Avdokat

Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 9/1992

Digitalizirani arhivOCR tekst, može sadržavati greške; skenirana slika je mjerodavna.

Preuzmi PDF — broj 916 stranica · 21 MB · pretraživ tekstualni sloj

Datum broja
12. juli 1992.
Stranice
249264 (16 digitalizovano)
Pouzdanost OCR-a
92.4 od 100 (prosjek po riječi; upozorenje ispod 85)
Original
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, signatura 6048/1992-A
SHA256 PDF-a
5286372ec72a8db277c1c2b8ce5a4a08bc2129684c6fd9e047e858a63201d38f

Strana 24993/100

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE |! HERCEGOVINE

Godina I _- Broj 9

181

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O DOPUNI AMANDMANA LXXIII NA USTAV
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

U Amandmanu LXXIII na Ustav Republike Bosne i Herce-
govine (+Službeni list SRBiHx, broj 21/90) iza stava 6. dodaje
se novi stav 64, koji glasi:

sZa vrijeme ratnog stanja Predsjedništvo Republike Bosne

i Hercegovine je Vrhovna komanda oružanih snaga Republike
Bosne i Hercegovinex.

Član 2.

Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objaviće se
u aSlužbenom listu RBiHe.

PR. 1222/92 kr Predsjednik
12. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

182

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlađe Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O BANKAMA KOJE NASTAVLJAJU SA RADOM ZA
VRIJEME RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU
NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

Član 1.

Banke na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (u da-
ljem tekstu: Republika) će za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju

Nedjelja, 12. jula 1992.
ŠARAJEVO

CAKBEHHA AUCT

PENYBAUKE GBGOCHE U XEPLIJETOBUHE

Akontacija pretplate
za 1992. godinu 3.900 dinara
Žiro-račun 10100-603-1396

neposredne ratne opasnosti obavljati novčane, kreditne i druge
bankarske poslove u skladu sa Zakonom o bankama i drugim
finansijskim organizacijama (Službeni list SFRJE, br. 10/89,
40/89, 18/90, 72/90), koji je Uredbom sa zakonskom snagom
o preuzimanju i primanju saveznih zakona koji se u Bosni i
Hercegovini primjenjuju kao republički zakoni (-Službeni list
RBiHe, broj 2/92) preuzet kao republički zakon, Uredbom sa
zakonskom snagom o primjeni Zakona o Narodnoj banci Bosne
i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne
ratne opasnosti ("Službeni list RBiH, broj 6/92), ovom urer
bom i drugim ratnim propisima.

Član 2.

Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne =
opasnosti banke će obezbjediti preusmjeravanje dinarskih
deviznih sredstava za ratne potrebe Republike, na temelju akata
koje donose Vlada Republike Bosne i Hercegovine i kredimog
bilansa Narodne banke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Narodna banka).

Član 3.

Ukoliko Narodna banka, neposrednom kontrolom ili na
osnovu izvješaja iz člana 6. ove uredbe utvrdi da banka ne
izvršava obaveze iz ove uredbe, dužna je da u okviru svojih
ovlaštenja preduzme potrebne mjere uključujući i kadrovske
promjene u bankama za izvršenje ove uredbe, kao i ukidanje
dozvole za rad banke ili ograničavanje u izvršavanju određenih
funkcija i poslova na osnovu ovlašenja iz člana 80. Zakona o
Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslo-
vanju narodnih banaka republika i narodnih banaka autonomnih
pokrajina ("Službeni list SFRJE,:broj 34/89, 88/89 161/92), koji
je Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenji-
vanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenju-
ju, kao republički zakon.

Član 4.

Narodna banka može racionalizirati mrežu banaka koje
nastavljaju sa radom za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju
neposredne ratne opasnosti.

Član 5.

Direktor banke organizuje i vodi poslove u skladu sa ovom.
uredbom.

Strana 25091/100

Broj 9 - Strana 250

Član 6.

Direktor je dužan podnositi Narodnoj banci, po potrebi, a

najmanje mjesečno izvještaj o poslovanju banke.
Član 7.

Aktom o ranoj organizačiji Narodne banke, koji donosi_
direktor, uz saglasnost upravnog odbora u skladu sa ovom
uredbom, utvrdiće se organizacija banke na način koji obezb-
jeduje efikasno izvršavanje bankarskih poslova.

Član 8.

Predstavništva Narodne banke u inostranstvu najkasnije u
roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe,
nastavljaju sa radom u skladu sa odredbama člana 1. ove uredbe
i ratnom organizacijom Narodne banke.

Član 9.

Po prestanku važenja ove uredbe banke su obavezne da
sačine bilans finansijskih transakcija obavljenih na osnovu
akata Vlade Republike Bosne i Hercegovine u cilju bilansiranja
međusobnih obaveza i potraživanja.

Član 10.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u =Službe-
nom listu RBiH=
PR. broj 1207/92
4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
183

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O PRIMJENI UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM O
SLUŽBI DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA ZA
VRIJEME RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU
NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

Član 1.

Ovom uredbom bliže se uređuje organizacija i funkcioni-
sanje Službe društvenog knjigovodstva Bosne i Hercegovine:
(u daljem tekstu: Služba) za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju
neposredne ratne opasnosti.

Član 2.

Uredba sa zakonskom snagom o Službi društvenog knjigo-
vodstva (Službeni list RBiHx, broj 2/92) primjenjuje se za
vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne opasnosti, ako
ovom uredbom ili drugim ratnim propisima nije drugačije
odredeno.

Predsjednik

Član 3.
_ U vršenju poslova iz svog djelokruga Služba primjenjuje
jedinstven postupak, jedinstvenu metodologiju i obezbjeđuje
jedinstvenu primjenu propisa na jednostavan i brz način prila-
goden uslovima ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti.

Član 4. ;

_Služba je dužna obavljati osnovne poslove iz svog djelokru-

gar na privremeno zaposjednutoj teritoriji u skladu sa odlukama
Vlade Republike Bosnc i Hercegovine, planovima za odbranu
privremeno zaposjednule teritorije i novonastalim uslovima
rada.

Član 5.

Služba je dužna da u neposrednoj saradnji sa Narodnom
bankom Bosne i Hercegovine obezbijedi, u okviru svojih prava
i dužnosti, izvršavanje poslova iz člana 3. Uredbe sa zakon-
skom snagom o primjeni Zakona o Narodnoj banci Bosne i

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

Hercegovine za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti ("Službeni list RBiHx, broj 6/92).
Član 6.

Radom Službe upravlja i rukovodi gencralni direktor. Ge-
neralni direktor Službe propisuje ratnu organizaciju i način
rada, te donosi obavezna uputstva za rad organizacionih jedi-
nica Službe.

Član 7.

Generalni direktor vrši narcdbodavno pravo u odnosu na
sredstva Službe.

Član 8.

Generalni direktor, po potrebi, donosi uputstva za spro-
vođenje ove uredbe.

Član 9.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u aSlužbe-
nom listu RBiHe.
PR. broj 1208/92
4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

184

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O UTVRĐIVANJU OSNOVNIH KRITERIJA ZA
SANACIJU OŠTEĆENIH ILI PORUŠENIH GRAĐEVINA

Član 1.

Ovom uredbom uređuju se osnovni kriteriji za saniranje
oštećenih ili porušenih gradevina na teritoriji Republike Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika), radi obezbjeđenja
uslova za život, rad 1 odbranu građana na teritoriji Republike.

Član 2.

Pod građevinom u smislu uredbe smatraju se gradevine
utvrđene u članu 170. Zakona o prostornom uređenju -
Prećišćeni tekst ("Službeni list SRBiHx, broj 9/87, br. 23/88,
24/89, 10/90, 14/90, 15/90 1 14791).

Član 3.

Osnovni kriteriji sa saniranje građevina utvrđuju se po
namjenama i redoslijedu: as

1. građevine magistralne infrastrukture (saobraćajne, vo-
doprivredne, energetske, telckomunikacijske) od značaja za
Republiku ili veće dijelove Republike; kk;

2. građevine komunalne infrastrukture u naseljima od
značaja za normalno funkcioniranje naselja (sistemi vodo-
snabdjevanja i odvođenja otpadnih voda, clektroenergciski,
gasni i tpolovodni sistemi i uređaji, saobraćajnice, objekti za
snabdijevanje naftnim derivatima, deponije, groblja i PTT si-
stemi); ma. }

3. proizvodne i druge gradevine i postrojenja čija je proiz-
vodnja od posebnog interesa za Republiku (proizvodnja hrane,
lijekova i sanitetskog materijala, građevinskog materijala i
sredstava za održavanje higijene), ili je izvozno orijentirana;

4. proizvodni pogoni koji zbog oštećenja mogu predstavljali
opasnost po okolinu, bez obzira da li će iste biti moguće puslili

Predsjednik

= u proizvodnju u dogledno vrijeme;

5. građevine neophodne društvene infrastrukture (zdrav-
stveni, školski i objekt socijalne zaštite, lječilišta i banje);
_ 6. sakralni objektu i objekt za potrebe rada vjerskih zajed-
nica;
7. zgrade kolektivnog stanovanja;
8. zgrade individualnog stanovanja;
9. najnužniji objekti trgovine i zanatstva;

Strana 25192/100

nedjelja, 12. jula 1992.

10. građevine za potrebe naukc i kulture (naučni instituti,
muzeji i pozorišta);

11. građevine koje služe za rad državnih organa, sudstva,
socijalno - penzijskog osigufanja, službi društvenog knjigovod-
stva i banaka;

12. građevine za potrebe sporta i turizma.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana u gradu Sarajevu
prioritet se može utvrditi za sanaciju građevina koje služe
hotelskom smještaju i građevina pogodnih za smještaj ambasa-
da, konzulata i drugih inostranih predstavništava.

Na oštećenim objektima kulturno - istorijskog naslijeđa
izvršiće se prioritetno radovi konzervacije i sprječavanja od
propadanja do sticanja uslova za njihovu potpunu sanaciju ili
rekonstrukciju. Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u da-
ljem tekstu: Vlada), izvršni odbori opština i Izvršni odbor grada
Sarajeva utvrdiće u roku od sedam dana od dana stupanja na
snagu ove uredbe prioritete za sanaciju oštećenih ili porušenih
gradevina po kriterijima utvrđenim ovom uredbom

Član 5.

Vlada utvrđuje prioritete za sanaciju građevina iz člana 3.
stav I.tačka 1. ove uredbe, kao i za građevine čija se izgradnja
i održavanje finansiraju iz sredstava koja se formiraju na nivou
Republike i građevina od značaja za odbranu Republike, a
izvršni odbor opštine, odnosno Izvršni odbor grada Sarajeva,
prioritete iz člana 3. stav 1. tačka 2. do 12.

Član 6.

Za potrebe saniranja gradevina iz člana 3. ove uredbe pod
državnu kontrolu stavlja se proizvodnja i promet građevinskog
materijala, promet i upotreba građevinske mehanizacije i an-
gažovanje radne snage u oblasti građevinarstva.

Član 7.

Izvršni odbori opština i Izvršni odbor grada Sarajeva dosta-
viće Ministarstvu prostornog uredenja, građevinarstva i zaštite
okoline sljedeće podatke:

= količine raspoloživog građevinskog materijala po vrsta-
ma,

- raspoloživa građevinska mehanizacija, ;

= kapaciteti za proizvodnju građevinskog materijala,

= procjena potreba za građevinskim materijalima i gradevin-
skom mehanizacijom na području opštine,

- preduzeća, druga pravna lica i samostalni privrednici
građevinske djelatnosti, sa raspoloživom radnom snagom.

Podaci iz stava 1. ovog člana dostaviće se u roku od sedam
dana od dana stupanja na snagu ove uredbe. O svim nastalim
promjenama u odnosu na dostavljene podatke, izvršni odbori
će svakog prvog u mjesecu obavještavati Ministarstvo prostor-
nog uređenja, građevinarstva i zaštite okoline.

Član 8.

Vlada utvrđuje cijene usluga i angažovanje lica i sredstava
iz člana 7. ove uredbe. Ministarstvo prostornog uređenja,
građevinarstva i zaštite okoline vodi cvidericiju o dostavljenim
podatcima iz člana 7. ove uredbe i angažuje lica i sredstva
prema utvrđenim prioritetima.

Član 9.

U slučajevima kada investitor, odnosno vlasnik građevine
ne raspolaže potrebnim finansijskim sredstvima za sanaciju
građevine, korisnici te građevine mogu vlastitim srdstvima
izvršiti sanaciju. Povrat uloženih sredstava iz stava 1. ovog
člana biće izvršen kroz otkup odnosno zakup stambenog ili
poslovnog prostora, ili na drugi način propisan zakonom.

Član 10.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u =Službe-
nom listu RBiHe.

PR. broj 1209/92

4. jula 1992. godine

Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništve RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 9 - Strana 251
185

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Uslav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM

O SAHRANJIVANJU UMRLIH LICA ZA VRIJEME

NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI ILI RATNOG
STANJA

Član 1.

