Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 1/1993

Strana 185/100

Petak, 15. januar 1993.

održavanje dnevne likvi
snih Pacino

7) propisuje postu
ili druga gu ij

dnosti na Osnovu određenih vrijedno-

' Mjere iz stava 1. OVOg člana pritiliu
M pi primjen u 129
Određeno. Narodna bo rama, ako zakonom nije druzčije
{ pod kojim uslovima primjeni ulje koje se mjere iz ovog Blane.
zacije. : Jenjuju na druge finansijske Organi-

po ti obavezu banaka i drugih
H y Ka0O minimum za održavanj }
drže dio. sredsta; ji Kalaj
određenim likvidnim Pan Na na svojim računima i u

arodna banka može propisati obavezu b i i

, , . , ak.
finansijskih organizacija da strukturu svojih KOE Ma
vima dospjelosti održavaju u određenim okvirima i uskladuju
sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ročnosti.

Član 22.

Narodna banka propisuje uslove i način korištenja obavez-
ne rezerve banaka i drugih finansijskih oreankacija radi
održavani a Dlihove dnevne likvidnosti.

' Za vrijeme korištenja obavezne rezerve kod Narodne ban-
ke, banka odnosno druga finansijska organizacija ne može
davati kredite, niti vršiti druge plasmane.

Član 23.

Narodna banka može odlukom utvrditi uslove pod kojima
su banka i poštanska štedionica obavezne da štedne uloge i
depozite po tekućim računima građana u dinarima osiguraju
kod osiguravajuće organizacije.

"Član 24. i

Narodna banka utvrđuje visinu, rokove korištenja i vraćan.
ja i druge uslove za davanje kratkoročnih kredita bankama i
drugim finansijskim organizacijama za održavanje njihove
dnevne likvidnosti. i

= Kredite iz stava 1. ovog člana Narodna banka daje na
osnovu vrijednosnih papira kojima banke raspolažu, i to:
1) blagajničkih zapisa Narodne banke; '.

2) vrijednosnih papira koje izdaje Republika;

3) obveznica za koje je Republika zakonom preuzela oba-
vezu da ih amortizuje ili za koje garantuje;

4) određenih cskontovanih mjenica preduzeća,

S) blagajničkih zapisa banaka i drugih izdavalaca;

6) komercijalnih zapisa. '

Član 25:

Narodna banka ne može kupovati preko banaka i greh
finansijskih organizacija domaće i inostrane prenosive kratko-
ročne U jedine papire i davati kredite bankama i drugim

; finansijskim organizacijama koje ne ispunjavaju uslove iz člana
20. stav 1. tačka 8. ove uredbe.
Član 26.

i finansijska organiz j idn
nije seria drapjele obaveze plaćanja u zemlji i prema

inostranstvu, ili je te obaveze umjesto nje izvršilo drugo pravno .

lice ili litička zajednica po osnovu garancija.
= aa a i druga finansijska organizacija ne može
jati ie sa svog žiro-računa. Sa
obavljati plaćanje a ije stav 2. ovog člana, Pelikvidnatanes
i druga finansijska organizacija može vršiti pl šaje s amo Po
osnovu štednih uloga i tekućih računa gradana u
deviznih štednih uloga i deviznih računa gradana.
Narodna banka propisuje bliže uslove za tt ERvanje ne

Vidnost banaka ,druca, finanstjskih oa A nog prometa
'% Organizacija ovlaštena Za tog premca

dužna je da podatke na osnovu kojih se utvrđuje

SLUŽBENI LIST RBiH

acija je nelikvidna, ako .

banke i druge finansijske organizacije, kojima r. a .
okviru svojih nadležnosti, odmah dostavi aenej aolaže =
__ Organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa obav"_—
ještava Narodnu banku o stanju likvidnosti banaka i drugih "
finansijskih organizacija. IH |
Član 28. U

Narodna banka utvrduje datum nelikvidnosti banke i drugi
finansijske organizacije i o tome obavještava:

1) nadležnu organizaciju ovlaštenu za obavljanje plamoj?
prometa; d
__ 2) skupštinu banke, odnosno druge finansijske organizaci
je;
-— 3) skupštinu društveno-političke zajednice na čijoj je teri
toriji sjedište banke, odnosno druge finansijske organizacije;

4) sredstva javnog informisanja da je banka nelikvidna.

ja Održavanje likvidnosti u plaćanjima prema inostranstvu

Član 29. a
Narodna banka, radi održavanja likvidnosti u plaćanjim:
prema inostranstvu, donosi odluke i propisuje mjere, a u okvin-
svojih prava i dužnosti, te mjere samostalno primjenjuje |
skladu sa zakonom.

Član 30. a

. Radi održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inostrani.

stvu, Narodna banka kupuje i prodaje devize na deviznon.

tržištu i obavlja druge poslove propisane zakonom. u

Član 31. 4

Narodna banka rukuje stalnim i tekućim deviznim rezerva

ma Republike, osim dijela tekućih deviznih rezervi kojim!

upravljaju ovlaštene banke. : :

Član 32.

Narodna banka može otvarati račune u inostranstvu.
Član 33. :

Radi održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inostran_

stvu, u okviru utvrđene devizne politike, Narodna banka moži

propisati: obavezu da se unaprijed prijavljuju plaćanja prem!

inostranstvu, obavezu ovlaštenih banaka da drže određeni iz.

nos u devizama ili likvidnim deviznim plasmanima kao mini.
malnu rezervu za održavanje likvidnosti u plaćanjima premi
inostranstvu i druge mjere za koje je ovlaštena zakonom.

(SAVO

TV

Član 34.
Narodna banka može da prodaje i kupuje dinare u inostran,
stvu. PET
Član 35. :

Narodna banka u skladu sa utvrdenom deviznom politiko) i
preduzima mjere za ostvarivanje obima i strukture uzimanja! '
korištenja inostranih kredita, te prati i kontroliše novčane |
kreditne odnose sa inostranstvom, u skladu sa zakonom. }
; Član 36. }
Narodna banka obezbjeđuje provođenje platnih i finansij.
skih ugovora sa inostranstvom. I
Član 37. .
Narodna banka za održavanje likvidnosti u plaćanji
rema inostranstvu može da se zadužuje u inostranstvu u svo
ime i za svoj račun. : ; |
Kredite iz stava 1. ovog člana, sa rokom vraćanja dužim od
jedne godine, Narodna banka može uzimati u skladu sa zako;
nom.
Član 38. I
Narodna banka može se zaduživati u svoje ime, a za račun
Republike u skladu sa zakonom. , sa
4. Izdavanje novčanica i kovanog novca :

Član 39. ;
Novčanice i kovani novac koji glasi na dinare (gotov n
vac), zakonsko su sredstvo plaćanja na teritoriji Republike.

Strana 288/100

roj 1 - Strana 2

9) ograničavanje obima i dinamike rasta plasmana banaka
a određeno vrijeme;

10) ostale mjere kojim se obezbjeduje stabilnost novca i
gulisanje količine novca u opticaju za koje je Narodna banka
vlaštena zakonom.

__ U slučaju odstupanja monetarnih efekata po osnovu deviz-
ih transakcija od utvrdenih monetarnih okvira, Narodna banka
užna je da preduzme dodatne mjere iz svoje nadležnosti,
olazeći od odgovornosti za stabilnost valute.

Mjere iz stava 3. ovog člana provodi Narodna banka.

Kupovina vrijednosnih papira iz tačke 3. i odobravanje
redita iz tač. 4, 5.16. stava 3. ovog člana vrše se u okvirima
rojekcije monetarno-kreditne politike.

Mjere iz stava 3. ovog člana primjenjuju se na jedinstven
ačin, prema svim bankama, ako zakonom nije drukčije
dredeno. Narodna banka utvrđuje koje se mjere iz ovog člana
pod kojim uslovima primjenjuju na druge finansijske organi-

acije.
Član 11.

Narodna banka utvrduje visinu obavezne rezerve banaka i
rugih finansijskih organizacija propisivanjem određenog pro-
enta (stope) od depozita i drugih sredstava.
Narodna banka može utvrditi i visinu obavezne rezerve
ropisivanjem određenog procenta (stope) od porasta kredita i
rugih plasmana banaka i drugih finansijskih organizacija,
avisno od vrste i ročnosti kredita, odnosno plasmana.
Narodna banka može utvrditi visinu obavezne rezerve i
propisivanjem diferenciranih procenata (stopa) prema vrsti,
očnosti i veličini depozita i drugih sredstava banaka i drugih
inansijskih organizacija, odnosno utvrditi da se na određene
epozite i druga sredstva ne obračunava obavezna rezerva.
Narodna banka utvrđuje visinu kamatnih stopa na obavezno
pisane blagajničke zapise i obaveznu rezervu banaka kod
arodne banke, zavisno od visine kamatnih stopa koje banke
bbračunavaju i plaćaju na sredstva koja služe kao osnovica za
pis blagajničkih zapisa i izdvajanje obavezne rezerve.

Član 12. -
Narodna banka utvrduje način i rokove za obračunavanje i
izdvajanje obavezne rezerve na poseban račun.

Banke i druge finansijske organizačije mogu izdvojena
redstva obavezne rezerve koristiti u toku mjeseca za održavan-
e svoje dnevne likvidnosti pod uslovima koje utvrdi Narodna
panka.

Banke i druge finansijske organizacije dužne su da plate

arodnoj banci naknadu za korištenje sredstava obavezne re-

erve iz stava 2. ovog člana. -

Banke i druge finansijske organizacije koje nepravilno

bbračunavaju obaveznu rezervu ili koje u propisanom roku ne
dvajaju obaveznu rezervu dužne su da na iznos manje

bbračunate i izdvojene obavezne rezerve plate Narodnoj banci

bovećanu naknadu u odnosu na naknadu iz stava 3. ovog člana.

Visinu stope po kojoj se obračunava i plaća naknada iz st.

B.i4. ovog člana propisuje Narodna banka.

Član 13.

Narodna banka izdaje blagajničke zapise na osnovu odluke

ojom se određuje obim, rokovi i drugi uslovi za upis, odnosno

splatu tih zapisa.

Blagajničke zapise Narodne banke mogu upisivati banke i

drug ansijske organizacije.

Narodna banka može propisati bankama i drugim finansij-

skim organizacijama, kao mjeru održavanja njihove minimalne

ikvidnosti i obavezan upis blagajničkih zapisa.

Član 14.

e kupovine i prodaje domaćih i inostranih prenosivih kratko-
ij sni ira, a može ih kupovati i prodavati

građa gim fina sije ii) ofbanizacijama neposredno ili
preko a novod i kratkoročnihfvpijednosnih papira.

Narosan |
N JE Univerzitetska
biblioteka Dy;
SARAJEVO) |

Narodna banka utvrduje vrstu, visinu, rokove i druge uslo- ,

Petak, 15. januar 1993,

SLUŽBENI LIST RBiH

Član 15.

Narodna banka utvrđuje visini)

j druge uslove ža davanje"; '

MC = Kata banke "| ule avale i koje dospijevaju u roku od

j jedne godine; Ga

ae aaa odred ee

odlukom Skupštine Republike; publike koje dospije-
založenih obveznica Repu. K

= ) 72 ku do jedne godine 1 blagajničkih zapisa Nar :

Paka dna banka utvrđuje koje vrste vrijednosnih papira i
drugih isprava mogu služiti kao osnova Za davanj

skladu sa odredbama ovog člana.

