Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 24/1993

Strana 57392/100

567
— 568

56.
O OSE

a=
ne 568
a:
ne 569

ni

569
va

569
va:

570

rednik
a: NIO
rimaju

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE | HERCEGOVINE

Utorak, 30. novembra 1993.
SARAJEVO

Godina II - Broj 24

549

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Herce-
govine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O RUDARSTVU

I - OPĆE ODREDBE
Član 1. :
Rudno blago u zemlji i na njenoj površini kao dobro od općeg
interesa u vlasništvu je Republike Bosne i Hercegovine i koristi
se na način i pod uslovima određenim ovom uredbom.

} Član 2.

Pod rudnim blagom, u smislu ove uredbe, podrazumijevaju
se sve organske i neorganske mineralne sirovine u čvrstom,
rastresitom, plastičnom, tečnom i gasovitom stanju, ili u prirod-
nim rastopinama, a koje se nalaze u prvobitnom ležištu, ili u
nanosima, otkopanim prostorima, odlagalištima ili metalurškim
otpacima. ;

Pod mineralnom sirovinom podrazumijeva se i kamen (Sti-

jena).
Član 3.

Odredbe ove uredbe odnose se na eksploataciju mineralnih
sirovina u zemlji ili na njenoj površini, na riječnom, jezerskom
ili morskom dnu, ili ispod njega, kao i na izgradnju, održavanje
i korišćenje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja.

Član 4.

Mineralne sirovine, u smislu ove uredbe, dijele se na:

- industrijske mineralne sirovine,

- ostale mineralne sirovine.

Član 5.

Industrijskim mineralnim sirovinama smatraju se:

I. sve vrste fosilnog uglja, osim treseta; i

2. bitumenske materije u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju,
sve vrste bitumenskih (uljanih) stijena, kao i ostale vrste gasova
koja se nalaze u zemlji;

3. radioaktivne mineralne sirovine; S

.. 4. mineralne sirovine od kojih se mogu proizvoditi metali i
njihova upotrebljiva jedinjenja;

5. nemetalne mineralne sirovine, i to: grafit, sumpor, mag-
nezit, fluorit, barit, azbest, liskun, fosfor, gips, kalcit, kreda,
stipsa, bentonit, kremen (kvarc), kremenov (kvarcni) pijesak,
kaolin, keramička i vatrostalna glina, cementni laporac, mermer,
feldspat, talk, dijatomejska zemlja, porculanska zemlja, disten,
leucit, tuf, drago i poludrago kamenje, pirofilit, kao i sve vrste

. bih metamorfnih stijena;

CAYIKBEHA NACT_

PENYBAUKE BOCHE U XEPLIJETOBUHE

Za svaki broj posebno se
: utvrđuje cijena
Ziro-račun 10100-603-1396

6. natrijumove, kalijumove, magnezijumove soli i sve vrste
drugih soli i sonih voda;
7. mineralne i termalne vode gasovi koji se sa njima javljaju;
8. sve vrste kamena koji se priprema i obrađuje u ukrasne
svrhe;
9. dolomit i krečnjak koji se upotrebljavaju u industrijske
svrhe.
Član 6.
Ostalim mineralnim sirovinama smatraju se:
1. krečnjak i dolomit koji se ne upotrebljavaju u industrijske
svrhe;
2. ciglarska i grnčarska glina;
3. pijesak i šljunak.
Član 7.

Eksploatacijom industrijskih mineralnih sirovina mogu se
baviti poduzeća koja ispunjavaju uslove propisane ovom ured-
bom.

Eksploatacijom ostalih mineralnih sirovina mogu se, pored
poduzeća, bavili druga pravna lica i građani za građevinske ili
zanatske svrhe ili za vlastite potrebe, pod uslovima predviđenim
ovom uredbom. .

Ispiranje plemenitih metala iz riječnih nanosamogu se baviti
poduzeća i pojedinci.

Bliže uslove o ispiranju plemenitih metala propisat će min-
istar energetike, rudarstva i industrije. ;

Član 8.

Pravo na eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina
stiče se na osnovu odobrenja Ministarstva energetike, rudarstva
i industrije.

Prije izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, Ministar-
stvo energetike, rudarstva i industrije, dužno je pribaviti pre-
thodnu suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, grade-
vinarstva i zaštite okoline za lociranje eksploatacionog polja.

Pravo na eksploataciju ostalih mineralnih sirovina stiče sena
osnovu odobrenja općinskog organa nadležnog za privredu i
mišljenja nadležnog općinskog organa za poslove prostornog
uređenja, građevinarstva i zaštite okoline. M

Odobrenje iz st. 1. i 2. ovog člana ne može se prenositi na
druga lica.

Član 9.

Na izvađenoj mineralnoj sirovini pri eksploataciji, poduzeće

i drugi korisnici stiču pravo raspolaganja, odnosno vlasništva uz
obavezu plaćanja naknade.
Poduzeće koje obavlja eksploataciju mineralnih sirovina
obavezno je da plati naknadu i za iskopanu jalovinu.
Naknada se plaća: 4

Strana 57492/100

" SLUŽBENI LISTRBiH

Strana 574 - Broj 24

J. u visini katastarskog prihoda zemljišta koje je obuhvaćeno
sploatacionim poljem; da
oksnjos u viaini i štete pričinjene = eksploatacijom na
eksploatacionom polju na kojem je eksploatacija u toku;
3. u visini od najmanje 1,5% od vrijednosti prodate ili bez
prodaje upotrebljene mineralne sirovine, KM.
4. u visini od 0,1% od prodajne vrijednosti sirovine po 1 m3
iskopane jalovine. ,
Visina naknade iz stava 3. točka 2. ovog člana utvrđuje se za
prvu godinu eksploatacije rudarskim projektom, a za svaku
narednu godinu vrši se njeno usklađivanje prema kretanju cijena
projektiranih radova, o čemu općinski organ uprave nadležan za
imovinsko-pravne poslove, donosi rješenje.

Visina naknade iz stava 3. točka 3. ovog člana utvrđuje se
javnim nadmetanjem ili pribavljanjem pismenih ponuda čiji pos-
tupak propisuje ministar energetike, rudarstva i industrije.

Naknadu iz stava 3. točka 3. ovog člana plaćaju i poduzeća
koja prodaju mineralne sirovine dobijene istražnim radovima.

Član 10.

Naknadu iz člana 9. stav 3. točka 1. ove uredbe poduzeće i
drugi korisnici uplaćuju u korist općinskog budžeta, srazmjerno
veličini eksploatacionog polja koje pripada toj općini, na način i
u roku određenim za svaku godinu rješenjem organa nadležnog
za poslove prihoda općine na čijem se području nalazi
eksploataciono polje.

Naknadu iz člana 9. stav 3. točka 2. ove uredbe, poduzeće i
drugi korisnici izdvajaju na poseban dio svog računa namijenjen
Fondu za naknadu šteta pričinjenih eksploatacionim radovima.

Naknade iz člana 9. stav 3. toč. 3. i 4. ove uredbe, poduzeća
i drugi korisnici uplaćuju na račun fonda za zaštitu i unapređenje
okoline u skladu sa zakonom.

Sredstva iz stava 3. ovog člana služe za:

- zaštitu i unapređivanje okoline;

- finansiranje geoloških istraživanja i ostalih poslova i
zadataka kojima se osigurava kontinuitet geoloških istraživanja
iunapređenje mineralne sirovinske baze i podzemnih voda;

- finansiranje projekta razvoja i druge namjene, u skladu sa
zakonom.

Formiranje fonda iz stava 3. ovog člana, upravljanje, izvori
finansiranja, namjena sredstava, kriteriji za korištenje sredstava
i druga pitanja od značaja za poslovanje fonda uredit će se
zakonom.

Član 11.

Uplate naknada iz člana 1(). ove uredbe poduzeća i drugi
korisnici dužni su obaviti najkasnije petnaest dana po isteku
svakog mjeseca.

Kontrolu plaćanja naknada iz člana 10). ove uredbe vrši
Služba društvenog knjigovodstva Bosne i Hercegovine.

Član 12.

Eksploatacija mineralnih sirovina mora se vršiti na racion-
alan način uz primjenu suvremenih metoda rudarske i geološke
nauke i tehnike.

te Član 13.
JU cilju trajne eksploatacije i povećanja proizvodnje miner-
alnih sirovina poduzeća su dužna istovremeno sa eksploatacijom
da vrše geološka istraživanja radi obnavljanja rezervi mineralnih

sirovina.
Član 14.

.  Poduzeća koja su registrirana za eksploataciju mineralnih
sirovina ili za izvodenje radova na rudarskim objektima, postro-
oewjima i uređajima (u daljnjem tekstu: rudarska poduzeća)
dužna su pri obavljanju ove djelatnosti ridržavati se propisa o
zaštiti okoline, zaštite na radu i tehničkih ropisa i normativa u
rudarstvu i drugih propisanih pravila o zaštiti života i zdravlja
gradana, obezbijediti osobna zaštitna sredstva radnicima kao i
provoditi mjere Za sigurnost građana i imovine. i

Član 15.

U rudarskim podzemnim prostorijama u kojima se pojavljuje
an i drugi zapaljivi gasovi ili opasna ugljena prašina zabran-
e unošenje lako zapaljivih materija, pribora za pušenje i
tvari koje mogu izazvati požar, upalu ili eksploziju.

Utorak, 30. novembra 1993. godine

Lice koje rukuje magazinom, skladištem, spremištem ili
rukovodi prevozom ili prenosom eksplozivnih sredstava ili
obavlja poslove miniranja, kao i druga lica u rudniku koja po bilo
kom osnovu dolaze u te prostorije ili pomažu pri prijevozu i
prenosu eksplozivnih sredstava i miniranju, moraju se pri-
državati propisanih mjera zaštite na radu i mjera zaštite od
požara.

Svi radnici koji učestvuju u tehnološkom procesu dužni su
provoditi mjere zaštite na radu i mjere zaštite od požara koje se
odnose na zaštitu od opasnosti eksplozije metana, drugih opasnih
gasova ili ugljene prašine ili agresivne ugljene prašine, jonizi-
rajućeg zračenja, silikoze, provale vode ili požara.

Kontrolu provođenja tih mjera dužni su da vrše rukovodni i
drugi stručni radnici poduzeća.

Član 16.

Rudarska poduzeća pri izvodenju rudarskih radova dužna su
da obezbijede zaštitu na radu po odredbama ove uredbe i pro-
pisima donesenim na osnovu uredbe.

Ministar energetike, rudarstva i industrije, uz saglasnost
ministra rada i socijalne politike, donosi propise o mjerama
zaštite na radu u oblasti rudarstva.

U pogledu mjera zaštite na radu, koje nisu uređene ovom
uredbom i propisima donesenim na osnovu ove uredbe, pri-
mjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list
SRBiH", broj 22/90)) i propisi doneseni na osnovu toga zakona.

Član 17.

Na prostorima koje obuhvaćaju objekti koji su u općoj
upotrebi i na područjima koja su proglašena zaštićenim hože se
vršiti eksploatacija mineralnih sirovina samo ako to zahtijeva
poseban društveni interes, suglasno propisima o prostornom
uređenju. EP

Clan 18.

Rudarskim objektima, postrojenjima i uređajima smatraju
se:

- objekti, postrojenja i uređaji u sastavu rudnika koji su
neposredno vezani za tehnološki proces istraživanja i eksplo-
atacije, Pripreme. obogaćivanja i oplemenjivanja mineralnih si-
rovina, kao i magazini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na
površini;

- industrijski kolosjeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila
za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekta
za obogaćivanje, oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se pri-

evoz ne vrši javnom saobraćajnicom, kao i radionice rudnika,
koje služe za remonti održavanje opreme u tehnološkom procesu
PtaZiNanja i eksploatacije mineralnih sirovina, koje se nalaze u
krugu rudarskog poduzeća;

- regulacije vodotoka i postrojenja za odvodnjavanje rud-
nika;

- naftovodi, gasovodi i sonovodi od bušotine do optremnih
stanica i same otpremne stanice;

- objekti, postrojenja i uređaji koji čine galvansku cjelinu sa
električnom mrežom rudnika;

- lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanica za
spasavanje i prostorije za smještaj i održavanje samospasioca i
instrumenata Za kontrolu jamskih gasova i mikroklime.

Rudarskim objektima, postrojenjima i uređajima, u smislu
ove uredbe, ne smatraju se objekti društvenog standarda, up
ravne zgrade kao i skladišni objekti na površini, motorna vozila
za prevoz radnika i materijala, žel ljezničke pruge, viseće žičare I
motorna Vozila Za prevoz i otpremu mineralnih sirovina izvan
kruga rudarskog poduzeća.

Član 19.

Rudarskim radovima pri eksploataciji mineralnih sirovina U
rudarskim poduzećima mogu rukovoditi lica koja u pogledu
stručne spreme, radnog iskustva i stručnog ispita ispunjavaju
uslove u skladu sa ovom uredbom.

Član 20.

Izdavanje posebne i  urbanističke suglasnosti KJAM
eksploataciono polje i izgradnju rudarskih objekata, postrojenja
I uredaja vrši se po propisima o prostornom uređenju.

Utora

Pe
fizički
isprav
u od
stručn
godin
trirant

R.
Minis
II - El
SIRO

1) Od

Pi
drazu
otkop
alnih
ureda

Pi
i odst
janje!
odnos
ulazi.