Sahranjivanje umrlih lica za vrijeme neposredne ratne opa-
snosti ili ratnog stanja može se vršiti u grobljima koja su na
osnovu zakona i propisa skupštine opštine stavljena van upo-
trebe.

Član 2.
Izuzetno, kada sahranjivanje umrlih lica zbog ratnih dejsta-
va nije moguće izvršiti u skladu sa čl. 18. do 23. Zakona o
komunalnim djelatnostima (=Službeni list SRBiH =, broj 20/90)
i u skladu sa članom 1. ove uredbe, sahranjivanje umrlih lica
izvršiće se na lokaciji na kojoj se mogu obezbjediti sanitarni i
drugi uslovi u skladu sa zakonom. Utvrdivanje lokacije iz stava
1. ovog člana vrši komisija koju imenuje izvršni odbor opštine
ili organ koji na tom području rukovodi oružanim otporom
protiv agresora. U komisiju iz stava 2. ovog člana imenuju se
vještaci iz oblasti sanitarne-i komunalne djelatnosti.
Član 3.
Vjerska zajednica može vršili sahranjivanje umrlih lica u
grobljima i lokacijama iz čl. 1. 1 2. ove uredbe pod uslovima i
na način utvrđen propisima skupštine opštine.

Član 4.

Ukoliko je sahranjivanje umrlih lica izvršeno na lokacijama
koje nisu utvrđene zakonom, odnosno ovom uredbom, nakon
prestanka neposredne rame opasnosti ili ratnog stanja, prenos
posmrwmih ostataka do groblja izvršiće se u skladu sa Pravilni-
kom o uslovima i načinu iskopavanja i prenošenju umrlih lica
("Službeni list SFRJE, broj 42/85).

Član 5.

Sredstva za uređivanje i održavanje grobalja i lokacija iz

člana 1. 12. ove uredbe obezbjediće se iz opšinskog budžeta.
Član 6.

Troškovi i visina naknade za sahranjivanje umrlih lica kao
i prenos posmrtnih ostataka do groblja obezbjeđuje se na način
i pod uslovima utvrđenim propisom skupštine opštine.

Član 7.

Nadzor nad sprovodenjem ove uredbe vrši opšinski organ
uprave nadležan za poslove sanitarne i komunalne inspekcije.
Član 8.

Odredbe ove uredbe koje se odnose na opštinu shodno se
primjenjuju i na grad Sarajevo.

Član 9.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u aSlužbe-
nom listu RBiHxe, a odredbe čl. 1, 2,3. 16. primjenjivaće se od
8. aprila 1992. godine. u

PR. broj 1210/92

4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

186

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Uslav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

Predsjednik

Strana 25291/100

Broj 9 - Strana 252

UREDBU SA ZAKONSKOMI SNAGOM

O UTVRDIVANJU USLOVA О РЕТУВЕЈЕКОЈ
UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI
I RASPOREDIVANJU RADNIKA U USTAN:?VAMA U
DJELATNOSTI MA OBRAZOVANJA, N«UKE,
KULTURE I FIZIČKE KULTURE ZA VRIJEME
RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE
RATNE OPASNOSTI

Član 1.

U ustanovama u djelatnosti obrazovanju, nzuke, kulture i
fizičke kulture (u дађет tckstu: ustanova) smanjuje se broj
radnika, zavisno od smanjcnja obima poslova i mogućnosti
izvršavanja poslova i zadalaka za vrijemc ratnog stanja ili u
slučju neposredne ratne opasnosti. Dircktor ustanove dužan је
da doncsc godišnji program rada za 1992. godinu prilasoden
mogućnostima njegove realizacije za vrijemc ratnog stanja ili u
slučaju пегозгедле ratne opasnosti.

Član 2.

Za упјгте ratnog stanja ili u slučaju neposrcdnc ratnc
opasnosti:

– norm * nastavnika stručno

– teorc ке i praktične nastave u srednjim školama odnosno
predmcetn= aastave u osnovnim školama iznosi najmanje 25 a
najvišc 35 18 sedmično,

– nast =na Obaveza nastavnika visokoškolskih ustanova
može se роуесаб samo za predmete iz užc naučnc odnosno
umjetničke blasti utvrdcne statutom изапоуе,

– обаусге radnika u ustanovama u oblasti nauke, kulturc i
fizičke kulture usklađiće sc sa godišnjim programom rada iz
člana 1. stiv 2. ove uredbe.

Direktor ustanove utvrdiće broj potrcbnih radnika za
izvršavanie poslova i zadataka ustanove u skladu sa odredbom
stava 1. ovog člana.

Član 3.

Saglasnost па godišnji program rada iz člana 1. stav 2. ovc
uredbe i utvrdeni broj radnika роџеђал za njcgovu rcalizaciju
баје izvršni organ ги успо - politička zajednica.

Član 4.

Direktor usiznovc rješenjem će izvršiti рпугетепо raspo-
redivanje radnika na poslovc i zadatke u ustanovi, odnosno
uputiti radnika га čekanje u skladu sa ovom urcdbom, kao i
odlučiti o pres'snku radnog odnosa radnika. Rješenjem о pri-
vremenom rasporcdivanju radnika zamjenjuje sc opšti akt o
unutrašnjoj orgznizaciji 1 sislcmatizaciji radnih mjesla.

Član 5.

Radniku koji se upućuje na čekanje nc prestaje radni odtos.
Radnik iz stava 1. ovog člana ima pravo na naknadu ličnog
dohotka u visini zajamčenog ličnog dohotka. Direktor ustanovc
može, po potrcbi i u granicama mopućnosti, izvršiti naizmjc-
nično rasporedivanje radnika na čckanju sa radnicima koji
obavljaju poslove i zađatke u ustanovi.

Član 6.

Za radnike „kojima je prestao radni odnos u skladu sa
zakonom, ili koji su od stupanja na snagu Odluke o zavodenju
radne obaveze (»Službeni list RBiH«, broj 1/02) ncopravdano
izostali sa posla duže od 20 dana ili koji su se stavili na stranu
agresora i protiv Republike Bosne i Hercegovine, direktor
ustanove je dužan da допсзе rješenje o prestanku radnog
odnosa. Odrcdba stava 1. ovog člana o neopravdanom izostan-
ku sa posla ne odnosi se na izbjeglice odnosno rascljena lica čiji
se status utvrduje poscbnim propisima. Rješenje o prestanku

radnog odnosa za dircktora odnosno zamjenika dircktora usta-
nove u slučajcvima iz stava 1. ovog člana donosi izvršni organ
društveno - političke zajednice.

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

Član 7.

Direktor ustanove izvršiće обауеге iz člana 1. stav 2, člana
2. stav 2, člana 4. ičlana 6. stav1. ovc uredbe, a izvršni organ
društveno - političke zajednice obaveze iz člana 6. stav 3. ovce
peta u roku od scdam dana od dana stupanja na snagu оус
uredbe.

Član 8.

U slučaju kada dircktor ustanovc ne obavlja svoje poslove
i zadatke, obavljaće ih zamjenik odnosno pomoćnik dircktora
ili povjerenik koga odrcdi izvršni organ društveno - političke
zajednicc. Zamjenik, pomoćnik ili povjcrcnik iz stava 1. ovog
člana ima prava i dužnosti dircktora ustanove u skladu sa
zakonom.

Član 9.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kul-
turu odnosno izvršni organ društvcno - političke zajcdnice
staraće se o provodcnju ovc urcdbc.

| Član 10.

Za vrijeme” ratnog, stanja ili u slučaju ncposrednc ratnc
opasnosti neće se primjcnjivati odredbe zakona i podzakonskih
akata iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i fizičke kulturc
koje nisu u skladu sa ovom игефош.

Član 11.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u »Službc-

_ nom listu RBiH«.

PR. broj 1211/92 Predsjednik
4. jula 1992. godine Predsjcdništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, 5. г.

187

На основу Амандмана LI тачка 5. став 3. на Устав
Републике Босне и Херцеговине, Предсједништво Репу-
блике Босне и Херцеговине, на приједлог Владе Републи-
ке Босне и Херцеговине, доноси

УРЕДБУ СА ЗАКОНСКОМ СНАГОМ
О ДОПУНАМА УРЕДБЕ СА ЗАКОНСКОМ СНАГОМ
О ПРИМЈЕНИ ЗАКОНА О ЈАВНОМ
ПРАВОБРАНИЛАШТВУ ЗА ВРИЈЕМЕ
НЕПОСРЕДНЕ РАТНЕ ОПАСНОСТИ ИЛИ ЗА
ВРИЈЕМЕ РАТНОГ СТАЊА

Члан 1.

У Уредби са законском снагом о примјени Закона о
јавном правобранилаштву за вријеме непосредне ратне
опасности или за вријеме ратног стања »Службени лист
РБиХ«, број 6/92), у члану 5. додаје се нови став 2. који
гласи: »Одредбе Закона о јавном правобранилаштву о име-
новању јавног правобраниоца и његовог замјеника на осно-
ву јавног огласа не примјењује се«.

Члан 2.

Ова уредба ступа на снагу даном објављивања у
»Службеном листу РБиХ«,

ПР, број 1212/92.
7. јула 1992. године Предсједништва РБиХ,
Сарајево Алија Изетбеговић, с. р.

188

На основу Амандмана 11 тачка 5. став 3. на. Устав
Републике Босне и Херцеговине, Предсједништво Репу-
блике Босне и Херцеговине, на приједлог Владе Републи-
ке Босне и Херцеговине, доноси

Предсједник

Strana 25393/100

псдје а, 12. jula 1992.

УРЕДБУ СА ЗАКОНСКОМ СНАГОМ

О ДОПУНАМА УРЕДБЕ СА ЗАКОНСКОМ СНАГОМ
О ПРИМЈЕНИ ЗАКОНА О ЈАВНОМ
ТУЖИЛАШТВУ ЗА ВРИЈЕМЕ НЕПОСРЕДНЕ
РАТНЕ ОПАСНОСТИ ИЛИ ЗА ВРИЈЕМЕ РАТНОГ
СТАЊА

Члан 1.

У Уредби са законском снагом о примјени Закона о
јавном тужилаштву за вријеме непосредне ратне опасно-
сти или за вријеме ратног стања („Службени лист РБиХ«.
број 2/92). у члану 5. додаје се нови став 2. који гласи:
»Одредбе Закона о именовању јавног тужиоца и његових
замјеника на основу јавног огласа не примјењују се«,

Члан 2.

У члану 6. иза става 1. додаје се нови став 2. који гласи
:»Одлука о разрјешењу од дужности јавног тужиоца или
његовог замјеника из других оправданих разлога може се
донијети иако предходно није проведен поступак за
утврђивање разлога за разрје шење, Досадашњи ст. 2. и 3.
постају ст. 3. и 4.

Члан 3.

Ова уредба ступа на снагу даном објављивања у
»Службеном листу РБиХ«.

ПР. број 1213/92
7. јула 1992. године
Сарајево

Prcdsjcdnik
Prcdsicdništva RBiH,
Alija Izetbepović, 5. r.

189

На cHoBy Амандмана LI тачка 5. став 3. на Устав Репу-
блике Босне и Херцеговине. Предсједништво Републике
Босне и Херцеговине. на приједлог Владе Републике Бо-
сне и Херцеговине. доноси

УРЕДБУ СА ЗАКОНСКОМ СНАГОМ

О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА УРЕДБЕ СА
ЗАКОНСКОМ СНАГОМ О ПРИМЈЕНИ ЗАКОНА О
КРИВИЧНОМ ПОСТУПКУ КОЈИ ЈЕ ПРЕУЗЕТ КАО

РЕПУБЛИЧКИ ЗАКОН ЗА ВРИЈЕМЕ НЕПОСРЕДНЕ
РАТНЕ ОПАСНОСТИ ИЛИ ЗА ВРИЈЕМЕ РАТНОГ
СТАЊА

Члан 1.