Član 16.
a banka utvrđuje opštu eskontnu stopu Narodne

kove korištenja i vraćan-
i ratkoročnih kredita ban-

prava i za namjene utvrđene

Narodn

anke. M

Narodna banka utvrduje kamatne stope po kojima se na-

plaćuje kamata na sve kredite i druga potraživanja, odnosno
plaća kamata na deponovana sredstva kod Narodne banke.

Narodna banka utvrđuje kamatne stope iz st. 1. 12. ovog '

člana u skladu sa odlukom Skupštine Republike.
Član 17.

: Narodna banka izdaje i povlači novac i kupovinom, odno-..
" iza A EVIZNOM tržištu, u skladu sa zakonom :

sno prodajom dev. A rŽištu, si
j utvrđenom monetarno-kreditnom i deviznom politikom:

: Član 18.

Narodna banka može ograničiti obim i dinamiku rasta
plasmana banaka i drugih finansijskih organizacija ako je to
neophodno radi ostvarivanja ciljeva i zadataka monetarno-kre-
ditne politike, i ako se ti ciljevi, odnosno zadaci ne mogu
ostvariti drugim mjerama za čije je preduzimanje ovlaštena
Narodna banka.

Ako je neophodno da se mjera iz stava 1. ovog člana
primjenjuje duže od tri mjeseca, Narodna banka dužna je da
zatraži saglasnost Skupštine Republike za dalju primjenu te
mjere. t

jedna banka idruga finansijska organizacija, a mogu se propi-
sati različita ograničenja odnosno izuzimanja od ograničenja za
određene namjene kredita i drugih plasmana banaka i drugih
finansijskih organizacija. X

: Član 19.

Davanje kredita iz čl. 15. 124. ove uredbe obavlja Narodna
banka u sklađu sa utvrđenom monetarno-kreditnom i deviznom
politikom i odlukom Narodne banke.

2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih finansijskih
organizacija ;
Član 20.

Narodna banka, radi održavanja likvidnosti banaka i drugih —

finansijskih organizacija, donosi odluke kojima:
= 1) propisuje visinu, uslove i način održavanja minimalne
ke pm drugih finansijskih organizacija;
) i avezne okvire ročn
bitaka drugih finansijskih otzanizacija PE ENA
) propisuje način korištenja obavezne rezerve kod Narod-

ne banke radi održavanja likvidnosti banaka i drugih finansij-.;

skih oreanizacija; j

Katie bankama i drugim finansijskim organizacijama
preduzeća, za izdavanje a. vrijednosne papire koje izdaju
nih vrijednosnih Kari Earancija odnosno izdavanje sopstve-
ote Gas Ve obrazovanja posebne rezerve banaka i
po štednim ulozi € radi održavanja likvidnosti u plaćanjima
ima 1 tekućim računima građana u dinarima;

6 . . poda je
) propisuje visinu, rokove korištenja i vraćanja i druge i

! i
uslove za odobravanje kratkoročnih kredita bankama 24

e kredita u

Od ograničenja iz stava 1. ovog člana ne može se izuzeti ni —

"— ab

Strana 687/100

sa Član 68.

_ Način i obim usklađenog evidentiranja, prikupljanja, obra-
=. azivanja i prenošenja podataka i informacija od interesa
subjekte društvenog sistema informisanja propisuje Narodna
puka u skladu sa zakonom. =

Ostali poslovi Narodne banke Bosne i Hercegovine

F ' T Član 69.

\ Narodna banka može da kupuje i prodaje zlato i druge

emenite metale, izdaje i izrađuje odnosno kupuje i prodaje

ovac od zlata i drugih plemenitih metala.

I Narodna banka može da izvozi i iznosi monetarno zlato u

| Ostranstvo i da uvozi i unosi monetarno zlato iz inostranstva
kovanom i neprerađenom obliku.

i Član 70.

O

Narodna banka obavlja za račun Republike, u skladu sa
lakonom, sve poslove u vezi sa uzimanjem i otplaćivanjem
iajmova Republike u inostranstvu.
Narodna banka obavlja u ime i za račun Republike
dredđene poslove u vezi sa uzimanjem i otplaćivanjem zajmova

epublike u zemlji, u skladu sa zakonom.
y Član 71.
{ U oblasti odbrane Narodna banka vrši usluge u obavljanju
'oslova i zadataka predviđenih Ustavom Republike Bosne i
(lercegovine, zakonom i drugim propisima iz oblasti odbrane
oji su joj stavljeni u djelokrug. £
; (128 Član 72.
{_ Narodna banka utvrđuje jedinstvenu tarifu po kojoj se
aplaćuje naknada za usluge koje vrši.
I - ORGANI NARODNE BANKE BOSNE I
TERCEGOVINE
Član 73.
P_ Organi Narodne banke su Savjet Narodne banke i guverner
larodne banke.
Član 74.

Savjet Narodne banke čine guverner, dva viceguvernera i

etiri člana iz reda stručnjaka.
Članove Savjeta Narodne banke iz reda stručnjaka imenuje
( lanovi Savjeta Narodne banke se imenuju na četiri godine.
b Janovi Savjeta Narodne banke iz reda stručnjaka ne mogu
'iti ugovorno vezani ili zaposleni u institucijama koje kontrolira
darodna banka i ne mogu biti članovi organa upravljanja i
ukovodenja institucija koje kontrolira Narodna banka.

Savjet Narodne banke i svaki njegov član pojedinačno za
mMdlučivanje o poslovima iz svoga djelokruga odgovorni su
skupštini Republike.

Član 75.

Savjet Narodne banke o poslovima iz svog djelokruga,
dlučuje na sjednicama, većinom glasova svih članova Savjeta
ENarodne banke.

| Član 76.

+ U upravljanju poslovima Narodne banke koji se odnose na
predlaganje i provođenje monetarnog, kreditnog i deviznog
}istema, monetarno-kreditne i devizne politike, Savjet Narodne
Janke odlučuje o:

1) utvrdivanju nacrta odnosno prijedloga zakona iz oblasti
monetarno-kreditnog i deviznog sistema i prijedloga monetar-
10-kreditne i deviznte politike čije je predlaganje u nadležnosti
N = _—_ ne finans
ošenju ijskog plana i godišnjeg obračuna Na-

Koga donote ijskog plana i godišnjeg
| 3) donošenju Statuta Narodne banke;
| £) izdavanju novih apoena novčanica i kovanog novca,

vrdivanju osnovnih obilježja novih novčanica i kovanog nov-
ca, zaokruživanju. krajnjih obračuna u gotovinskom platnom
rometu i puštanju u opticaj i povlačenju iz opticaja novčanica
anog novca; : — ;

SLUŽBENI LISTRBiH'
5) načinu i uslovima kupovine i prodaje zlata u inostranstvu.

Petak, 15. januar 1993.

i drugih plemenitih metala i iznošenju monetarnog zlata;
TE Plemenit i finansijskoj opravdanosti sanacije banke;
7) prigovoru banke protiv rješenja o pokretanju postupka
za utvrđivanje uslova za otvaranje postupka stečaja nad ban-

kom. se ME date,
Član 77.
Odluke Savjeta Narodne banke objavljuju se u "Službenom
listu RBiH".
Član 78.

Savjet Narodne banke donosi poslovnik.
i Član 79.

Guverner Narodne banke ovlašten je da donosi uputstva za
primjenu propisa i odluka Savjeta Narodne banke iz člana 76.
ove uredbe. ' : :

Član 80:

Guverner Narodne banke rukovodi poslovanjem Narodne
banke i organizuje njen rad. m +
— Član$1. " s
Guverner Narodne banke predstavlja Narodnu banku.
Član 82. |

Guverner Narodne banke
a) odlučuje o: ; JEA | Sam
1) utvrđivanju mjera za provođenje monetarno-kreditne i
devizne politike; KG
2) utvrđivanju metodologije monetarnog planiranja;
3) izdavanju odnosno ukidanju dozvole za osnivanje bana-

ka; )

4) utvrđivanju osnova i visine obavezne rezerve banaka i
drugih finansijskih organizacija i utvrdivanju načina, uslova i
rokova za obračunavanje i izdvajanje obavezne rezerve;

S) utvrđivanju načina i uslova korištenja obavezne rezerve
za održavanje dnevne likvidnosti, kao i naknada za manje
izdvojenu obaveznu rezervu;

6) izdavanju blagajničkih zapisa Narodne banke;

7) utvrdivanju visine, rokova korištenja i vraćanja i drugih
uslova za davanje kratkoročnih kredita bankama;

£) utvrđivanju kamatnih stopa Narodne banke;

9) ograničavanju obima i dinamike rasta plasmana banaka
i drugih finansijskih organizacija; j

10) propisivanju obaveza banaka i drugih finansijskih or-
ganizacija u pogledu održavanja minimalne likvidnosti,
održavanja strukture plasmana po rokovima dospjelosti u
određenim okvirima i usklađivanju rokova plasmana sa struk-
turom izvora sredstava po njihovoj ročnosu;

_\_ 11)utvrdivanju bankama i drugim finansijskim organizaci-
jama okvira za davanje avala na vrijednosne papire, za izda-
vanje garancija i za izdavanje sopstvenih vrijednosnih papira;

12) utvrđivanju obaveza banaka i poštanske štedionice da
drže posebnu rezervu radi obezbjedivanja likvidnosti plaćanja
po štednim ulozima građana u dinarima i obaveze osiguranja
ovih uloga kod osiguravajućih organizacija;

_13) propisivanju minimalnih uslova kreditne sposobnosti
koje moraju ispunjavati banke i druge finansijske organizacije;

14) propisivanju obaveze ovlaštenih. banaka. da. drže

određeni iznos u devizama ili drugim deviznim likvidnim plt-.

smanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u
plaćanjima prema inostranstvu;

15) donošenju propisa o funkcionisanju i razvoju jedinstve-—

Ke dna kredita za pot ičkož
SE g potrebe republičkog
KG ere Jarike pol kojoj se naplaćuju naknade za
manja mjera prema bankama i.drugim finansijskim oranizaci-

- Jama,

"a

Strana 787/100

Petak, 15. januar 1993.

SLUŽBENI LIST RBiH

___Sko-finansijskoj e |
organizacije i donošenju odluka i opštih ГЕД Aa aa
vanja Narodne bankc koji ovom uredbom nisu stavljeni u
nadležnost Savjeta Narodne banke stavljeni u

b) utvrđuje: ;

1) izvještaje о ргоуоделји monet:
politikc i politike kreditnih odnosa sa те

2) koji se plasmani banaka i drugih бладен ак ка
smatraju rizičnim kao i stepen rizičnosti ti

4 + : : · tih ,
3) izvještaje o obavljenim kontrolama i O mjera-

-kreditne i devizne

ma.
Odluke iz stava 1. ovog člana obiavli; :
listu RBiH". B člana objavljuju sc u "Službenom

.. Član 83.

Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne
opasnosti poslove iz nadležnosti Savi j
ораси Narodne banke. IRN тоа Ваше зета

, PO prestanku uslova iz stava 1. Ovog člana, guverner
Narodne banke donesene odluke i j
O MLGOL DNO podnosi na potvrdu Savjetu
Član 84.

Ako виуетег Narodne banke u roku od dva radna dana od
donošenja odluke obustavi izvršenje odluke i opšteg akta Sav-
jeta Narodne banke, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, dužan
je da o tome obavijesti Skupštinu Republike...

Član 85.

· Guverner Narodne banke odgovoran je za svoj rad Skupšti-
ni Republike.
Član 86.

Guvernera Narodne banke imenuje Skupština Republike, ·

na period od četiri godine.
Član 87.

Skupština Republike, na prijedlog guvernera Narodne ban-
ke, imenuje dva viceguvernera, na period od četiri godine.

Viceguverneri su odgovorni za svoj rad Skupštini Republi-
ke.

Statutom Narodne banke одгедији se poslovi koje guverner
Narodne banke iz svog djelokruga može prenijeti na viceguver-

пете.
Član 88.

Guverneru odnosno viceguvernerima Narodne banke рге-
staje mandat prije isteka perioda па koji su imenovani рпћуа-
tanjem neopozive ostavke i u slučajevima propisanim zakonom
za prestanak radnog odnosa i ako u okviru svojih prava i
dužnosti ne obezbjeđuju PON an ove uredbe i drugih pro-
pisa i opštih akata Skupštine Republike.

Guverneru odnosno viceguvernerima Narodne banke pre-
staje mandat prije isteka perioda па koji su imenovani danom
kada Skupština Republike utvrdi da je nastupio neki od razloga
iz stava 1. ovog člana.

IV - ORGANIZACIJA NARODNE BANKE BOSNE 1
HERCEGOVINE

Član 89. Њих
Narodna banka ima svojstvo уво lica.
jedište Narodne banke je u Sarajevu.
ar таи је potrebi, obrazovati poslovne
jedinice izvan.sjedišta Narodne bankc, na teritoriji Republike.
да. = ал 90. 7
iti ih finansijskih
Narodna banka može biti član međunarodnih fina '
Organizacija i učestvovati u međunarodnim fansiski?y ет
nizacijama. Ako se za ovu svrhu копче угодна; 2: ера
budžeta, potrebna је saglasnost Skupštinc Republike.
Član 91.
арка ima Statut. 4
ot) O MUK banke donosi Savjet Narodne banke, a
potvrduje ga Skupština Republike.

·za račun Republike pokrivaju se iz republičkog budžeta.

Broj 1 - 5

Član 92.

Osnove organizacije u poslovanju Narodne banke utvrđuju: кји“ |
se Statutom Narodne banke. za У,

Član 93.

Statutom Narodne banke utvrđuju зе poslovi i zadaci koje
obavljaju radnici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima,
postupak izbora i vrijeme na koje se biraju ti radnici. i

: Član 94. :

Pečat Магодле banke sadrži naziv ustanove ispisan lati- ~

ničnim i ćiriličnim pismom i grb Republike. ·
Član 95. )

Na radnike Narodne banke, u pogledu prava, obaveza i
odgovornosti, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o držav-
noj upravi – Prečišćeni tekst ("Službeni list SRBiH”, br. 8/90,
22/90, 10/91 i 14/91) i ("Službeni list RBiH", broj 4/92). |

У - PRIHODI, RASHODI I FONDOVI NARODNE BANKE -
BOSNE I HERCEGOVINE 25. i

Član 96. |

Narodna banka ostvaruje prihode 04:
1) kamata i drugih prihoda na sredstva deponovana u-
inostranstvu; | 4
2) kamata па kredite које neposredno даје; >
3) naknada za sredstva ustupljena društveno-političkimı
zajednicama na trajno žorištenje; „1
4) ostatka realizovanih pozitivnih kursnih razlika, po ро-
kriću realizovanih negativnih kursnih razlika;
5) naknada za vršenje usluga; :
6) kupovine i prodaje vrijednosnih papira;
7) kamata na kredite i druge plasmane iz primarne emisije
i iz sredstava depozita društvćno-političkih zajednica koji зе“
daju bankama i drugim korisnicima i naknade za sredstva
ustupljena preduzećima na trajno korištenje; -
8) prihoda po posebnim zakonima; F
9) ostalih prihoda koje ostvaruje svojim poslovanjem. |
i „Član 97. |
Iz prihoda koje ostvari Narodna banka propisanih u članu -
96. ove uredbe, podmiruju se: ik O
1) kamate i drugi troškovi po inostranim kreditima;
2) kamate na sredstva koja se drže kod Narodne banke;
3) kamate i drugi troškovi po vrijednosnim papirima;
4) troškovi po devizno-valunim poslovima; 1 1
5) nepokrivene realizovane Кигзпе razlike, po izvršenom ,
pokriću iz realizovanih pozitivnih kursnih razlika; Р
6) rashodi po posebnim zakonima; 4
7) troškovi izrade novčanica i kovanog novca; i
8) materijalni troškovi i troškovi amortizacije; #54
9) ostali troškovi које Narodna banka ima u svom poslo- -
vanju. . 18 -
Iz prihoda које ostvaruje Narodna banka propisanih učlanu
96. ove uredbe obezbjeđuju se sredstva za:
1) fond osnovnih sredstava,
2) fond posebne rezerve,
3) prava po osnovu rada radnika u Narodnoj banci.
Član 98. |
itivnih kursnih razlika iz člana 96. !

prenosi se u fond posebne rezerve ,

|

1

,

||

|

Ostatak realizovanih
stav 1. tačka 4. ove ured
Narodne banke na poseban
za pokriće nepokrivenih
ka |

- Rashodi iz člana 97. stav 1. tačka 6. ove uredbe izvršavaju ,
Sc u visini ostvarenih prihoda propisanih u članu 96. stav 1.
tačka 8. ove uredbe, ako zakonom nije drukčije propisano. ;

Član 99.

ačun i može se koristiti samo.
izovanih negativnih kursnih razli- 4

|}

Troškovi Narodne banke koji nastaju u obavljanju p

Strana 889/100

о Član 100.
| Savjet Narodne banke dužan је да до kraja tekuće godine
„мпјезесја naredne godine obračun га prethodnu godinu.
izuzetno, ukoliko se finansijski plan ne довезе u roku iz.
ava 1. ovog člana Savjet Narodne banke donosi odluku o
jivremenom finansiranju Narodne bankc.
| Član 101.
_ Višak prihoda nad rashodima Narodne banke, nakon izmi-
nja obaveza propisanih u članu 97. stav 2. odnosno u članu
1! Stav 1. ove uredbe, predstavlja prihod republičkog budžeta,
то zakonom nije drukčije propisano.
МУ ак rashoda nad prihodima Narodne banke pokriva зе iz
„па posebne rezerve Narodne banke, а ako sredstva fonda
su dovoljna, višak rashoda pokriva se iz republičkog budžeta.
li Član 102.
Hi Za pribavljanje stvari i prava koja čine osnovna sredstva
arodne banke obrazuje se fond osnovnih sredstava.
| Sredstva za fond osnovnih sredstava predvidaju se finansij-
шп planom Narodne banke, a utvrđuju godišnjim obračunom
f'arodne banke.
Član 103.

| Za pokriće razlika nastalih u poslovanju Narodne banke

„prazuje se fond posebne rezerve.

ı Sredstva za fond posebne rezerve izdvajaju se iz prihoda,

iznosu koji odlukom odredi Savjet Narodne banke ili prilikom

Vrdivanja rashoda iz člana 97. stav 2. tačka 2. ove uredbe.
Odluku o upotrebi sredstava fonda posebne rezerve donosi

|пуеглег Narodne banke.

| Član 104.

, Sredstva po osnovu rada radnika u Narodnoj banci ргед-
| daju se finansijskim planom, a utvrduju godišnjim obračunom
агодпе banke.

| Član 105.

Odluku o namjenama i visini izdvajanja sredstava za роџе-
> propisane u članu 97. stav 2. ove uredbe donosi Savjet
'arodne banke do datuma predviđenog za podnošenje go-
Šnieg obračuna.

(1- KAZNENE ODREDBE

/ Član 106.

,

ı Novčanom kaznom od 30.000 до 2.500.000 dinara kazniće
? za privredni prestup odgovorno lice u Narodnoj banci:

1) ako preko banke, odnosno druge finansijske organizacije
upi prenosive kratkoročne vrijednosne papire ili banci ili
:rugoj finansijskoj organizaciji da kredit iako na osnovu poda-
ika kojima raspolaže proizlazi da nisu ispunjeni minimalni
pšti О kreditne sposobnosti propisani ovom uredbom
lan 25.);

ı 2) ако ne obavlja kontrolu ili ne preduzima mjere iz svoje
adležnosti (čl. 52, 55, 59. 160.).
Član 107.

| Novčanom kaznom od 20.000.000 do 40.000.000 dinara

"rganizacija:
1) ako se pri davanju avala, izdavanju garancija i izdavanju
enih vrijednosnih papira ne pridržava propisanih okvira
20. stav 1. tačka 4.);
2) ako likvidna sredstva ne održava u odredenom obimu ili
i koju propiše Narodna banka (član 21.),

· 3) ako se ne pridržava mjera које donosi Narodna banka
ropisanih ovom uredbom (čl. 10, 20, 23, 33, 67. 168.);

4) ako ne izvršava naloge Narodne banke iz člana 61. ove

175) ako na zahtjev Narodne bankc nc obezbijedi u
edenom roku izvještaj o ekonomsko-finansijskoj reviziji
odišnjeg obračuna i poslovanja (član 63.).

SLUŽBENI LIS.T RBiH

Maečse finansijski plan za narednu godinu i do kraja prvog.

lazniće se za privredni prestup banka ili druga finansijska ·

Petak, 15. januar 1993.

Za radnje iz slava 1. ovog člana kazniće sc za privredni
prestup 1 Odgovora lice u banci ili drugoj finansijskoj organi-
zaciji novčanom kaznom od 30.000 do 2.500.000 dinara.

Član 108. i \

Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće
se za prekršaj radnik banke, odnosno druge finansijske огда-
nizacije koji ne izvrši nalog radnika Narodne banke (član 61.
stav 2.).

УП - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE. ·

СРИ | Član 109. i

Narodna banka, u skladu sa ovom uredbom је pravni
sljednik Narodne banke Bosnc i Негседоуше prema odredba-
ma Zakona o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni
list SRBiH", broj 30/90), Zakona o Narodnoj banci Jugoslavije
i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodnih banaka repu-
blika i narodnih banaka autonomnih pokrajina ("Službeni list
SERJ", br. 34/89, 88/89, 61/90 i 96/91), Uredbe sazakonskom |
snagom o primjeni Zakona o Narodnoj banci Bosne i Негсеро-
vine za vrijeme ratnog. ratnog. stanja ili u slučaju nčpOsr
ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", broj 6/92), Uredbe sa
zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih
zakona koji se u Bosni iHercegovini primienjuju kao republički
zakoni ("Službeni list RBiH", broj 2/92) u dijelu člana 1.
poglavlja I tačke 1. рофаске 18. —

Član 110.

