od 10.000 do 25.000 dinara kazniće se
za prekršaj vlasnik samostalne radnje i lice koje obavlja sa-
mostalnu djelatnost, bez osnivanja samostalne radnje i drugi
građanin ako:

— ne omogući vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa
članom 5. ovog zakona;

— ne izvrši rješenje inspektora donijeto u skladu sa ovim za-
konom kad je određeno da žalba ne odlaže izvršenje;

— ometa inspekcijski nadzor;

_— odbije predati dokumentaciju i druge dokaze ili predme-
te i robu koji se privremeno oduzimaju;

— onemogući popis zaliha;

 - onemogući uzimanje uzoraka ili ne preduzme radnje za
uzimanje uzoraka na analizu;

— ne plati troškove analize;

— ne obezbijedi učestvovanje ovlaštenog lica u postupku
uzorkovanja. ,

Član 21. i
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 dinara kaznit će se

Srijeda, 20. maja 1992.

SLUŽBENI LIST RBiH

za prekršaj rukovodilac opštinskog organa uprave nadležan za
poslove tržišne inspekcije ako u propisanom roku ne dostavi
republičkom organu tržišne inspekcije mjesečni izvještaj o iz-
vršenom inspekcijskom nadzoru.

Novčanom kaznom iz stava |. ovog člana kazniće se za pre-
kršaj inspektor ako ne podnese prijavu nadležnoj komori radi
pokretanja postupka pred sudom časti.

Član 22.

Inspektor može izreći i naplatiti kaznu .na licu mjesta, uxo-
liko je to zakonom ili drugim propisom utvrđeno.

Kod izricanja kazne na licu mjesta ne sačinjava se zapis-
nik, ali se obavezno izdaje potvrda koja mora da sadrži: iznos
kazne, odredbu propisa koji je povrijeđen, lice kome se kazna
izriče, datum i mjesto izricanja kazne i potpis inspektora.

Član 23.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi Za-
kon o tržišnoj inspekciji (»Službeni list SRBiH«, br. I7/75 i
28/81) i odredbe čl. 32. do 35. Zakona o turističkoj i ugostite-
ljskoj djelatnosti (»Službeni list SRBiH«, broj 21/87),

\ Član 24.

Ova uredba stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.

P.R. 1158/92 Predsjednik
14. maja 1992. godine Predsjedništva RBiH
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r.

60

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne
i Hercegovine. na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercego-
vine donoši

UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O PUTNIM ISPRAVAMA
DRŽAVLJANA REPUBLIKE BOSNE ! HERCEGOVINE
| - OPŠTE ODREDBE

Član |.

Državljanin Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tek-
stu: Republika) ima pravo na putnu ispravu pod uslovima pro-

pisanim ovom odredbom.
. Putna isprava je javna isprava kojom se dokazuje identitet
i državljanstvo Republike.
_Сјап 2.

Vlada Republike Во
reciprociteta odrediti:

1) da za putovanje u pojedine države putna isprava nije po-
trebna ,

2) да је za putovanje u pojedine države potrebna i viza.

U slučaju iz tačke |. stava |. ovog člana Vlada Republike
Bosne i Hercegovine odrediće vrstu isprave koja će služiti kao
zamjena za putnu ispravu.
II – VRSTE PUTNIH ISPRAVA 1 VIZA

Član 3.

Putne isprave su: pasoš, zajednički pasoš, diplomatski pa-
soš, službeni pasoš i putni list, kao i putne isprave koje se izda-
Ju na osnovu međunarodnog ugovora.

Građanin može imati samo Jednu putnu ispravu iste vrste.

Član 4.

Pasoš se izdaje za neograničen broj putovanja u inostran-
Stvo. .

:ovine može na principu

Broj 4 – Strana i65

Član 5.

Lice mlađe od 14 godina (u daljem tekstu: dijete). ako пе“
ma vlastiti pasoš, može se na zahtjev roditelja ili drugog za-
konskog zastupnika upisati u pasoš jednog ili oba roditelja ili
zakonskog zastupnika. КЕ АЛИ : .

Upis djeteta u pasoš roditelja poništiti će se po službenoj
dužnosti kada djetetu bude izdat vlastiti pasoš.

Član 6.

Dijete može putovati u inostranstvo sumo u pratnji rodite-
јачи drugog zakonskog zastupnika ili uz njihovu saglasnost u
pratnji drupe osobe. Веј с

Saglasnost iz stava |. ovog člana тога biti оујегепа од
nadležnog organa uprave.

Član 7.

Zajednički pasoš izdaje se grupi od najmanje pet a najviše
50 lica, za jedno putovanje u jednu ili više određenih država.
_ Lica upisana u zajednički pasoš moraju prilikom putova-
nja imati ispravu o identitetu, a vođa puta pasoš.
Član 8.

Putni list izdaje se građaninu koji boravi u inostranstvu bez
putne isprave, radi povratka u Republiku.

Istim putnim listom mogu se koristiti bračni drug i djeca
korisnika putnog lista, ako su upisani u putni list u koji su uni-
Jete njihove fotografije.

Član 9.

Diplomatski pasoš i službeni pasoš izdaju se radi osipuril,
nja određene zaštite u obavljanju službenog zadatka prilikom
putovanja u inostranstvo.

Pasoš iz stava 1. ovog člana važi za neograničen 5гој puto-
vanja, do opoziva.

Diplomatski pasoš i službeni pasoš može se izdati i članu
uže porodice lica koje posjeduje takav pasoš, a koji živi s njim
u zajedničkom domaćinstvu. Članom uže porodice u smislu
ove odredbe smatraju se bračni drug i djeca.

Član 10.

Pomorska knjižica i brodska knjižica, ako je u te knjižice
unijeta viza, služi ukrcanom članu posade kao putna isprava
za putovanje u inostranstvo ili za putovanje u inostranstvo ra-
di ukrcavanja na brod, ili za povratak u Republiku, po iskrca-
vanju sa broda.

Član 11.

Viza je odobrenje za putovanje u inostranstvo koja se u slu-
čajevima utvrđenim ovom uredbom unosi u putnu ispravu.

Viza se izdaje za jedno ili više putovanja u države koje su u
vizi naznačene. SAM

Odredbe ove uredbe o rokovima važenja putnih isprava.
nadležnosti za izdavanje, postupak izdavanja, odbijanja Zi
htjeva ili oduzimanja putne isprave, primjenjuju se na odgova-
rajući način i na vize, ukoliko ovom uredbom nije drugačije
određeno.