У  Уредби са законском снагом о примјени Закона о
кривичном поступку који је преузет као републички за-
кон за вријеме непосредне ратне опасности или за вријеме
ратног стања („Службени - лист РБиХ. број 6/92 ). иза члана
3. додају се нови чл. За. 36 и Зц који гласе:

»Члан За

Писмено за које је у овом закону одређено да се има
лично доставити предаје се непосредно лицу коме је
упућено. Ако се лице коме се писмено мора лично доста-
вити не затекне тамо гдје се достављено има извршити.
достављач ће поступити по одредби члана 122. став 1.
Закона о кривичном поступку и сматраће се да је тиме
достављање извршено«

»Члан 36

Ако окривљени има браниоца. оптужница, оптужни
приједлог, приватна тужба и све одлуке од чијег доста-
вљања тече рок за жалбу као и жалба противне странке
која се доставља ради одговора. доставине се и браниоцу
и окривљеном по одредбама члана 122. Закона о кри-
вичном поступку. У том случају рок за изјаву правног

SLUŽBENI LIST RBiH

| Broj 9 - Strana 253
лијека. односно одговора на жалбу тече од дана доста-
вљања лицу коме је писмено прије достављено. «

»Члан Зц

Ако се кривични поступак води због кривичног дјела
за које се може изрећи казна конфискације имовине, суд
може. на приједлог јавног тужиоца или по службеној
дужности, одредити привремене мјере обезбјећења Koje
се примјењују у извршном поступку. У таквом случају
сходно ће се примјењивати одредбе члана 12. став 2. и 3.
Закона о кривичном поступку.«

Члан 2.
Иза члана 4, додаје се нови чл. da. 46 и 4u који гласе:
»Члан За

/1/ Притвор може. изузетно. одредити и орган уну-
трашњих послова прије покретања истраге. ако је због
утврђивања истовјетности. провјеравања алибија или из
других разлога потребно да се прикупе неопходни пода-
ци за вођење поступка против одређеног лица. а постоје
разлози за притвор предвиђен у члану 19). став ]. и став 2.
тачка 1]. и 3. овог закона, а у случају из члана 191. став 2.
тачка 2. овог закона - само ако постоји основана бојазан да
ће то лице уништити трагове кривичног дјела.

/2/ Орган унутрашњих послова може одредити прит
вор и ако му је истражни судија повјерио извршење поје
диних истражних радњи (члан 162. став 4.). а постој
разлози за притвор предвиђен у члану 191. овог закона.

/3/ Притвор који је одредио орган унутрашњих посло-
ва може трајати најдуже три дана. рачунајући од часа
лишења слободе. Одредбе члана 192. ст. 2. и 3. овог закона
сходно се примјењују и на овај притвор. Против рјешења
о притвору притворено лице може се жалити вијећу на-
длежног суда најкасније у року од 24 сата од часа пријема
рјешења. Вијеће је дужно да донесе одлуку у року од 48
сати од часа пријема жалбе. Жалба не задржава извршење
рјешења. Орган унутрашњих послова обезбједиће притво-
реном лицу потребну стручну помоћ за изјаву жалбе.

/4/ O одређивању притвора орган унутрашњих послова

је дужан да одмах обавјести јавног тужиоца. а у случају из

става 2. овог члана - истражног судију. који може захтије-
вати да му орган унутрашњих послова одмах спроведе
притворени лице.

/5/ Ако по истеку рока од три дана орган унутрашњих
послова не пусти на слободу притворено лице. дужан је
да поступи по одредбама члана 195. овог закона, а
истражни судија коме је то лице спроведено - по одред-
бама члана 193. овог закона.« :

»Члан 46

/1/ Ако Врховни суд Босне и Херцеговине није у мо-
гућности да у току истраге одлучи о продужењу притвора.
рјешење ће донијети вијеће (члан 23. став 6.) суда пред
којим се води истрага.

/2/ Против овог рјешења дозвољена је жалба која не
задржава извршење рјешења.

/3/ Ако суд који је надлежан није у могућности да
одлучи по жалби, рјешење ће донијети вијеће (члан 23.
став 6.) истог суда у измјењеном саставу«.

»Члан 4ц

Одредбе става 3. предходног члана сходно се мијењају
и у поступку по жалби против рјешења о одређивању и
продужењу притвора. донесеног послије подизања оп-
тужнице и изрицања првостепене пресуде«.

Члан 3.
Изачлана 7. додаје се нови члан 7a који гласи:
»Члан 7а

Одредбе Закона о кривичном поступку о претресу
пред другостепеним судом непримјењују се«.

Strana 25493/100

215] 9 - Strana 254

Члан 4.

Иза члана 12. додају се нови чланови 124 и 126 који
тле
»Члан 12а
У скраћеном поступку притвор се може одредити за
сва кривична дјела за која се може изрећи казна затвора
од три године или тежа казна. ако особите околности
оправдавају бојазан да ће окривљени поновити то кри-
вично дјело или да ће извршити кривично дјело којим
пријети«.
»Члан 126
У скраћеном поступку прије подношења оптужног
приједлога притвор може трајати само онолико колико је
потребно да се спроведу истражне радње, али не дуже од
мјесец дана«.
Члан 5.
Иза члана 13. додаје се нови члан ]За, који гласи :
»Члан 1За

Одредбе ове уредбе које се односе на изрицање казне
конфискација имовине примјењиваће се у кривичним по-
ступцима за кривична зјела из члана 1. (24) Уредбе са за-
конском снагом о измјенама и допунама Уредбе са закон-
ском снагом о примјени Кривичног закона Републике Бо-
сне и Херцеговине и Кривичног закона Социјалистичке
Федеративне Републике Југославије који је преузет као
репуолички закон за вријеме непосредне ратне опасности
или за вријеме ратног стања Службени лист РБиХ«, број
2/92) све до правоснажног окончања кривичног поступка
и поступка по ванредним правним лијековима«.

Члан 6.
Ова Уредба ступа на снагу даном објављивања у
„Службеном листу РБиХ «.
ПР. број 1214/92
7. јула 1992. године Прелсједништва РБиХ.
Сарајево Алија Изетбеговић. с. р.

190

На онову Амандмана тачка 5. став 3. на Устав Репу-
блике Босне и Херцеговине. Предсједништво Републике
Босне и Херцеговине, на пријеллог Владе Републике Бо-
сне и Херцеговине, доноси

УРЕДБУ СА ЗАКОНСКОМ СНАГОМ
О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА УРЕДБЕ СА
ЗАКОНСКОМ СНАГОМ О ПРЕУЗИМАЊУ ЗАКОНА
О КРИВИЧНОМ ПОСТИПКУ

Члан 1.

У Уредби са законском снагом о преузимању Закона о
кривичном поступку („Службени лист РБиХ«, број 2/92),
у нашу 9. ријечи: »т. 1. и 2. « замјењују се ријечима: »ст. 1,
H Зе,

Предсједник

Члан 2.
Члан 13. мијења се и гласи:
»У члану 38. ст. 2. и 3. бришу се«,

Члан 3.
Члан 19. брише се.

Члан 4,

У члану 25. додаје се нови став 2. који гласи:

»/2/ У случају сумње да ли је ријеч о тим лицима, суд
ће се за објашњење обратити републичком органу управе
надлежном за послове правосуђа«.

Члан 5,

Иза члана 26. додају се нови чл. 262. и 266, који гласе:

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

»Члан 26а

У члану 161. став 2. мијења се и гласи:

/2/ Законом се може одредити један суд у коме ће се
за подручје више судова спроводити истрага ( истражни
центар )«. :

»Члан 266

У члану 187. мијења се и гласи:

/3/ Ако окривљени побјегне, рјешењем ће се одредити
да је вриједност дата као јемство, приход Републике Босне
и Херцеговине«,

Члан 6.
Члан 27. брише се.
Члан 7.
Члан 30. брише се.
Члан 8.
Иза члана 30. додаје се нови члан 30а, који гласи:

»Члан Зба

У члану 294. у ставу 3. ријечи: »Републичког, односно
покрајинског врховног суда« замјењује се ријечима:
»Врховног суда Босне и Херцеговине«.

Члан 9.
Члан 31. брише се.

Члан 10.

Иза члана 32. додаје се нови чл. 32a и 326, који гласе:

»Члан 32a

У члану 394. став 4. мијења се и гласи:

/4/ Против рјешења Врховног суда Босне и Херцегови-
не жалба није дозвољена«,

»Члан 320

Члан 41]. мијења се и гласи:

»Одредбе ове главе сходно ће се примјењивати и кад
је поднесен захтјев за измјену правоснажне одлуке суда
у смислу члана 399. став 3. Устава Републике Босне и
Херцеговине«,

Члан 1.

Члан 33. мијења се и гласи:

»У члану 414. став 1. мијења се и гласи:

П/ О захтјеву за ванредно ублажавање казне рјешава
Врховни суд Босне и Херцеговине. Став 6. брише се«.

Члан 12.
Члан 41. брише се.
Члан 13.

Члан 42. мијења се и гласи:

»У члану 518. став 2. мијења се и гласи:

/2/ У хитним случајевима, ако постоји узајамност, мол-
бе за правну помоћ достављају се републичком органу
управе надлежном за послове правосуђа.

Став 3. мијења се и гласи:

/3/ Законом ће се одредити који ће судови бити на-
длежни за указивање међународне кривичноправне по-
моћи, а може се одредити да један суд обавља те послове
за све судове на одређеном подручју«.

Члан 14.

Члан 43. мијења се и гласи:

»У члану 519. став 1. мијења се и гласи:

// Републички орган управе надлежан за послове
правосуђа доставиће молбу иностраног органа за правну.
помоћ на поступак суду на чијем подручју борави лице
коме се има уручити такво писмено или које се има
испитати или суочити или на чијем подручју треба
извршити какву другу истражну радњу.

Став 2. брише се.

Став 4. мијења се и гласи:

/4/ Кад се молба односи на кривично дјело за које по
домаћим прописима није дозвољена екстрадиција, суд ће

Strana 25591/100

псаје а, 12. jula 1992.

затражити упутство од републичког органа управе на-
длежног за послове правосуђа«.
Члан 15.

Члан 49. мијења се и гласи:

»У члану 527. став 1. мијења се и гласи:

/1/ Републички орган управе надлежан за послове

· правосуђа – доставља – молбу 3a изручење – странца
истражном судији суда на чијем подручју странац борави
или на чијем се подручју затекне«.

Члан 16.

У члану 50. ријечи»надлежни орган за унутрашње
послове преко Министарства за правосуђе и управу« зам-
јењују се ријечима: »републички орган управе надлежан
за послове правосуђа«,

Члан 17.

У члану 51. став 2. мијења се и гласи:

»Став 3. мијења се и гласи:

/3/ Правоснажно рјешење којим се изручење одбија
доставиће се републичком органу управе надлежном за
послове правосуђа, који ће о томе обавјестити страну
државу«.

Члан 18.

У члану 53. ријечи: »534. став 1.« замјењује се ријечима:
»534, ст. 1. И 2.«,

Члан 19.

Члан 55. мијења се и гласи:

»У члану 537. став 1. ријеч »Југославији« замјењују се
ријечима: »Републици Босни и Херцеговини«, а ријечи:
»старјешина савезног органа надлежног за правосуђе« ри-
јечима: »министар правосуђа и управе«. :

Члан 20.

Члан 57. мијења се и гласи:

»У члану 540. ст. 1, 2. и 3. ријечи: »Социјалистичке
Федеративне Републике Југославије« замјењује се ри-
јечима: »Републике Босне и Херцеговине«, а у став l.
ријечи »старјешина савезног органа надлежног за право-
суђе« ријечима: »министар правосуђа и управе«,

Члан 21.
Иза члана 57. додаје се нови члан 57а, који гласи:

»Члан 57а
У члану 542. став 2. мијења се и гласи: 1
/2/ Прије подношења суду тужбе за накнаду штете,
оштећени је дужан да се са својим захтјевом обрати репу-
бличком органу управе надлежном за послове правосуђа«.
Члан 22.
Члан 60. мијења се и гласи:
»У члану 555. став 4. мијења се и гласи:
/4/ Законом се одређују судови из става 1. овог члана

код којих ће се примјењивати одредбе ст. 1. до 3. овог
члана«.

Члан 23.
Члан 61. мијења се и гласи:
»Члан 557. и 560. став 2. бришу се«.
Члан 24.

Ова уредба ступа на снагу даном објављивања у
»Службеном листу РБиХ «.
ПР. број 1215/92 Предсједник
7. јула 1992. године Предсједништва РБиХ,
Сарајево Алија Изетбеговић, с. р.
191

Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Rcpublikc Bosnc i Негсегоуше, Prcdsjedništvo Rcpublikc Во-

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 9 - Strana 255

sne i Hcrccgovinc, na prijedlog Vlade Rcpublike Bosnc i
Hcrccgovinc, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O DOPUNI UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM O
ODBRANI

Član 1.

U Uredbi sa zakonskom snagom o odbrani (»Službcni list
RBiH*«, broj 4/92) u članu 25. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

»U vršcnju poslova iz prcthodnog stava u ratnom stanju
Glavni štab oružanih snaga Rcpublikc postupa kao Štab Vrhov-
nc komandc oružanih snaga«.

Član 2.

Ova urcdba. stupa na snagu danom donošcnja i objavićc se
u »Službcnom listu RBiH«.

PREDSJELENIŠTVO REPUBLIKE BOSNE 1

HERCEGOVINE
PR. 1221/92 Predsjednik
12. jula 1992. godinc Predsjedništva RBiH,
Sarajcvo Alija Izetbegović, s. r.