Guverner i viceguverner Narodne banke Bosne i Негсево-
vine koji su imenovani u skladu sa odredbama Zakona o
Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni list SRBiH",
broj 30/90), obavljaju funkcije do isteka mandata па koji su
imenovani.

Član 111.

Do imenovanja Savjeta Narodne banke, u skladu sa odred-
Бата ove uredbe funkcije Savjeta Narodne banke obavlja.

guverner Narodne banke. ·

Član 112.
Narodna banka uskladiće opšte akte o organizaciji i poslo-
vanju sa odredbama ove uredbe, u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ove uredbe.

Član 113.

Podzakonski akti i propisi doneseni u skladu sa Zakonom
o Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom ро- · ,
slovanju narodnih banaka republika i narodnih banaka auto-
nomnih pa ("Službeni list SFRJ", br. 34/89, 88/89,
61/90 i (91), odnosno Zakona o Narodnoj:banci Bosne i
Hercegovine ("Službeni list SRBiH", broj 30/90) i Uredbom за ..
zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju зауелић
zakona koji se u Bosnii Hercegovini primjenjuju као republički |
zakoni ("Službcni list RBiH”, broj 2/92) odnosno Uredbom sa
zakonskom snagom о ргипјеш Zakona о Narodnoj banci Bosne =
i Hercegovine za vrijeme ramog stanja ili u slučaju перозгедље
ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", broj 6/92), ostaju na
snazi i primjenjuju зе do donošenja odgovarajućih podzakon-
skih akata i propisa u skladu sa ovom uredbom, a najduže za
tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove uredbe.

) | Član 114.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važe:

– Zakon o Narodnoj banci Bosne i He: ine (" Deni
list ay Nje, 30/90), PORTA брини

– Zakon o Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstveno! ~
o ON ON аге banaka ге lika i narodnih

anaka autonomnih ajina ("Službeni li aka

88/89, 6L/90 1 679). O aki | ог. зао,

- Uredba sa zakonskom snagom о primjeni Zak
Narodnoj banci Bosne i Hercegovine za рпих ratnoj о:
Ž с FORM neposredne ratne opasnosti ("Službeni list Еви“,

Strana 987/100

Petak, 15. januar 1993.

vanju saveznih zakona кој зе u Воз Pp! 'i primjei
ји kao republički zakoni, u dijetu član, је primjen
1. podtačke 18. ("Službeni list RBiH”, broj опада ја I ta
pa ON sredstava depozi
olitičkih zajednica i У Ферогна društveno-
по 24/9 WO, u depozit banaka ("Službeni list SRBiH”,

Član 115.

Ova uredba з (у А селице,
nom listu RBiH", пе зпави danom objavljivanja u "Službe-

PR broj 1403/93

11. januara 1993. godine Predsj RBD
Sarajevo Alija Izetbegović, 5. 1.
upao UO UO O 11}

Na osnovu Amandmana LI tačka 5
Republike Возпе 1 Hercegovine, И

sne i Hercegovine, па prijedlog: Vlade : ;
Hercegovine, donosi NO Republike Bosne i

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O ELEKTROPRIVREDI
1 - OPĆE ODREDBE е
Član] |,

_ Ovom uredbom Teguliraju se naročito: organizacija 1 oba-
vljanje elektroprivredne djelatnosti; sredstva; člektroenerget-
ski bilans; planiranje i razvoj; izgradnja i održavanje
elektroenergetskih objekata; odnosi sa potrošačima; javnost
rada i nadzor nad zakonitošću u ovoj oblasti rada i ostala
pitanja.

Član 2.

Elektroenergetski sistem Republike: Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Republika), predstavlja tehnološku i екопош-
sku cjelinu na teritoriji Republike, a sačinjavaju ga: proizvod-
nja, prijenos i distribucija električne energije 1 upravljanje
člektroenergetskim sistemom.

Član 3.

Proizvodnja, prijenos i upravljanje elektroenergetskim si-
stemom i distribucija električne energije elektroprivredne su
djelatnosti, koje su nezamjenjiv uvjet života i rada gradana,
тада drugih preduzeća i Republike.

Član 4.
Pod proizvodnjom električne energije podrazumijeva se

.„ proizvodnja u hidroclektranama, termoelektranama i drugim

elektranama (u daljem tekstu: proizvodnja). :

Pod prijenosom električne energije podrazumijeva se preu-
zimanje clektrične energije od proizvodnje i iz elektročnerpct-
skih sistema drugih država, njen prijenos sa transformacijom
(u daljem tekstu: prijenos). + с

Pod distribucijom električne energije podrazumijeva sc
transformacija, dalji prijenos preuzete čnerglje 1 isporuka po-
trošačima (u daljem tckstu: distribucija). o

Pod upravljanjem clektročncrgetskim sistemom, apr
mijeva se upravljanje proizvodnjom, elektrocnergetskim (0к0-
Vima u prijenosnoj i distributivnim mrežama i potrošnjom, i to
sa ekonomskog i tehnološkog stanovišta, na озпоу1 optimalnog
interesa Republike i njenih građana (u daljem tekstu: upravijan

je).
зе Član 5. ДЕ.“

Elektroenergetski sistem Republike može se povezival 5
elekucencosokima sistemima drugih država radi обалне
izvoza i uvoza električne energije i paralelnog rada не то.
nergetskim sistemima drugih država i u епгорзкој cičkiroć
getskoj međupovezanosti.

Član 6.

i ij j kstu: potrošač),
P lektrične energije (u daljem teks
smaras korni. električne encrgije koji preuzima električnu

energiju iz elektroenergetskog sistema.

SLUŽBENI LIST RBiH

E o

II - ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE
ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI
1. Osmivanje Javneg preduzeća
; Član 7.

Radi proizvodnje, рпјепоза, distribucije električne
je i upravljanja elektroenergetskim sistemom, trajnog i ·
nog ·snabđijevanja potrošača „kvalitetnom el
“cnergijom, privrednog razvoja Republike, ostvarivanja te},
ničko-tehnološke cjeline elektroprivredne djelatnosti, stabilnc-

sti elektroenergetskog sistema u cjelini ili pojedinih dijelovi
Skupština Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekst,
Skupština Republike) osniva javno preduzeće Elektroprivred
Bosne i Hercegovine (u dajem tekstu: Javno preduzeće).
Član 8. ||
Prirodni energetski potencijali koji služe za proizvodnj
električne energije dobra su od opšteg interesa, pa radi ustanc
vljavanja posebne zaštite tih dobara Republika povjerava Јау!
nom preduzeću korišćenje energetskih potencijala koji služ
neposredno za proizvodnju električne energije. 1
Republika će posebnim zakonom propisati uvjete za кс“
rišćenje energetskih resursa koji služe za proizvodnju elek
trične energije. i
Član 9. r

Firma Javnog preduzeća glasi: L
Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine"

O OPE sa potpunom odgovomošću. !
kraćeni naziv firme glasi: 4

JP Elektroprivreda BiH, Sarajevo, р. o. |
Sjedište firme је u Sarajevu. |
СЈап 10. 4

Osnovne djelatnosti Javnog preduzeća su: proizvodnja:
prijenos i distribucija električne energije; upravljanje сјек горе“
nergetskim sistemom; izvoz i uvoz električne energije. ,

Javno preduzeće može obavljati i с djelamosti koj
služe potpunijem iskorišćavanju kapaciteta 1 materijala kojimi-
se obavljaju djelatnosti iz stava 1. ovog člana, odnosno, kojim:-
se doprinosi potpunijem iskorištavanju sredstava za rad i posti
zanju poboljšanih poslovnih rezultata, uz prethodnu saglasnosı
Vlade Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada}-

Član 11. :

Posebni društveni interes u Javnom preduzeću, u pogledi
elektroprivredne djelatnosti, ostvaruje se kroz: Xe
1. usklađivanje razvoja elektroenergetske djelatnosti s raz
vojnim planovima Republike i stvaranjem uvjeta za realizaciju,
planova; L
2. usklađivanje organizacije elektroenergetskog sistema 4.
planovima i potrebama Republike: : |
3. zaštitu životne okoline u skladu sa zakonom; ||
4. racionalnu izgradnju i korišćenje elektroenergetskih ob-.
jekata, u sklađu sa zakonom; .
5. imenovanje članova Upravnog odbora;
6. davanje saglasnosti na Statut Javnog preduzeća i imeno-
vanje direktora Javnog preduzeća;
7. davanje saglasnosti na Opće uvjete za isporuku сјек
trične energije i Tarifni sistem za prodaju električne energije; ·
8. kontrolu cijena električne energije; i
9. podsticanje izgradnje malih hi. ektrana; 4
10. provjeru ukupne energetske i ekonomske efikasnosti
korišćenja električne епегајје ı poduzimanje mjera za dosezan:
je razine efikasnosti korišćenja električne energije u razvijenim
zemljama; . „а
11. druge pogodne načine kojima зе osigurava siguran rad-
i funkcioniranje clektroenergetskog sistema.
| Član 12. yo
Javno preduzeće dužno je osigurati uvjete za obavi
poslova i zadataka radi kojih je osnovano.
U smislu odredbe stava 1. ovog člana Javno predu
svojom organizacijom i poslovanjem osigurava:

Strana 1087/100

tepublike Boene i Hercegovine;

| = stabilnost poslovanja Javnog Š preduzeću

\; = zaštitu okoline u skladu sa zakonom i standardima;

| = razvoj i usklađdenost razvoja Javnog preduzeća sa potre-
nama razvoja privrede i drugih potrošača električne energije u

, - tehničko-tehnološko jedinstvo elektroenergetskog sistema

lici;
I — ostvarivanje poslovnih odnosa po ekonomskim uvjetima
Lrivredivanja, u skladu sa aktima kojima se reguliraju sistem i
Oolitika cijena električne energije i odnosi sa potrošačima;
- tehničko-tehnološku povezanost elektroenergetskog siste-
sa clektroenergetskim sistemima drugih država; ;
1 - efikasnost upravljanja, operativnost u donošenju odluka i
lbaveznost njihovog sprovođenja u okviru Javnog preduzeća.
Član 13. :
Javno preduzeće odgovorno je za uspješno funkcioniranje
lilektroenergetskog sistema Bosne i Hercegoine i za uredno
inmabdijevanje potrošača kvalitetnom električnom energijom u
kladu sa aktima kojima se reguliraju odnosi isporučioca i
potrošača električne energije.
| Javno preduzeće odgovornoje i za provođenje mjera zaštite
okoline pri proizvodnji, prijenosu i upravljanju elektroenerget-
'kim sistemom.
+. Unutarnja organizacija Javnog preduzeća
: Član 14.
{_ Javno preduzeće, kao jedinstven pravni subjekt, organizira
( € na funkcionalnom, procesno-radnom i teritorijalnom princi-
u, čime se omogućava uspješno izvršavanje funkcije, efika-
most u upravljanju, uspješnost u poslovanju, operativnost u
jlonošenju odluka i obaveznost njihovog sprovođenja na cijeloj
jeritoriji Republike.

Na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Javnog preduzeća
| :aglasnost daje Vlada. 7

i. Organi Javnog preduzeća
Član 15.