Pi
drazu
(stije!
zanati:

P.
obuh;
1

korisi
i odv
traciji
kemij

2
manji
Vanje

(o
Sve te
i Vrij
kemi
(6

naroč
l

2
bakr
3

Strana 57592/100

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24 - Strana 575 |

Član 21.

Periodične preglede oruđa za rad i uređaja i ispitivanje
fizičkih, kemijskih i bioloških utjecaja i izdavanje odgovarajućih
isprava u rudarstvu mogu obavljati poduzeća koja imaju kadrove
sa odgovarajućom Visokom školskom spremom, položenim
stručnim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje tri
godine, tehničku opremu i potrebne laboratorije i ako su regis-
trirane za obavljanje te djelatnosti.

Rješenje o ispunjavanju uslova iz stava 1. ovog člana donosi
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije.

JI - EKSPLOATACIJA INDUSTRIJSKIH MINERALNIH
SIROVINA
1) Odobrenje za eksploataciju

Član 22.

Pod eksploatacijom industrijskih mineralnih sirovina po-
drazumijeva se izvođenje radova u ležištu na otvaranju, razradi,
otkopavanju, pripremi, obogaćivanju i oplemenjivanju mi- ner-
alnih sirovina, gasifikacija uglja, kao i izgradnju svih objekata,
uređaja i postrojenja u cilju eksploatacije mineralnih sirovina.

Pod eksploatacijom nafte i zemnih gasova podrazumijeva se
i odstranjivanje nečistoće i vode iz nafte i zemnog gasa, odva-
janje nafte od zemnog gasa, transport nafte do otpremnih stanica,
odnosno transport zemnih gasova do gasnih stanica u koje gas
ulazi pod pritiskom režima eksploatacije.

Pod eksploatacijom industrijskih mineralnih sirovina po-
drazumijeva se i rezanje i glačanje blokova i ploča kamena
(stijena) koji se koriste u ukrasne svrhe, osim prerade kamena u
zanatske svrhe.

Član 23.

Priprema i obogaćivanje industrijskih mineralnih sirovina
obuhvaća slijedeće tehnološke postupke:

1. odabiranje, klasiranje po krupnoći, sušenje, odvajanje
korisnog minerala od jalovog materijala, a kod složenih minerala
i odvajanje pojedinih mineralnih komponenti u cilju koncen-
tracije pojedinih korisnih minerala, pri čemu se ne mijenja njihov
kemijski sastav;

2. luženje rastvorljivih mineralnih sirovina i daljnje pripre-
manje rastvora u cilju koncentracije minerala (taloženja, upari-
Vanje i dr.).

Član 24.

Oplemenjivanje industrijskih mineralnih sirovina obuhvaća
sve termičke i kemijske postupke kojima se poboljšava kvalitet
i vrijednost mineralnih sirovina, pri čemu se mijenja njihov
kemijski sastav.

Oplemenjivanjem u smislu stava 1. ovog člana smatra se
naročito:

1. sušenje, briketiranje i paletiziranje; a
. ke cijanizacija zlata i srebra, analgamacija zlata i cementacija

akra;

3. prženje i aglomeracija metalnih mineralnih sirovina;

4. prženje i sinterovanje nemetalnih mineralnih sirovina;

5. švelovanje (polukoksovanje) uglja.

Član 25.

Eksploatacijom industrijskih mineralnih sirovina mogu se
baviti rudarska poduzeća kao i druga poduzeća koja te sirovine
koriste isključivo u vršenju registrirane djelatnosti i ako za to
dobiju odobrenje.

Član 26. aa

Odobrenje za eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina
daje Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije na zahtjev
poduzeća iz člana 25. ove uredbe uz suglasnost Ministarstva
prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite okoline.

U postupku izdavanja odobrenja za eksploataciju Ministar-
stvo energetike, rudarstva i industrije putem javne rasprave
obezbijediće učešće svih potencijalno zainteresovanih, U
zahtjevu za odobrenje eksploatacije moraju se naznačiti indus-
trijske mineralne sirovine koje se namjeravaju eksploatirati,

ahtjev se obavezno prilaže:

,1. situaciona karta sa ucrtanim granicama eksploatacionog
polja u takvoj srazmjeri da se na osnovu nje mceu na terena
odrediti granice tog polja sa gavnim saobraćajnicama i drugim
objektima koji se na tom polju nalaze u vrijeme traženja odo-

brenja i sa naznačenjem općine na čijem se području
oksploataciono polje nalazi; i i.

. dokumentacija izvršenih istražnih radova i o ležištu min-
eralnih sirovina sa podacima o utvrđenim količinama i kvalitetu
mineralnih sirovina (potvrde o revidovanim rezervama);

. 3. obrazloženje korisnosti eksploatacije ležišta mineralnih
sirovina, sa prikazom načina njihovog dobijanja, pripreme,
obogaćivanja, oplemenjivanja, upotrebe i plasmana;

4. podaci o tehničkoj opremljenosti uzeća i stručnoj
osposobljenosti radnika za eksploataciju mineralnihs sirovina.
Ministar energetike, rudarstva i industrije može propisati da

se uz zahtjev za eksploataciju pojedinih vrsta mineralnih sirovina
daju i drugi podaci.

Član 27.

Uz zahtjev za dobivanje odobrenja za eksploataciju iz člana
26. ove uredbe podnosilac zahtjeva dužan je, pored dokaza iz
člana 26. stav 3. ove uredbe, priložiti i dokaz o finansijskoj
osposobljenosti i ponudu visine naknade o vrijednostima miner-
alne sirovine u izvadenom, obogaćenom ili oplemenjenom

stanju.
Član 28.

Prije davanja odobrenja za eksploataciju industrijskih min-
eralnih sirovina vrši se, po pravilu, uviđaj na licu mjesta.

O uviđaju na licu mjesta obavijestit će se općinski organ
uprave nadležan za poslove Privreda zainteresirana rudarska i
druga poduzeća i organi, najkasnije na deset dana prije
održavanja uvidaja.

Član 29.

_ U zapisnik o uvidaju unose se i prigovori, zahtjevi, odnosno
prijedlozi zainteresiranih rudarskih poduzeća i drugih poduzeća,
organa i građana, a naročito u pogledu lokacije eksploatacionog
polja, s obzirom na prostorni plan, odnosno urba- nistički plan
ili urbanistički red. ; ;

Zainteresirana poduzeća, organi i građani mogu svoje prigo-
vore, zahtjeve, odnosno prijedloge dostaviti Ministarstvu ener-

etike, rudarstva i industrije i nakon izvršenog uviđaja, sve do
avanja odobrenja. CH .

O stavljenim prigovorima, zahtjevima, odnosno prijedloz-
ima odlučuje se odobrenjem za eksploataciju industrijskih min-
eralnih sirovina.

Član 30.

Odobrenjem za eksploataciju industrijskih mineralnih si-
rovina odreduje se:

1. vrsta mineralne sirovine koja je predmet eksploatacije;

2. način eksploatacije (površinski, podzemno ili kombino-
vano);

3 položaj i točne granice eksploatacionog polja;

4. rok u kome se moraju izvršiti pripremni radovi i početi sa
eksploatacijom;

5. rok važnosti odobrenja.

Član 31.

Ako su zahtjeve za eksploataciju industrijskih mineralnih
sirovina na istom eksploatacionom polju i za istu vrstu mineral-
nih sirovina podnijela dva ili više poduzeća, Ministarstvo ener-

etike, rudarstva i industrije, dat će odobrenje onom poduzeću
koje obezbjeđuje = najracionalniju i — najekonomičniju
eksploataciju mineralnih sirovina, E $

Ako je u slakaja iz stava 1. ovog člana zahtjev podnijelo
rudarsko poduzeće koje je prethodno vršilo istraživanje na ovom
eksploatacionom polju u cilju obnavljanja rezervi mineralnih
sirovina koje eksploatira, ovo poduzeće ima preče pravo na
eksploataciju ako ispunjava propisane uslove.

Član 32.

Na zahtjev rudarskog poduzeća Ministarstvo energetike,
rudarstva i industrije može odobrenje dato za eksploataciju
proširiti i na druge industrijske mineralne sirovine koje se nalaze
na eksploatacionom polju. ! EE

Uz zahtjev za proširenje odobrenja za eksploataciju mora
priložiti dokumentacija i drugi podaci iz člana 26. ove ure
ako ranije podnesena dokumentacija ne sadrži odgovara
podatke, odnosno priloge.

Strana 57693/100

' "YW SLUŽBENI LISTRBiH Utorak, 30. novembra 1993. godine
trana 576 -
Član 40.

Član 33.

Ako odobrenjem za eksploataciju nisu obuhvaćene sve vrste
industrijskih mineralnih sirovina koje se na eksploatacionom
polju nalaze, Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije može
dati odobrenje za eksploataciju neobuhvaćenih mine- ralnih si-
rovina drugom rudarskom poduzeću. ,

Prije davanja odobrenja drugom rudarskom poduzeću, Min-

istarstvo energetike, rudarstva i industrije  zatražit će
obrazloženo. mišljenje od rudarskog poduzeća koje vrši
eksploata- ciju o mogućnosti eksploatacije neobuhvaćenih min-
eralnih sirovina, s obzirom na postojeće eksploatacione radove i
pozvat će ga da podnese zahtjev za proširenje odobrenja.

Kad rudarsko poduzeće, koje vrši eksploataciju, podnese
zahtjev za proširenje odobrenja, Ministarstvo energetike, rudar-
stva i industrije dužno je tom poduzeću dati odobrenje, ako
ispunjava propisane uslove.

Član 34.

U eksploatacionom polju u kome se vrši podzemna
eksploatacija Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije
može dati odobrenje za površinsku eksploataciju mineralnih
sirovina drugom rudarskom poduzeću, samo ako se ovom
eksploatacijom ne bi ometao ili ugrožavao rad podzemne
eksploatacije.

Pod uslovima iz stava 1. ovog člana Ministarstvo energetike,
rudarstva i industrije može porede datog odobrenja za po-vršinsku
eksploataciju mineralnih sirovina, dati i odobrenje za podzemnu
eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina, drugom rudar-

skom poduzeću na istom Skeplnatneronom polju.
an 35.

Odobrenje za eksploataciju industrijskih mineralnih) si-
rovina, dostavlja se rudarskom poduzeću koje je podnijelo
zahtjev i nadležnom općinskom w anu uprave.

an 36.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije ukinut će odo-
brenje za eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina;

. ako poduzeće ne otpočne sa eksploatacijom u roku koji je
odreden rješenjem;

2. ako poduzeće ne pribavi odobrenje za izvođenje radova
po glavnom rudarskom projektu u roku koji je određen rješen-
em;

i 3. ako se eksploatacijom ugrožava život i zdravlje radnika i
drugih građana ili imovine, a druge mjere predviđene ovom
uredbom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi;

4. ako se ugrožava okolina i ne vrši rekultivacija terena
oštećena rudarskim radovima prema odobrenom projektu;

5. ako poduzeće ne uplati naknadu iz člana 9. ove uredbe u
roku propisanom ovom ure sm

an 37.

Odobrenje za eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina
prestaje da važi:

1. prestankom rađa rudarskog i drugog poduzeća;

2. kada je iscrpljena mineralna. sirovina na. području
eksploatacionog polja;

3. kada rudarsko odnosno drugo poduzeće odustane od izda-
tog odobrenja za eksploataciju.

Član 38.

Š Odobrenje za eksploataciju mineralnih sirovina može se
izdati sa važnošću do određenog roka, a najviše 25 godina.

Rok važnosti odobrenja iz stava 1, ovog člana za određene
Vrste mineralnih sirovina rješenjem propisuje ministar ener-
getike, rudarstva i industrije.

2) Eksploataciono polje
Član 39.

2 'Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina vrši se na

određenom prostoru (eksploataciono polje).

Eksploataciono polje sačinjava prostor koji je horizontalno
Vršini zemlje ograničen pravim linijama ili prirodnim gra-
a prostire se neograničeno u dubinu zemlje, između

nih ravni položenih kroz te linije odnosno prirodne gra-

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina iz šljunča-
nih, pješčanih i drugih nanosa, metalurških ostataka i napuštenih
odlagališta, kao i eksploatacija Zrnaste i barske gvozdene rude,
vrši se na eksploatacionom polju koje dostiže u dubinu do
podloge na kojoj se nalaze ove mineralne sirovine (površinsko-
eksploataciono polje).

Član 41.

Eksploataciono polje obuhvaća, po pravilu, cijeli istažni
prostor ležišta industrijske mineralne sirovine sa. pojasom,
obrušavanja usljed eksploatacije i područje koje obuhvaćaju
rudarski objekti, postrojenja i uređaji, kao i prostor za odlagališta
otkrivke, odnosno jalovine.

Ako ležište industrijske mineralne sirovine obuhvaća veliki
prostor tako da postoje uslovi za otvaranje više rudnika, Minis-
tarstvo energetike, rudarstva i industrije može odobrenjem za
eksploataciju ograničiti eksploataciono polje samo na jedan dio
ležišta mineralne sirovine.

_ Eksploataciono polje obuhvaća prostor najviše do 1.000.000
m" površine.

Poduzeće može dobiti odobrenje za eksploataciju više
eksploatacionih polja.

Poduzeće neće dobiti odobrenje za eksploataciju na novom
eksploatacionom polju ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na
ranije odobrenim eksploatacionim poljima, suglasno odobrenju
za izvođenje radova. "

Clan 42.