192

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Rcpublikc Bosnc i Нстседоуше, Prcdsjcdništvo Republikc Bo-
snc i Hcrccgovinc,na sjcdnici održanoj 28. aprila 1992. godinc
donijclo jc

ODLUKU
O OBRAZOVANJU DRŽAVNE KOMISIJE ZA
PRIKUPLJANJE ČINJENICA O RATNIM ZLOČINIM

I

Obrazujc sc Državna komisija za prikupljanje činjcnica о
ratnim zločinima na području Rcpublikc Bosnc i Негесаоуше;

– protiv civilnog stanovništva,

- gcnocida koji sc provodi u pojcdinim dijclovima Bosne i
Hcerecpovinc,

- tcrorizma svih oblika,

- Surovog poslupanja sa ranjcnicima, bolesnima i ratnim
zarobljcnicima,

– uništavanja kuluurnih i istorijskih spomcnika i školskih,
sportskih, univcrziltctskih, zdravstvcnih, humanitarnih i drugih
objckata,

- pljačkc fabrika, privrcdnih i drugih objckata,

- rušcnja i onacsposobljavanja saobraćajnc i druge infra-
strukturc (mostova, ршсуа, Žcljeznica, cIcktroprivredc, vodo-
voda, gasovoda i dr.) i isključivanja državc iz sistcma
infrastrukturc,

– zapadivanja 2уоше srcdinc,

- drugih ratnih zločina utvrdenih zakonom, medunarodnim
konvcncijama i mcdunarodnim humanitarnim pravom.

|

U komisiju se imcnuju:

1. STJEPAN KLJUIĆ, član Predsjedništva Rcpublike Bo-
snc i Herccgovinc,

2. Dr MUNIR JAHIĆ, ministar za prostorno urcdcnjc,
gradcvinarstvo i zašutu Соујскоуе okoline RBiH,

3. MIRO LAZOVIĆ, poslanik Skupštine ВВ.

Prcdsjednik Državnc komisije је STJEPAN KLJUIĆ.

Komisija imcnujc sckrctara Komisije.

Komisija će donijcui pravila o svom radu.

Komisija počinje sa radom odmah.

Sjedište Komisijc jc u Sarajcvu.

Sredstva za rad Komisije obezbjediće sc u Budžetu Repu-
blikc Bosnc i Hcrccpovine.

Strana 25689/100

Broj 9 - Strana 256

NI
U cilju naučnog sagleđavanja ratnih zločina u Bosni i
Hercegovini, međunarodne saradnje i razmjene dokumentici-
je, Komisija će obrazovati grupe eksperata, a za organizovanje,
prikupljanje i obradivanje dokumentacije Komisija može formi-
rat grupe stručnjaka i angažovati stalne i povreme:2 saradnike.
IV
Komisija je dužna da samoinicijativno ili na prijedlog
građana odnosno pravnih lica, državnih i drugih organa i
oranizacija, prikuplja svu dokumentaciju iz tačke I. ove odluke
i da podatke, na odgovarajući način, obradi i o tome redovno
obavještava nadležne organe u Republici Bosni i Hercegovini.
V
Državni i drugi organi i inistitucije kao i građani dužni su
da na zahtjev Komisije stave na uvid sve tražene podatke i
informacije od značaja za rad Komisije i da Komisiji pružaju
punu pomeć u njenom radu.

VI

Komisija je dužna da o svom radu redovno obavještava
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, a putem sred-
stava inforamisanje i gradane.

Komislaćeo prikupljenoj gradi obavještavati i nedunarod-
ne instituoje, posebno organe KEBS-a. :

VII

Ova očlaka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se
u 2Službeinsm listu RBiHe. '

PR. broj 1216/92 Predsjednik
28. aprila 1992. godine — Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

193

Na osnovu člana 116. Poslovnika Predsjedništva Republike
Bosne i Hercegovine (Službeni list SRBiHe, broj 37/91_i
=Službeni list RBiH=, broj 5/92), na prijedlog Komisije za
organizaciono - kadrovska pitanja, Predsjedništvo Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici od 4. jula 1992. godine,
donijelo je ,

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA GENERALNOG
SEKRETARA PREDSJEDNIŠTVA REPUBLIKE BOSNE
I HERCEGOVINE

U

Razrješava se dužnosti zamjenika. generalnog, sekretara
Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine mr Mile
Dmičić, zbog samovoljnog napuštanja posla. Sa danom do-
nošenja odluke o razrješenju, prestaje radni odnos.

I
Ovu odluku objaviti u Službenom listu RBiHx.
Broj 02-011-457/92 Predsjednik
4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r,
194

Na osnovu člana 116. Poslovnika Predsjedništva Republike
Bosne i Hercegovine (Službeni list SRBiHe, broj 37/91 i
eSlužbeni list RBiHe, broj 5/92), na prijedlog Komisije za
organizaciono - kadrovska pitanja, Predsjedništvo Republike
Bosne i Hercegovine na sjednici od 4. jula 1992. godine
donijelo je

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

ODLUKU
O IMENOVANJU ZAMJENIKA GENERALNOG
SEKRETARA PREDSJEDNIŠTVA REPUBLIKE BOSNE
I HERCEGOVINE
I
Za zamjenika generalnog sekretara Predsjedništva Republi-
ke Bosne i Hercegovine imenuje se ZDRAVKO DURIČIĆ,
dosadašnji savjetnik u Predsjedništvu Republike Bosne i Hcr-
cegovine. i
MH
Ovu odluku objaviti u Službenom listu RBiHe.
Broj 02-011-458/92 Predsjednik
4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

195

Na osnovu člana 49. stav 2. Poslovnika Predsjedništva
Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list SRBiH, broj
37/91 i Službeni list RBiH x, broj 5/92), na prijedlog Komisije
za organizaciono - kadrovska pitanja, Predsjedništvo Republi-
ke Bosne i Hercegovine na sjednici od 4. jula 1992. godine
donijelo je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU REPUBLIČKOG SAVJETNIKA U
PREDSJEDNIŠTVU REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
I
Razrješava se dužnosti republičkog savjetnika u Predsje-
ništvu Republike Bosne i Hercegovine, koji je vršio poslove
sekretara Komisije za organizaciono - kadrovska pitanja Pred-
sjedništva Republike Bosne i Hercegovine
KOSTA BOJINOVIĆ, na lični zahtjev.
H
Ovu odluku objaviti u Službenom listu RBiHx.
Broj 02-01 1-459/92- Predsjednik
4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

196

Na osnovu člana 49. stav 2. Poslovnika Predsjedništva
Republike Bosne i Hercegovine (rSlužbeni list SRBiH, broj
37/91 i Službeni list RBiHx, broj 5/92 ), na prijedlog Komisije
za organizaciono - kadrovska pitanja, Predsjedništvo Republi-
ke Bosne i Hercegovine na sjednici od 4. jula 1992. godine,
donijelo je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU SAVJETNIKA U PREDSJEDNIŠTVU
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

I
Ruzrješava se dužnosti savjemika za politički sistem u
Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine IZET SERDA-
REVIĆ sa 1. avgust 1992. godine, na lični zahtjev.
NI
Ovu odluku objaviti u Službenom listu RBiHe.
Broj 02-011-460/92 Predsjednik
4. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, S. r.
197

Na osnovu čl. 49. 172. Poslovnika Predsjedništva Republi-
ke Bosne i Hercegovine (Službeni list SRBiHe, broj 37/91 i

1

Strana 25792/100

nedjelja, 12. jula 1992.

Službeni list RBiHx, broj 5/92), Predsjedništvo Republike
Bosne i Hercegovine na sjednici od 2. jula 1992. godine
donijelo je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA SAVJETA
ZA ZAŠTITU USTAVNOG PORETKA

I
Razrješava sc dužnosti član Savjeta za zaštitu ustavnog
poretka Branko Simić.
NI
Za člana Savjeta za zaštitu ustavnog porcika imenuje se
Tanja Mijatović
: III
Ovu odluku objaviti u Službenom listu RBiHx.
Broj 02-011-462/92 Predsjednik
2. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
198
Na osnovu člana 6. stava 2. Urcdbs sa zakonskom snagom
o napuštenim stanovima (Službeni list RBiH x, broj 6/92 1 8/92)
ičlana 118. stava 1. Zakona o državnoj upravi - Prečišćeni tekst
(eSlužbeni list SRBiHx, broj 8/90, 22/90, 10/91, 14/91 i
Službeni list RBiHe, broj 4/92), ministar obrane sa ministrom
prostornog uređenja, građevinarstva i zašitite okoline donijeli
su '

"_==aoananuanuoananano

PRAVILNIK
O POPISU, PEČAĆENJU I EVIDENCIJI NAPUŠTENIH
STANOVA

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuje se način i postupak popisa,
pečaćenja i evidencije napuštenih stanova iz preuzetog stanbc-
nog fonda bivše JNA, napuštenih stanova drugih saveznih
organa bivše SFRJ na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine,
napuštenih stanova nosioca stanarskog prava na osnovu Zako-
na o stambenim odnosima - Prečišćeni tckst (=Službeni list
SRBiH x, broj 14/84 112/87) kao i napuštenih stanova u svojini
gradana te evidencija o dodjeli napuštenih stanova.

Član 2.

Općinski organ uprave nadležan za stambene poslove = (u
daljem tekstu: općinski organ) vrši popis, pečaćenje i cvidenciju
napuštenih stanova i evidenciju o dodjelo ovih stanova na

privremeno korišćenje, osim napuštenih stanova iz precuzetog
stambenog fonda bivše JNA.

Član 3.

Ministarstvo obrane ili organ obrane koga ono odredi u
okrugu odnosno općini vrši popis, pečaćenje i cvidenciju na-
puštenih stanova iz stambenog fonda bivše JNA i cvidenciju o
dodjeli ovih stanova na privremeno korišćenje.

II'- POPIS NAPUŠTENIH STANOVA

Član 4.

Općinski organ dužan je u roku od desct dana od dana
donošenja rješenja o utvrđenju daje stan napušten, izvršiti popis
napuštenih stanova u općini. Popis iz stava 2. ovog člana je
zbiran za sve napuštene stanove u općini, osim stanova iz
stambenog fonda bivše JNA i vodi se u Popisnoj knjizi napušte-
nih stanova. Popis sadrži sljedeće rubrike: redni broj, broj
evidencijskog lista; IME I PREZIME nosioca stanarskog prava
na napuštenom stanu; strukturu stana, naznaka adrese stana, da
li je stan zapečaćen; da li je stan dodijeljen na privremeno

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 9 - Strana 257

korišćenje, IME I PREZIME privremenog korisnika napušte-
nog stana i primjedbu.

U rubrici primjedba unosi se podatak dalije stan bio nasilno
useljen, ime i prezime prekršioca i naznaka kada je prekršilac
deložiran, te da If je napušteni stan iz preuzetog stimbenog
fonda bivše JNA (u daljem tekstu: stan bivše JNA).

III - PEČAĆENJE NAPUŠTENIH STANOVA

Član 5.

Pečaćenje napuštenih stanova vrši općinska komisija za
pečaćenje napuštenih stanova, osim stambenog fonda bivše
JNA, koju obrazuje funkcionar koji rukovodi općinskom orga-
nom.

Komisiju sačinjavaju tri člana, od kojih je jedan član stanar
zgrade u kojoj se vrši pečaćenje. U općinama sa većim stam-
benim fondom ili u općinama iz kojih je izraženo znatnije
napuštanje stanova mogu se obrazovati dvije ili više općinskih
komisija iz stava 1. ovog člana. Ove komisije sc, u pravilu,
obrazuju na području mjesne zajednice.

Član 6.

Pečaćenje napuštenih stanova vrši se suhim pečatom sa
tvrdim voskom ili plombiranje.

Član 7.

O izvršenom pečaćenju sačinjava se sažet zapisnik sa naz-
nakom podataka o mjestu, ulici i broju, broju stana i nosiocu
stanarskog prava. U zapisnik se unose i sve druge činjenice od
značaja za ocjenu pravilnosti izvršenog pečaćenja.

Član 8.

Kada općinska komisija za pečaćenje napuštenih stanoy
utvrdi da je napušteni stan prije pečaćenja bespravno uscljer.
izvršiće odmah, a po potrebi uz pomoć organa policije ih
oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, deložaciju a
zatim postupiti po odredbama člana 6. i 7. ovog pravilnika.

Član 9.

Općinski organ je dužan da obezbjedi redovnu, a po mo-
gućnosti svakodnevnu kontrolu zapečaćenih stanova. Kontrola
iz stava 1. ovog člana može se povjeri kućnom savjetu,
jednom od stanara ili mjesnoj zajednici.

Član 10.

Općinski organ će sa nadležnim organima policije i štabova
Teritorijalne obrane u okruzima i općinama utvrdili način
ostvarivanja suradnje u zajedničkom vršenju kontrole iz člana
9. ovog pravilnika i o obavještavanju općinskih komisija za
pečaćenje napuštenih stanova o utvrđenom stanju.

Član 11.