11 – ROKOVI VAŽENJA PUTNIH ISPRAVA
Član 12.

Pasoš se izdaje sa rokom važenja od deset godina. Licima
mlađim od 27 godina, pasoš se izdaje 54 rokom važenja od pet
godina, a djeci s rokom važenja od dvije godine.

Član 13.

Zajednički pasoš izdaje se sa rokom važenja Кој је potre-
ban za putovanje и inostranstvo, ali пе dužim od jedne podine.
Član 14.

Putni list izdaje se s rokom važenja koji je potreban za po-
vratak u Republiku, ali ne dužim od 30 dana.

Član 15.

Diplomatski pasoš i službeni pasoš izdaju se s rokom važe-
nja do pet godina.

iti |Z”

игапа 166 – Broj 4

Član 16.

Viza па pomorsku odnosno brodsku knjižicu izdaje se s ro-
kum važenja propisanim u članu 12. ove uredbe.

Član 17.

Pasoš se može izdati i s kraćim rokom važenja od rokova
utvrđenih u članu 12. ove uredbe. u slučajevima: ;
1) iz člana 31. ove uredbe ако је to u svom odobrenju odre-

dio nadležni organ za narodnu odbranu. А
2) iz člana 33. stav 1. tač. 1. 1 2. ove uredbe, ako nadležni

sud, a nadležni organ za narodnu odbranu iz tačke 3. utvrdi da

za to postoje naročito opravdani razlozi, i to odobri. :
U slučajevima iz stava 1. ovog člana, putna isprava зе može

izdati za jedno ili više putovanja u jednu ili više država sa ro-

kom važenja koji odredi nadležni sud ili organ za narodnu od-

branu.

IV – NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE PUTNIH ISPRAVA

Član 18.

Pasoš, zajednički pasoš i vizu na te pasoše izdaje nadležni
organ za unutrašnje poslove, prema mjestu prebivališta podno-
sioca zahtjeva (u daljem tekstu: nadležni organ).

Izuzetno, u hitnim slučajevima (liječenje, bolest, smrt člana
uže porodice, neodiožan službeni put) pasoš može izdati i nad-
ležni organ na čijem području podnosilac zahtjeva nema pre-
bivalište.

Član 19.

Vizu na pomorsku knjižicu i brodarsku knjižicu i vizu na
putnu ispravu službenog osoblja u međunarodnom prometu
izdatu na osnovu međunarodnog ugovora izdaje nadležni ог-
gan па čijem se području nalazi sjedište ili prebivalište podno-
sioca zahtjeva.

Član 20.

Diplomatski pasoš i službeni pasoš izdaje Ministarstvo za
mnostrane poslove, uz saglasnost Ministarstva za unutrašnje

poslove.
Član 21.

Građaninu koji u inostranstvu neprekidno boravi duže od
tri mjeseca, pasoš može izdati i diplomatsko ili konzularno
predstavništvo Republike u,inostranstvu na čijem području
građanin boravi.

Izuzetno, od odredbe stava |. ovog člana, građaninu kojem
je u inostranstvu nestala putna isprava, a neophodno је da'os-
tane u inostranstvu duže od 30 dana, radi liječenja, službenog
posla, školovanja, specijalizacije ili iz drugih orpavdanih raz-
loga, pasoš može izdati diplomatsko ili konzularno predstav-
1, Republike u inostranstvu, па čijem području građanin

oravi.

Član 22.

Putni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo
Republike u inostranstvu, na čijem području građanin boravi.

У – POSTUPAK IZDAVANJA PUTNIH ISPRAVA

Član 23.
Putna isprava i vize izdaju se na propisanim obrascima.

Član 24.

Obrazac putne isprave sadrži naročito: naziv Republike
Bosne i Hercegovine, s utisnutim grbom Republike Bosne i
Hercegovine, natpis naziva vrste putne isprave, oznaku serije i
serijski broj, „datum izdavanja i rok važenja putne isprave,
mjesto za naziv i pečat nadležnog organa koji je putnu ispravu
izdao, te mjesto za potpis službene osobe, prostor za fotografi-
Ju i vlastoručni potpis.

Druge potrebne sadržaje putne isprave propisuje nadležni

organ.
Član 25.

Obrasci putnih isprava štampaju se na jeziku i pismu naro-
da Republike, koji je u službenoj upotrebi, kao i na engleskom
i francuskom jeziku.

SLUŽBENI LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

Član 26.
Zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi se na propisa-
nom obrascu. 4 2 ; аи
Pasoš, zajednički pasoš | putni list izdaje se па lični za-
htjev, a diplomatski pasoš i službeni pasoš na zahtjev nadlež-
nog državnog organa. : | :
U zahtjevu za izdavanje putne isprave moraju se dati tačni
i istiniti podaci.
Član 27.
Zahtjev za izdavanje pasoša, zajedničkog pasoša i putnog
lista može se podnijeti i putem punomoćnika.

Za maloljetna odnosno poslovno nesposobna lica zahtjev
za izdavanje putne isprave podnosi jedan od roditelja odnosno ,
drugi zakonski zastupnik.

. Član 28.

Zahtjev za izdavanje putne isprave sadrži podatke koji se
upisuju u putnu ispravu.

Za građane koji privremeno ili stalno borave u inostran- .
stvu, zahtjev za izdavanje putne isprave sadrži i podatke o
mjestu i državi prebivališta odnosno boravišta u inostranstvu.

Zahtjev za izdavanje zajedničkog pasoša sadrži i podatak o
predviđenom vremenu boravka u inostranstvu.

Zahtjev za izdavanje vize, pored podataka koje sadrži za-
htjev za izdavanje putne isprave, sadrži i podatak o državi i
vremenu za koji se viza traži.

Član 29.

Uz zahtjev za izdavanje pasoša, zajedničkog pasoša i put-
nog lista, podnosilac zahtjeva daje na uvid ličnu kartu ili dru-
gu ispravu iz koje se može utvrditi njegov identitet i državljan-
stva.

Član 30.

Uz zahtjev za izdavanje putne isprave i putnog lista prilažu
se dvije fotografije propisane veličine, koje vjerno prikazuju
podnosioca zahtjeva.

__Uz zahtjev iz stava 1. ove uredbe prilaže se putna isprava
čiji je rok važenja istekao i koji ne može služiti svojoj namjeni.