Za podizanje građevinskih objekata na zemljištu u granicama
eksploatacionog polja za koje skupština općine nije donijela
urbanistički plan, regulacioni plan ili urbanistički red mora se,
prije izdavanja odobrenja. za izgradnju građevinskog objekta,
pribaviti mišljenje rudarskog poduzeća o mogućnosti podizanja
građevinskog objekta s obzirom na rudarske radove.

Ako prema obrazloženom mišljenju rudarskog poduzeća
može nastati oštećenje građevinskog objekta usljed rudarskih
radova, organ nadležan za davanje odobrenja za izgradnju
građevinskog objekta neće izdati odobrenje za izgradnju.

Ako na objektu ili na dijelu objekta koji je izgrađen bez
propisanog odobrenja nadležnog organa nastane šteta usljed
izvodenja rudarskih radova, vlasniku ne pripada pravo na
naknadu.

Član 43.

Ako društveni interes zahtijeva, preko eksploatacionog polja
mogu se izgradivati javni putevi, željezničke pruge, kanali i
druge saobraćajnice, kao i električni vodovi visokog napona u
određenim sigurnosnim stubovima.

Prije izrade investicionog programa za objekte iz stava 1.
ovog člana investitor je dužan pribaviti mišljenje rudarskog
poduzeća o najpogodnijem pravcu i položaju ovih objekata na
eksploatacionom polju.

Rudarsko poduzeće ima pravo na naknadu stvarne štete
prouzrokovane izgradnjom objekta iz stava |. ovog člana.

3) Rudarski programi, projekti i planovi

Član 44.

 Rudarsko poduzeće može poduzeti rudarske i druge radove
na izgradnji rudarskih objekata, odnosno na eksploataciji indus-
trijskih mineralnih sirovina u Zemlji i na njenoj površini samo na
osnovu odobrenog rudarskog projekta.

Rudarski projekti su:

1. glavni rudarski projekat,

2. dopunski rudarski projekat.

Član 45.
Glavni rudarski projekat izrađu ije se za nove jame, površin-
ske kopove, postrojenja pripreme, obogaćivanja ili oplemenji-
Vanja mineralnih sirovina kao i eksploataciju tečnih i gasoviti
izvora.
Projekat iz stava 1. ovog člana izraduje se na osnovu bi-
lansnih rezervi industrijskih mineralnih sirovina A, B i C; kate-
gorije, sadržanih na prostoru zahvaćenom projektom.

Utorak

UG
60% 0
OG

podlog
vom d
kad nj
hvator

De
nicimge

eksplo
sloja i
irekor
za eksi
gazina
datna

zaštite

U
potpui
eralnil
naosn
na osn

U
ljudi,
eksplo
tivacij
i prim
nauke

Za

oduz
area

Pr
getike

rudars
mašin
ovom

NP
izradi.
stručn
iskust
poslo:
rudars

Iz
ZA ru
stanic
SONOV
skladi

Veza 7

izrađi

izradi
pisim;
Iz
jame
mogu

R
48. st
. Z

Strana 57793/100

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24: strma 577)

Udio bilansnih rezervi kategorije A+B mora biti najmanje
60% od čega rezerve kategorije A mogu biti manje od 10%.
Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C; kategorije, kao
odloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uslo-
vom da se kontinuirano nastavljaju na rezerve B kategorije ili
kad njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim za-
hvatom otvaranja.
Član 46.

Dopunski rudarski projekat izrađuje se u postojećim rud-
nicima Za: "

- izvođenje rudarskih radova istraživanja, otvaranja i
eksploatacije novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijelova
sloja i rudnih tijela; dijelova tečnih i gasovitih ležišta; izgradnju
i rekonstrukciju rudarskih objekata, postrojenja i uređaja vezanih
za eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina; izgradnju ma-
gazina eksplozivnih sredstava; izmjenu otkopne metode i do-
datna rješenja u okviru opće pogonske sigurnosti i kolektivne
zaštite i djelimičnu ili potpunu A arije zaštitnih stubova.

an 47.

U jamskim pogonima i površinskim kopovima u kojima je
potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija industrijskih min-
eralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo
na osnovu novog glavnog rudarskog projekta i izdatog odobrenja
na osnovu ove uredbe.

Član 48.

U rudarskom projektu moraju biti riješena pitanja sigurnosti
ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, racionalna
eksploatacija ležišta mineralne sirovine, zaštite okoline i rekul-
tivacije, obima i visine štete pričinjene rudarskim radovima, kao
i primjene suvremenih dostignuća i metoda rudarske i druge
nauke i tehnike, uzimajući u obzir propise, normative i standarde.

Za sva tehnička rješenja i kvalitet projekta odgovorni su,
poduzeće u kome je projekat izgrađen i projektant koji ga je
izradio.

Propise o sadržini rudarskih projekata donosi ministar ener-
getike, rudarstva i industrije.

Član 49.

Rudarske projekte može izrađivati poduzeće koje je regis-
trovano za vršenje tih poslova.

Za izradu rudarskih projekata može se registrovati poduzeće
koje, pored opštih, ispunjava i slijedeće uslove:

- dau radnom odnosu ima najmanje tri diplomirana inženjera
rudarstva i najmanje po jednog diplomiranog inženjera elektro i
mašinske struke, a koji ispunjavaju i druge uslove propisane
ovom uredbom.

Član 50.

U poduzeću iz člana 49. ove uredbe rudarski projekat može
izrađivati diplomirani inženjer odnosne struke, koji je položio
stručni ispit za projektiranje i ima najmanje pet godina radnog
iskustva u struci, od čega najmanje tri godine u poduzeću na
poslovima one vrste za koje se izrađuje projekat (geološki,
rudarski, elektroenergetski, mašinski, naftni i građevinski).

Izuzetno od stava 1. ovog člana, izradu rudarskog projekta
za rudarske objekte na površini, i to: garderobe sa kupatilom,
stanice za spasavanje, dispečerske centre, regulacije vodotoka,
sonovode, industrijski kolosijeci, žičare, puteve, radionice,
skladišta, rezervoare, glavne trafo-stanice, dalekovode, sistem
Veza za specifične radove na sanaciji rudarskih objekata, mogu
Izradivati i lica koja ispunjavaju uslove za projektiranje odnosno
izradu investiciono-tehničke dokumentacije po drugim pro-
pisima. Pi.
_  Izradu tehničke dokumentacije - elaborata Za kategorizaciju
jame po metanu i elaborata za kategorizaciju opasne prašine
mogu vršiti lica koja ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana.

Član 51.
Rudarski projekti podliježu reviziji u pogledu primjene člana
48. stav 1. ove uredbe. .
,__ Za kvalitet revizije projekta odgovorni su poduzeće ukome

_ .

+

Član 52.

Reviziju rudarskog projekta vrši rudarsko poduzeće za svoje
petsto ili drugo poduzeće koje je registrirano za vršenje lih
poslova.

._ Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenata koji
imaju stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 50. ove uredbe,
a koji su u radnom odnosu u eiraću koje vrši reviziju projekta.

an 53.
_ Revidenti rudarskog projekta mogu biti diplomirani inžen-
jeri odgovarajuće struke koji ispunjavaju uslove iz čl. 50. 1 52.
ove uredbe.

Revident rudarskog projekta ne može biti radnik organa
državne uprave i radnik poduzeća koje izdaje odobrenje za
izvodenje radova, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i
radnik poduzeća u kojem je izrađen projekat.

Član 54.

Revident projekta ocjenjuje dali je rudarski projekat iz-raden
u smislu odredbe člana 48. stav 1. ove uredbe.

Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje ne-
dostaci, ukazat će o čemu se sastoje ti nedostaci i zatražit će da
se ti nedostaci otklone.

Član 55.

Poduzeće u kome je izvršena revizija rudarskog projekta
dužno je da na rudarskom projektu potvrdi daje izvršena revizija
projekta (reviziona klauzula).

Klauzulom iz stava 1. ovog člana potvrđuje se daje revidirani
projekat izrađen saglasno članu 48. ove uredbe i navode imena i
prezimena lica koja su izvršila reviziju projekta.

Reviziona klauzula ovjerava se potpisom ovlašćenog rad-
nika i pečatom preduzeća u kome je izvršena revizija rudarskog
projekta.

Uz revidirani projekat poduzeća iz stava 1. ovog člana
prilaže i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju
uslove iz člana 52. ove uredbe, kao i izvještaj revidenta o
izvršenoj reviziji.

Za reviziju složenih projekata može se angažirati više revi-
denata, pri čemu je svaki revident odgovoran Za svoj dio revizije.

Revizionu klauzulu, u slučaju iz stava 5. ovog člana potpisuje
i predsjednik revizione komisije.

Član 56. !

U izvještaju o izvršenoj reviziji rudarskog projekta jamske
otkopne metode, revident je dužan dati svoje mišljenje o |
mogućnosti primjene projektirane otkopne metode u
predviđenom otkopnom polju i predložiti koja, odnosno kakva
ispitivanja je rudarska organizacija dužna izvršiti u cilju dobi-
vanja elemenata i podataka potrebnih za utvrdivanje uslova, pod
kojima će se nova metoda otkopavanja moći primjenjivati.

Član 57.

Rudarski projekti koji se rade u inostranstvu moraju biti
izrađeni u skladu sa bosansko-hercegovačkim standardima i
nostrificirani.

Rudarsko poduzeće za čije potrebe je izrađen projekat u

inostranstvu, dužno je izvršiti reviziju tog projekta prema odred-
bama ove uredbe.
Član 58.
Na kraju svake kalendarske godinerudarsko poduzeće dužno
je na osnovu odobrenih rudarskih projekata i ostale tehničke
dokumentacije sastaviti godišnji plan radova za narednu godinu.
Godišnji plan radova na otvaranju i eksploataciji obuhvaća
rudarske i druge radove kojima će se ostvariti planirana proiz-
vodnja za tu godinu, mjere zaštite na radu koje se moraju poduz-
imati na predviđenim radovima i mjere zaštite bezbjednosti ljudi
i zaštitu imovine.
Član 59.
Rudarsko poduzeće u svom godišnjem planu će prema
otrebi, a zavisno od rudarsko-geoloških uslova, predvidjeti
istražne radove i radove na otvaranju, radi obezbjedenja rezervi
industrijskih mineralnih sirovina za eksploataciju, odnosno radi
njihovog obnavljanja (prevođenje rezervi niže kategorije u rez
erve više kategorije). x aje
Rudarsko poduzeće dužno je voditi knjigu o rezervama
industrijskih mineralnih sirovina i u nju unositi stanje rezervi tih
sirovina na kraju svake kalendarske godine.

Strana 57893/100

Strana 578 - Broj 24

rudarstva i industrije propisat će uput-

Ministar energetike, k: i uput
dencije o rezervama mineralnih si-

stva o vođenju knjiga i evi

Sa Član 60. |

Rudarsko poduzeće dužno je godišnji plan radova dostavljati
na uvid Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije, ako to
Ministarstvo zahtijeva. ;

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije može ukazati
na nedostatke planom predviđenih mjera zaštite na radu, mjera
za bezbjednost građana i zaštitu imovine, radova na obnavljanju
rezervi industrijskih i mineralnih sirovina, primjene tehničkih
propisa i racionalnost eksploatacije. pje

Rudarsko poduzeće obavezno je razmotriti ukazane ne-
dostatke u smislu stava 2. ovog člana, i 0 tome obavijestiti
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije.

4) Odobrenje za izvođenje radova
Član 61.

Odobrenje za izvođenje radova po glavnom rudarskom pro-
jektu daje Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije.

Prije izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana Ministarstvo
energetike, rudarstva i industrije dužno je pribaviti suglasnost
Ministarstva prostornog uredenja, građevinarstva i zašti- te ok-
oline o ispunjavanju uslova iz posebne i urbanističke suglasnosti.

Odobrenje za izvođenje radova po dopunskom rudarskom

projektu daje tehnički rukovodilac poduzeća, o čemu

obavještava Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, u
roku od osam dana od dana izdavanja odobrenja.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, odobrenje za izvođenje
radova po dopunskom rudarskom projektu: jamskog skladišta
eksplozivnih sredstava, metanometrijskih stanica, sistema auto-
matske kontrole faza tehnološkog procesa; glavnog venti-
lacionog postrojenja i otkopnih metoda, daje Ministarstvo ener-
getike, rudarstva i industrije.

Član 62.

Uz zahtjev za odobrenje izvođenja radova po rudarskom
projektu, rudarsko poduzeće dostavlja nadležnom organu iz
člana 61. ove uredbe revidovani rudarski projekat u dva

\_ primjerka.
| Uz projekt mora se priložiti i slijedeća dokumentacija:
! 1. odobrenje za eksploataciju određene mineralne sirovine;

2. potvrda o revidiranim rudnim rezervama;

3. dokaz o pravu korištenja ili pravu službenosti za zemljište
određeno za eksploataciju mineralnih sirovina, za povr-šine koje
se zahvaćaju projektom;

4. posebna i urbanistička suglasnost;

5. izvještaj revidenta o reviziji projekta.

Uz dopunski rudarski projekat ne prilaže se dokumentacija
iz stava 2. toč. 3. i 4. ovog člana.

Član 63.

Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dode do
odstupanja od odobrenog projekta u pogledu opće-tehničkih
rješenja radi se novi glavni rudarski projekat.

Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do
odstupanja od tehničkih projekata pojedinih faza tehnološkog

Wiprocesa koje ne utiču na opće-tehnička rješenja iz glavnog rudar-
skog projekta, radi se novi tehnički projekat.

Novi projekti iz st. 1. i 2. ovog člana odobravaju se na način
utvrđen u čl. 61. i 62. ove uredbe.

Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih projekata u po-
gledu izvodenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se
bitno ne odstupa od odobrenog projekta mogu se vršiti samo uz
prethodnu suglasnost tehničkog rukovodioca poduzeća.

E Član 64.

" o završenoj izgradnji rudarskih objekata, postrojenja i
_ uređaja koji predstavljaju tehnološku Selinu ikao takvi Soli se
ostalno koristiti, a koji su izgradeni na osnovu odobrenih
; park, Projekat, prije davanja odobrenja za upotrebu, vrši se
Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je rudarski objekat,

jenje ili uređaj izgrađen prema odobrenom projektu, da li
klađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu

SLUŽBENI LISTRBiH

Utorak, 30. novembra 1993. godine

i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li se
stavljanjem u funkciju ugrožava okolina i Život i zdravlje
gradana i zaposlenih radnika.
Član 65.

led rudarskih objekata, postrojenja i uređaja,
izgrađenih na osnovu glavnog i dopunskog rudarskog projekta
metode otkopavanja, magazina eksplozivnih sredstava, novih
glavnih yentilacionih postrojenja, metanometrijskih stanica i
sistema automatske kontrole faza tehnološkog procesa, Vrši i
odobrava upotrebu Ministarstvo energetike, rudarstva i indus-
trije, putem stručne komisije u čijem sastavu moraju biti lica koja
ispunjavaju uslove propisane članom 50. ove uredbe.

U sastav stručne komisije iz stava 1. ovog člana ulaze pred-
stavnici Ministarstva prostornog _uredenja, građevinarstva i

zaštite okoline. iza
Izuzetno od stava 1. ovog člana tehnički pregled pokretnih

(pomoćnih) postrojenja i uređaja izgrađenih na osnovu glavnog
rudarskog projekta vrši iodobrava komisija rudarskog poduzeća.

Tehnički pregled rudarskih objekata, postrojenja i uredaja
koji nisu navedeni u stavu 1. ovog člana vrši i odobrava tehnički

rukovodilac poduzeća.
Član 66.

Tehnički pregled i rad komisije iz člana 65. st. 1. i 2. ove
uredbe vrši se po postupku utvrđenom propisima o prostornom
uređenju, ukoliko ovom uredbom nije drugačije određeno.

Predsjednik stručne komisije mora ispunjavati uslove pro-
pisane članom 121. ove uredbe.

Radu komisije za tehnički pregled iz stava 1. ovog člana
obavezno prisustvuje republički rudarski inspektor.

Tehnički pregled tipskih postrojenja i uređaja vrši se samo
pri njihovom prvom uvođenju u rad.

Član 67.

Izradeni rudarski objekti, postrojenja i uređaji smiju se kor-
istiti nakon odobrenja nadležnog organa iz člana 63. ove uredbe.
Član 68.

Rudarski objekti, postrojenja i uređaji izgrađeni po glavnom
rudarskom projektu mogu se pustiti u probni rad najviše do šest
mjeseci prije vršenja tehničkog pregleda, uz suglasnost te-
hničkog rukovodioca poduzeća i uz prethodno pribavljeno
mišljenje stručne komisije za tehnički pregled, o čemu se
obavještava Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije prije
početka probnog rada.

5) Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina

Član 69.

Poduzeće ne može otpočeti sa izvodenjem radova niti da
Soon djelatnost dok ne ispuni uslove propisane u članu 68. ove
uredbe.

Rudarsko poduzeće dužno je prijaviti rudarske radove Min-
istarstvu energetike, rudarstva i industrije i nadležnom općin-
skom organu uprave, 15 dana prije početka radova.

Poduzeće za istraživanje i eksploataciju nafte, zemnih ga-
sova i mineralnih rastvora dužno je u roku iz stava 2. ovog člana
prijaviti početak radova na svakoj bušotini.

Član 70.

Rudarsko poduzeće dužno je racionalno iskorištavati le-žište
industrijskih mineralnih sirovina.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije može odrediti
da rudarsko poduzeće jalovinu sa ostacima industrijske miner-
alne sirovine ostavlja na određeno mjesto unutar
eksploatacionog polja.

Tehnički preg

Član 71.

Ministar rada i socijalne politike, u sporazumu sa ministrom
energetike, rudarstva i industrije i ministrom poljoprivrede i
prehrambene industrije može odrediti šira zaštitna područja ljek-
ovitih izvora mineralnih i termalnih voda na kojima se mogu
vršiti rudarski radovi samo uz poduzimanje mjera u cilju zaštite
ljekovitih izvora.

U slučaju iz stava 1. ovog člana odredit će se mjere koje se
moraju poduzeti u cilju zaštite ljekovitih izvora mineralnih voda-

Strana 57994/100

godine

a li se
Iravlje

redaja,
ojekta
novih
inica i
Vrši i
indus-
ca koja

2 pred-
'stva i

cretnih
lavnog
uzeća.
Iređaja
hnički

2. ove
ornom
).

/e pro-

' člana

2 samo

se kor-
iredbe.

avnom
do šest
ost te-
ivljeno
mu se
je prije

niti da
58. ove
e Min-
općin-
nih ga-
g člana

e-žište

drediti
miner-
unutar

istrom
yvrede !
ja ljek-
:. mogu
zaštite

koje se
h voda:

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24- S =.
Član 72.

Rudarsko poduzeće dužno je dozvoliti drugom rudarskom
poduzeću koje vrši eksploataciju industrijskih mineralnih si-
rovina na susjednom eksploatacionom polju otvaranje ili probi-
janje otvora za provjetravanje ili odvodnjavanje, ako tim rado-
vima ne bi dovelo u opasnost svoje objekte, odnosno radove.

Član 73.

Na svom eksploatacionom polju rudarsko poduzeće dužno
je dozvoliti drugom rudarskom poduzeću koje vrši eksploataciju
industrijskih mineralnih sirovina na susjednom eksploatacionom

olju izgradnju odnosno otvaranje ili probijanje puteva, indus-
trijskih kolosi jeka i drugih saobraćajnica za prevoženje, odnosno
odvoženje mineralnih sirovina.

Rudarsko poduzeće dužno je dozvoliti izvršenje iz stava |.
ovog člana ako bi izvođenje tih radova na drugi način izazvalo
nesrazmjerno visoke troškove.

Ako se poduzeća ne sporazumiju u pogledu izgradnje ob-
jekata, rješenje donosi Ministarstvo energetike, rudarstva i in-
dustrije, na zahtjev poduzeća koje traži pravo iz stava |. ovog
člana.

Rudarsko poduzeće koje vrši izgradnju dužno je drugom ;

rudarskom poduzeću na čijem eksploatacionom polju izvodi
radove platiti naknadu u skladu sa članom 9. stav 2. točka 2. ove
uredbe.
Član 74.

Rudarsko poduzeće koristi vode po propisima o vodama.

Vode koje se otvore rudarskim radovima, rudarsko poduzeće
može koristiti za svoje potrebe sve do njihovog utoka u stalne
površinske vode.

Rudarsko poduzeće dužno je otpadne vode prije nego što ih
pusti u površinske vode, očistiti od štetnih sastojaka prema
propisima o vodama.

6) Obustavljanje eksploatacionih radova
Član 75.

Ako se rad u jamama i površinskim kopovima ili njihovim
dijelovima mora privremeno prekinuti zbog nepredviđenih
prepreka (provale gasova ili vode, prolomi u vezi sa gorskim
udarom, jamski požari, poremećaji na glavnim putevima za
provjetravanje, prolaženje, odvodnjavanje i prevoz, klizanje
terena i sl.), rudarsko poduzeće dužno je o tim preprekama
obavijestiti Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije na-
jkasnije u roku od 24 sata po obustavljanju radova.

O privremenom obustavljanju radova koje je unapred plani-
rano, rudarsko poduzeće dužno je obavijestiti Ministarstvo en-
ergetike, rudarstva i industrije 15. dana prije obustavljanja
radova.

Prije obustavljanja radova po stavu 2. ovog člana koje će
trajati duže od 15 dana, mora se izvršiti potrebno premjeravanje
i moraju se dopuniti rudarski planovi, a posebno sačiniti zapisnik
o uzrocima obustavljanja radova sa konstatacijama 0. Opas-
nostima koje se mogu pojaviti prilikom ponovnog početka
eksploatacije.

Za vrijeme privremenog prekida ili privremenog obus-
tavljanja radova, glavne jamske prostorije kao i prilazi i putevi
na površinskom kopu, moraju se održavati u takvom stanju da se
njima može prolaziti bez opasnosti.

Član 76.
Odluku o privremenoj obustavi rada iz člana 75. ove uredbe
može donijeti tehnički rukovodilac poduzeća.
Član 77.

U slučaju prekida rada u rudniku zbog štrajka, tehnički
rukovodilac poduzeća određuje potreban broj radnika za
obavljanje poslova vezanih za sigurnost objekata i radnika.
Za vrijeme štrajka, radnici iz stava 1. ovog člana, dužni su
šavati radne obaveze.

Član 78.

Poslije prekida ili obustavljanja radova u jami ili na površin-
skom kopu, rad se može nastaviti samo nakon detaljnog pregleda
svih jamskih prostorija i objekata, postrojenja i uređaja od strane
stručne komisije poduzeća.

Pregledom iz stava 1. ovog člana mora se konstatirati svaki
poremećaj koji ugrožava Život i zdravlje radnika i mjere koje
treba poduzeti za otklanjanje poremećaja.

Pod prekidom i obustavljanjem radova iz stava 1. ovog člana
smatra se svaki prekid rada duži od tri dana.

Član 79.

Ako iz bilo kojeg razloga dođe do potpunog i trajnog obus-
tavljanja radova u pojedinim jamama ili površinskim kopovima,
rudarsko poduzeće dužno je o tome obavijestiti Ministarstvo
energetike, rudarstva i industrije, najkasnije 15 dana prije obus-
tavljanja radova.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije može u slu-
čaju obustavljanja radova obrazovati komisiju koja će na licu
mjesta ispitati razloge za obustavljanje radova, postojanje rez-
ervi mineralnih sirovina i njihovu iscrpljenost.

Ako rudarsko poduzeće prestane sa radom svi rudarski
planovi i skice, mjeračke knjige, projekti i ostala dokumentacija
o stanju rudarskih radova u vrijeme prestanka rada poduzeća
predaju se Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije na
trajno čuvanje.

Svakom poduzeću koje je zainteresirano za obnovu radova
na napuštenom eksploatacionom polju Ministarstvo energetike,
rudarstva i industrije dužno je dati na uvid dokumentaciju iz st.
2. 1 3. ovog člana.

Član 80.

Potpuno i trajno obustavljanje eksploatacije industrijskih
mineralnih sirovina u pojedinim jamama ili površinskim kop-
ovima evidentira se na osnovu pismenog obavještenja rudarskog
poduzeća u katastar eksploatacionog polja, a poduzeću se o tome
izdaje potvrda.

O svakom upisu potpunog i trajnog obustavljanja
eksploatacije industrijske mineralne sirovine Ministarstvo ener-
getike, rudarstva i industrije dužno je obavi jestiti nadležni općin-
ski organ uprave.

U slučaju obustavljanja eksploatacije industrijskih mineral-
nih sirovina iz stava 1. ovog člana rudarsko poduzeće dužno je
čuvati tehničku dokumentaciju koja se odnosi na tu
eksploataciju.

Član 81.

Rudarsko i drugo poduzeće dužno je u slučaju potpunog i
trajnog obustavljanja eksploatacionih radova provesti mjere
sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastupanja
opasnosti za ljude i imovinu,

Član 82.

Nakon završetka ili trajnog obustavljanja eksploatacionih
radova, rudarsko poduzeće dužno je obavijestiti nadležni op-ćin-
ski organ uprave o provedenim mjerama sigurnosti.

Nadležni općinski organ uprave dužan je utvrditi da li su
provedene mjere sigurnosti dovoljne da se trajno isključi
mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu.

Ako nadležni općinski organ uprave utvrdi da su provedene
mjere sigurnosti dovoljne, izdat će o tome potvrdu rudarskom
poduzeću i obavijestiti Ministarstvo energetike, rudarstva i in-
dustrije, u roku od 15 dana od dana izdavanja potvrde.

Član 83.

Ako nadležni općinski organ uprave utvrdi da provedene.
mjere sigurnosti nisu dovoljne da se isključi opasnost za ljude i
imovinu, naredit će rudarskom poduzeću da u određenom roku
otkloni utvrđene nedostatke, odnosno da provede i druge mjere
sigurnosti.

Ako rudarsko poduzeće ne postupi po nalogu iz stava 1. ovog
člana, nadležni općinski organ uprave provest će potrebne mjere
sigurnosti, na trošak rudarskog poduzeća.

Strana 58091/100

Strana 580) - Broj 24

7) Privodenje kulturi oštećenog zemljišta
Član 84.