Općinska komisija iz člana 5. ovog pravilnika će, kada bude
obavještena ili kada sama utvrdi da je povrijeđen pečat, odmah
izaći na lice mjesta, izvršiti uvidaj, o utvrđenom stanju sačinili
sažet zapisnik i izvršiti ponovno pečaćenje na način utvrden u
čl. 6. i 7. ovog pravilnika, a ako je stan i bespravno useljen,
izvršit će deložaciju po odredbama člana 8. ovog Pravilnika.
Protiv bespravnog uselioca i učinioca povrede pečata općinski
organ podnosi odmah krivičnu prijavu nadležnom javnom
tužilaštvu.

IV - EVIDENCIJA NAPUŠTENIH STANOVA
Član 12.

Općinski organ će uz vršenje popisa napuštenih stanova iz
člana 4. ovog pravilnika voditi i cvidencijske listove za svaki
napušteni stan odvojeno.

Član 13.

Evidencijski list iz člana 12. ovog pravilnika sadrži pored
podataka iz člana 4. ovog pravilnika i sve druge podatke od
interesa za ostvarivanje dužnosti i odgovornosti organa uprave,
prava nosioca stanarskog prava i prava i dužnosti privremenog
korisnika stana.

Strana 25892/100

Broj 9 - Strana 258

V - PRELAZNE ODREDBE

Član 14.

Popis, pečaćenje i evidencija napuštenih stanova bivše JNA
vrši se po odredbama Naredbe Ministarstva obrane broj
02/264-1 od 20. maja 1992. godine o formiranju privremenih
komisija za evidentiranje, popis i pečaćenje praznih napuštenih
ibespravno uscljenih stanova bivše JNA, ako ovim pravilnikom
nije drugačije određeno.

Član 15.

Postupak popisa, pečaćenja i evidencije napuštenih stanova
bivše JNA započet ili završen do dana stupanja na snagu ovog
pravilnika prema odredbama Naredbe iz člana 14. ovog pravil-
nika, smatra se završenim, odnosno završiće se prema odred-
bama ovog pravilnika.

Član 16.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u
=Službenom listu RBiH =.

M. broj 01-441/92
1. jula 1992. godine

M. broj 01-021-5/92
25. juna. 1992. godine

Sarajevo Sarajevo
Ministar Prostornog
uređenja, gradevinarstva i zaštite
Ministar obrane, okoline,
Jerko Doko, s. r. dr Munir Jahić, s. r.

199

Na osnovu člana 7. stav 2. Uredbe sa zakonskom snagom
o napuštenim stanovima (=Službeni list RBiHx, broj 6/92) Vlada
Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva
odbrane i Ministarsrva prostornog uređenja, građevinarstva i
zaštite okoline, donosi

KRITERIJE

ZA DODJELU NAPUŠTENIH STANOVA NA
PRIVREMENO KORIŠĆENJE

{- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim kriterijama utvrduje se dodjela napuštenih stanova na
privremeno korišćenje iz preuzelog stambenog fonda bivše
Jugoslovenske narodne armije (u daljem tekstu: JNA), napušte-
nih stanova drugih saveznih organa i organizacija bivše Soci-
jalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu:
SFRJ), na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine(u daljem
tekstu: Republika), napuštenih stanova nosilaca stanarskog
prava na osnovu Zakona o stambenim odnosima - Prečišćeni
tekst (sSlužbeni list SRBiHa, br. 14/84 i 12/87), kao i napušte-
nih stanova u svojini građana.

Član 2.

Pod uslovima propisanom Uredbom sa zakonskom snagom
o napuštenim stanovima (u daljem tekstu: Uredba sa zakonskom
snagom) i ovim kriterijima, opštinski organ uprave odnosno
organ uprave grada Sarajeva nadležan za stambene poslove,
odnosno Ministarstvo prostornog uredenja, gradevinarstva i
zaštite okoline (u daljem tekstu: Ministarstvo prostornog
uredenja), i Ministarstvo odbrane dodjeljuju na privremeno
korišćenje napuštene stanove iz čl. 5. i7. Uredbe sa zakonskom
snagom.

Napušteni stan koji se dodjeljuje na privremeno korišćenje
mora bili prije dodjele zapečaćen, uveden u popisnu knjigu
napuštenih stanova i evidencijski list, u skladu sa propisom
kojeg utvrde ministar prostornog uredenja, gradevinarstva i
zaštite okoline (u daljem tekstu: ministar prostornog uređenja)
i ministar odbrane.

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

Napušteni stan koji nije zapečaćen, popisan i evidentiran u
skladu sa propisom iz stava 2. ovog člana ne može sc dodjelji-
vati na privremeno korišćenje.

Rješenje o dodjeli napuštenog stana na privremeno ko-
rišćenje koje je doneseno suprotno odredbi stava 3. ovog člana
ništavno je.

Član 3.

Opštinski organ uprave odnosno organ uprave grada Sara-
jeva nadležan za stambene polove je davalac napuštenih stano-
va na privremeno korišćenje, osim napuštenih stanova iz
preuzetog stambenog fonda bivše JNA.

Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite
okoline je davalac stanova iz stava 1. ovog člana na privremeno
korišćenje, u slučajevima kada zbog ratnih dejstava ne funkcio-
niše opštinski organ uprave odnosno organ uprave grada Sara-
jeva nadležan za stambene poslove, ili kada iz bilo kojih razloga

-ne sprovodi Uredbu sa zakonskom snagom.

Ministarstvo prostornog urcedenja prije donošenja. rješenja
o dodjeli stana na privremeno korišćenje dužno je u postupku
propisanom zakonom utvrditi činjenice iz stava 2. ovog člana.

Član 4.

= Ministarstvo odbrane je davalac napuštenih stanova iz
preuzetog stambenog fonda bivše JNA.

Član 5.

Dodjela napuštenih stanova na privremeno korišćenje vrši
se u postupku propisanom Uredbom sa zakonskom snagom o
preuzimanju Zakona o opštem upravnom postupku (=Službeni
list RBiHx, broj 2/92), Uredbom sa zakonskom snagom 0
primjenjivanju Zakona o opštem upravnom postupku koji je
preuzet kao republički zakon za vrijeme neposredne rate
opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja ("Službeni list RBiH e, broj
6/92), i Uredbe sa zakonskom snagom o rokovima u sudskim
postupcima i upravnom postupku za vrijeme neposredne raltie
opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja (-Službeni list RBiHx, broj
6/92).

Član 6.

Članom uže porodice u smislu ovih kriterija smatraju se lica
utvrđena u članu 6. stav 2. Zakona o stambenim odnosima.

Član 7.

Napušteni stanovi iz člana 1. ovih kriterija dodjeljuju se na
osnovu utvrđenih kriterija i prioriteta. .

Prioriteti izražavaju prednost za dodjelu na korišćenje na-
puštenog stana po redoslijedu utvrdenom u članu 8. i 11. ovih
kriterija.
II - KRITERIJI ZA DODJELU NAPUŠTENIH STANOVA IZ
PREUZETOG STAMBENOG FONDA BIVŠE JNA

Član 8.

Napušteni stan iz preuzetog stambenog fonda bivše JNA (u
daljem tekstu: stan bivše JNA) dodjeljuje se na osnovu sljedećih
prioriteta: ;

1. pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Armija RBiH);

2. član uže porodice poginulog borca oružanih snaga Re-
publike u borbi protiv agresora na Republiku;

3. građanin sa užom porodicom koji je pod prisilom agre-
sora na Republiku napustio stalno mjesto stanovanja u cilju
etničkog iseljenja stanovništva sa određenog područja; —

4. građanin sa užom porodicom koji su u ostvarivanju
agresorskih ciljeva na Republiku morali napustiti stan u kome
su stanovali;

5. ostala lica i izbjeglice sa ratom zahvaćenih područja na
teritoriji Republike.

Član 9.
Gradaninu, licu i izbjeglici iz člana 8. tačka 3. 4. i 5. ovih

kriterija ministar odbrane može rješenjem dodjeliti na ko-
rišćenje stan bivše JNA pod uslovom da je za tu dodjelu stana

,

Strana 25994/100

nedjelja, 12. jula 1992.

pismeni prijedlog sa obrazloženjem podnio nadležni opštinski
organ uprave za poslove socijalne zašlite.

Član 10.

Kriteriji za dodjelu napuštenih stanova bivše JNA su:

1. garsonjere, a izuzetno, manji jednosoban stan, samcu,
akoje teži invalid;

2. jedosobran ili jednoiposoban porodičnom domaćinstvu
od četiri člana porodice;

3. dvosoban ili dvoiposoban stan porodičnom domaćinstvu
od šest članova porodice;

4. trosoban ili po strukturi veći stan, porodičnom domaćin-
stvu preko šest članova porodice, kao i za dva ili više poro-
dičnih domaćinstava. Kada se dodjeljuje napušteni stan iz stava
1. tažka 4. ovog člana za dva ili više porodičnih domaćinstava,
nosioci prava korišćenja tog stana imaju status sustanara po
odredbama Zakona o stambenim odnosima.

Član 11.

Izuzetno, na osnovu uputstva ministra odbrane, može se
vojnom invalidu od I do V grupe invaliditeta, a koji je bio
pripradnik Armije RBiH dodijeliu veći stan i stan bez sustanar-
skog odnosa, u odnosu na utvrđene kriterije iz člana 10. ovih-
kriterija.

III - KRITERIJI ZA DODJELU OSTALIH NAPUŠTENIH
STANOVA

Član 12.

Napušteni stan drugih saveznih organa i saveznih organi-
zacija bivše SFRJ, koji se nalazi na teritoriji Republike, na-
pušteni stan nosioca stanarskog prava na osnovu odredbi
Zakona o stambenim odnosima i napušteni stan u svojini
građana (u daljem tekstu: napušteni stan), dodjeljuje se na
osnovu slijedećih prioriteta:

1. građani sa užom porodicom koji su u ostvarivanju agre-
sorskih ciljeva na Republiku morali napustiti stan u kojem su
stanovali, na području opštine odnosno grada Sarajeva;

2. građanin kojemje srušena vlastita kuća ili stan ili porušen
stan na kojem je imao stanarsko pravo;

3. građani sa užom porodicom koji su pod prisilim agresora
na Republiku napustili stalno mjesto stanovanja u cilju emičkog
iseljenja stanovništva sa odredenog područja;

4. ostala lica i izbjeglice sa ratom zahvaćenih-područja;

S. član uže porodice poginulog borca oružanih snaga Re-
publike u borbi protiv agresora na Republiku;

6. pripadnik Armije RBiH.

Član 13.

Kada po osnovu prioriteta iz člana 12. ovih kriterija ima
više lica sa istim uslovima za dodjelu napuštenog stana na
privremeno korišćenje, prednost za dodjelu tog stana na privre-
meno korišćenje ima ono lice koje je u radnom odnosu u organu
društveno - političke zajednice, drugom državnom organu,
preduzeću, ili drugom pravnom licu koje ima pravo vlasništva
na tom stanu.

Član 14.

Pripadniku Armije RBiH i članu uže porodice iz člana 12.
tačke 5. i 6. ovih kriterija nadležni organ uprave za stambene
poslove može rješenjem dodijeliti na korišćenje napušteni stan,
samo pod uslovom da na području opšune nema stanova bivše
JNA i daje za tu dodjelu stana ministar odbrane ili nadležni
opštinski organ uprave za poslove odbrane, podnio pismeni
prijedlog sa obrazloženjem.

Član 15.

Kriteriji za dodjelu ostalih napuštenih stanova istovjetni su
sa kriterijima za dodjelu napuštenih stanova bivše JNA iz člana
10. ovih kriterija.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 9 - Strana 259

IV - VRAĆANJE NAPUŠTENOG STANA NOSIOCU
STANARSKOG PRAVA

Član 16.

Kada je napušteni stan zapečaćen na osnovu člana 2. stav
2. ovih kriterija, a nije dodijeljen drugom licu na privremeno
korišćenje, nosilac stanarskog prava na tom stanu podnosi
pismeni zahtjev nadležnom organu državne uprave koji je
izvršio pečaćenje napuštenog stana da otpečati taj stan i da mu
ga preda na dalje korišćenje u skladu sa zakonom.

Organ iz stava 1. ovog člana izvršiće najkasnije u roku od
dva dana po prijemu pismenog zahtjeva otpečaćenje napušlte-
nog stana i stan će uz zapisnik o primo-predaji napuštenog
stana, predati nosiocu stanarskog prava. ,

Član 17.

Kada nosilac stanarskog prava na napuštenom stanu iz
člana 16. stav 1. ovih kriterija podnese pismeni zahtjev da se
taj stan otpečati, a nadležni organ utvrdi da se radi o stanu iz
člana 2. stav 2. Uredbe sa zakosnom snagom odbiće rješenjem
taj zahtjev.

Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dopuštena žalba
ali se može pokrenuti upravni spor.