!_ Organi upravljanja i rukovođenja Javnog preduzeća su:
- pravni odbor i direktor.

Član 16.

Upravni odbor Javnog preduzeća ima devet članova koje
 menuje i razrješava Vlada i to šest članova iz reda naučnih i
stručnih radnika i privrednika i tri člana iz reda radnika Javnog
preduzeća.

Član 17.

Upravni odbor Javnog preduzeća:

- utvrđuje poslovnu i razvojnu politiku;

- donosi odluke o usvajanju planova razvoja i poslovanja;
- donosi godišnji elektroenergetski bilans;

- odlučuje o statusnim promjenama, uz saglasnost Vlade;
- odlučuje o osnivanju drugih preduzeća i imenuje članove
ipravnih odbora tih preduzeća, uz saglasnost Vlade;

- odlučuje o raspodjeli dobiti;

- donosi investicione odluke;

Ka TE JENA JE

x
:
D

Hbračun;
{, = donosi statut Javnog preduzeća i pravilnik o unutrašnjoj
'prganizaciji Javnog preduzeća;

a = daje saglasnost na imenovanje rukovodilaca dijelova Jav-
"og preduzeća;

Na vrši i druge poslove utvrđene statutom.

Član 18.

j Direktora Javnog preduzeća imenuje i razrješava Upravni

Mlllodbor Javnog preduzeća, na osnovi javnog konkursa, uz sagla-

SLUŽBENI LIST RBiH

4 = usvaja izvještaj o poslovanju Javnog preduzeća i godišnji '

+

Petak, 15. januar 1993.

4. Medusobna prava i ebaveze osnivača I Javnog
uzeća i
dj Član 19.

Osnivač ima prava, obaveze i odgovornosti prema Javnom

preduzeću, utvrđene ovom uredbom. )
Član 20.

Javno preduzeće dužno je osigurati ostvarenje posebnog
društvenog interesa u djelatnosti koju obavlja, u skladu sa
zakonom i ekonomskim principima. Pe

Član 21. i

Javno preduzeće ima slijedeće obaveze, da:

G Pedovno ikontinuirano obavještava osnivača o radu elek-
troencrgetskog sistema i podnosi godišnje izvještaje o njego-
vom funkcioniranju; I JA ,

- podnosi izvještaje o poslovanju, problematici razvoja,
odnosima sa rudnicima i isporučiocima značajnih repromateri-
jala, odnosima sa elektroenergetskim sistemima izvan Republi-
ke; ; ' ; I

- redovno, a najmanje svakih šest mjeseci, obavještava o
ekonomskoj problematici elektroprivrede i odnosima u primar-
noj raspodjeli; NE i

- izvršava Godišnji elektroenergetski bilans Republike;

- izvještava redovno, a najmanje dva Ra godišnje, o
problematici i stanju izgradnje i korišćenja elektroencrgetskih
objekata i zaštite okoline, te mjerama koje treba poduzeti;

- dostavlja elektroenergetski bilans i druge akte, na koje se
daje odgovarajuća saglasnost, u utvrđenim rokovima.

Član 22.

Prava, obaveze i odgovornosti osnivača i Javnog preduzeća
ostvaruju se i kroz rad Upravnog odbora, u skladu sa zakonom
i Statutom Javnog preduzeća.

Član 23.
Organ koji zastupa osnivača u smislu ove uredbe je Mini-
starstvo energetike, rudarstva i industrije.
III --SREDSTVA JAVNOG PREDUZEĆA

Član 24.

Sredstva za osnivanje i rad Javnog preduzeća su sredstva
elektroprivrednih preduzeća navedenih u članu 69. ove uredbe
i Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, Sarajevo, iskazana u
bilansima stanja na dan 31. decembra 1991. godine, i druga
sredstva koja predstavljaju imovinu Javnog preduzeća.

Veličina udjela državnog kapitala u imovini elektroprivred-

nih preduzeća iz člana 69. ove uredbe utvrđuje se sačinjavan-
jem bilansa u skladu sa zakonom.

IV - ELEKTROENERGETSKI BILANS
Član 25.

Elektroenergetski bilans određuje vremenski definiranu
moguću proizvodnju električne energije izvora po strukturi, na
osnovi utvrđenih kriterija i metodologije, a u cilju podmirenja
ukupnih potreba Potrotnje električne energije.

Elektroenergetski bilansi su: godišnji, srednjoročni i dugo-

ročni.
j Član 26.

Godišnji clektroenergetski bilans Republike donosi
preduzeće najkasnije do 30. novembra tekuće poete
nu godinu.

; Član 27.

_ AkoJavno preduzeće ne donese Godišnji elektroenergetski
bilans Republike do roka utvrđenog u članu 26. Ove medee taj
bilans donijeće Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije.
V - PLANIRANJE I RAZVOJ '

Član 28.

Javno preduzeće donosi dugoroč. : :
dišnje planove rada i razvoja. goročne, srednjoročne i go-

Strana 1186/100

..

A A Ace

Petak, 15. januar 1993.

Dugoročni planovi razvoja j
društveno-političke zajednice, као ја зе за Тада
se odnosi па termoelektrane. Blja u dijelu koji

Član 29.

Radi finansiranja razvoja angažui
usvojenim planovima Javnog Вага зе ii skladu за
једепа па način koji utvrdi Skupština Republike a die

Član 30.

Ugovorom о koncesiji reguli ani =
obaveze korisnika ТЕ, a о за Раш aaa

Javno preduzeće dužno je uključiti korisnika koncesije
elektrocnergetski sistem, pod tržišnim uslovima. O

Član 31.

Javno preduzeće dužno је da u planiraniui janj j
djelatnosti čuva prirodne vrijednosti i отада Уго
te za zaštitu okoline, зрпјебауа uzroke i otklanja štetne poslje-
dice koje ugrožavaju prirodne i radom stvorene vrijednosti.
VI - ЈАСВАРМЈА I ODRŽAVANJE
ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

1. Uvjeti za izgradnju, korišćenje i održavanje |
elektroenergetskih objekata |
: Član 32.

Objekti postrojenja i vodovi elektroenergetskog sistema i
elektroenergetski objekti potrošača moraju зе izgradđivati, ko-
ristiti i održavati u skladu sa zakonom i ne smiju svojim radom
ugrožavati ljuđe i okolinu.

Član 33.

Izgradnja, korištenje i održavanje elektroenergetskih obje-
kata, osim priključaka, od općeg je interesa za Republiku.

Priključkom, u smislu ove uredbe, smatra se električni vod
za jednog potrošača.

Član 34. }
Vlasnici nekretnina na kojima se izgrađuje clektroenerget-

_ ski objekat imaju pravo na naknadu štete nastale izgradnjom,

korišćenjem i održavanjem elektroenergetskih objekata, u skla-
du sa zakonom. ~
Član 35.
Izgradnja elektroenergetskih objekata provodi se u sladu sa
zakonom. OE КИ ДЕ
Rekonstrukcijom elektroenergetskih objekata пе smatraju
se: : | -
– zamjena strojeva i uređaja ako se пе mijenjaju snaga i
napon; RODE
– zamjena vodiča nadzemnih vodova s 'vodičima istog pre-
sjeka ili za jedan red presjeka veći, ali je potrebno izraditi
proračun statike stupova;, | |
– zamjena jednog ili više stupova, ако зе zamjena obavlja
istim tipom stupa; O k
– zamjena energetskih kabela ako se ne mijenja naponska
razina; : i „| |
– ugradnja uređaja u postojeće objekte kojima se ostvaruje
upravljanje, signalizacija i zaštita. + E А
ваде кој зе пе smatraju rekonstrukcijom, ro ta
stava 2. ovog člana, utvrđuje Vlada, na prijedlog
energetike, rudarstva i industrije. ,
Član 36.
i n :a za izgradnju objekata prijenosne 1
Za izdavanje odobrcnja za izgradnju обје
distributivne иде са ако ove objekte ne gradi Javno rad
investitor je dužan pribaviti saglasnost na investiciono-
dokumentaciju, u skladu sa zakonom.
ИЕ Član37. |
dužno је, па zahtjev inves
надо ои ucuoeH prijenosna idistributivna розатојекја
koja služe za elektrifikaciju naselja, ako je za nj

SLUŽBENI LIST RBiH Broj 1 - 50

titora, u svoja

nost iz člana 36. ove uredbe i saglasnost za njihi juče
7 agli ljihovo priključe- —
_ _Postrojenje iz stava 1. ovog člana Javno preduzeće
je preuzeti u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Član 38. a

Objekte za proizvodnju i distribuciju clektrične energije.
pored Javnog preduzeća mogu graditi domaći i strani 1
1 građanska pravna lica. }

Javno preduzeće preuzima električnu energiju koju proiz- ı
vode lica iz stava 1. ovog člana u svoju prijenosnu ili distribu- –
tivnu mrežu. |

Odnos između Javnog preduzeća i lica iz stava 1. ovog.
člana игедији se medusobnim ugovorom. др |

Član 39.

Radi održavanja elektroenergetskih objekata izgrađenih na.
nekretnini koja nema direktan pristup sa javnog puta, Javno.
pređuzeće ima pravo prolaza preko zemljišta društvene svojine: i
i zemljišta na kome postoji pravo svojine. i

Pravo iz stava 1. ovog člana Javno preduzeće ostvaruje na
osnovi rješenja koje, po njihovom zahtjevu, donosi nadležni _
opštinski organ. i

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, Javno preduzeće,
u cilju osiguranja uvjeta za redovno i nesmetano snabdijevanje.
potrošača električnom energijom, može, u hitnim slučajevima, ~
koristiti se pravom prolaza do elektroenergetskih objekata ı bez
rješenja iz stava 2. ovog člana.

Javno preduzeće dužno je vlasnicima, odnosno korisnicima 1
zemljišta iz st. 2. i 3. ovog člana, пакпаса štetu koju pričini ·
prolazom preko tog zemljišta. Г

Vlasnici, odnosno korisnici nekretnina Које зе nalaze
ispod, iznad ili pored elektroenergetskih objekata prijenosne ili >
distributivne mreže, ne smiju izvoditi radove koji ometaju –
prijenos ili distribuciju električne energije.

Član 41. ||

Zabranjeno је zasađivanje rastinja ла zemljištu iznad, ispod –
ili pored elektroenergetskih vodova i postrojenja kojima se
može ugroziti sigurnost tih vodova, odnosno postrojenja, ljud-ı
skih života i imovine. L

Javnom preduzeću pripada pravo, da radi normalnog ko-
rišćenja izgrađenog elektroenergetskog objekta, održava trasu,
kresanjem ili otklanjanjem rastinja.

Član 42. |

Ako зе u cilju održavanja elektročnergetskih objekata (da
lekovoda, trafo-stanica i sl.) na тепији и na kome је bila _
oborena i izvršena čista sječa (krčenje šuma), mora izvršiti -
kresanje ili sječa naknadno izraslih stabala, koja ugrožavaju
elektroenergetske uredaje ili ometaju njihovo normalno ko-
rišćenje, nije potrebno pribavljanje nove dozvole za sječu
(doznake). :
Član 43.