Putna isprava iz stava 2. ovog člana poništiti će se.

Član 31.

Vojni obveznik – regrut, uz zahtjev za izdavanje putne is-
prave dužan je priložiti odobrenje za putovanje predviđeno
propisima o vojnoj obavezi.

Smetnje za izdavanje putne isprave u pogledu vojne obave-
ze propisuje ministar za narodnu odbranu.

Član 32.

Zahtjev za izdavanje putne isprave nadležni organ dužan je
riješiti uroku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u hitnim slučaje-
vima (liječenje u inostranstvu, smrt ili bolest člana porodice,
neodložan službeni put ili iz drugih opravdanih razloga) nad-
ležni organ dužan je putnu'ispravu izdati odmah, a najkasnije
u roku od 24 časa od podnošenja zahtjeva.

Član 33.

. „Zahtjev га izdavanje putne isprave i vize odbiće se u sluča-
јеуппа kada postoji osnovana sumnja da će podnosilac zahtje-
va: ;

1) izbjeći prisustvo u krivičnom postupku ili izvršenje pre-
sude kojom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju dužem od
tri mjeseca ili zaštitne mjere obaveznog psihijatrijskog liječe-
аза čuvanja u zdravstvenoj ustanovi – па zahtjev nadležnog
suda; i

2) izbjeći izvršenje dospjele imovinsko-pravne obaveze iz
bračnog odnosa ili odnosa roditelja i djece, poreske obaveze ili

druge zakonom utvrđene imovinsko-pravne obaveze, za koju
postoji izvršni naslov – na zahtjev nadležnog suda;

3) izbjeći vojnu obavezu ili ako za to postoje drugi razlozi
predviđeni propisima o vojnoj obavezi odnosno službi u oru-

Sri eda. 20. maja 1992.

anim snagama — na zahtjev organa nadležnog za narodnu od-
iranu.

Zahtjev za izdavanje putne isprave može se odbiti:

I) ako postoji opravdana sumnja da će podnosilac zahtjeva
djelovati protivno propisima o zabrani ili ograničenju uvozu
izvoza, transporta ili rasturanja opojnih sredstava, ili protivno
carinskim propisima odnosno, propisima o vanjskoj trgovini

2) uko je to neophodno radi sprečavanja terorističke i dru.
ge djelatnosti usmjerene na nasilnu promjenu ustavom utvrđde-
nog državnog i društvenog uređenja Republike.

Zahtjev za izdavanje vize odbiće se i u slučaju kada u zem-
lji za koju se viza traži Vlada epidemija zaraznih bolesti

Izdavanje putnog lista ne može se odbiti. Ga

Član 34.
Putna isprava će se oduzeti kada nadležni organ utvrdi da
postoje razlozi iz člana 33. st, 1. i 2. ove uredbe.

Putna isprava će se oduzeti licu kojem je prestalo držav-
ljanstvo Republike. a

Rješenje o oduzimanju putne isprave iz stava |.
donosi organ nadležan za izdavanje putne isprave.

Žalba pritiv rješenja iz stava 3. ovog člana, ne zadržava iz-
vršenje rješenja. !

i

ovog člana

Član 35.

) Rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje putne isprave i
vize kao i o oduzimanju putne isprave mora se obrazložiti.

Clan 36.

O svim činjenicama koje za posljedicu imaju prestanak raz-
laga za odbijanje zahtjeva za izdavanje putne isprave nadležni
sud odnosno nadležni organ za narodnu odbranu, dužni su od-
nah obavijestiti organ nadležan za izdavanje putne isprave.

Smatraće se da su prestali razlozi za odbijanje zahtjeva za
izdavanje odnosno za oduzimanje putne isprave iz člana 33.
stav 1. ove uredbe, ako nadležni sud odnosno nadležni organ
ne obnovi zahtjev za odbijanje zahtjeva za izdavanje putne is-
prave poslije isteka jedne godine od dana podnošenja toga za-
htjeva.

Organ nadležan za izdavanje putne isprave preispitaće naj-
manje jednom godišnje. postoje li i dalje razlozi za odbijanje
zahtjeva za izdavanje putne isprave iz člana 33. stav 2. ove
uredbe i o tome će obavijestiti lice kojem je zahtjev odbijen,
odnosno putna isprava oduzeta.

Član 37.

O žalbi protiv rješenja o odbijanju zahtjeva "za izdavanje
odnosno oduzimanje putne isprave koje je donijelo diplomat-
sko ili konzularno predstavništvo Republike u inostranstvu,
rješava Komisija Ministarstva za unutrašnje poslove. koju ime-
nuje ministar posebnim rješenjem.

VI NESTANAK PUTNE ISPRAVE

Član 38.

Građanin je dužan bez odlaganja prijaviti nestanak putne
isprave ili njeno pronalaženje. Nestanak ili pronalaženje putne
isprave prijavljuje se nadležnom organu ako je putna isprava
nestala ili pronađena u Republici odnosno najbližem diplo-
matskom ili konzularnom predstavništvu Republike u inos-
transtvu, ako je putna isprava nestala ili pronađena u inostran-
stvu.

Nudležni organ će nestalu putnu ispravu rješenjem progla-
siti nevažećom. A )

Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana žalba nije dozvoljena.

Rješenje iz stava 2. ovog člana objaviće se u nSlužbenom
listu RBiHa o trošku stranke.

Građanin ne smije dati svoju putnu ispravu drugom da se
njom posluži niti se poslužiti tuđom putnom ispravom kao
svojom.

VII EVIDENCIJA PUTNIH ISPRAVA I KORIŠĆENJE
PODATAKA
Član 39.

Evidenciju putnih isprava vodi nadležni organ koji je izdao

putnu ispravu.

SLUŽBENI

VIII KAZNENE ODREDBE

LIST RBiH

Broz 4 — Strana 167

Evidencija putnih isprava sadrži naročito: fotografiju. po
"pis korisnika putne isprave i postupkom uvjetov.ine napome
ae za obradu podataka.

Druge sadržaje evidencije iz stava 1. ovog člana propisuje
nadležni organ.

Član 40.

Nadležni organ može podatke iz evidencije putnih ispraya
prikupljati. proslijeđivati. obrađivati i koristiti sumo u skladu
sa zakonom. drugim propisima i opštim aktima.