Član 18. '

Nosilac stanarskog prava koji se vrati u stan u mjestu
prebivališta nakon proteka roka iz člana 3. Uredbe sa zakon-
skom snagom, ukoliko je u njegovom napuštenom slanu
izvršeno useljavanje lica sa privremenim pravom korišćenja,
ima pravo da podnese pismeni zahtjev davaocu stana na privre-
meno korišćenje iz članova 3. i 4. ovih kriterija, da mu se
omogući nesmetano korišćenje tog stana.

Davalac stana na privremeno korišćenje će sprovesti postu-
pak u skladu sa odredbama Urcdbe sa zakonskom snagom o
preuzimanju Zakona o opštem upravom postupku (Službeni
list RBiHe, broj 2/92), i ukoliko utvrdi da postoji drugi odgo-
varajući privremeno napušteni stan, taj će stan dodijeliti privre
menom korisniku stana i ispražnjeni stan će vraliti nosioc
stanarskog prava.

Ukoliko davalac stana na privremeno korišćenje utvrdi d
ne postoji drugi odgovarajući privremeno napušteni stan, pri-
vremenog korisnika stana smjestiće u manji privremeno na-
pušteni stan, a ako nema ni takvog stana smjestiće ga u
odgovarajuće prostorije po osnovu člana 4. Uredbe sa zakon-
skom snagom o smještaju ljudi i materijalnih dobara za vrijeme
neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja (-Službeni list
RBiHx, broj 6/92), i ispražnjeni stan će vratiti nosiocu stanar-
skog prava.

Davalac stana na privremeno korišćenje dužan je rješenje
iz stava 2. 1 3. ovog člana donijeti u roku od pet dana od dana
podnošenja zahtjrva iz stava 1. ovog člana.

UnaH 19.

Ovi kriteriji stupaju na snagu danom objavljivanja u
=Službenom listu RBiHa.
V. broj 47/92
5. jula 1992. godine Vlade RBiH,
Sarajevo Jure Pelivan, s. r.

Po izvršenom sravnjivanju sa izvornim tekstom utvrđeno
je da je u tekstu Uredbe sa zakonskom snagom 0 novcu
Republike Bosne i Hercegovine, koji je objavnjen u =Službe-
nom listu RBiHe, broj 8/92, tehničkom greškom ispušten slav
2. član 1. , pa se daje

Predsjednik

ISPRAVKA
UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM O NOVCU
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
U članu 1. stav 2. glasi: Dinar se dijeli na 100 para.
PR: broj 1205-2/92 Generalni sekretar
12. jula 1992. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Mile Akmadžić, s. r.

Strana 26091/100

Broj 9 - Strana 260 SLUŽBENI LIST RBiH nedjelja, 12. jula 1992,

Republički zavod za statistiku
Republički zavod za statistiku izdaje slijeće

SAOPŠTENJE
O PROSJEČMON LIČNOM DOHOTKU

1. Prosječan mjesečni čist lični dohodak ostvaren u Repu-
blici Bosni i Hercegovini za mjesce februar 1992. godine iznosi
13549 dinara, što u odnosu na isti mjesece 1991. godine pred-
stavlja povećanje za 198, I %. )

2. Prosječan mjesečni čistlični dohodak ostvaren u privred-
nim djelatnostima za mjesce februar 1992. godine iznosi 13118
dinara, što u odnosu na isti mjesce 1992. godine predstavlja
povećanje za 214, 7 %. -

3. Prosječan mjesečni čist lični dohođak ostvaren u vanpri-
vrdnim djelatnostima za mjesec februar 1992. godine iznosi
15649 dinara, što u odnosu na isti mjesec 1991. godine pred-
stavlja povećanje za 140, 3 %. .

4. Prosječan mjesečni čist lični dohodak ostvaren u privred-

"_ nim djelatnostima za period decembar 1991. godine - februar
1992. godine iznosi 10786 dinara.

Broj 111/04-0614-119/3

29. april 1992. godine Direktor,
Sarajevo dr Hasan Zolić, S. r.

Na osnovu člana 85. tačka 1. do 11. Uredbe sa zakonskom
snagom o računovodstvu(=Službeni list RBiHe, broj 2/92),
Republički zavod za statistiku utvrđuje

KOEFICIJENTE
RASTA CIJENA I KOEFICIJENT RASTA TROŠKOVA

ŽIVOTA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI

1. Mjesečni koeficijent rasta cijena proizvođača industrij-
skih proizvoda u januaru 1992. godine u odnosu na decembar
1991. godine je 0, 378.

2. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proiz-
voda od početka godine do kraja januara je 0, 378.

3. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasla cijena proiz-
vođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja
januara je 0, 378.

4. Koeficijent rasta cijena proizvođača industijskih proiz-
voda u januaru 1992. godine u odnosu na isti mjesce prethodne
godine je 4, 450.

5. Mjesečni koeficijent rasta cijena na malo u januaru 1992.
godine u odnosu na decembar 1991. godine je 0, 309.

6. Koeficijent rasta cijena na malo od početka godine do
kraja januara jć 0, 309. 2"

7. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena na malo

od početka godine do kraja januara je 0, 321.

8. Koeficijent rasta cijena na malo u januaru 1992. godine
u odnosu na isti mjesec predhodne godine je 3, 295.

9. Koeficijent rasta prosjeka troškova života u Republici
Bosni i Hercegovini od početka godine do kraja januara 1992.
godine u odnosu prosjek troškova života u Republicic Bosni i
Hercegovini u 1991. godini je 1, 626.

_ 10. Mjesečni koeficijent rasta cijena proizvodača industrij-
skih proizvoda u februaru 1992. godine u odnosu na januar
1992. godine je 0,485.

11. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proiz-
voda od početka godine do kraja februara je 1, 046.

12. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proiz-
vodača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja
februara je 0, 257. E

13. Koeficijent rasta cijena proizvodača industrijskih proiz-
voda u februaru 1992. godine u odnosu na isti mjesec prethodne

godine je 6, 219.

14. Mjesečni koeficijent rasta cijena na malo u fehruaru
1992. godine u odnosu na januar 1992. godine je 0, 347.

15. Koeficijent rasta cijena na malo od početka godine do
kraja februara je 0, 762.

16. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena na malo
od počcika godine do kraja februara je 0, 299.

17. Koeficijent rasta cijena na malo u februaru 1992. godine
u odnosu na isti mjesece prethodne godine je 4, 336.

18. Koeficijent rasta prosjeka troškova života u Republici
Bosni i Hercegovini od početka godine do kraja februara 1992.
godine u odnosu na prosjek troškova života u Republici Bosni
i Hercegovini u 1991. godini je 2, 133.

19. Mjesečni koeficijent rasta cijena proizvođača industrij-
skih proizvoda u martu 1992. godine u odnosu na februar 1992,
godine je 0, 456.

20. Koeficijent rasta cijena proizvodača industrijskih proiz-
voda od početka godine do kraja marta je 1, 980.

21. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proiz-
vodača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja
marta je 0, 346. ;

22. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proiz-
voda u martu 1992. godine u odnosu na isti mjesec preuhodne
godine je 9, 121.

23. Mjesečni koeficijent rasta cijena na malo u martu 1992.
godine u odnosu na februar 1992. godine je 0, 387.

24. Koeficijent rasta cijena na malo od početka godine do
kraja marta je 1, 445.

25. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena na malo
od početka godine do kraja marta je 2, 579.

26. Koeficijent rasta cijena na malo u martu 1992. godine
u odnosu na isu mjesce prethodne godine je 6, 179.

27. Koeficijent rasta prosjeka troškova života u Republici
Bosni i Hercegovini od počcika godine do kraja marta 1992.
godine u odnosu na prosjek troškova života u Republici Bosni
i Hercegovini u 1991. godini je 2, 657.

Broj 111/05-0625-177/1 30.
juna 1992. godine Direktor,

Sarajevo Hasan Zolić, $. r.

tunonooa "enosooo seovossonooaoooaaao —-—-

Narodna banka Bosne i Hercegovine

Na osnovu čl. 66. stav 1. i čl. 80. stav 1. tačke 25. Zakona
o Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom po-
slovanju narodnih banaka republika i narodnih banaka Juto-
nomnih pokrajina (Službeni list SFRJe, br. 34/89, 88/89,
61/90, 63/90 1 96/91), čl. 1. tačka 18. Uredbe sa zakonskom
snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se
u. Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republički zakoni
("Služheni list RBiHx, br. 2/92), čl. 3. i 5. Uredbe sa zakon-
skom snagom o primjeni zakona o Narodnoj banci Bosne i
Hercegovine za vrijeme ranog stanja ili u slučaju neposredne
rame opasnosti (Službeni list RBiHe, br. 6/92), guverner
Narodne banke Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU
O OBNAVLJANJU POSTUPKA ZA IZDAVANJE
DOZVOLA ZA OSNIVANJE BANAKA U REPUBLICI
BOSNI I HERCEGOVINI I IZDAVANJU NOVIH
DOZVOLA OD NARODNE BANKE BOSNE I
"_ — HERCEGOVINE

1. Banke u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: banke),
osnovane u skladu sa Zakonom o bankama i drugim finansij-
skim organizacijama ("Službeni list SFRJEe, br. 10/89, 40/89,
84/89, 87/90,18/901 72/90), na osnovu Uredbe sa zakonskom
snagom o preuzimanju i primjenjivanju Saveznih Zakona koji
se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republički zakoni, su
dužni da obnove postupak za izdavanje dozvole za osnivanje i
podnesu zahtjev za dobivanje dozvole za osnivanje banke Nau-
rodnoj banci Bosne i Hercegovine.

2. Uz zahtjev za izdavanje dozvole banka je dužna podnijeti
obrazloženje sa dokumentacijom, u skraćenom obliku, propi-
sanom Zakonom, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ove odluke.

3. Narodna banka Bosne i Hercegovine će u roku 15 dana
od dana prijema podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o izda-

Strana 26194/100

nedjelja, 12. jula 1992.

vanju dozvole za osnivanje banke odnosno o ukidanju ranije
date dozvole.

4. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
Službenom listux Republike Bosne i Hercegovine
Broj 01-345/92
11. jula 1992. godine Guverner
Sarajevo Prof. dr. Stiepo Andrijić, s. r.

Služba društvenog knjigovodstva

Na osnovu člana 81. stav 1. Uredbe sa zakonskom snagom
o Službi društvenog knjgovodstva (Službeni list RBiHa,.br.
2/92), Generalni direktor Službe, donosi

UPUTSTVO
O RADU FINANSIJSKE POLICIJE

Tačka 1.

Ovim Uputstvom bliže se uređuje primjena odredaba Ured-
be sa zakonskom snagom o Službi društvenog knjigovodstva
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Uredba) koje se odnosi
na poslove finansijske policije na području Republike Bosne i
Hercegovine. ,

Tačka 2.

Poslovi finansijske policije kod pravnih i fizičkih lica, a u
smislu člana 75. Uredbe su:

- Kontrola prava na promet robe i usluga i zakonitosti u
obavljanju djelamosti; .

- Kontrola prihoda, dobiti, plata zaposlenih;

- Kontrola obračuna i uplate poreza na promet i drugih
naknada u prometu;

- Kontrola poreza na promet nepokretnosti i prava;

- Kontrola poreza na dobitak od igara na sreću;

- Kontrola prijavljivanja imovine, prihoda od imovine i
imovinskih prava koja podliježu oporezivanju;

- Kontrola poreza na ukupan prihod fizičkog lica;

- Kontrola poreza na dohodak od poljoprivrednedjelatnosti;

- Kontrola prihoda od autorskih prava, patenata i tehničkih
unapedenja;

- Kontrola poreza na nasljeđe i poklon;

- Kontrola tačnost podataka u vezi poreskih olakšica i
oslob-adanja;

-- Kontrola plaćanja takse i taksene tarife;

- Kontrola stanja poreskih računa, zaduženja, naplate,
usmjeravanja javnih prihoda i kontrola poreskog bilansa;

= Kontrola obračunate kamate za neblagovremeno plaćene
obaveze;

- Kontrola prinudnih naplata javnih prihoda;

- Kontrola sprovođenja mjera naloženih od sudskih i drugih
organa.

Poslove finansijske policije vrši finansijski policajac u ok-
viru svoje nadležnosti i ovlaštenja.

Tačka 3.

Osnovni ciljevi poslova finansijske policije su: - postizanje
veće efikasnosti na kontroli primjene propisa o obavljanju
djelatnosti i izvršavanju propisanih poreskih i drugih obaveza
od strane pravnih, gardansko pravnih i fizičkih lica:

- da u postupku finansijskog nadzora kod pravnih, gradan-
sko pravnih i fizičkih lica vrši otkrivanje slučajnih i namjernih
grešaka i provjera koje imaju za cilj prikrivanje i izbjegavanje
utvrđivanja i plaćanja propisanih obaveza, a koje imaju obilježje
prekršaja, privrednog prestupa ili krivičnog djela u oblasti
poreza, doprinosa, taksa, dažbina i drugog što ima uticaja na
javne prihode; a. i

- provjera i utvrdivanje zakonitosti obavljanja djelatnosti;

- da se utvrdi da li su obveznici uplate javnih prihoda
ispravno obračunavali i uplaćivali obaveze i to kako u vezi sa
utvrdivanjem akontacija u toku godine, takoo i u vezi sa
utvrdivanjem konačne obaveze na kraju godine;

- da se izvrši naplata svih javnih prihoda;

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 9 - Strana 261

- da se obezbjedi zakonitost stanja poreskih računa za-
duženja naplate, usmjeravanja kao i poreskog bilansa.