Rudarsko i drugo poduzeće, koje se bavi eksploatacijom
industrijskih mineralnih sirovina dužno je nakon završetka
eksploatacije mineralnih sirovina na pojedinom lokalitetu
(otkopnom polju) izvršiti tehničku rekultivaciju, odnosno pripre-
miti ga za biološku rekultivaciju ili drugu namjenu prema odo-
brenom projektu. Ei Kersioi

Općina će putem konkursa utvrditi najpovoljnijeg izvođača
za izvodenje radova biološke rekultivacije, na teret fonda, u

skladu sa zakonom. ' kapi
Pravo učešća na konkursu ima rudarsko poduzeće koje je

obavljalo eksploataciju na pomenutom eksploatacionom polju.
Rok završetka radova iz stava 2. ovog člana odreduje

skupština općine.
Član 85.

Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i zaštite
okoline provjerava da li su radovi na tehničkoj rekultivaciji
zemljišta, odnosno privođenju zemljišta drugoj namjeni izvedeni
suglasno odobrenom rudarskom projektu.

Ako radovi iz stava 1. ovog člana nisu izvedeni prema
odobrenom rudarskom projektu, organ iz stava 1. ovog člana
odredit će rok u kome se ti radovi imaju dovršiti, odnosno
uskladiti.

Ako rudarsko ili drugo poduzeće ne postupi po odluci iz
stava 2. ovog člana nadležni republički organ uprave povjerit će
radove na privođenju oštećenog zemljišta odgovarajućoj
namjeni drugom poduzeću na teret poduzeća koje je izvodilo
radove eksploatacije.

Član 86.

Nakon privođenja kulturi odnosno drugoj namjeni, prema
odobrenom rudarskom projektu, rudarsko ili drugo poduzeće
koje se bavi eksploatacijom mineralnih sirovina može zemljište
iz člana 84. ove uredbe bez naknade predati na upravljanje i
korištenje općini na čijem se području zemljište nalazi.

Općina je dužna preuzeti zemljišta pod uslovima iz stava |.
ovog člana.

8) Katastar cksploatacionih polja
Član 87.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije dužno je voditi
katastar eksploatacionih polja.

U katastar eksploatacionih polja unose se svi radovi iz odo-
brenja za eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina na
određenom eksploatacionom polju, podaci iz naknadnih odo-
brenja za istraživanje ili eksploataciju na tome eksploatacionom
polju, eventualno ograničenje eksploatacije i podaci o rudarskim
objektima van eksploatacionog polja.

Eksploataciono polje vodi se u katastru eksploatacionih polja
na ime rudarskog poduzeća.

Clan 88.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije vodi, pored
katastra eksploatacionih polja, zbirku isprava i spisak rudarskih
poduzeća kojima su data odobrenja za eksploataciju.

Zbirku isprava sačinjavaju — prepisi odobrenja za
eksploataciju sa svim prilozima i nacrtima koje je tražilac odo-
brenja podnio uz zahtjev za odobrenje eksploatacije, kao i
naknadna rješenja donijeta u vezi sa eksploatacionim poljem.

U katastar eksploatacionih polja, zbirku isprava i spisak
rudarskih poduzeća kojima su data odobrenja za eksploataciju
industrijskih mineralnih sirovina imaju pravo uvida sva zainter-
esovana poduzeća.

Eko Član 89.

sploataciono polje vodi se u katastru eksploatacionih polja

dopetounog iserptienja aneem mineralne sirovine. aa

u Smatra se da je eksploataciono polje iscrpljeno za odred
mineralnu sirovinu ako takve sirovine Više ma ili ako je der '

pij i količini da je njena eksploatacija neek-

ploataciono polje vodit će se i dalj

sploata ; . ; alje u katastru

oatacionih polja ako je rudarsko poduzeće prije iserpljenja

sirovine odustalo od eksploatacije.

SLUŽBENI LISTRBiH

Utorak, 30. novembra 1993. godine

oataciona polja sa neiserpljenom mineralnom sirovi-
nom ne mogu se koristiti u druge namjene bez odobrenja Minis-
tarstva energetike, rudarstva i industrije. Mare

Bliže propise o vođenju katastra eksploatacionih polja i
zbirka isprava o datim odobrenjima za eksploataciju propisat će
ministar energetike, rudarstva i industrije.
III - RUDARSKA MJERENJA I RUDARSKI PLANOVI

Član 90.
bjednog izvodenja rudarskih radova i
dustrijskih mineralnih sirovina, kao i
rudarsko poduzeće dužno je na
osnovu mjerenja izrađivati i planove, odnosno karte iz kojih se
može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj
i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode

na površini.

Eksp!

U cilju pravilnog i bez
racionalne eksploatacije in
sprečavanje materijalnih šteta,

Član 91.

Rudarsko poduzeće mora imati:

1. situacioni nacrt eksploatacionog polja; —

2. geološku kartu eksploatacionog polja i njegove okoline,
kao i karakteristične geološke profile;

3. plan rudnika sa ucrtanom površinskom situacijom i
podzemnim prostorijama, odnosno površinskim Kopovima sa
podacima o slijeganju terena;

4. planove pojedinih jama odnosno površinskih kopova;

5. otkopne i etažne planove svih jamskih i površinskih rudar-
skih radova pojedinih revira;

6. planove energetske mreže (električne mreže, komprimira-
nog vazduha i dr.) vodovodne mreže, kao i jamskih postrojenja
sa glavnim tehničkim podacima;

7. planove provjetravanja jama;

8. planove tektonike.

Za rudnike sa velikim pritokom vode i složenom tektonikom,
ministar energetike, rudarstva i industrije može, propisati i
vođenje hidrogeoloških planova.  Vodenje hidrogeoloških
planova obavezno je kod eksploatacije kamene soli.

Planovi iz stava |. tač. 4, 5, 6, 7. i 8. ovog člana moraju se
KO DOINJAVE svakog mjeseca, prema napredovanju rudarskih ra-

ova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili
napuštenih dijelova jama, ili prema njima ili prema geološkim
rasjedima, dopunjavanje planova vrši se prema potrebi u kra-ćim
rokovima.

Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se
podzemni radovi kreću u području jamskih vatri i vodenih aku-
mulacija, kao i javnih objekata ili zaštićenih područja.

Izuzetno, od odredbe stava 3. ovog člana dopunjavanje
planova Za površinske kopove, može se vršiti u rokovima od šest
mjeseci, uz suglasnost Ministarstva energetike, rudarstva indus-

trije.
Član 92.

Rudarsko poduzeće za istraživanje i eksploataciju gasovitih
i tečnih izvora mora imati:

I. situacioni nacrt eksploatacionog polja sa naznačenjem
svih istražnih i eksploatacionih bušotina i ostalih uređaja;

2. geološku kartu eksploatacionog polja i njegove okoline,
kao i karakteristične geološke profile;

3. karte o granicama rubne vode;
NANA: podatke ii izvještaje o bušenju i elektrokarotažnim mjeren-
jima, zacijevljenju, perforaciji, osvajanju i mjerenju dinamičkog
i statičkog pritiska, gasnom faktoru i svim ostalim fizičko-keml-
jskim analizama kolektora i fluida;

5. plan eksploatacionog polja sa podacima o slijeganju
terena.

mm Član 93.

Situacioni plan eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na
osnovu kojih se izrađuju rudarski planovi moraju biti priključen!
na dvije stalne tačke na terenu.

EI i Član 94. ,
O svim izvršenim mjerenjima rudarsko poduzeće dužno Je
ee ovjerene mjeračke knjige.
ljeračke knjige se ovjeravaj isim: jeri pOS'
SAMAON jig 'jeravaju po propisima o ovjeri P

Strana 58191/100

godine

Utorak, 30. novembra 1993. godine

sirovi-
Minis- Član 95.

J Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopun-
polja i javaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju
isat će (rudarski mjerači i geodeti).

Ako se ukaže potreba za izradu novih rudarskih planova, u
( nove rudarske planove se moraju prenijeti svi detalji iz starih
rudarskih planova, kao što su stari jamski otvori, stari radovi i
rasjedi, visinske kote i dr.
adova i lan 96.
1, kao i Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dozvoliti rudarskom
O je na oduzeću premjeravanje i postavljanje geodetskih točaka i
ak se kamena međaša eksploatacionog polja.
NloZu Član 97.
| Kopije planova, iz člana 91. stav 1. toč. 3. do 7. ove uredbe
| rudarsko poduzeće dužno je bez odlaganja dostaviti Ministarstvu
energetike, rudarstva i industrije u januaru i junu svake godine.
Ako rudarsko poduzeće ne izvrši svakih šest mjeseci izmjene
koline i dopune rudarskih planova, Ministarstvo energetike, rudarstva i
i industrije odredit će mjerače koji će izmjene i dopune izvršiti na
ijom i trošak rudarskog poduzeća.
ima sa Član 98.
Poduzeće za istraživanje dužno je imati rudarske planove i
Va; vršiti rudarska mjerenja prema obimu rudarskih radova.
1 rudar- Rješenjem o odobrenju za istraživanje Ministarstvo ener-
rimira. getike, rudarstva i industrije odredit će koja rudarska mjerenja
rojenja poduzeće za istraživanje mora Vršiti.
IV - ZAŠTITNE MJERE
Član 99.
' { Radi zaštite života i zdravlja radnika rudarsko poduzeće
nikom, dužno je:
pisati 1 1. blagovremeno provesti sve propisane mjere zaštite na
oloških radu;

: 2. donijeti pravilnik o mjerama zaštite na radu, prema spe-
raju se cifičnim prilikama i opasnostima u svojim pogonima i organizi-
skih ra- ranju službe zaštite na radu;
ovatili 3. organizirati službu zaštite na radu;

a ekim 4. osigurati radnicima lična zaštitna sredstva; ;
Ko AIM 5. organizirati službu za spasavanje i vatrogasnu službu i
: snabdjeti ih potrebnom opremom.
kada se NIZA organiziranje službe zaštite na radu, službe Za spasavanje
ih aku- i vatrogasne službe i provođenje mjera za njihovo nesmetano |
redovno funkcioniranje odgovoran je direktor poduzeća.
javanje I Član 100.
od šest Zadatak službe zaštite na radu je:
iindus- 1. neposredna kontrola provodenja mjera zuštite na radu;
2. vođenje evidencije o nesretnim slučajevima i profesional-
" nim oboljenjima u rudarskom poduzeću sa navođenjem uzroka
isovitih usljed kojih su oni nastali; ;
sali, 3. proučavanje uzroka i ostalih genetskih faktora nesretnih
čenjem slučajeva i profesionalnih oboljenja i davanje prijedloga Za
AT poduzimanje mjera i uvođenje metoda rada koje osiguravaju
koline, uspješnije suzbijanje tih uzroka; ki
4. praćenje zdravstvenog stanja radnika i davanje prijedloga
zeaaa za poboljšanje zdravstveno-higijenskih uslova pri ralu Ea
mjeren 5. davanje prijedloga, direktoru i organima U ravljanja
mičkog poduzeća, odnosno radnih jedinica poduzeća, radi poduzimanja
)-kemi- mjera za osiguranje zaštite na radu) i
6. vršenje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim
jeganju aktom rudarskog poduzeća. SE  PRENIĆI
Službu zaštite na radu vrši potreban broj lica odgovarajućih
struka sa visokom stručnom spremom koja imaju najmanje tri
NO. godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.
renja NG Izuzetno, poslove neposredne kontrole provodenja mjera
cljučeni zaštite na radu mogu vršiti i lica koja imaju višu školu ili IV
stupanj srednjeg usmjerenog obrazovanja, odgovarajućeg sm-
jera, pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.
užno je Radnik koji rukovodi poslovima službe zaštite na radu mora
ispunjavati uslove predviđene u članu 119. stav 1. točka 1. ove
eri por uredbe i za rad službe zaštite na radu i svoj rad neposredno je

SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24 - Strana S81—

Član 101.

Poslove službe za spasavanje i vatrogasne službe vrše radnici
koji su za te poslove osposobljeni.

Izuzetno, dva ili više rudarskih poduzeća mogu sporazumno
organizirati zajedničku službu za spasavanje i vatrogasnu službu
ako to priroda posla dozvoljava, a ne prijeti opasnost od eksploz-
ivnih i štetnih gasova, opasne prašine, gorskih udara, podzemnih
pritisaka i zarušavanja, požara, prodora vode i žitkih materijala.

Poduzeća iz stava 2. ovog člana sporazumno uređuju način
organiziranja ovih službi i njihovog snabdijevanja potrebnom
opremom.

Član 102.

Direktor rudarskog poduzeća dužan je povremeno razmatrati
stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu, službe za
spasavanje i vatrogasne službe i odrediti potrebne mjere koje se
moraju provesti.

Direktor poduzeća dužan je najmanje dva puta godišnje
podnijeti izvještaj organima upravljanja poduzeća o stanju Za-
štite na radu i o radu službe zaštite na radu.

Član 103.

Za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno
je svako lice zaposleno u rudarskom poduzeću u okviru djelok-
ruga svoga rada koji se utvrđuje pravilnikom o mjerama zaštite
na radu poduzeća.

Član 104.

Rudarsko poduzeće je dužno osigurati stalni nadzor nad svim
rudarskim radovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama, u
svim smjenama.

U jamama ugroženim metanom i eksplozivnom prašinom
nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan.

Član 105.

Rudarske radove u jami ili na površini mogu izvoditi
poduzeća koja su registrirana za vršenje tih poslova i koja
ispunjavaju druge uslove propisane ovom uredbom. |

Za izvođenje radova u jami ili na površini odgovoran je
tehnički rukovodilac jame, odnosno površinskog kopa.

Međusobne obaveze i odnosi poduzeća ureduju se ugo-
vorom.