Nadležni organ će podatke iz eviđencije putnih isprava da-
t drugim državnim organima pod uslovom:

I) da je državni organ koji traži podatke na osnovu zakona
ili drugog propisa ovlašten da traži, odnosno primi takve pod-
atke.

2) da državni organ koji traži podatke, bez istih ne bi mo-
gzao obavljati svoje zadatke i
3) date podatke nije moguće na drugi naćin pribaviti ili da
ih je moguće pribaviti samo uz nesrazmjerno visok trošak.

Član 41.

;  Obrascće putnih isprava izrađuje preduzeće ili. ustanove ko
Ju za to ovlasti ministar za unutrašnje poslove.

Član 42.

Novčanom kaznom od 15.000 do 50.000 dinara ili kaznom
zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj ko:

1) odvede u inostranstvo dijete bez ovjere -aglasnosti rodi-
telja ili drugog zakonskog zastupnika (član 7.,; )

2) davanjem neistinitih podataka jishoduje od nadležnag
organa izdavanje putne isprave ili vize i posluži se tukvom pite
nom ispravom ili vizom (član 26. stu =2.);

3) pređe državnu granicu bez putne isprave kada mu je od-
bijen zahtjev za izdavanje putne isprave ili mu je putna isprava
oduzeta: 41

$) svoju putnu ispravu da drugome da se njome poslužvali
se tuđom putnom ispravom posluži kao svojom rčlan 33;hsun
5.) kaznit će se i zu pokušaj prekršaja iz stava 1. ovog člana.

Zu prekršaj iz tačke 2, 3, 1 4. stava 1. ovog člana može se i2-
reći zabrana izdavanja putne isprave do tri godine.

Član 43.

Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kazniće se se Za
prekršaj:

I) ko putuje bez pasoša ili bez vize u zemlje za koje je viza
potrebna (član 2. stav. 1. i član 3. stav |. tačka 2):

2) ko bez odlaganja ne prijavi nestanak ili pronalazak put
ne isprave (član 37. stav. 1).

IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 44.

Ovlašćuje se ministar za unutrašnje poslove da propiše:

I) obrazac pasoša, zajedničkog pasoša, putnog lista i vize.

2) obrazac zahtjeva za izdavanje pasoša, zajedničkog paso-
ša i vize, SG

3) način vođenja evidencije o izdatim pasošima, zajednič-
kim pasošima i vizama i način vođenja registra nestalih putnih
isprava, se

4) utvrdi cijenu obrazaca putnih i drugih isprava državlja-
na Republike, ; Ca

S) način vođenja evidencije o izdatim diplomatskim pasošle
ma ili službenim pasošima i o izdatim vizama na te pasošć.'

Član 43.

Ovlašćuje se ministar unutrašnjih poslova da uz saglasnost
ministra inostranih poslova propiše način vođenja evidencije o
izdatim putnim ispravama u diplomatskim 1 konzularnim
predstavništvima Republike.

Član 46.

Ovlašćuje se ministar inostranih poslova da uz saglasnost
ministra unutrašnjih poslova propiše:

—

_—

Suana 168 – Broj 4

1) obrazac diplomatskog pasoša, službenog pasoša i vize
љоја se izdaje na te pasoše, 4 44 i

2) obrazac zahtjeva za izdavanja pasoša i vize u diplomat-
skom ili konzularnom predstavništvu Republike.

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

. Član 47.
Propise za izvršavanje ove uredbe ministri koji su ovim za-
konom ovlašteni za njihovo donošenje. donijet će u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 48.
Putne isprave i vize izdate prije dana stupanja na snagu
ove uredbe važe do roka važenja navedenog u putnoj ispravi, a
najduže godinu dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 49.
Postupak rješavanja zahtjeva za izdavanje putni ava
viza oko itdo dana stupanja na snagu оуе uredbe dovršiće
se po odredbama ove uredbe.

Član 50.

Ova uredba stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.

PR. br. 1162/92
15. maja 1992. godine
Sarajevo

PREDSJEDNIK
PREDSJEDNIŠTVA
REPUBLIKE BiH
Alija Izetbegović, s.r.

MHHHHHHHHHHHHHHHHIHHHIHHHHHHHHHHHHIHHHHIHHHHHIHHIHHHHEHIIHIHIHHIHNHH

61

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne
ı Hercegovine, donosi

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O IZMJENI I DOPUNI
ZAKONA 0 RADIO-TELEVIZIJI SARAJEVO

-Član 1.

x Naziv Zakona o radio-televiziji Sarajevo (»Službeni list
5RBiH«, br. 21/90, 10/91 i 24/91) mijenja se i glasi: »Radio-
:elevizija Bosne i Hercegovine.«.

Član 2.

U članu |. riječi: »Radio-televizija Sarajevo« zamjenjuju
se riječima: »Radio-televizija Bosne i Hercegovine, a riječi u
zagradi »RTSA« zamjenjuju se riječima: »RTBiH«.

Član 3.

U čl. 2. do 21., čl. 23. do 26., čl. 29. do 33. i članu 35, 37, 39,
41. i 42. riječi: »ЕТБА« zamjenjuju se riječima: »RTBiH«.

Član 4.

Ova uredba stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.

PR. 1164/92 15 e
10. maja 1992. godine Predsjednik Predsjedništva
Sarajevo Republike BiH

Alija Izetbegović, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

62

Na osnovu Amandmana LI, tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publikc Bosne i Hercepovine, Predsjedništvo Republike Borne
1 Hercegovine, na sjednici održanoj 16. maja 1992. godine do-
nosi

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O IMENOVANJU
REPUBLIČKIH POVJERENIKA

Član 1.

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine može ime-
novati republičke povjerenike.

i Član 2.

Republički povjerenici u opštinskim i gradskim zajednicau-
ma imenuju se ukoliko opštinski i gradski organi i organizacije
ne izvršavaju poslove predviđene Ustavom, zakonom i drugim
propisima.

Član 3.

Republički povjerenici, zbog vanredne situacije, imaju sva
prava ı ovlašćenja u neposrednom izvršavanju Ustava, zakona
ı drugih propisa i opštih akata sve dok ih opštinski i gradski
organi i organizacije ne budu izvršavale.

Republički povjerenik za grad Sarajevo, u skladu sa ovom
uredbom, ima sva prava i ovlašćenja u izvršavanju poslova iz
nadležnosti Grada i opština udruženih u grad Sarajevo.

Član 4.