Tačka 4.

Finansijski policajac u okviru svojih ovlaštenja ima pravo
da:

- zaplijeni robu;

- zatvori radnju;

- zaustavi i kontroliše vozila u prometu za koja se sumnja
da prevoze teret sumnjivog porijekla;

- ulazi u stan i druge prostorije (u skladu sa zakonom
propisanim postupkom);

- izvrši pregled poslovnih knjiga;
__ -kontroliše utrošak i stanje zaliha materijala i sirovina, kao
i kretanje gotovih proizvoda;

- kontroliše promet na žiro i drugim računima;

- vrši pregled poslovnih prostorija;

- saslušava obveznike i svjedoke i uzima pismene izjave;

- vrši kontrolu stanja imovine i nepokretnosti;

- privbremeno oduzima poslovne knjige i dokumenta;

- zabranjuje vršenje odredenih radnji.

Tačka 5.

U postupku vršenja poslova finansijske policije u okviru
svojih ovlaštenja propisanih Uredbom, finansijski policajac će
zaplijeniti robu pravnog ili fizičkog lica:

- ako ne postoje ili se ne stave na uvid pismeni dokazi da

" su plaćeni propisani porezi i doprinosi, da je obračunat i plaćen

propisani porez na promet proizvoda i usluga i druge propisane
naknade, takse i druge dažbine vezane za promet proizvoda;

- ako se roba stavlja u promet od pravnog ili fizičkog lic
koje nije registrovano za obavljanje trgovinske djelatnosti i
lica kojem je nadležni organ zabranio obavljanje te djelatnost

- ako se radi o robi za koju ne postoji ili se ne stavi na uvia
uredna dokumentacijaai kao dokaz o njenom porijeklu;

- ako roba nije na propisan način evidentirana u poslovnim
knjigama pravnog ili fizičkog lica, kao i u nekim drugim
slučajevima u kojima je došlo do povrede propisa, o kojima na
prijedlog finansijskog policajca odluči glavni inspektor.

Tačka 6.

Finansijski policajac, u prisustvu odgovornog lica kod
pravnoglica ili fizičkog lica, dužanje popisati zaplijenjenu robu
povrsti, nazivu i količini. Ako je to potrebno, za vršenje popisa
robe koja se zaplijenije je finansijski policajac može angažovati
i drugo pravno ili fizičko lice,u kom slučaju troškove vršenja
popisa snosi lice kod kojeg se vrši kontrola.

Tačka 7.

O zaplijeni robe finansijski policajac dužan je na licu mjesta
sačiniti zapisnik i uručiti ga, uz dokaz odgovornom licu. Sa-
stavni dio zapisnika čine i popisne liste zaplijenjene robe.

Tačka 8.

Zapisnik i popisne liste potpisuju finansijski policajac i
odgovornolice, a popisne liste idrugi članovi popisne komisije,
ako je njihovo angažovanje bilo potrebno.

Tačka 9.

Ako je to potrebno, finansijski policujac zahtijevaće i po-
moć organa unutrašnjih poslova u postupku popisa i zaplijene
robe, kao i u cilju čuvanja zaplijenjene robe ako postoji mo-
gućnost njenog otudenja.

Tačka 10.

Roba zaplijenjena na osnovu Uredbe i u skladu sa ovim
uputstvom izlaže se, po pravilu, prodaji. Izuzetno, a u slučaje-
vima koje odreduje glavni inspektor, zaplijenjena roba može se
ustupiti bez naknade republičkim i drugim organima i organi-
zacijama, humanitarnim organizacijama i sl., u skladu sa njiho-
vim finansijskim planom, ciljevima i djelatnošću.

Strana 26294/100

Broj 9 - Strana 262

Tačka 11.

Smatra se da su se stekli uslovi za izlaganje robe prodaji: -
akoje obračunati iznos neplačenih poreza, doprinosa, naknada,
taksa i drugih dažbina, zajedno sa pripadajućom kamatom zbog
njihove neblagovremene uplate, veči od iznosa novčanih sred-
stava na računima, zajedno sa iznosom raspoloživog gotovog
novca pravnog ili fizičkog lica kod koga se vrši finansijski
nadzor;

- ako se radi o pravnom ili fizičkom licu koje nije registro-
vano za obavljanje trgovinske djelatnosti, odnosno o licu kojem
je nadležni organ izrekao mjeru trajne zabrane obavljanja te
djelatnosti; ; --

- ako ne postoje ili se ne stave na uvid dokazi o porijeklu
robe, kao i +

- u drugim slučajevimau kojima su se stekli za to zakonom
propisani uslovi ili u slučajevima u kojima glavni inspektor
ocijeni da je to iz nekih razloga neophodno.

Tačka 12.

Akoje zaplijenjena roba podložna brzom kvarenju, ako se
procijeni da bi troškovi čuvanja ili prodaje robe bili nesrazm-
jerni sa njenom prodajnom vrijednošću, ili ako se prodaja iz
nekih drugih razloga ne može izvršiti (ako roba nema prodajnu
vrijednost ii sl.), roba se aktom glavnog inspektora ustupa bez
naknade humanitarnim i drugim sličnim organizacijama i usta-
novama.

Roba čiji je promet iz bilo kojih razloga zabranjen (carin-
ska, zdravstvena, sanitarna ili druga zabrana, predmeti koji
predstavljaju kulturno-istorijske vrijednost i sl.) ustupaju se
nadležnim organima i organizacijama.

Roba koja nema nikakvu upotrebnu vrijednost zbog
oštečenja, uništenja, kvara i sl., kao i roba koja se ni u pono-
vljenom postupku nije mogla prodati, komisijski se uništava.

Tačka 13.

O zaplijenjenoj robi, robi ustupljenoj bez naknade i robi kod
koje su se stekli uslovi za njenu prodaju, posebno se vode zbirne
i odvojene evidencije po vrsti, nazivu i količini.

Tačka 14.

Na osnovu evidencije o robi kod koje su se stekli uslovi za
njenu prodaju, glavni inspektor donosi odluku o vrsti i količini
robe koja će se izložiti prodaji i o načinu na koji će se prodaja
izvršiti. )

Tačka 15.

Prodaja robe može se izvršiti na jedan od sljedećih načina:

1. Putem samog pravnog ili fizičkog lica kod kojeg sc vrši
finansijski nadzor i to u svim slučajevima u kojima Za to ne
postoje zakonske, organizacione, praktične ili druge smetnje;

2. Putem drugog pravnog ili fizičkog lica koje je registro-
vano za promet robe koja je predmcet prodaje ili nekog drugog
pravnog lica, a koje svojim aktom odredi glavni inspektor;

3. Javnom prodajom (ličitacijom);

4. Prikupljanjem ponuda.

Tačka 16.

_ Prodaja robe naložiće se samo onom pravnom ili fizičkom
licu koje je registrova no za obavljanje trgovinske djelatnosti i
za koje se ocijeni da ispunjava i druge potrebne uslove da tu
prodaju može nesmetano i u datom roku izvršiti. Pri tome,
prioritet zbog smanjenja nepotrebnih troškova u svakom
slučaju pripada pravnom i fizičkom licu kod koga se vrši
finansijski nadzor.

Ako se radi o licu koje nije registrovano za obavljanje
trgovinske djelatnosti ili ako njegova registracija ne obuhvata
promet robe koja je predmet prodaje, ako je tom licu izrečena
mjera zabrane obavljanja djelamosti ili ako ne ispunjava druge
propisane ili potrebne uslove, prodaja će se ustupili drugom
pravnom ili fizičkom licu iste ili slične djelatnosti koje te uslove
ispunjava.

Pojedinačnim nalogom o prodaji obavezno se odreduje
nosilac prodaje, način izuzimanja robe, cijena pojedine robe

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

koja može biti niža do 20% od cijene takve ili slične robe na
tržištu, krajnji rok za prodaju, kao i rok i način prenosa
novčanih sredstava ostvarenih prodajom na posebne račune
kod službe.

Tačka 17.

Ako se prodaja ne može izvršiti na drugi način, zaplijenjena
roba prodaje se javnom prodajom.

Javna prodaja objavljuje se u dnevnoj štampi najkasnije 7
dana prije dana javne prodaje, a oglas mora da sadrži uslove
javne prodaje; podatke o vrsti, količini i stanju robe; početnoj
cijeni; danu, satu i mjestu održavanja javne prodaje; visini i
mjestu polaganja kaucije i dr.

Najavnoj prodaji mogu učestvovati pravna ifizička lica pod
uslovom da polože određenu kauciju, a javna prodaja može se
održati samo ako na njoj učestvuju najmanje tri ponudača.

O svakoj javnoj prodaji vodi se zapisnik sa svim podacima
o robi, početnoj i postignutoj prodajnoj cijeni, učesnicima,
kupcu i dr.

Postignutu kupoprodajnu cijenu kupac je dužan uplatiti u
roku od tri dana od dana prodaje, a u istom roku dužan je i
preuzeti kupljenu robu uz predočenje dokaza o izvršenoj uplati.
U protivnom, kupac gubi pravo na povrat kaucije i cijene, a
roba se ponovo izlaže javnoj prodaji.

Tačka 18.

Za pregled, mjerenje i procjenu vrijednost robe koja se
izlaže javnoj prodaji formira se komisija od tri člana. Pri
utvrdivanju vrijednosti robe komisija uzima u obzir cijene takve
ili slične robe na tržištu, nakon odbitka uobičajenih troškova
poslovanja u trgovini.

Po potrebi, za ove poslove može se angažovati i vještak, u
kom slučaju se troškovi vještačenja podmiruju iz sredstava
dobijenih prodajom robe.

Tačka 19.

Brzo kvarljiva roba, kao i roba koja ima upotrebnu vrijed-
nost samo kao sirovina ili kao otpadak, može sc prodavali
prikupljanjem ponuda ili izuzetno i neposrednom pogodbom.

Glavni inspektor može naložiti da se neposrednom pogod-
bom ili prikupljanjem ponuda može vršiti i prođaja druge robe
odredene vrste (alkoholna poća, prerađevine od duhana, kafa
i dr.).

Tačka 20.

Troškovi prevoza, čuvanja i prodaje robe, kao i drugi
troškovi koji su u vezi sa tim nastali, podmiruju se na teret
sredstava dobijenih prdajom robe. Naknada za izvršenu uslugu
prodaje robe iznosi 5% od postignute prodajne vrijednosu.

Tačka 21.

Novčana sredstva ostvarena prodajom zaplijenjene robe
vode se na posebnom računu kod Službe, sa obezbjeđenim
analitičkim evidencijama po pravnim i fizičkim licima vlasnici-
ma zaplijenjene robe.

Tačka 22.

Po podmirenju nastalih troškova uključivo prihod finansij-
ske policije, novčana sredstva od prodate robe raspoređuju se
za plaćanje propisanih poreza, doprinosa, taksa i drugih dažbi-
na koje nisu plaćene u ranijem prometu, i uplaćuju se na
odgovarajuće zbirne i prolazne račune organa kojima ti prihodi
pripadaju.

Preostali iznos novčanih sredstava uplaćuje se na račun
vlasnika robe ili kod drugog organa ukoliko za to postoji pravni
osnov.

Tačka 23.

Finansijski policajac će zatvoriti radnju:

- ako se roba stavlja u promet od fizičkog lica koje nije
registrovano za obavljanje trgovinske djelamosti, ili lica kojem
je nadležni organ zabranio obavljanje te djelatnosti. U navede-
nom slućaju rok zatvaranja radnje traje od momenta do kog
fizičko lice prezentira valjan dokaz da je izvršena registracija

Strana 26392/100

nedjelja, 12. jula 1992.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 9 - Strana 263

PUT Le JU EIE O OSLUZBENI LI OM Rb uronimo roj 7 zodmana 202
za obavljanje trgovinske djelatnosti, odnosno da je nadležni

organ ukinuo zabranu obavljanja djelamosti;

- ako fizičko lice omcta vršenje nadzora finansijskom poli-
cajcu, na rok od 30 dana, odnosno preko tog roka do momenta
omogućavanja nadzora;

- ako sc radi o robi za koju ne posloji ili se ne stavi na uvid
uredna dokumentacija o njenom porijeklu. Rok zatvaranja ra-
dnje je trideset dana a u ponovljenom slučaju finansijski poli-
cajac će pored zatvaranja radnje podnijeti zahtjev nadležnom
organu da zabrani obavljanje djelatnosti, a radnja Ostaje zatvo-
rena do konačne odluke nadležnog organa;

- ako se u određenom roku ne postupi po rješenju finansij-
skog policajca, na period od 30 dana;

- u drugim slučajevima o kojima na prijedlog finansijskog
policajca odluči glavni inspektor. O roku zatvaranja odlučuje
glavni inspektor s tim da rok ne može biti duži od godinu dana.