Član 106. )

Ukoliko dvije ili više jama, površinskih kopova ili njihovih_
dijelova imaju zajedničku ulaznu ili izlaznu zračnu struju, trans-
port ili izvoz, odvodrijavanje i slično, rudarsko poduzeće će |
pravilnikom o mjerama zaštite na radu odrediti dužnosti i odgo- |
vornosti, kao i lica za održavanje u ispravnom stanju i
provodenje mjera zaštite na radu zajedničkim objektima.

Član 107.

Svaki radnik koji zasnuje radni odnos u rudarskom poduzeću
mora se prije rasporedivanja na poslove, odnosno radne zadatke
upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite
u vezi sa poslom i mjerama zaštite od požara, sa opasnostima
koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provođenjem
zaštite na radu u rudarskom poduzeću i ima pravo zahtijevati od
lica za to određenog da ga što iscrpnije upozna sa opasnostima
posla, sa pravima odnosno dužnostima u vezi sa zaštitom na radu
i uslovima rada.

Radnik koji se prvi put raspoređuje na rudarske radove, mora
se postepeno, a najmanje 15 dana, uvoditi u posao pod neposred-
nim nadzorom radnika instruktora koga nadležno odgovorno lice
odredi i u tom roku ne može biti angažiran na stalnim poslovima
i zadacima.

Radnik koji se premješta na druge poslove i zadatke mora se
prije otpočinjanja rada upoznati sa radom, propisima i mjerama
zaštite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima
zadacima.

Svaki radnik dužan je u toku rada stalno upotpunjavati
usavršavati svoje znanje iz oblasti zaštite na radu.

Rudarsko poduzeće dužno je donijeti posebne programe 7:
sticanje znanja iz oblasti zaštite na radu prema vrsti poslova.
stručnosti radnika.

Strana 58291/100

Član 108. |
Rudarsko poduzeće dužno je organizirati upoznavanje svih
radnika sa propisima i mjerama zaštite na radu, Kao i sa mjerama
proizvodnje plana obrane i akcije spasavanja u slu-čajevima
iznenadnih udesa. Rudarsko poduzeće dužno je najmanje jedan
put godišnje organizirati seminare na kojima će se radnici
upoznati sa propisima o tehničkim mjerama 1 mjerama zaštite na
radu, kao i sa mjerama provođenja plana obrane i spasavanja.

Rudarsko poduzeće dužno je, putem stručne komisije na-

jmanje jedanput godišnje, provjeravati poznavanje propisa o
tehničkim mjerama i o Zaštiti na radu, kao i plana obrane i akcije
spasavanja u slučajevima iznenadnih udesa, kod nadzornog i
tehničkog osoblja, palioca mina, kao i visokokvalificiranih i
kvalificiranih radnika čiji je rad neposredno vezan za rudarske
radove.
Radnici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa
o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu, a naročito o provođenju
plana odbrane i akcije spasavanja, ne mogu obavljati poslove dok
se ponovnim provjeravanjem ne utvrdi da su ovladali istim.

Ukoliko se i nakon provjere utvrdi da radnici ne pokazuju
zadovoljavajuće poznavanje propisa iz stava 2. ovog člana, ras-
poreduju se na poslove koji ne podliježu provjeri.

Član 109.

Svaki radnik u rudarskom poduzeću dužan je pridržavati se
propisanih tehničkih mjera i mjera zaštite na radu.

Direktor poduzeća i druga odgovorna lica Za izvođenje
rudarskih radova određena pravilnikom o mjerama Zaštite na
radu. kao i radnik službe zaštite na radu, imaju pravo privremeno
odstraniti, sa tog posla radnika koji je izvršio povredu neke od
propisanih mjera, kojom se ugrožava lična i kolektivna sigur-
nost.
Pravilnikom o mjerama zaštite na radu odredit će se koje su
to povrede mjera zaštite na radu zbog kojih radniku prestaje radni
odnos u poduzeću.

Za prestanak radnog odnosa iz stava 2. ovog člana potrebno
je samo utvrditi da je radnik učinio povredu propisane mjere
zaštite na radu.

Član 110.

Rudarsko poduzeće dužno je voditi knjigu rudarskog
nadzora, u koju se unose naređenja republičkog rudarskog in-
spektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudniku, u
slučaju neposredne opasnosti, po život i zdravlje ljudi ili veće
materijalne štete.

U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja direktoru
poduzeća lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje, kao
i drugih lica ovlaštenih općim aktom, koja se odnose na zaštitu
na radu, a koja su oni izdali na licu mjesta pri pregledu radova.

Knjiga rudarskog nadzora vodi se posebno za svaku jamu,
površinski kop i objekte pripreme mineralnih sirovina.

Član 111.

Pri izvođenju rudarskih radova rudarsko poduzeće je dužno
poduzeti i mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana,
kao i obezbjeđenje imovine prema važećim propisima.

Korisnici i vlasnici zemljišta i objekata na eksploatacionom
polju, kao i ostali građani dužni su pridržavati se mjera zaštite
rudarskog poduzeća koje se odnose na kretanje i rad na
eksploatacionom polju.

Član 112.

Svaki radnik u rudarskom poduzeću dužan je neodložno
najkraćim putem izvjestiti odgovornog radnika o vako pojavi
opasnosti pri izvođenju rudarskih rađova, a naročito o pojavi
Srpia zazialjivih i orrevihh gasova, o provali vode

I vatre, gorskom udaru ili drugim pojavama koj I
Meleki sigurnost ljudi i imovine. KjEGlavama) kojosmcgu
' ojavama iz stava |. ovog člana rudarsko poduzeće duž
je neodložno najkraćim pute jestiti Ministars Ike.
de ozno nsikraći putem izvjestiti Ministarstvo energetike,

TAM Član 113.

udarsko poduzeće dužno je odmah, najkraćim putem i

= "rm "+ , y m I 7
jestiti Ministarstvo energetike, rudarstva i radustrij i ordeni
nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom
; grupnoj povredi, težoj povredi na radu i udesu u rudar-

Strana 582 - Broj 24 SLUŽBENI LISTRBiH Utorak, 30. novembra 1993. godine
na 582 -
Član 114.

o je pružiti pomoć susjedn
da je kod tog poduzeća došlo
vale vode i sl.) pri kome su

Rudarsko poduzeće dužn
rudarskom poduzeću čim sazna
udesa (eksplozije, požara, pro
ugroženi životi radnika. ' _

og rudarskog inspektora ili ugroženo

Na poziv republičkog ri g
rudarskog poduzeća dužno je drugo rudarsko poduzeće pružiti

pomoć ugroženom poduzeću. f i
Rudarska poduzeća iz st. 1. i 2. ovog člana nisu dužna pružiti

pomoć jedino ako njihove ekipe za spasavanje ne bi smjele da se
udalje zbog postojećih opasnosti u svojim poduzećima.

Član 115.
akcijom spasavanja rukovodi poslovodni

U slučaju udesa m : v
uzeća ili lice odredeno općim aktom rudar.

organ rudarskog pod

skog poduzeća. pos ko
Republički rudarski inspektor može odrediti drugo lice za

rukovođenje akcijom spasavanja ili može preuzeti sam tu akciju
ako nađe da poduzeto rukovođenje nije dovoljno stručno i efi-

kasno.
U slučaju udesa odgovorni tehnički rukovodilac poduzeća |

članovi službe spasavanja ne mogu se udaljavati izvan poduzeća
bez posebnog odobrenja rukovodioca akcije spasavanja sve dok
traje akcija spasavanja.

Član 116.

U slučaju udesa većih razmjera ili sa težim posljedicama u
rudarskom poduzeću, nadležni organ općine može, na zahtjev
rukovodioca akcije za spasavanje, narediti i sprovesti mobili-
zaciju potrebne radne snage, prevoznih sredstava i vatrogasnih
organizacija uz naknadu troškova od strane ugroženog rudar-
skog poduzeća. EP
Član 117.

U slučaju opasnosti za rudarsko poduzeće vlasnici i korisnici
zemljišta dužni su dozvoliti da se na njihovom zemljištu izvrše
neodložni radovi radi otklanjanja te opasnosti.

Rudarsko poduzeće dužno je nadoknaditi štetu pričinjenu
radovima iz stava 1. ovog člana.

V - STRUČNA SPREMA RADNIKA KOJI RUKOVODE
TEHNIČKIM POSLOVIMA
Član 118.

Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati
radnik koji ima najmanje završen IV stepen srednjeg usmjerenog
obrazovanja odgovarajućeg smjera, dvije godine radnog iskustva
i položen stručni ispit.

Poslove poslovođe na rudarskim objektima može obavljati
radnik koji je najmanje dvije godine obavljao opslove
nadzornika u odgovarajućem objektu.

Član 119.

Poslove tehničkog rukovođenja u poduzeću koje se bavi
rudarskom djelatnošću može obavljati radnik koji ima: ,

1. završen fakultet ili visoku školu tehničkog smjera, tl
godine radnog iskustva i položen stručni ispit;

2. završen prvi stupanj fakulteta ili visoke škole tehničkog
smjera, odnosno višu tehničku školu, četiri godine radnog
iskustva i položen stručni ispit; ,

3. zayršen IV stepen srednjeg usmjerenog obrazovanja
odgovarajućeg smjera, položen stručni ispit i pet godina radnog
iskustva, samo u objektima koji nisu ugroženi metanom i opas-
nom prašinom. ;.

Clan 120.

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u rudarskom
poduzeću koje se bavi eksploatacijom mineralnih sirovina može
obavljati radnik koji ispunjava uslove iz člana 119. točka 1yovo
uredbe i koji je najmanje tri godine vršio poslove tehnič 0E
rukovođenja, i to za poduzeća sa podzemnom eksploatacijo

jami, službi zaštite na radu ili službi provjetravanja i za po HZC ii

sa površinskom eksploatacijom na površinskom kopu ili služ
zaštite na radu.

Kod poduzeća koja se bave podzemnom i površinskog,
eksploutacijom poslove glavnog tehničkog rukovođenja mo a
obavljati samo lice koje ispunjava uslove za vršenje tih poslov

u poduzećima sa podzemnom eksploatacijom.

Strana 58392/100

godine

jednom
ošlo do
ME su

oženo
Pružiti

pružiti
leda se

lovodni
1 rudar-

lice za
1akciju
IO 1 efi-

luzeća i
duzeća
sve dok

cama u
zahtjev
mobili-
ogasnih
 rudar-

orisnici
u izvrše

činjenu

JE

bavljati
jerenog
skustva

bavljati
opslove

se bavi
jera, tri

hničkog
radnog

zovanja
radnog
| i Opasr

jarskom
1a može
a 1. ove
hničkog
cijom U
oduzeća
lj službi

inskom
ja mo
poslova

Utorak, 3(). novembra 1993. odine

Član 121.

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u rudarskom
oduzeću koje se bavi eksploatacijom nafte i gasa, može
obavljati radnik koji ispunjava uslove iz člana 119. točka I. ove
uredbe i koji je najmanje tri godine vršio poslove tehničkog
rukovođenja objektom eksploatacije nafte i gasa.

Član 122.

Poslove jamskog mjerenja, odnosno mjerenja na površin-
skim kopovima može obavljati radnik koji je završio IV stupanj
srednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smjera, koji
ima dvije godine radnog iskustva i položen stručni ispit.

Član 123.

Poslove iz čl. 118. do 122. ove uredbe mogu, u jamama koje
su ugrožene metanom I opasnom ugljenom prašinom, obavljati
samo radnici koji su najmanje tri godine proveli u jamama
ugroženim metanom, odnosno opasnom ugljenom pra-šinom.

Izuzetno, poslove iz stava 1. ovog člana mogu obavljati i
radnici koji su proveli najmanje četiri godine u jamama, od čega
najmanje dvije godine u jamama ugroženim metanom iopasnom

igljenom prašinom.
de € Član 124.

Pod školama i fakultetima odgovarajućeg smjera Za
obavljanje poslova iz čl. 118., 119. i 121. ove uredbe podrazu-
mijevaju se, u smislu ove uredbe škole, odnosno fakulteti, i to:

1. za poslove nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim
podzemnim i površinskim eksploatacionim i istražnim ra-
dovima, masovnim miniranjem, službom  provjetravanja,
službom zaštite na radu i službom spasavanja, završena rudarska
škola odnosno fakultet eksploatacionog smjera;

2. za poslove nadzora i tehničko rukovođenje objektima
obogaćivanja i oplemenjivanja industrijskih mineralnih sirovina,
završena rudarska škola - smjera prerade mineralnih sirovina ili
eksploatacionog smjera, ili mašinska, tehnološka ili kemijska
škola odnosno fakultet;

3. za poslove nadzora i tehničkog rukovođenja dubinskim
bušenjem, eksploatacijom i istraživanjem nafte i gasa, završena
rudarsko-geološka ili rudarsko-naftna škola odnosno fakultet;

4. za poslove nadzora i tehničko rukovođenje elek-
troslužbom odnosno mašinskom službom, radionicama za odr-
žavanje, završena elektrotehnička, mašinska ili rudarsko-ma-
šinska škola odnosno fakultet;

5. za poslove samostalnog mjerača i rukovođenja službom
mjerenja, završena geodetska, rudarska škola, odnosno rudarski
ili geodetski fakultet; :

6. za poslove nadzora i tehničko rukovođenje gradevinsko-
montažnim i drugim specifičnim radovima, završena građevin-
ska, mašinska ili elektro-tehnička škola, odnosno fakultet;

7. za poslove nadzora i tehničkog rukovođenja na
kamenolomima i objektima prerade kamena, završena rudarska
škola - eksploatacionog smjera ili građevinska škola.