Javno preduzeće plaća naknadu za korištenje prostora na”
kojem su izgradeni clektroenergetski objekti i naknadu га“
iskorištenje obnovljivog i neobnovljenog prirodnog resursa, u!
skladu sa zakonom. : ||

2. Elektroenergetska задјазвом | .
Član 44.

Potrošač može priključiti svoj objekat, uređaje ili trošila na
osnovu ćlektroenergetske saglasnosti koju daje, na zahtje
potrošača, Javno preduzeće. је
Za priključenje novih ili povećanje priključene snage po--
stojećih trošila električne energije, potrošač plaća poseb,
. jednokratni novčani iznos. i
Bliže odredbe o elektroenergetskoj saglasnosti i plaća!
jednokratnog novčanog iznosa definiraju se Općim uvjetima za
isporuku električne energije. и

а
=

Strana 1284/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.1 od 100; 14% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

/

- Strana 12 SLUŽBENI

VII - CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE, DOBIT I

PODJELA DOBITI

Član 45.

.{ ' Cijene električne energije i datum njihovog stupanja na
nasu u Republici, utvrđuje se na osnovu Pravilnika za obra-
pzovanje cijena električne energije. :

S Pravilnik iz stava 1. ovog člana donosi Upravni odbor

| |avnog preduzeća, a na njega daje saglasnost Vlada.

" Član 46.

U slučaju da se mjerama nadležnih organa Republike one-
(Hinogući ostvarivanje realne razine cijene električne energije,
uitvidene na osnovi usvojenog sistema formiranja te cijene,
\ osnivač osigurava Javnom p. eću kompenzaciju neostvare-

{2og prihoda, ukoliko Javno preduzeće nije doprinijelo neostva-
i ; ;

:renom prihodu. ; :

gi Član 47.
= Javno preduzeće formira dobit iz ostvarenog prihoda od
ljprodaje električne energije, drugih prihoda koje ostvaruje
\{ vršenjem djelatnosti i po drugim osnovama, u skladu sa zako-
"nom.
I Dobit iz stava 1. ovog člana formira se nakon pokrića iz
ukupnog prihoda: poslovnih rashoda, rashoda finansiranja,
u i anrednih 1 drugih rashoda i obaveza iz ostvarenog dohotka
koji se podmiruju prije utvrdivanja dobiti, u skladu sazakonom.
I Član 48. .

i Javno preduzeće raspodjelu dobiti vrši u skladu sa ovom
, om.
a Dio dobiti, nakon izmirenja zakonskih obaveza, raspo-
1. ređuje se za finansiranje razvoja.

u Član 49.

1 Raspodjela dobiti i pokriće gubitka Javnog preduzeća bliže
,5€ regulira Statutom. ' .
|; VII ODNOSI SA POTROŠAČIMA ENERGIJE

U
1. Opći akti za reguliranje međusobnih odnosa
; Član 50.

) Odnosi sa potrošačima električne energije u skladu sa ovom
i uredbom bliže se reguliraju u slijedećim aktima:
: = Pravilnik o obrazovanju cijena električne energije;
- Tarifni sistem za prodaju električne energije;
1 - Opći uvjeti za isporuku električne energije.
,{ — Na akte iz stava 1. ovog člana saglasnost daje Vlada na
y prijedlog Upravnog odbora Javnog preduzeća i isti se objavlju-
"ju u "Službenom listu RBiH".
1 Član SL.
ja Priključenja na elektroenergetska postrojenja bez saglasno-
I sti Javnog preduzeća i neovlašteno preuzimanje električne
energije, kao i prepravke električne instalacije ili mjernih
uredaja potrošača na način kojim se onemogućava pravilna
"registracija potrošnje električne energije, zabranjeno je.
i 1, - . - .
1 | Neovlašten ulazak ili pristup elektroenergetskim objekti-
ma, postrojenjima, uredajima ili električnim vodovima koji su
| vidno označeni znacima zabrane ulaska, pristupa ili opasnosti,
; ometanje ili oanemogućavanje ovlaštenih radnika u vršenju po-
slova elektroprivredne djelatnosti, zabranjeno je.
) tetu koju učini nedozvoljenim radnjama iz st. 1. i 2. ovog
y člana, počinilac je dužan nadoknaditi Javnom preduzeću u
4 skladu sa zakonom i Općim uvjetima za isporuku električne
" energije.

Član 52.

! Ukoliko potrošač pretrpi štetu zbog nekvalitemih isporuka
sili prekida u isporukama električne energije, koje se mogu

\ pripisati u krivicu isporučioca, kao i zbog odstupanja isporučio-
MU ca od odredbi Općih uvjeta za isporuku električne energije i
i izdate elektroenergetske saglasnosti, isporučilac će nadoknadi-
ti tu štetu u skladu sa zakonom i Općim uvjetima za isporuku

LISTRBiH_ — :
2. Ograničenje isporuka elektrić e energije

; Člaa ss Ti
Ako se zbog nepredviđenih okolnosti proizvodnja 1 nabuv.
ka električne energije smanji toliko da Mt n= Kate na ae
rada elektroenergetskog sistema Republike,_( a publike
potrošnja električne energije na cijeloj teritoriji Republike.
= Član 54. i u Be er

ičenjima iz člana 53. ove uredbe,
Bliže odredbe o ograničenjima iz Č NOVE.
regulira! će se Pravilnikom o mjerama derancet a keporike

električne energije. i njihovom sprovodenju,. Tem o irekt

star energetike, rudarstva i industrije na prijedlog tora

Javnog preduzeća.

3. Obustava isporuka električne energlje

Član 55. '

Javno preduzeće može obustaviti isporuku električne ener-
gije Petrotact koji se ne pridržava Općih uvjeta za isporuku
električne energije, ugovora ili izdate elektroenergetske sagla-
snosti, ili ne ispunjava propisane tehničke uvjete.

Član 56.
Isporuka električne energije ne može se obustaviti za ob-
j tekte. posteejenija i uređaje čiji bi prekid rada doveo život i
zdravlje živih bića u neposrednu opasnost, odnosno štetne
posljedice za imovinu značajnih vrijednosti.
Član 57.

_ Obustava isporuke električne energije potrošaču vrši se na
način i po postupku utvrđenom Općim uvjetima za isporuku
električne encrgije.

IX -ŠTRAJK

Član 58.

Općim aktom, u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim
ugovorom, Javno preduzeće utvrđuje poslove i zadatke koji se
moraju izvršiti za vrijeme štrajka radi funkcioniranja energet-
skog sistema i osiguranja snabdijevanja potrošača električnom
energijom.

. Radnici koji izvršavaju poslove i zadatke iz stava 1. ovog
člana, dužni su za vrijeme štrajka izvršavati utvrđene naloge.

Direktor je dužan, da u skladu s odlukom Upravnog odbo-
ra, rješenjem odredi radnike koji će raditi na izvršavanju
određenih poslova.

Radniku koji ne izvrši rješenje iz stava 3. ovog člana
prestaje radni odnos. ;

X - JAVNOST RADA
Član 59.

Rad Javnog preduzeća i njegovih organa javan je.

O radu i poslovanju J avnog preduzeća, javnost se upoznaje
preko sredstava javnog informiranja i sredstava informiranja
Javnog preduzeća. .

Član 60.

Javno preduzeće putem sredstava javnog informiranja će
kontinuirano vršiti edukaciju. i obavještavanje potrošača o
nažinu racionalnog korištenja električne energije, ograničenja
lsporuke. korekcijama cijene električne energije, kao i o svome
XI - NADZOR

ME Član 61.

or nad provođenjem ove uredbe provodi Ministarstvo
energetike, rudarstva i industrije i ; ;
skladu sa zakonom. mjeli drugtlorganil uprave, Ju

XII - KAZNENE ODREDBE .
Član 62. Kora

Novčanom kaznom od 300.000 do 1 di i
će se za privredni prestup Javno Karina dinara kaznit

1. ako pravovremeno ne donese elektroenergetski bilans i

. ako ga ne provodi (član 27);

Petak, 15. januar 1993.

PET

BG

" obj
(čli

sta

sn

20.

će!
ard
pri
UgI

ne,
(čl:

" One

Ure
mje
će

list
Jav
na!

zeć

pro
sa |

pro

Strana 1384/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.3 od 100; 14% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

SK cnorpie (član 57);

05017. ako ne provodi edukacij

Petak, 15. januar 1993.

2. ako ne provodi kontrolu utica

: objekti svojim radom opterećuju ok. 200, okolinu i ako njeni. ·

САТА а u Yiše од dozvoljenog
„"ако izgrađuje objekte koji ni ; =
sandar dima Upskiu rjekenj a | S propisima,
4. ако: neosnovano odbije izdati 7
snost, odnosno priključiti ovog paz voa 3 зарја-

5. Ако пеозпоуало, ођимам potrošaču isporuku člektrične

ako: ne izvijesti javnost, potr i i
OP (član 59}; potrošače i Osnivača o svom

1. „РГ u O racionalnom korišteni 7

trične energije i ne pruža stručnu pomoć ровом ин

и Za OP LOŠ iz stava 1. ovog člana kaznitće se i
govorna Osoba u Javnom preduzeću,

20.000 do 50.000 dinara, 7272402m kaznom od

ДЕ Član 63.

Novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 di i
će se pravni subjekt za privredni prestup: Ga Kar

1. ako njegovi objekti nisu uskladeni s propisima, stand-
Zac AK ako ugrožava oo Po sistem (član 32);

. ako'na svojoj nekretnini onemogući održavanje ејек
privrednih-objekata (član 39); i PEPO
3 . ako vrši zasadivanje rastinja na zemljištu, kojim se može
ugroziti sigurnost vodova, postrojenja, ljudskih života i imovi-
пе, и опата normalno korištenje clektroenergetskog objekta
an 41); :
-..4. ako troši električnu energiju bez mjernih uredaja i ako
onemogući pregled svog objekta (član 51).

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i
odgovoma osoba novčanom kaznom od 20.000 do 50.000
dinara. :

Član 64.

Novčanom kaznom od 5.000 dinara do 25.000 dinara kaznit
će se građanin za prekršaj:

1. ako vrši zasadđivanje rastinja na zemljištu, kojim se može
ugroziti sigurnost vodova, postrojenja, ljudskih života i imovi-
ne, ili ometa normalno korišćenje elektroenergetskog objekta
(član 41); ДЕ.

2. ако зе priključi па elektroenergetski sistem bez odobren-
ja Javnog preduzeća (član 44);

3. та Činjenje radnji iz člana 51. st. 1. i 2. ove uredbe,
XII - PRELAZNE IZAVRŠNE ODREDBE |

Član'65. |
САКС člana 54. ove uredbe, donijet бе ministar cnergetikc,
rudarstva i industrije, u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ove uredbe.
Član 66.

Javno preduzeće će usaglasiti Statut sa odredbama оуе
uredbe u roku od tri mjeseca, a druga opća akta u roku od šcst
mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

: Član 67. _

Do donošenja akata iz člana 50. ove uredbe, primjenjivat
će se akti koje je donio Radnički savjet Javnog preduzeća
Elektroprivreda BiH Sarajevo, uz saglasnostsVlade (Službeni
list SRBiH broj 6/92).

1359 Član 68.

НО i : i а,
Dosadašnji privremeni upravni odbor i generalni direk
Javnog o oedieća, ostaju na svojim funkcijama do isteka roka
na koji su imenovani.