Zatvaranje radnje u slučajevima iz alincja 1., 2., 3. i 4.
predhodnog stava može se izvršili samo uz pismenu saglasnost
Glavnog inspektora.

Tačka 24.

O zatvaranju radnje se izdaje naredbačiji se jedan primjerak
dostavlja vlasniku radnje, drugi primjerak se stavlja na vrata
radnje uz istovremeno pečačenje vrata dok treči i četvrti prim-
jerak zadržava finansijski policajac. Oblik i sadržinu pečata za
pečačenje utvrđuje Generalni direktor Službe društvenog knji-
govodstva.

Tačka 25.

Naredbu o zatvaranju radnje donosi finansijski policajac a
koja obavezno sadrži zakonski osnov, naziv i sjedište radnje;
ime i adresu vlasnika radnje i tačno naznačen rok zatvaranja
radnje. =
Tačka 26.

Zaustavljanje vozila u prometu finansijski policajac vrši
pomoću tablice, koja je po izgledu identična onoj koju koriste
organi Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine
sumda na tablici piše:

STOP FINANSIJSKA POLICIJA
Tačka 27.

Finansijski policajac vrši pregled poslovnih i drugih pro-
Storija i ulazi u stan :

- ako postoji osnovana sumnja da će se naći predmeti i
dokumenti koji bi mogli bili od bitne važnosti za utvrdivanje
činjenica od značaja za visinu javnih prihoda, postojanje i težinu
prekršaja, privrednog prestupa ili krivičnog djela;

- ukoliko postoji sumnja da se u njima vrši privredna ili neka
druga djelamost koja nije prijavljena. t

Tačka 28.

Ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo
ili privredni prestup finansijski policajac. može privremeno
oduzeti poslovne knjige i dokumenta o čemu izdaje pismenu
potvrdu.

Tačka 29.

Ako se finansijskom policajcu u vršenju ovlaštenja pruži
fizički otpor, takav otpor osnovano očekuje ili se na drugi način
onemogučava kontrola, ima pravo zahtjevati i usmeno, pomoć,
a organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova je
dužna traženu pomoć pružiti odmah.

Tačka 30.

Ovlaštenje za vršenje poslova finansijske policije finansij-
ski policajac dokazuje posebnom legitimacijom. Službena legi-
timacija ima sljeći oblik i sadržinu: Kim

= pravougaonog oblika dimenzija 10 cm X 8 cm plasufici-
rana (prilog 1); )

= na prednjoj strani u gornjem lijevom uglu nalazi se grb
Bosne i Hercegovine, desno od grba dekst:

SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA BOSNE I
HERCEGOVINE FINANSIJSKA POLICIJA SLUŽBENA
LEGITIMACIJA

U donjem lijevom uglu prostor za fotografiju a desno od
fotografije nalazi se prostor za Ime i Prezime, broj legitimacije
i potpis i pečat ovlaštenog lica;

- podloga je bijele boje sa utisnutim suhim znakom grba
Bosne i Hercegovine.

Osnova grba, slova u riječima FINANSIJSKA POLICIJA
i podloga za riječi SLUŽBENA LEGITIMACIJA su tamno
plave boje.

t _ Slova u riječima SLUŽBENA LEGITIMACIJA su bijele
oje.

Svi ostali naznačeni elementi prednje strane legitimacije su
zlatne boje; -

_- na poledini legitimacije na bijeloj podlozi tamno plavom
bojom ispisana je odredba iz stava 1. člana 76. Uredbe sa
zakonskom snagom o Službi društvenog knjigovodstva.

O izdatim službenim legitimacijama vodi se posebna evi-
dencija.

Tačka 31.

 Finansijski policajac vrši kontrolu odjeven u propisanu
uniformu čiji izgled, boju i oznake propisuje Generalni direktor
Službe društvenog knjigovodstva, uz saglasnost nadležnog or-
gana. ;

Izuzeuo kontrola se može vršiti i bez propisane odjeće u
prelaznom periodu dok se ne obezbjedi uniforma kao i u
slijedećim slučajevima:

- kada se kontrolom želi postići iznenadenje; :

- kada se finansijski policajac ne nalazi na dužnosti a
potrebno je spriječiti uočene nezakonitosti;

- kada to ocijeni Glavni inspektor.

Tačka 32.

Na osnovu i u granicama ovlaštenja utvrđenim Uredbom
drugim propisima finansijski policajac je samostalan u vršenj.
nadzora, samostalno vodi postupak i odlučuje o vršenju radnji
i preuzimanju upravnih i drugih mjera.

Finansijski policajac je odgovoran za radnju koju u postup-
ku finansijskog nadzora učini ili propusti da učini.

Tačka 33.

Finansijski policajac je dužan da prije početka kontrole kod

pravnog ili fizičkog lica predoči službenu legitimaciju.
Tačka 34.

Pravno i fizičko lice je dužno da finansijskom policajcu
obezbjedi uslove za vršenje nadzora, omogući vršenje nadzora
kao i da daje potrebna obavještenja, pismena objašnjenja i
podatke od značaja za vršenje nadzora.

Tačka 35.

Postupak nadzora i preduzimanje mjera finansijski polica-
jac pokreće i vodi po službenoj dužnosti u skladu sa odredbama
Uredbe, Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju Zakona
o opštem upravnom postupku (=Službeni list RBiHe, br. 2/92),
Zakona o porezima građana, ovog Uputstva kao i drugih
važećih propisa čija se primjena kontroliše.

Tačka 36.

U postupku kontrole finansijski policajac sačinjava zapi-
snik.

Tačka 37.

Ako finansijski policajac utvrdi da je povrijeđen Zakon ili
drugi propis čije izvršenje nadzire finansijski policajac
rješenjem nalaže da se utvrđene nepravilnosti i nezakonitosli
otklone u roku od 3 (tri) dana. Žalba na rješenje ne odlaže
izvršenje rješenja.

Tačka 38.

Ako se u utvrdenom roku ne otklone nezakoniltosli finansij-
ski policajac je dužan da:

Strana 26494/100

Broj 9 - Strana 264

- za pravno lice donese zabranu raspolaganja sredstvima na
žiro-računu do momenta otklanjanja nezakonitosti;

- za fizičko lice podnese zahtjev nadležnom organu da
donese rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti.

Tačka 39.

Ako finansijski policajac u postupku utvrdi da su povredom
Zakona ili drugog propisa učinjene radnje sa obilježjem
prekršaja, privrednog prestupa ili krivičnog dijela, dužan je bez
odlaganja da podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postup-
ka nadležnom opšinskom sudu za prekršaje, odnosno prijavu
nadležnom tužilaštvu. .

Tačka 40.

Ako finansijski policajac u vršenju finansijskog nadzora
utvrdi povredu Zakona i drugog propisa ili opšteg akta, a za
preuzimanje određenih mjera je nadležan drugi organ dužan je
bez odlaganja o tome obavijesti nadležan organ.

Tačka 41.

Finansijski policajac posebno je disciplinski odgovoran ako
povjerene poslove i zadatke iz okvira svojih ovlaštenja ne vrši
savjesno i uredno i u skladu sa zakonom i drugim propisima,
dobivenim nalozima i uputstvima za rad.

Tačka 42.

Finansijski policajac čini težu povredu radne dužnosti ako:

- pribavi ličnu i materijalnu korist; ,

- obavlja poslove nespojive sa službenom dužnošću;

- sko odaje službenu i poslovnu tajnu do koje je došao u
obavljanju svojih poslova.

Tačka 43.

Sredstva za rad finansijske policije obezbjeđuju se u finan-
sijskom planu Službe iz prihoda Službe, te po osnovu na-
plaćenih naknada kao i stimulativnog dijela od procenta učešća
finansijske policije u javnim prihodima ostvarenim vršenjem
poslova finansijske policije. Stimulativni dio Služba naplaćuje
na teret žiro-računa korisnika čiji je prihod povećan radom
finansijske policije. Visina naknade za rad finansijske policije

SLUŽBENI LIST RBiH

nedjelja, 12. jula 1992.

kao i procenat stimulativnog dijela učešća u javnim prihodima
utvrdiće se Odlukom o naknadama za poslove i usluge Službe
koju donosi organ upravljanja-Savjet Službe.

Tačka 44.

Raspodjela sredstava za plate vrši se u skladu sa posebnim
aktom kojeg za finansijsku policiju propiše generalni direktor
Službe.

Tačka 45. u

Obim i efekti rada finansijske policije iskazuje se na obra-
scu +IFPx čiju sadržinu, način i rokove izrade propisuje inter-
nim uputstvom generalni direktor Službe.

Tačka 46. a

Ovo Uputstvo stupa na snagu osam (8) dana od dana
objavljivanja u aSlužbenom listu RBiH,

Broj 1-+1080/92

9. jula 1992. godine

Sarajevo

Generalni direktor,
Edib Bukvić, s. r.

SLUŽBA DRUŠEVENOG KNJIGOVODSTVA
Bosne i Hercegovine

FINANSIJSKA POLICIJA
SEGEESTUŽBENA SDEGITIMACIJAJE NE

Tme:

Prezime:

Broj:

SASE

Prilog 1

- SADRŽAJ

1817Uredba sa zakonskom snagom o dopuni Amandmana LXXIII
na Ustav Republike Bosne i Hercegovine 249
182 Uredba sa zakonskom snagom o bankama koje nastavljaju
sa radom za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne
. ratne opasnosti
183 Uredba sa zakonskom snagom o primjeni Uredbe sa zakon-
skom snagom o Službi društvenog knjigovodstva za vrije-
me ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti
184 Uredba sa zakonskom snagom o utvrdivanju osnovnih krite-
rija za sanaciju oštećenih ili porušenih građevina
185 Uredba sa zakonskom snagom o sahranjivanju umrlih lica
za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja
186 Uredba sa zakonskom snagom o utvrdivanju uslova o pri-
vremenoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i raspore-
divanju radnika u ustanovama u djelatnostima obrazovanja,
nauke, kulture i fizičke kulture za vrijeme ratnog stanja ili
u slučaju neposredne ratne opasnosli 252
187 Uredba sa zakonskom snagom o dopunama Uredbe sa zakon-
skom snagom o primjeni Zakona o javnom pravobranilaštvu
za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog
stanja
188 Uredba sa zakonskom snagom o dopunama Uredbe sa zakon-
skom snagom o primjeni Zakona o javnom tužilaštvu za vri-
jeme neposredne ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja 253
189 Uredba sa zakonskom sngaom o izmjenama i dopunama Ured-
be sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o krivičnom po-
stupku koji je preuzet kao republički zakon za vrijeme ne-

249

250
251

252

posredne ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja 254
190 Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama

Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju Zakona o

krivičnom postupku 255

Izdavač; Novinsko - izdavačka organizacija Službeni list RBiH - Sarajevo,
dd sa p. o. Sarajevo - Za štampariju Rasim Rapa - Reklamacije za neprimljene

Mehmedalija Huremović - Telefon: 663-470, - Štampa:OKOc
brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.

191 Uredba sa zakonskom snagom o dopuni Uredbe sa zakon-

skom snagom o odbrani 255
192 Odluka o obrazovanju državne komisije za prikupljanje

činjenica o ratnim zločinima 256
193 Odluka o razrješenju generalnog sekretara Predsjedništva

Republike Bosne i Hercegovine 256
194 Odluka o imenovanju generalnog sekretara Predsjedništva

Republike Bosne i Hercegovine 256
195 Odluka o razrješenju republičkog savjetnika u Predsjed-

ništvu Republike Bosne i Hercegovine 257
196 Odluka o razrješenju savjetnika u Predsjedništvu Repub-

like Bosne i Hercegovine 257
198 Pravilnik o popisu, pečaćenju i evidenciji napuštenih sta-

nova 257
199 Kriteriji za dodjelu napuštenih stanova na privremeno ko-

rišćenje 257

Ispravka Uredbe sa zakonskom snagom o novcu Republike 260)

i

REPUBLIČKI ZAVOD ZA STATISTIKU

Saopštenje o prosječnom čistom ličnom dohotku 260

Koeficijent rasta cijena i koeficijent rasta troškova života

u Republici Bosni i Hercegovini 260
NARODNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o objavljivanju postupka za izdavanje dozvola za

osnivanje banaka u Republici Bosni i Hercegovini i izdava-

na novih dozvola od Narodne banke Bosne i Hercegovine 261
SLUŽBA DRUŠVENOG KNJIGOVODSTVA

Uputstvo o radu finansijske policije 261

UI. Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik

← Svi brojevi, 1992.