Član 125.

Pod radnim iskustvom u smislu odredbi čl. 118., 119., 121.
i 122. ove uredbe smatra se iskustvo po završenoj školi i to na
poslovima odgovarajućeg zanimanja u rudarstvu, a pod radnim
iskustvom za tehničko rukovođenje elektro-mašinskom, od-
nosno mašinskom službom i tehničko rukovođenje građevinsko-
montažnim ili drugim specifičnim radovima iskustvo po Za-
vršenoj školi, i to na odgovarajućim poslovima u rudarstvu.

Član 126. ;

Stručni ispit za poslove tehničkog rukovođenja i nadzora
rudarskim radovima polažu kandidati koji imaju stručnu spremu
propisanu ovom uredbom i najmanje dvije godine radnog
iskustva u rudarskom poduzeću.

Stručni ispit za poslove projektiranja u rudarstvu polažu
kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovom uredbom,
položen stručni ispit za poslove tehničkog rukovođenja rudar-
skim radovima i pet godina radnog iskustva u rudarskom
poduzeću.

Ispiti iz st. 1. i 2. ovog člana polažu se pred komisijom koju

obrazuje ministar energetike, rudarstva i industrije.

SLUŽBENI LISTRBiH

__ Troškove polaganja stručnog ispita snosi poduzeće u kome
je kandidat zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.
Član 127.
Stručni ispiti predviđeni u čl. 50, 118, 119. 1 122. ove uredbe
polažu se po programima i na način koji propisuje ministar
energetike, rudarstva i industrije.

VI - EKSPLOATACIJA OSTALIH MINERALNIH
SIROVINA
Član 128.

Eksploatacijom ostalih mineralnih sirovina iz člana 6. ove
uredbe mogu se pored poduzeća baviti: mjesne zajednice, zanat-
ske zadruge, udruženje građana i druga građansko-pravna lica i
građani (u daljem tekstu: korisnici).

Mjesne zajednice mogu se baviti eksploatacijom ostalih min-
eralnih sirovina za izgradnju i održavanje komunalnih objekata
i objekata za potrebe naselja (škole, putevi i dr.).

Zanatske zadruge, udruženje građana i druga građansko-
pravna lica i građani mogu se baviti eksploatacijom ostalih
mineralnih sirovina samo u zanatske svrhe ili za vlastite potrebe.

Član 129.

Eksploatacija ostalih mineralnih sirovina vrši se, po pravilu,
površinskim otkopavanjem i na Osnovu izrađene tehničke
dokumentacije.

Ako se eksploatacija ostalih mineralnih sirovina. vrši
podzemno, mora se vršiti prema odredbama ove uredbe koje se
odnose na eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina.

Član 130. !

Eksploatacija ostalih mineralnih sirovina nije dozvoljena na

prostorima na kojima je to zabranjeno propisima o prostornom |

uređenju. |
Član 131.

Skupština općine utvrđuje prostor na kome se može vršiti
eksploatacija ostalih mineralnih sirovina i propisuje uslove i
način njihove eksploatacije.

Poduzeća i drugi korisnici ostalih mineralnih sirovina, dužni
su da nakon završetka eksploatacije, oštećeno zemljište privedu
prvobitnoj kulturi ili drugoj namjeni na način i u roku odredenom
u odobrenju za eksploataciju. i

Ako poduzeće ili drugi korisnik ne postupi po odobrenju iz
stava 2. ovog člana nadležni općinski organ će radove na
privodenju oštećenog zemljišta prvobitnoj kulturi ili drugoj
namjeni povjeriti drugom poduzeću na teret organizacije ili.
korisnika koji je vršio eksploataciju.

Član 132.

Eksploatacija ostalih mineralnih sirovina vrši se prvenstveno
na zajedničkom eksploatacionom polju na kojem više poduzeća

i drugih korisnika istovremeno vrši eksploataciju.

Rješenjem o određivanju zajedničkog eksploatacionog polja
utvrđuju se njegove granice, vrijeme, rad, količina sirovina i
način eksploatacije, kao i drugi uslovi za eksploataciju na tom
polju.

Skupština općine može propisati da su poduzeća i drugi
korisnici dužni učestvovati u snošenju troškova za pripreme
zajedničkog eksploatacionog polja i njegovo održavanje.

Član 133.

Na zemljištu u društvenoj svojini na kojem pravo korištenja
ima poduzeće ili druga organizacija, eksploataciono polje za
eksploataciju ostalih mineralnih sirovina može se odrediti sai
ako se odnosna organizacija ne bavi eksploatacijom tih sirovina
iako je eksploatacija ostalih mineralnih sirovina društveno koris
nija. Koja je djelatnost društveno korisnija utvrđuje skup-ština
općine.

Član 134.

Odobrenje za eksploataciju ostalih mineralnih sirovina koj
se vrši površinskim otkopavanjem, izuzev za eks loataciji
šljunka, pijeska i kamena iz vodotoka i vodnog zemljišta daj
nadležni općinski organ uprave na zahtjev stranaka.

Ako se eksploatacija ostalih mineralnih sirovina vr
podzemno odobrenje za eksploataciju daje Ministarstvo ene
getike, rudarstva i industrije.

Strana 58493/100

Strana 584 - Broj 24

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana skupština općine
može propisati da u određenim slučajevima nije potrebno odo-
brenje ako eksploataciju vrše građani za vlastite potrebe i na

vlastitom zemljištu.

Član 135.

Ako je poduzeću za istraživanje ili rudarskom poduzeću iz
člana 25. ove uredbe dato odobrenje za istraživanje, odnosno
odobrenje za eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina na
određenom istražnom prostoru, odnosno eksploatacionom polju,
nadležni općinski organ uprave daje odobrenje za eksploataciju
ostalih mineralnih sirovina na tom prostoru odnosno polju, uz
prethodnu suglasnost tog poduzeća.

Član 136.
Prije davanja odobrenja za eksploataciju ostalih mineralnih
sirovina vrši se, po pravilu, uviđaj na licu mjesta.
Član 137.
Odobrenje za eksploataciju ostalih mineralnih sirovina sa-
drži:

1. firmu, odnosno ime korisnika;

2. eksploataciono polje i mineralnu sirovinu koja će se
eksploatirati;

3. vrijeme trajanja eksploatacije i količinu mineralne sirovine
koja će se eksploatirati;

4. visinu naknade ako je propisano njeno plaćanje;

5. vrijeme početka eksploatacije;

6. uslove, odnosno ograničenja pod kojima se eksploatacija
može obavljati.

Član 138.

Korisnici su dužni prijaviti radove na eksploataciji ostalih
mineralnih sirovina nadležnom općinskom organu uprave
koji je odobrio eksploataciju najkasnije 15 dana prije početka
radova.

! Ako se eksploatacija ostalih mineralnih _ sirovina. vrši
podzemno, korisnik je dužan u roku iz prethodnog stava prijaviti
početak radova i Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije.

Član 139.

Odobrenje za eksploataciju ostalih mineralnih sirovina pre-
staje da važi:

1. prestankom rada poduzeća i drugog pravnog lica;

2. istekom roka trajanja eksploatacije, odnosno nakon što je
završena eksploatacija odobrene količine ostalih mineralnih si-
rovina;

3. trajnom obustavom radova na eksploatacionom polju;

4. iserpljenjem ostalih mineralnih sirovina na
eksploatacionom polju;

5. kada korisnik odustane od eksploatacije.

Član 140.

Organ koji je odobrio eksploataciju ostalih mineralnih si-
rovina ukinut će odobrenje:

I. ako se daljnjom eksploatacijom ugrožava život i zdravlje
radnika i drugih građana ili imovine većeg obima ili okoline, a
druge mjere predviđene propisima nisu dovoljne da se to spriječi;
12. ako se naknadno utvrdi da se radi o eksploataciji neke od
industrijskih mineralnih sirovina.

Organ iz prethodnog stava može ukinuti odobrenje:

Iako korisnik ne otpočne sa eksploatacijom u roku od-
redenom u odobrenju za eksploataciju;

2: ako se korisnik ne pridržava određenih ograničenja i mjera
za zaštitu objekata od općeg interesa i zaštićenih područja, kao i
drugih uslova i ograničenja određenih u odobrenju za

_ eksploataciju; :
Za KC se Sesplostacticma ostalih mineralnih sirovina ug-
'a ili ometa rad na istraživanju i eksploataciji industrijski

Keralnik ste ginc. ju i eksploataciji industrijskih

, ako korisnik ne plaća naknadu za eksploataciju određenu

SLUŽBENI LISTRBiH

Utorak, 30. novembra 1993. godine

Član 141.

Poduzeće ili drugi korisnici koji vrše eksploataciju ostalih
mineralnih sirovina moraju se pridržavati odgovarajućih propisa
o tehničkim mjerama i o Zaštiti na radu i radnicima obezbijediti
lična zaštitna sredstva.

Član 142.

Nadležni općinski organ uprave vodi evidenciju poduzeća i
drugih korisnika kojima je dato odobrenje za eksploataciju
ostalih mineralnih sirovina i katastar eksploatacionih polja na
kojima se vrši eksploatacija.

VII - NADZOR .
Član 143.

Nadzor nad izvršenjem odredaba ove uredbe i propisima
donesenih na osnovu nje, propisa o tehničkim normativima o
zaštiti na radu, o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova
i standardima vrši Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije,
osim propisa koji se odnose na eksploataciju ostalih mineralnih
sirovina (član 6) čija se eksploatacija vrši površinski.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije nadzor iz stava
1. ovog člana vrši preko rudarskih inspektora.

Nadzor nad izvršenjem propisa na površinskoj eksploataciji
ostalih mineralnih sirovina vrši nadležni općinski organ uprave.
Član 144.

Za republičkog rudarskog inspektora može se postaviti
diplomirani inženjer sa položenim stručnim ispitom i radnim
iskustvom od najmanje pet godina na poslovima tehničkog ruk-
ovodenja u rudarskom poduzeću, a ako vrši nadzor nad jamskim
objektima sa metanom i opasnom ugljenom prašinom, mora
imati radno iskustvo od najmanje tri godine u takvim objektima.

Član 145.

U vršenju nadzora nad primjenom mjera zaštite na radu
rudarski inspektor ima ovlaštenja i dužnosti inspektora rada
utvrdene Zakonom o Zaštiti na radu.

Član 146.

U vršenju nadzora republički rudarski inspektor ima pravo u
svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije i razgledati
sve planove jamskih i površinskih objekata, izvještaja i dnevnika
o radu pojedinih objekata i svu potrebnu dokumentaciju rudarske
organizacije.

Republički rudarski inspektori imaju pravo uzimati uzorke
mineralnih sirovina i pogonskog materijala u cilju ispitivanja.

Republički rudarski inspektor može po potrebi saslušati i
odgovorna lica u rudarskoj organizaciji.

Zabranjeno je ometanje ili sprečavanje inspekcijskog
nadzora na bilo koji način, naročito nasilnim metodama, upotre-
bom sile ili prijetnjom da će se upotrijebiti sila.

Prema okolnostima slučaja na zahtjev rudarskog inspektora,
nadležni organ Ministarstva unutrašnjih poslova dužan mu je
obezbijediti ličnu zaštitu i pružiti pomoć u vršenju inspekcijskog

nadzora.
Član 147.

U vršenju nadzora republički rudarski inspektor kontrolira
naročito da li se: i

1. provode propisane mjere i normativi zaštite na radu pri
rudarskim radovima i propisi o bezbjednosti građana i imovine;

2. istraživanje i eksploatacija industrijskih mineralnih si-
rovina vrši na osnovu odobrenja za istraživanje odnosno
eksploataciju i suglasno tom odobrenju;

3. pri izvodenju rudarskih radova pravilno primjenjuju Pro:
pisi koji se odnose na te radove; )

4. izgradnja rudarskih objekata, postrojenja i uredaja yrši
suglasno projektima i da li stanje ovih objekata odgovara pror
pisima;

5. rudarski radovi izvode po godišnjem planu;

6. vrše rudarska mjerenja, da li se pravilno izraduju ir
dopunjavaju rudarski planovi i ostala dokumentacija potr
pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radov
da li se ažurno vode mjeračke knjige;

7. transport, uskladištenje i rukovanje eksplozivnim m
jalom i tečnim gorivom vrši po važećim propisima;

edovno
ebna za
a kao!

ateri-

Strana 58592/100

godine

ostalih
ropisa
ljediti

UZeća i
ataciju
olja na

pisima
vVima o
radova
ustrije,
eralnih

Z stava

Jataciji
Iprave.

Staviti
radnim
og ruk-
timskim
, mora
sktima.

la radu
ra rada

pravo u
gledati
|evnika
idarske

uzorke
Janja.
Jušati i

cijskog
upotre-

ektora,
| mu je
cijskog

ntrolira
adu pri
novine;
Inih si-
dnosno
ju pro-
aja yrši

ra plor

edovno
ebna za
ya kao!

mater! i-

Utorak, 30. novembra 1993. godine

SLUŽBENI LISTRBiH

___————_Broj24- Strana 585 —

g. vađenje mineralnih sirovina pri istražnim radovima prelazi
u eksploataciju; | "

9. na rukovodnim poslovima nalaze lica koja ispunjavaju
propisane usloveza vršenje tih dužnosti i da li su radnici
osposobljeni za poslove na kojima rade.