Član 69.

Elektroprivredna preduzeća koja је osnovalo Javno predu-
те j. svojini za
1. El ivredno preduzeće u društvcnoj SVOJIII 2:
рута о го Hidroelektrane па Trebišnjici,

šću, Trebinje; Maya
зе o ler tone preduzeće u društvenoj svoji 2
proizvodnju električne energije Hidroelektranc na Neretvi,
potpunom odgovornošću, Jablanica;

·SLUŽBENI LIST RBiH Broj 1 - Strana

3. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini z
proizvodnju električne energije Hidroelektrane na Vrbasu
'Elektrovrbas" за om odgovornošću – Jajce; IZ

4. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini za - |

· proizvodnju električne energije Termoelektrana "Tuzla" sa ı
'potpunom odgovornošću – Tuzla; i
5. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini za”
proizvodnju električne encrgije Termoelektrana "Kakanj" за“
., potpunom odgovomošću - Kakanj; ||
6. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini za =
proizvodnju električne energije Rudnik i Termoelektrana "Gac-
ko" sa potpunom odgovomošću – Gacko; i
7. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini za”
proizvodnju električne energije Rudnik i Termocčičktrana
"Ugljevik" sa potpunom odgovornošću ~ Ugljevik; i
8. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini za ргес
nos električne energije "Elektroprenos" sa potpunom оаромог-!
nošću Sarajevo; ::

9. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini "Elek- 1
tro-Krajina" sa potpunom odgovornošću, Banja Luka; ||

10. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini "Sla- -
povi na Uni", sa potpunom odgovornošću, Bihać; | >

11. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini "Elek-
tro-Doboj" sa potpunom odgovornošću, '

12. ЕЈекторпугедло preduzeće u društvenoj svojini "Elek- -
tro-Hercegovina", sa potpunom odgovornošću Mostar; · -

13. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini "Vla- >
dimir Perić-Valter" sa potpunom odgovornošću, Sarajevo, 1

14. Elektroprivredno preduzeće u društvenoj svojini "Elek- ,
tro-Tuzla", sa potpunom odgovornošću, Tuzla; . = ИЕ

15. ЕЈекторпугедло preduzeće и društvenoj svojini "Sred-
nja Bosna", sa potpunom odgovornošću, Zenica; 3

16. Elektroprivredno preduzeće za naučno-istraživački rad )
"Institut za elektroprivredu", sa potpunom odgovornošću, >
Sarajevo; o ei | E

17. "Hidroelektrane na Drini", društveno preduzeće za
izgradnju hidroelektrane Višegrad, Sarajevo, prestaju sa ra-
dom kao samostalni pravni subjekti i brišu se iz sudskog –
registra sa 31. decembrom 1992. godine, i od 1. januara 1993. –
godine nastavljaju sa radom kao dijelovi Javnog preduzeća.

Član 70. - |
Položaj dijelova clektroenergečtskog sistema Republike,
kana i međusobna povezanost elektroenergetskog sistema Repu-
* blike за clektroenergetskim sistemima drugih država, koji fun
kcioniraju na granicama sa susjednim državama ili na
dijelovima teritorije Republike i nekih od susjednih država, bit ı
će određen međudržavnim ugovorima nakon okončanja po-,
stupka nasljeđivanja bivše SFRJ. FN

Član 71. 5}

Do donošenja zakona o pretvorbi društvene svojine u druge
oblike svojine Javno preduzeće ne može vršiti izdavanje ı_
prodaju dionica i drugih vrijednosnih papira. |

Član 72.

Danom stupanja па snagu ove uredbe, prestaje да važi
Zakon o Elektroprivredi ("Službeni list SRBiH", br. 16/78, 7
40/82 i 10/90), се те

i Član 73. за

Ova uredba stupa па snagu danom objavljivanja u "Službe- ;
nom listu RBiH", a član 69. ove uredbe primjenjivat će se od -
1. januara 1993. godine. . а

~

PR broj 1400/93 Predsjednik а
11. januara 1993. godine Predsjedništva RBiH, ~ 1

: Sarajevo Alija Izetbegović, 3. г. ј
оооволооеоволеозеоововоосоооводалодоодои0оа0иииоаво ои <

3 i

Na osnovu člana 23. Uredbe sa zakonskom snag
primjeni Zakona o finansiranju opštih društvenih pot
("Službeni list RBiH", broj 11/92), na prijedlog Vlade

Strana 1486/100

ike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosnc i
ercegovine, na sjednici održanoj 11. januara 1993. godine,

donijelo je
ODLUKU
O ZADUŽIVANJU REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE KOD NARODNE BANKE BOSNE I
HERCEGOVINE
||
Republika Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: Republi-
ka) zadužuje зе kod Narodne banke Bosne i Hercegovine za
ј iznos od 157.198,495.000 (slovima: stopedesetsedammilijardi-
ha stodevedesetosammilionaičetiristotinedeveistopedesethiljada
nara). :

; П
| Sredstva iz tačke 1 ove odluke koristiće зе za pokrivanje
_ rashoda Budžeta Republike Bosne i Hercegovine, i to:

– za oktobar 1992. : · 51.958,120.000
-– za novembar - decembar 1992. . 105.240,375.000
: РЕН

|I Kreditiz tačke 1 ove odluke Republika će vratiti u periodu
() od deset godina u polugodišnjim anuitetima, s tim da rok otplate
ı počinje 1. januara 1996. везне, :
| Ovlašćuje se ministar finansija da zaključi ugovor sa Na-„
rodnom bankom Bosne i Hercegovine o zaduženju po ovoj
j odluci.
4 e „У

Ova odluka stupa па snagu danom objavljivanja u "Službe-
2 nom listu ВВ“.

|| PR broj 1398/93

· Predsjednik
|“ 11. januara 1993. godine
Sarajevo

Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.
LI 1 711] |||] |||] |||] |]]]7|||111]1]]]11111|||

4
Na osnovu Amandmana Li tačka 5: stav 3. na Ustav
ı Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike
_ Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Нег-
ji cegovine, na sjednici od 11. januara 1993. godine, donijclo је

| ODLUKU
| O PRIHVATANJU ČLANSTVA REPUBLIKE BOSNE 1
i HERCEGOVINE U MEDUNARODNOM
ф МОНМЕТАВМОМ FONDU
: 1 i

1 Republika Bosna i Hercegovina prihvata članstvo u

Međunarodnom monetarnom fondu (u daljem tekstu: Fond)
| putem nasljedivanja (sukcesije) članstva bivše Socijalističke
1, Federativne Republike Jugoslavije (и daljem tekstu: Jugoslavi-
7 Ja) u Fondu, uključujući 1 sudjelovanje u Odjeljenju specijalnih
7 prava vučenja (ŠDK), а род svim uslovima utvrđenim и Odluci
| Izvršnog odbora Fonda od 14. decembra 1992. godine.

П

Republika Bosna i Hercegovina prihvata udio u sredstvima
1 обаустата bivše Jugoslavije u Fonđu, koji je Odlukom
_ Izvršnog odbora Fonda od 1" decembra 1992. godine, odreden
| za Republiku Bosnu i Hercegovinu sa 13,20%, s tim da se ovaj
+ udio može izmijeniti u skladu sa tačkom 2. (B) te odluke. .
E Ш |
|| ___Zadužuje se Ministarstvo finansija da u saradnji sa па-
| __dležnim republičkim organima pristupi izradi svih potrebnih

propisa za sprovodenje ove odluke. ·
| ТУ

O donošenju ove odluke Vlad4 Republike Bosne 1 Негсе-
rine će obavijestiti Fond. :

br
[|

а
|“

—

паре

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 15. januar 1993.

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". КЕ |
PR broj 1399/93 Predsjednik
11. januara 1993. godine 'Preds tva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, 5. r.
naggdaggnagqhapagugaauWanWinugaduququuduuudWddWudWdHaMH

5 :

Ма osnovu člana 209. Zakona о premjeru.i katastru nekret-
nina ("Službeni list SRBiH”, br. 22/84, 12/87, 26/90 i 36/90)
Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU
O IZMJENAMA UREDBE O NAČINU ČUVANJA I
KORIŠTENJA PODATAKA PREMJERA 1 KATASTRA
| NEKRETNINA

~ Član. | 5
·U Uredbi о пабши биуавја i korištenja podataka ргешјега
i katastra nekretnina ("Službeni list SRBiH", broj 12/85) u
članu 12. stav 1. riječi "5.000 do 25.000" zamjenjuju se
riječima "13.000 do 63.000". - Ž
„U stavu'2. broj "5.000" zamjenjuje зе brojem "13.000".
| Član 2. ;
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

nom listu RBiH".
У broj 1/93 Potpredsjednik
5. januara 1993. godine Vlade RBiH, >
Sarajevo Hakija Turajlić, s. r.

6 ; :

Na osnovu tačke XIV Odluke o osnivanju javnog preduzeća
o državnoj svojini za uvoz i izvoz ("Službeni list RBiH", broj
15/92), Vlada Republike Bosne 1 Hercegovine, donosi

RJEŠENJE
O IMENOVANJU UPRAVNOG ODBORA JAVNOG
PREDUZEĆA U DRŽAVNOJ SVOJINI MAGNUM
Imenuje se Upravni odbor Javnog preduzeća u državnoj
svojini MAGNUM SCUTUM, BH kompanija za uvoz i izvoz,
u sastavu:
1. IVICA FILIPOVIĆ - predsjednik
2. VLADIMIR ŠAF - član |
3. FARUK SMAILBEGOVIĆ - član
4. EMIR КАМОУЈС - član
5. ASIM OMANIĆ - član
6. MOMČILO ČIPOVIĆ - član
7. ZORAN DOZET - član |
Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj 13/93 jedni
5. januara 1993. godine Vlade RBiH,
· Sarajevo | dr Zlatko Lagumdzžija, s. r.
ооопоооооооозововоооолооооииооаооо0ОВАООоЛАвовОва0о да
Ма osnovu člana 37. stav 5. Zakona o zaštiti civilni
rata - Prečišćeni tekst("Službeni listSRBiH" : DBA ата
41/89 i 33/90), ministar rada i socijalne politike, izdajč
0.8 NAREDBU.
ADIVANJU МЈЕЗЕСМИ NOVČANIH IZNOSA
PRIMANJA CIVILNIH ŽRTAVA RATA ОД a
CENI ОКТОВНА 1992. GODINE |
_ 1. Mjesečni novčani iznosi civilne invalidnine. ı
njegu i pomoć drugog lica, dodatne novčane ta ДОЈКЕ. га
та člana porodice nesposobnog za rad i dodatka za samohra-
nost, kao i imovinski cenzus povećavaju se za 32,4% u odnosu

с
с
:
с
DN
]
i
1
]
]
]
]
]
]
]
]
]
]
|
|
]
i
|

|"

Го |

—

Strana 1586/100

е-

y— 1:11 02 С (о,

Petak, 15. januar 1993,

па isplate izvršene u septemb а је
oktobra 1992. godine RO 1992. godine, i to počev od 1.
1) Civilna invalidnina
I grupa - 100% tjelesnog oši |
lica kojima је za osnovne take CO 24
potrebna njega i pomoć drugog lica