Ova uredba stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu Republike Bosne i Hercegovine«.
PR. broj: 1165/92
16. maja 1992. g.
Sarajevo

Predsjednik Predsjedništva
Republike BiH
Alija Izetbegovic, 5. г.

63

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Re-
publike Bosne i Hercegovine i tačke 111 Odluke o proglašenju
neposredne ratne opasnosti (»Službeni list SRBiH«, broj
1/92), Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na pri-
Jedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O ZAVRŠETKU NASTAVE
U ŠKOLSKOJ 1991/92. GODINI U OSNOVNIM,
SREDNJIM I VIŠIM ŠKOLAMA, FAKULTETIMA 1
UMJETNIČKIM AKADEMIJAMA U REPUBLICI BOSNI i

HERCEGOVINI :

Član 1.

S obzirom па trajanje agresije i terorizma protiv Republike
Bosne i Hercegovine prekida se i završava nastava u školskoj
1991/92. godini u svim osnovnim i srednjim školama u Repub-
lici Bosni i Hercegovini sa 15. majem 1992. godine.

Učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Bosni i
Hercegovini priznaje se završen razred odnosno obrazovanje
koji su pohađali u školskoj I991/92. godini i to u skladu sa us-
pjehom postignutim do momenta prekida nastave.

_ Svim učenicima koji imaju ocjenu nedovoljan (1) iz nastav-
nih predmeta utvrđuje se prolazna ocjena dovoljan (2) iz tih
predmeta i u skladu sa tim odgovarajući opšti uspjeh.

Do 15. juna 1992. godine osnovne i srednje škole dužne su

omogućiti učenicima podizanje svjedočanstava o završenom
razredu odnosno obrazovanju.

_ Nastavno gradivo i programski sadržaj koji nisu realizova-
ni u školskoj 1991/92. godini, realizovaće se u izostalom obi-
mu u sklopu narednog višeg razreda za sve učenike od 1 do

Srijeda, 20, maja 1992.

УП razreda osnovne škole odnosno од | do III razreda srednje
škole. kao jedinstveno gradivo odnosno programski sadržaji
og razreda. Za učenike završnih razreda osnovne i srednje
škole u zavisnosti od uslova i mogućnosti mogu se organizova-
ti konsultacije i nakon toga izvršiti podjela svjedočanstava i
diploma.

Član 2.

Prekida se i završava nastava ljetnjeg. semestra u školskoj
1991/92. godini na višim školama, fakultetima i umjetničkim
akademijama u Republici Bosni i Hercegovini sa 15. majem
1992. podine.

Studentima visokoškolskih ustanova priznaju se sve obave-
ze koje proizilaze u izvršavanju nastave odgovarajućih studija
iz prethodnog stava.

Ispiti na visokoškolskim ustanovama, s obzirom na trajanje
agresije i terorizma protiv Republike Bosne i Hercegovine dok
traju takve okolnosti mogu se obavljati u narednom periodu
prema Uputstvu Ministarstva za obrazovanje, nauku. kulturu i
fizičku kulturu, o ispitnim terminima, vremenu i mjestu održa-
vanja ispita, koristeći više ispitnih rokova.

Nastavno gradivo i programski sadržaji koji nisu realizova-
ni u školskoj 1991/92. godini u okviru nastave ljetnjeg. semes-
tra, realizovaće se u izostalom obimu u sklopu narednog višeg,
semestra odnosno godine studija za sve studente kao jedinstve-
no gradivo odnosno programski sadržaji tog studija.

Član 3.

Upis učenika u osnovne i srednje škole i studenata па viso-
koškolske ustanove u narednu školsku godinu, zatim organiza-
cija prijemnog. ispita u gimnazije odnosno kvalifikacionog is-
pita za upis na visokoškolske ustanove izvršiće se kada se stek-
nu uslovi za njihovo organizovanje.

Član 4.

Usljed prijevremenog završetka ove školske godine, nared-
na skolska 1992/93. godina započeće kada se steknu uslovi za
normalno odvijanje nastave i rad svih osnovnih, srednjih i vi-
ših škola, fakulteta i umjetničkih akademija u Republici BiH.

Član 5.

Sve osnovne i srednje škole i visokoškolske ustanove dužne
su da u okviru svojih mogućnosti obezbijede čuvanje i sigur-
nost propisane školske dokumentacije i evidencije.

Član 6.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kul-
turu Republike Bosne i Hercegovine i izvršni organi svih skup-
ština opšune u Republici dužni su da izvrše neposrednu kon-
trolu provođenja pojedinih odredaba iz ove odluke u svim 05-
novnim i srednjim školama i visokoškolskim ustanovama.

Član 7.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine na prijedlog Minis-
tarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu utvrdi-
će da li su se stekli uslovi iz čl. 3. i 4. ove uredbe i obavijestiti

nadležne organe i obrazovne institucije u Republici Bosni i-

Hercegovini.

Član 8.

Dok se ne steknu uslovi iz člana 7. ove uredbe neće se pri-
mjenjivati odredbe Zakona o osnovnoj školi, Zakona o sred-
njoj školi i Zakona o univerzitetu (»Službeni list SRBiH«, broj
39/90) koje nisu u skladu sa odredbama ove uredbe a odnose
se na završetak nastave, zaključivanje ocjena, izdavanje svje-
dočanstava i diploma, ispitnih rokova, upis učenika i studena-
ta ı početak školske godine.

Član 9.
Ova uredba stupa na snagu odmah i objaviće se u »Službe-
nom listu RBiH«.

PR. br. 1166/92
15. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH
Alija Izetbegović, s. r.

SLUŽBENI

LIST RBiH BroJ 4 – Strana 169

64

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na listav Re-
publike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne
ı Hercegovine na predlog Vlade Republike Bosne i Hercegovi-
ne, donijelo je

UREDBU

SA ZAKONSKOM SNAGOM O IZMJENI I DOPUNI
ZAKONA O VLADI SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE
BOSNE 1 HERCEGOVINE

Član |.

U Zakonu o Vladi Socijalističke Republike Bosne i Herce-
govine (»Službeni list SRBiH«, broj 33/90) naziv zakona mije- |
nja se i glasi: »Zakon o Vladi Republike Bosne i Hercegovi-
ne«.

Član 2.

U članu 1. i 2. riječi: »Socijalističke«, odnosno »Socijalis-
tičkoj« brišu se.

Član 3.