П grupa - 100% tjelesnog oštećeni 12.756 00 бика

Ш вгира - 90% десио oštećenja. 12.861 00 за

ТУ вгира - 30% tjelesnog oštećenja. 7.193:00 dinar:

У grupa – 70% tjelesnog oštećenja ~ 512500 du

VI grupa – 60% tjelesnog oštećenja 3.173.00 deru

2) ГА za njegu i pomoć ЕР =
drugog lica i

) Dodatna novčana pomoć 16500 орла

4) aaa za пати porodice +x ка
nesposobnog ка га: i

5) Dodadatak za samohranost 2:08 10 зри

6) Imovinski cenzus : 3.069.00 dinara

2. Dodatna novčana pomoć iznosi 4.165.00 din:
PUN prihod po članu domaćinstva ne prelazi 306900
inara. h

3. Ova naredba stupa na snagu narednog dana od dana.

objavljivanja u "Službenom listu ВВ". 1.3 imjen-
ivacc5c od 1. oktobra 1992. кан ара VA
Broj 04/02-534-1/93 Za ministra
13. januara 1993. godine potpredsjednik Vlade RBiH,
Sarajevo dr Zlatko Lagumdžija, 5. r.
WHBBGBGHRHHHRGBGGGGNHRGWRWNRGWGGGGBHRR000B0WBRRGIWRNGGGGGHG

Društveni fond za penzijsko

i invalidsko osi e
Na osnovu člana 84. Statuta O otera a za penzijsko
i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine ("Službeni list

SRBiH", broj 25/91), direktor Društvenog fonda za penzijsko
i invalidsko osiguranje, izdaje
SAOPŠTENJE
O PRIVREMENIM KORFICIJENTIMA ZA
VALORIZACIJU LIČNIH DOHODAKA IZ RANIJIH
GODINA PREMA PROSJEKU LIčNIH DOHODAKA U
1992. GODINI
I
Do objavljivanja statističkih podataka o kretanju ličnih
dohodaka svih zaposlenih na teritoriji Republike Bosne i Her-
cegovine u 1992. godini, lični dohoci, odnosno озпоуке OSI-
guranja koji se uzimaju za utvrđivanje penzijskog osnova (u
daljem tekstu: lični dohoci) iz 1966, 1967, 1968, 1969, 1970,
1971, 1972, 1973, 1974, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980,
1981, 1982, 1983, 1984, 1985, 1986, 1987, 1988, 1989, 1990.
i 1991. godine valorizuju se slijedećim koeficijentima:

ični i i Koeficijent valorizacije
O a у вон | tI,143.625,192
1967. 1.026.896,552
1968. 934.127,980
1969. 814.551,422
1970: 664.139,162
197. 544.225,146
1971. 471.202,532
1972. 399.624,262
1973. | 313.078,217
074. 256.989,990
1975. 225.742,875
1976. 194.487,983
1977, 159.387,711

78. 135.684,345
1979. | 111.268,869
1980. 82.401,771
1981. 63.621,603
1982. 49.448,725
1983. | : 35.195,953
1984. 20.153,213

SLUŽBENI LIST RBiH ___Broj 1

" Која sadrži dva slova i osam cifara.

1986.
1987.
1988.
1989.
1990,
1991.

П
Ovo saopštenje objaviće зе u "Službenom listu RBiH".
Broj BD-01-10/93
13. januara 1993. godine Direktor
Sarajevu dipl. ecc. Luka Šljaković, s. r.

роопеповововосововодововооовововооооооО0оАиИАЛА0оО Ад а |
Narodna banka Bosne 1 Hercegovine

Na temelju člana 42., člana 76. tačka 4 i člana 83. Uredbe

sa zakonskom snagom o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine

("Službeni list RBiH", broj 1/93), guvemer Narodne banke

Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
О IZDAVANJU NOVČANIH BONOVA 1 TEMELJNIM
OBILJEŽJIMA NOVČANIH BONOVA
1. Narodna banka Bosne i Hercegovine izdat će novčane
bonove u apoenima od: 5000 i 10000 dinara, kao privremeno
i бориле sredstvo plaćanja. |
. Novčani bonovi iz tačke 1. ove Odluke štampat će se na
bijelom zaštićenom papiru u tehnici višebojne ofset-štampe.
3. Novčani bonovi iz tačke 1. ove Odluke imat će dimenzije
110mm x 60 mm.
4. izgled novčanih bonova iz tačke 1. ove Odluke je slije-
deći: i
Lice novčanih bonova
1) Zajednička obilježja na licu novčanih bonova
U lijevom gornjem kutu novčanih bonova, raspoređeni su
jedan iznad drugog natpisi: "REPUBLIKA BOSNA I HERCE-
GOVINA" (latinicom) i "REPUBLIKA BOSNA I HERCEGO-
VINA" (ćirilicom). =
Ма desnoj strani su dvije simetrične geometrijske šare, u =
čijoj sredinije grb Republike Bosne i Hercegovine, a iz a
nalaze se riječi "NOVČANI BON" (latinicom) i "NOVCANI ı
BON" (ćirilicom). =
Ма lijevoj strani, uspravno па novčani bon је numeracija

17 и 7 AU IP 1

ı О џи

2) Novčani bon od 5000 dinara

U donjem dijelu desne strane novčanog bona su, jedna
pored druge, riječi "рефћијада dinara" (latinicom) i "pethiljada |
dinara" (ćirilicom), a ispod tih riječi "pettisuća dinara" (latini- »
com) i "pettisuća dinara" (ćirilicom). :

U donjemlijevom kutu nalazi зе oznaka vrijednosti "50007

. 3) Novčani bon od 10000 dinara

U donjem dijelu desne strane novčanog bona su, jedna
pored druge, riječi: "desethiljada dinara" (latinicom) i "dese- ~
thiljada dinara" (ćirilicom), a ispod njih su riječi: "desettisuća ~
dinara" (latinicom) i "desettisuća dinara” (ćirilicom).

U donjem lijevom kutu nalazi se oznaka vrijednosti
LJ 10000" : |
Naličje novčanih bonova 1

1) Zajednička obilježja па naličju novčanih bonova

U desnom gornjem kutu novčanih bonova, rasporedeni su
jedan iznad drugog natpisi "NARODNA BANKA BOSNE 1:
HERCEGOVINE" (latinicom) i "NARODNA BANKA BO--
SNE VR (ćirilicom). ње

Ispod tih natpisa, centralno raspoređeni u odnosu na njih,
nalaze se riječi: "GUVERNER" (latinicom) i олова па ој,
(ćirilicom). Ove dvije икре radvojene su vodoravnom ст
Ispod tih riječije potpis Guvernera, S. Andrijić Узето
Bosne i Hercegovine.

čijoj gornjoj strani, iznad numeričke ozngkevniytažc :
· "NOVČANI BON" (latinicom) i "NOV BON
сош). · БАНА“

Strana 1687/100

onjoj desnoj strani novčanog bona je geometrijska
iznad nje je datum: "25. januar-siječanj 1993".
pravno na novčanom bonu, na granici između bijele i
ene površine nalaze se riječi: "KRIVOTVORENJE SE
ZNJAVA PO ZAKONU "" (latinicom) i "KRIVOTVOREN-
E KAŽNJAVA PO ZAKONU" (ćirilicom). Latinični i
i natpisi su razdvojeni vodoravnom crtom.
) Novčani bon od 5000 dinara
Na lijevoj strani, u srednjem dijelu novčanog bona nalazi
'oznaka vrijednosti "5000", a ispod oznake vrijednosti nalaze
, jedna pored druge riječi: "pethiljada dinara" (latinicom) i
ljada dinara" (ćirilicom), a ispod tih riječi "pettisuća
a" (latinicom) i "pettisuća dinara (ćirilicom).
U desnom donjem kutu, preko šare, je oznaka vrijednosti

) Novčani bon od 10000 dinara

UNa lijevoj strani, u srednjem dijelu novčanog bona nalazi
|se oznaka vrijednosti "10000", a ispod oznake vrijednosti
| nalaze se, jedna pored druge riječi: "desethiljada dinara" (lati-
| nicom) i "desethiljada dinara" (ćirilicom), a ispod tih riječi
Jlesetisuća dinara" (latinicom) i "desettisuća dinara" (ćirili-
\com).

io U desnom donjem kutu, preko šare, je oznaka vrijednosti

Pelak, 15. januar 1993.

SLUŽBENI LIST RBiH

5. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit

će se u "Službenom listu RBiH".
G broj 1/93 , :
j 3, godine Viceguverner
" gone š dr Obrad P Piljak, s. r.

NITI UL OTITOUUUUUU

Na temelju člana 42, člana 76. tačka 4 i člana 83: Uredbe sa
zakonskom snagom o Narodnoj banci Bosne 1 Hercekovine
("Službeni list RBiH", broj 1/93), guverner Narodne e
Bosne i Hercegovine, donosi ;

ODLUKU
O PUŠTANJU U OPTICAJ NOVČANIH BONOVA
1. Narodna banka Bosne i Hercegovine pati še dama.
3. godine u opticaj novčane bonove u a; o ,

i 10000 dinara s obilježjima utvrđenim Odlukom o izdavanju
novčanih bonova i temeljnim obilježjima novčanih bonova, G
broj: 1/93 od 15. januara 1993. godine. i =

2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a obajvit
će se u "Službenom listu RBiH".

G broj 2/93. , ;
15. januar 1993. godine Viceguvemer
Sarajevo dr Obrad Piljak, s. r.

SADRŽAJ

KC _Uredba sa zakonskom snagom o Narodnoj banci

Bosne i Hercegovine 1
2 Uredba sa zakonskom snagom o elektroprivredi 9
3 Odluka o zaduživanju Republike Bosne i Hercego-

vine kod Narodne banke Bosne i Hercegovine 13

4. Odluka o prihvatanju članstva Republike Bosne i
| Hercegovine u međunarodnom monetarnom fondu 14
|) Uredba o izmjenama uredbe o načinu čuvanja i

\ korištenja podataka premjera i katastra nekretnina = 14
|5 — Rješenje o imenovanju Upravnog odbora Javnog
U Preduzeća u državnoj svojini  MAGNUM SCU- ta

o-izdavačka organizacija Službeni list RBiH - Sarajevo, Ulica Magribija 3 - Pošta
 Huremović - Tolefoni - direktor; 663-470, fax 663-470 - Redakcija, Računovodstvo i Protplata: 663-471 - Š
7 Za Mampariju Rasim Rapa - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.

7 Naredba o usklađivanju mjesečnih novčanih iznosa
primanja civilnih žrtava rata od 1. oktobra 1992.
godine 14

DRUŠTVENI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO

OSIGURANJE BOSNE I HERCEGOVINE i KC
Saopštenje o (privremenim koeficijentima za valori-
zaciju ličnih dohodaka iz ranijih godina prema pro-
sjeku ličnih dohodaka u 1992. godini i

NARODNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o izdavanju novčanih bonova i temeljnim
obilježjima novčanih bonova MU da
Odluka o puštanju u opticaj novčanih bonova 16

15

nski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik
tampa: :OKOs dd sa

ui 15