U članu 3. stavu 1. riječi: »SFRJ« brišu se.
Član 4.

U članu 21. stav 4. briše se.
Član 5.

U članu |. u zagradi riječi: »SRBiH« i u čl. 2. до 37.. 81. 30.
do 50. i u čl. 52. do 56. riječi: »SRBiH« zamjenjuju se riječi-
ma: »RBiH«.

Član 6.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objaviće se
u »Službenom listu RBiH«.

PR. broj 1167/92
20. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva Republike ·
Bosne i Hercegovine.
Alija Izetbegović , s. r.

ппорововимононивиносиосанивиоонииооинисинооаиоаоноооиииоивасиоииииоо

65

Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. па Ustav Rv-
publike Bosne i Hercegovine i člana 15. stav 2. Zakona o Ra-
dio-televiziji Sarajevo (»Službeni list SRBiH«. br. 21 90.
10/91 i 24/91) Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
na sjednici održanoj 10. maja 1992. godine, donosi

ODLUKU

O IMENOVANJU POSLOVODNOG ORGANA RADIO
TELEVIZIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Imenuje se poslovodni organ Radio televizije Bosne i Her-
cegovine u sastavu:

Mehmed Apgović, predsjednik,

Ivica Puljić, zamjenik predsjednika,

Kosta Jovanović, član,

Gabrijel Vukadin, član,

Miro Močinić, član,

Elmir Bračković, član,

Borislav Kontić, član,

Izudin Isović, član,

Vladimir Bilić, član.

П

Poslovodni odbor iz tačke 1. ove odluke poduzet се sve ро-
trebne mjere za konsolidiranje stanja u Radio televiziji Bosne i
Hercegovine, uključujući sigurnost, finansiranje, organizaciju,
uređivanje i druge odgovarajuće poslove.

и

њи „o ura

AL CC a

ла ТИ

5џапа 170 – Broj 4 SLUŽBENI
Шш

Ovu odluku objaviti u »Službenom listu RBiH«.
UR. 02-011-349/92

10. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH
Alija Izetbegović, s. r.

66

Na osnovu člana 2. stav 1. tačka 3. Zakona o mjerama koje
se mogu preduzeti radi sprečavanja poremećaja u ostvarivanju
SRODNA i ekonomske politike („Službeni list SR-
BiH«, broj 8/91) i člana 45. stav 2. Zakona о Vladi Republike
Bosne i Hercegovine (»Službeni list SRBiH«, broj 33790). Vla-
da Republike Bosne 1 Hercegovine, donosi

ODLUKU
O IZNOŠENJU 1 UNOŠENJU GOTOVOG NOVCA

Dozvoljava se fizičkim licima iznošenje, odnosno unošenje
gotovog novca u iznosu najviše do 50.000,00 dinara prilikom
izlaska iz Republike Bosne i Hercegovine, odnosno ulaska u

epubliku Bosnu i Hercegovinu.

П

Ova odluka stupa па snagu odmah, а objaviće se и »51и7-
зепот listu RBiH«.

У. broj: I73/92 Predsjednik Vlade RBiH
7. maja 1992. godine Jure Pelivan, s. r.
Sarajevo

67

Na osnovu tačke 1 Odluke o proglašenju neposredne ratne
opasnosti (»Službeni list RBiH«, broj 1/92), Vlada Republike
Bosne ı Hercegovine donosi

ODLUKU

O NAKNADAMA PRIPADNIKA TERITORIJALNE
ODBRANE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I

REZERVNE MILICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH
POSLOVA

Svim pripadnicima Teritorijalne odbrane Republike i re-
гегупор sastava milicije Ministarstva unutrašnjih poslova, koji
su mobilizirani u cilju odbrane Republike Bosne i Hercegovi-
ne isplatiće se lični dohodak za mjesec travanj 1992. godine u
iznosu prosječnog ličnog dohotka u Republici ostvarenog и
ožujku Iste godine, bez obzira da li su bili u radnom odnosu ili
ne. :

П

Ministarstvo za financije će za potrebe iz tačke ] ove odlu-
ke iz republičkog budžeta doznačiti sredstva Ministarstvu za
narodnu odbranu – Štabu Teritorijalne odbrane.

III

Ministarstvo za narodnu odbranu će preko Štaba Teritori-
Jalne odbrane Republike i okružnih štabova Teritorijalne od-
brane osigurati provođenje ove odluke. :

LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

IV
Ova odluka stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.
У. broj: I73/92
7. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik Vlade RBiH
Jure Pelivan, s. r.

68

Na osnovu člana 1. Zakona o mjerama koje se mogu pred-
uzeti radi sprečavanja poremećaja u ostvarivanju razvojne |
·ekonomske politike (»Službeni list SRBiH«, broj 8/91) 1 člana
45. stav |. Zakona o Vladi Republike Bosne i Hercegovine
(»Službeni list SRBiH«, broj 33790). Vlada Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

| ODLUKU

O REGULISANJU PLAĆANJA IZMEĐU REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE SRBIJE

||

Plaćanja između Republike Bosne i Негсероуше i Republi-
ke Srbije obavljaće se od 10. maja 1992. godine u domicilnoj
valuti republika 1 u konvertibilnim valutama, u skladu sa pro-
pisima koji se primjenjuju u svakoj republici i u skladu sa ban-
karskom praksom.

П

Plaćanja iz tačke | ove odluke pravna lica iz Republike
Bosne i Hercegovine vrše putem računa kod poslovnih bana-
ka.

Potraživanja na nerezidentnim računima u Republici Srbiji
pravna lica iz Republike Bosne i Hercegovine mogu koristiti
za plaćanje roba i usluga, druga plaćanja i za prenos sredstava
sa nerezidentnih računa na druga lica, sve u skladu sa propisi-
ma koji važe u dotičnoj Republici.

IV

Zatečena dinarska potraživanja na dan 10. maja 1992. godi-
ne po osnovu robno-uslužnih odnosa pravnih i fizičkih lica re-
publika izvršiće se preko nerezidentnih računa iz tačke II ove
odluke, a mogu se izvršiti kompenzacijom, cesijom ili drugim
oblicima prebijanja.

Naplata dinarskih potraživanja iz prethodnog stava, polog
gotovine i plaćanje troškova do 10. maja 1992. godine može se
urediti posebnim dogovorom Ministarstva za finansije Repub-
like Bosne i Hercegovine i Ministarstva za finansije Republike
Srbije. :

У

Ova odluka stupa па snagu danom donošenja а primjenji-
vaće se od 10. maja 1992. godine.

VI
Ovu odluku objaviti u »Službenom listu RBiH«.
Y. broj: 174 :
aa godine Predsjednik Vlade ВВ

Jure Pelivan, s. r.

Srijeda, 20. maja 1992.

SLUŽBENI

LIST RBiH Broj 4 – Strana 171

69

Na osnovu člana |. Zakona o mjerama koje se mogu pred-
uzeti radi sprečavanja poremećaja u ostvarivanju razvojne i
vkonomske politike (»Službeni list SRBiH«, broj 8/91) i člana
45. stav 1. Zakona o Vladi Republike Bosne i Hercegovine
(»Službeni list SRBiH«, broj 33/90), Vlada Republike Bosne i
Hercegovine,donosi

ODLUKU

O REGULISANJU PLAĆANJA IZMEĐU REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE CRNE GORE

Plaćanja između Republike Bosne i Hercegovine i Republi-
ke Crne Gore obavljaće se od 10. maja 1992. godine u domicil-
noj valuti republika i u konvertibilnim valutama, u skladu sa

propisima koji se primjenjuju u svakoj republici i u skladu sa
bankarskom praksom.

|||

Plaćanja iz tačke 1 ove odluke pravna lica iz Republike
Bosne i Hercegovine vrše putem računa kod poslovnih bana-
ka.

li!

Potraživanja na nerezidentnim računima u Republici Crnoj
Gori pravna lica iz Republike Bosne i Hercegovine mogu ko-
ristiti za plaćanja roba i usluga, druga plaćanja i za prenos
sredstava sa nerezidentnih računa na druga lica, sve u skladu
se propisima koji važe u dotičnoj Republici.

IV

Zatečena dinarska potraživanja na dan 10. maja 1992. godi-
ne po osnovu robno-uslužnih odnosa pravnih i fizičkih lica re-
publika izvršiće se preko nerezidentnih računa iz tačke II ove
odluke. a mogu se izvršiti kompenzacijom. cesijom ili drugim
oblikom prebijanja.

Naplata dinarskih potraživanja iz prethodnog stava, polog
potovine i plaćanje troškova do 10. maja 1992. godine može se
urediti posebnim dogovorom Ministarstva za finansije Repub-
like Bosne ı Hercegovine i Ministarstva za finansije Republike
Crne Gore.

У

Ova odluka stupa па snagu danom donošenja а primjenji-
vaće se od 10. maja 1992. godine.

VI
Ovu odluku objaviti u »Službenom listu RBiH«.
V. broj: 174 „ДИ i u
8. maja 1992. godine aa јаје RBiH
Sarajevo ure Pelivan, s. r.

70

Na osnovu člana |. Zakona o mjerama koje se mogu pred-
uzeti radi sprečavanja poremećaja u ostvarivanju razvojne i
ekonomske politike (»Službeni list SRBiH«, broj 8/91) i člana
45. stav |. zakona o Vladi Republike Bosne i Hercegovine
(»Službeni list SRBiH«, broj 33/90), Vlada Republike Bosne i

Hercegovine, na prijedlog: Narodne banke Bosne i Hercegovi-
ne, donosi

ODLUKU
O KORIŠĆENJU SREDSTAVA OBAVEZNE REZERVE

||

Poslovne banke sa teritorije Republike Bosne i Hercegovi-
пе će počev od 15. maja 1992. godine izdvajati obaveznu rezer-
vu po stopi:od 15%.

П

Razlika sredstava obračunatih obavezne rezerve iz tačke |
ove odluke po stopi од. 15% i ranije važećoj stopi od 27". po-
slovne banke će koristiti za kreditiranje tekuće reprodukcije
privrede, obnovu porušenih privrednih i komunalnih objekat.
1 potreba državnih organa.

Ш

Uslove га korišćenje kredita iz sredstava u smislu tačke |]
ove odluke utvrdiće nadležni organ banaka, s tim da kamatni
stopa na te kredite ne može biti veća od važeće eskontn
Narodne banke Bosne i Hercegovine do 4%,
duži od šest mjeseci.

e stope
a rok kredita ne

IV
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja ı objaviće se
u »Službenom listu RBiH«.
У. broj: I79/92 .

15. maja 1992. godine
Sarajevo

Predsjednik Vlade RBiH
Jure Pelivan, s. r.

+

71

Ма osnovu člana 15. Zakona о robnim rezervama (»Službe-
ni list SRBiH«., broj 22/91) Vlada Republike Bosne i Hercego-
vine, donosi

wi ОК

ODLUKU

O OVLAŠĆENJU IZVRŠNOG ORGANA 164
DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA О
KORIŠČĆENJU ROBNIH REZERVI

||

Izvršni odbori opština, odnosno Izvršni odbor grada Sara-
jeva mogu u izuzetno teškim situacijama, kao što je glad, ne-
'dostatak nafte i naftnih derivata, lijekova i sl. upotrijebiti rob-
ne rezerve za potrebe opštine, uz saglasnost Ministarstva za
privredu – Republička direkcija za robne rezerve. li

Ako na području dotične opštine odnosno grada Sarajeva
nisu smještene robne rezerve iste se mogu podići sa područja
„pštine na kojoj su smještene.

П
Medđusobne obaveze i potraživanja između одгедепе opšu-
ne odnosno grada Sarajeva i Ministarstva za privredu – Re-
publičke direkcije za robne rezerve u cilju naplate ili povrata
robe naknadno će se rješavati.

Svaki pojedinačni slučaj upotrebe robnih rezervi iz tačke |
ove odluke prijavljuje se Vladi Republike Bosne ı Hercegovi-
ne.

IV

Ova odluka stupa na snagu odmah, a objaviće se u »Služ-
benom listu RBiH«.

V. broj: 174 :
8. mala 1992. godine Predsjednik Vlade RBiH
Sarajevo Jure Pelivan, 5. r.

HER

*_____-- __.NL__. —.

Strana 172 – Broj 4

72

Republika Bosna i Hercegovina
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU.
KULTURU I FIZIČKU KULTURU
SARAJEVO

i ovu člana 2. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom о
ено и u školskoj 191, 92. godini u OSn0Y nim,
srednjim i višim školama. fakultetima i umjetničkim akademi-
iamu u Republici Bosni 1 Hercegovini (»Službeni list RBiH«
broj 4/92), ministar za obrazovanje. nauku, kulturu i fizičku
kulturu donosi

UPUTSTVO \

O ISPITNIM TERMINIMA, VREMENU I MJESTU
ODRŽAVANJA ISPITA U VISOKOŠKOLSKIM
USTANOVAMA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI

1. Visokoškolske ustanove u Republici Bosni i Hercegovini
obezbijediće najkasnije do. 1. juna 1992. godine nastavnike ko-
ji će obavljati ispite iz svih nastavnih predmeta predviđenih
nastavnim planom i nastavnim programima visokoškolske us-
tanove. kao i odrediti vrijeme i mjesto održavanja ispita.

U slučaju da su nastavnici odgovarajućih predmeta iz bilo
kojih razloga spriječeni da obave ispite, dekan ili prodekan
odnosno rektor Univerziteta odrediće i ovlastiti drugog nastav-
nika te ili druge visokoškolske ustanove da obavi ispite.

SLUŽBENI LIST RBiH

Srijeda, 20. maja 1992.

Visokoškolska ustanova obezbijediće, u dogovoru sa odgo-
varajućim nastavnicima, vrijeme i mjesto održavanja ispita,
tim da se ispiti mogu održavati u visokoškolskoj ustanovi, u
stanu nastavnika ili пе drugom pogodnom mjestu.

2. Visokoškolska ustanova obezbijediće najmanje dva ispit-
ла termina mjesečno iz svakog nastavnog predmeta, do počet-
Ka naredne školske godine.

O vremenu i mjestu održavanja ispita iz svakog nastavnog
predmeta visokoškolske ustanove obavještavaće studente na
najpogodniji način.

3. Obim ispita iz nastavnih predmeta iz kojih je nastavnim
programom predviđena obavezna izrada praktičnih zadataka,
·obavljanje laboratorijskih i drugih vježbi, izrada praktičnih za-
dataka i slično, utvrdiće odgovarajući nastavnik visokoškolske
ustanove, u dogovoru sa studentima, zavisno od nastavnog
gradiva i programskih sadržaja koji su realizovani u školskoj
1991/92. godini. И

4. О izvršenju ovog uputstva а posebno о određivanju па-
stavnika koji се obaviti ispite зшгасе зе dekani ili prodekani
visokoškolskih ustanova.odnosno rektori ili prorektori univer-
ziteta u Republici Bosni i Hercegovini, o čemu će obavijestiti
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu.

5. Ovo uputstvo stupa na snagu odmah i objaviće se u.
»Službenom listu RBiH«.

P. R. 03-021-1/92
18. maja 1992. godine
Sarajevo

Potpredsjednik
Vlade RBiH
Prof. dr Rusmir
Mahmutčćehajić, s.r.

HEHEHE HHHHHHHEHHHEEEEEEGHIN IH EEE HEHEHEHE GEEEEEGEIIIHGHIHHHHIHHHIBIEEGGIIBHEEGBGHIGHGHHHHHH:

SADRŽAJ:

2. Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privre-
menog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine . 141
51. Uredba o privremenom finansiranju i pravu raspola-
ganja sredstvima Teritorijalne odbrane Republike

Bosne Негсероуше ............................. 141
52. Uredba sa zakonskom snagom о zaštiti pripadnika Те-
ritorijalne odbrane + drugih branilaca Republike Bos-
пе Hercegovine .________.. ......:............. 14]
53. Uredba sa zakonskom snagom о одбгап!............ 142
54. Uredba sa zakonskom snagom o oružanim snagama
Republike Bosne i Негсеромше.................... 153
55. Uredba sa zakonskom snagom o zdravstvenoj zaštiti
pripadnika Teritorijalne odbrane Republike Bosne i
Hercegovine... IU. O ка S BOLO 155
56. Uredba sa zakonskom snagom o pravu na izuzetnu
penziju za pripadnike sastava Teritorijalne odbrane
Republike Bosne i Негсероуте..................... 156 ·
57. Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopuna-
ma zakona o državnoj upravi.......... ere al, 156
58. Uredba sa zakonskom snagom o javnim preduzećima . 161
59. Uredba sa zakonskom snagom o tržišnoj inspekciji ... 163
60. Uredba sa zakonskom snagom o putnim ispravama
državljana Republike Bosne i Hercegovine ,......... 165
61. Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopuna-
ma Zakona o Radio-televiziji Sarajevo.............. 168

Izdavač: Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list RBiH

62. Uredba sa zakonskom snagom o imenovanju republič-
kih povjerenikak. и a O Pouke 168
63. Uredbu sa zakonskom snagom o završetku nastave u
: školskoj 1991792. godini u osnovnim, srednjim i višim
školama, fakultetima i umjetničkim akademijama u
Republici Bosni i Негсевоуши. 168
164. Uredba sa zakonskom snagom o izmjeni i dopuni za-
kona o vladi Socijalističke Republike Bosne i Herce-
govine „OJ. ROSO II A A NJ VN Ua 169
65. Odluka o imenovanju poslovnog organa Radio-televi-
zije Bosne i Hercegovine „....,...... i Ma ave 169
66. Odluka o iznošenju i unošenju gotovog novca......., 170
67. Odluka o naknadama pripadnika Teritorijalne odbra-
ne Republike Bosne i Hercegovine i rezervne milicije
Ministarstva unutrašnjih poslova „......... 170
68. Odluka o regulisanju plaćanja između Republike Bos-
nei Hercegovine i Republike Srbije ................ 170
69. Odluka o regulisanju plačanja između Republike Bos-
ne i Hercegovine i Republike Crne Gore ............ и
70. Odluka о korišćenju sredstava obavezne гегегуе...... и
71. Odluka о ovlašćenju izvršnih organa ги уепо-ро!-
tičkih zajednica о korišćenju robnih rezervi.......... 171
72. Uputstvo о ispitnim terminima, vremenu i mjestu od-
ržavanja ispita u visokoškolskim ustanovama u Re-
172

publici Bosni i Hercegovini

— Sarajevo, Ul. Magribija 3 – Poštanski fah 3 — Direktor i

odgovorni urednik Mehmedalija Huremović = »Službeni list RBiH« izlazi naizmjenično latinicom i ćirilicom — Štampa: »OKO«
dd sa p.o. Sarajevo – Za štampariju: Rasim Rapa. Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.

ит:

← Svi brojevi, 1992.