Član 148.

Ako se prilikom vršenja nadzora, utvrdi da se rudarsko
oduzeće i poduzeće za istraživanje ne pridržava propisa, re-
ublički rudarski inspektor će pismeno konstatirati nepravilnosti

{ nedostatke i naredit će rješenjem koje se mjere Za njihovo
otklanjanje moraju poduzeti, odredujući pri tome rokove za
njihovo provođenje, kao i rokove u kojima je rudarsko poduzeće
dužno obavijestiti organ rudarske inspekcije o njihovom otklan-
janju.

JA Republički rudarski inspektor. može izreći zabranu rada u
pogonu ili na određenim poslovima ako utvrdi nedostatke i
propuste iz člana 147. ove uredbe. ;

Ako se nedostaci i propusti odnose na mjere Zaštite na radu
ili mjere Za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može
nastati neposredna opasnost po Život i zdravlje radnika i drugih
gradana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim
poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone.

Republički rudarski inspektor dužan je rješenje koje donosi
na osnovu ovog člana dostaviti nadležnom općinskom organu
uprave.

Član 149.

Ako rudarsko i drugo poduzeće ne postupi po rješenju za
otklanjanje nedostataka, republički inspektor zabranit će rad na
poslovima na koje se rješenje odnosi dok se nedostaci ne otklone.

Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno.

Republički rudarski inspektor može narediti da se provede i
mjera zaštite na radu koja nije propisana ukoliko se tom mjerom
otklanja opasnost po Život i zdravlje radnika.

Član 150.

Ako povreda propisa predstavlja prekršaj, privredni prijestup
ili krivično djelo republički rudarski inspektor je dužan da pod-
nese prijavu za pokretanje odgovarajućeg postupka.

Postupci iz stava 1. ovog člana smatraju se hitnim i nadležni
organ je dužan donijeti odluku u roku od 30 dana po podnijetoj
prijavi.

Član 151.

Ako se utvrde nedostaci i nepravilnosti iz člana 148. ove
uredbe, republički rudarski inspektor o tome obavještava organ
upravljanja rudarskog poduzeća i ukazuje na nesavjestan rad
pojedinih odgovornih radnika. 4

Nadležni organ upravljanja i rukovođenja, rudarskog
poduzeća dužan je razmotriti izvještaj iz stava 1, ovog člana io
svom zaključku obavijestiti Ministarstvo energetike, rudarstva i

industrije.
Član 152. ) ,
Republički rudarski inspektor dužan jeodmah na licu mjesta
ispitati uzroke smrtnih i grupnih nesretnih slučajeva, narediti
mjere koje se bez odlaganja moraju poduzeti i u najkraćem roku
dati obrazloženo mišljenje o uzrocima nesreće.

Član 153. I

Ako republički rudarski inspektor utvrdi da poduzeće Za
istraživanje pri istražnim radovim vadi veću količinu industri-
jskih mineralnih sirovina od one koju nužno zahtijevaju istražni
radovi, podnijet će prijedlog nadležnom organu za ukidanje
odobrenja za istraživanje i oduzimanje imovinske. koristi
ostvarene raspolaganjem tim sirovinama.

Član 154. )

U cilju osiguranja što potpunije zaštite na radu radnika,
života i zdravlja građana i sprečavanja nastajanja materijalnih
šteta većih razmjera i zaštite okoline, republički rudarski inspek-
tor dužan je izvršiti inspekcijski nadzor rudarskog poduzeća
najmanje jednom godišnje, a jama sa metanom ili opasnom

ugljenom prašinom najmanje jednom u šest mjeseci.

Član 155.

} Republički rudarski inspektor je dužan da čuva kao službenu
tajnu sve podatke koje je saznao u obavljanju poslova nadzora,
a koji su propisima i aktima poduzeća utvrđeni kao poslovna
tajna.

VIII - KAZNENE ODREDBE
Član 156.

Novčanom kaznom od 1.000.000 do 50.000.000 dinara
kaznit će se za privredni prijestup poduzeće koje ne uplati
ja iz člana 9. ove uredbe u roku propisanom ovom ured-

om.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se
novčanom kaznom od 100.000 do 2,500.000 dinara i odgovorno
lice u poduzeću.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana, poduzeću se
može izreći i zaštitna mjera zabrane bavljenja eksploatacijom
mineralnih sirovina.

Član 157.

Novčanom kaznom od 3.000.000 do 50.000.000 dinara
kaznit će se za privredni prijestup poduzeće:

1. koje vrši eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina
bez odobrenja nadležnog organa (član 8);

2. ne provede propisane mjere zaštite na radu i mjere bezb-
jednosti građana i imovine (čl. 14. 1 141.);

3. obavlja poslove periodičnih pregleda mjerenja i ispiti-
vanja, a ne ispunjava uslove propisane ovom uredbom (član 21);

4. povjeri izradu tehničke dokumentacije, vršenje poslova,
periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvođenja rudar-
skih radova poduzeću ili drugom građanskom pravnom licu koji
ne ispunjava uslove propisane ovom uredbom (čl. 21. i 49);

5. poduzeće u kom je izrađen projekat ako u istome nisu
riješena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih, po-
vršinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primi-
jenjeni propisi o zaštiti na radu, normativi i obavezni bo-
sansko-hercegovački standardi (član 45. stav 1); I

6. koje obavlja poslove na izradi tehničke dokumentacije, a
ne ispunjava uslove propisane ovom uredbom (član 49); |

7. poduzeća u kome je izvršena revizija projekta ako nije
provjerena primjena člana 48. stav 1. u projektu ili ako je revizija
nemarno i nekvalitetno izvršena (član 51. stav 1);

8. nema rudarske planove ili ih redovno ne dopunjava, ili ako
godišnji plan radova na zahtjev ne dostavi Ministarstvu ener-
getike, rudarstva i industrije, ili ne vrši rudarska mjerenja ili ne
vodi knjige rudarskog nadzora (član 58. stav 1. član 60. sta 1. čl.

9(), 91. 1 109);
9, koje izvodi rudarske radove bez odobrenja za izvođenje

radova po projektu (član 61);

10. u izvođenju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju
postrojenja odstupe od odobrenih projekata bez suglasnosti
nadležnog organa (član 63);

11. koje stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i
uređaja prije dobivanja odobrenja Za upotrebu (član 67);

12. oštećeno zemljište ne privede prvobitnoj kulturi od-
nosno drugoj namjeni prema odredbama člana 84. stav 1. ove
uredbe;

" ako koristi neiserpljena polja suprotno odredbi člana 90.
stav 4;

14. ne organizira službu zaštite na radu (član 99. točka 3);

15. ne organizira. službu Za spasavanje i ne snabdije
potrebnom opremom (član 99. toč. 5);

16. ne obezbijedi stalni nadzor nad svim rudarskim ra-
dovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama u svim
smjenama (član 104. stav 1);

17. u jamama ugroženim metanom ili eksplozivnom pra-
šinom ne obezbijedi stalni nadzor nad provjetravanjem (čla

104. stav 2);

18. na poslove tehničkog rukovođenja rudarskim radovima
rasporedi lice koje ne ispunjava propisane uslove (čl. 118. do

122);

Strana 58692/100

||

SLUŽBENI LISTRBiH Utorak, 30). novembra 1993, godine

Strana 586 - Broj 24

_ vrši eksploataciju ostalih mineralnih sirovina
kako Kateći odala određenim u odobrenju (član 132);
2(). vrši eksploataciju ostalih mineralnih sirovina bez odo-
brenja na prostoru koji nije određen u odobrenju (član 134).
jestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se

Za privredni prij 1 k
NOVEeNoVi Ku od 125.000 do 2.500:000 dinara i odgovorno
Član 158.

lice u poduzeću.

Za privredne prijestupe iz čl. 156. i 157. ove uredbe može se
izreći. zaštitna mjera zabrane odgovornom licu, da' obavlja
određene dužnosti u trajanju od šest mjeseci do dvije godine.

Član 159.
Novčanom kaznom od 400.000 do 6.000.000 dinara kaznit
će se za prekršaj poduzeće ili drugo pravno lice akt.
1. koje provjeri izradu tehničke dokumentacije ili reviziju
rojekta licu koje ne ispunjava uslove propisane ovom uredbom
(čl. 49. i 53); Wan. I

2. u propisanom roku ne obavijesti Ministarstvo energetike,
rudarstva i industrije; o grupnom ili teškom nesretnom slučaju i
o uzrocima nesreće, ili u određenom roku ne obavijesti Ministar-
stvo energetike, rudarstva i industrije o obustavi rada (član 75.
stav 1. član 79. stav 1. i član 113);

3. nakon završetka, ili trajnog obustavljanja eksploatacionih
radova ne obavijesti općinsku skupštinu o provedenim mjerama
obezbjedenja (član 84);

4. nakon završene eksploatacije ostalih mineralnih sirovina
ne izvede radove predviđene u članu 151. ove uredbe;

5. ne dozvoli republičkom rudarskom inspektoru ulazak u
poslovne i pogonske prostorije ili razgledanje planova, izvještaja
i druge dokumentacije o. stanju rudarskih radova ili na drugi
način ometa republičkog rudarskog inspektora u vršenju nadzora
(član 146);

6. ne postupi po rješenju republičkog rudarskog inspektora
(član 148. stav 1).

Za prekršaje iz stava 1. toč. 1. i 2. ovog člana kaznit će se
novčanom kaznom od 40)0).()00 do 1.250.00(0) dinara i odgovorno

lice u poduzeću.
Član 160.

Novčanom kaznom od 40)().00() do 2.50)0).00() dinara kaznit
će se za prekršaj zanatska zadruga, udruženje građana i drugo
pravno lice koje se bavi eksploatacijom ostalih mineralnih si-
rovina protivno odredbama člana 128. stav 3. ove uredbe.

Za prekršaj iz prethodnog stava gradanin će se kazniti
novčanom kaznom od 250.()0)(0) do 1.250).0)0)0() dinara.

Član 161.

Novčanom kaznom od 250).()0)() do 1.250.0(0)() dinara kaznit
će se Za prekršaj građanin koji se bavi eksploatacijom mineralnih
sirovina suprotno odredbama ove uredbe kao i građanin koji se
ne pridržava propisa o tehničkim mjerama i zaštiti na radu i koji
ne obezbijedi radnicima lična zaštitna sredstva.

, Član 162.
' Novčanom kaznom od 25.00() dinara kaznit će se na licu
mjesta Za prekršaj:

I. odgovorno lice u rudarskom poduzeću odnosno u drugom
poduzeću ako ne obezbijedi primjenu zaštitnih mjera, ne obezbi-
jedi korištenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, ne
obezbijedi održavanje u ispravnom stanju oruda za rad ili uredaja
injihovu namjensku upotrebu u vezi sa zaštitom na radu (član
jene kratice ze rada ee leja Zali ako de provodi
"ST smis aba člana 1()4. stav 1. ove

Novyčanu kaznu iz stava 1. ovog člana izriče i naplaćui
republički rudarski inspektor na licu eo koplje

u većem

1X- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
E i Član 163.
nici Zatečeni na poslovima izrade tehničke dokumen-
a dan stupanja na snagu ove uredbe, koji su ispimje koli
određene Zakonom o rudarstvu ("Službeni list SRBiH",

br. 18/8(0), 4/84 i 20/88), mogu i dalje obavljati ove poslove, akg
na dan stupanja na snagu ove uredbe imaju pet godina radnog
iskustva na tim poslovima. )

Ostali radnici za obavljanje poslova iz stava 1. ovog člana
dužni su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ove
uredbe položiti stručni ispit za poslove projektiranja.

Član 164.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, odnosno
nadležni općinski organi uprave uskladiće sa odredbama oye
uredbe odobrenja za eksploataciju industrijskih mineralnih si-
rovina odnosno ostalih mineralnih sirovina izdata na osnovu čl
26. i 131. ove uredbe u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na
snagu ove uredbe. i

U postupku iz stava 1. ovog člana naknada iZ člana 9, stav 2,
točka 3. ove uredbe odreduje se u najmanjem iznosu, bez javnog
konkursa i bez javnog nadmetanja ili pribavljanja pismenih
ponuda. N

Clan 165.

Ako poduzeće i drugi korisnici iz člana 165. ove uredbe ne
dobiju odobrenje za nastavak eksploatacije odnosno ako otkažu
dalju eksploataciju dužni su u roku od tri mjeseca postupiti
shodno odredbama čl. 79. do 87. ove uredbe i predati Republici
Bosni i Hercegovini na raspolaganje sve objekte, postrojenja i
uređaje koji služe za eksploataciju bez prava na naknadu.

Izuzetno od stava 1. ovog člana ako se u roku od godinu dana
od dana predaje na raspolaganje Republici Bosni i Hercegovini
objekata, postrojenja i uređaja izda odobrenje za eksploataciju
tog ležišta drugom korisniku, rješenjem o odobrenju utvrdiće se
i pravo na naknadu vrijednosti objekata, postrojenja i uredaja
shodno odredbama Zakona o eksproprijaciji - Pre-čišćeni tekst
("Službeni list SRBiH", br. 12/87 i 38/89).:

Član 166.

Danom stupanja n asnagu ove uredbe prestaje da važi Zakon
o rudarstvu ("Službeni list SRBiH", br. 13/80, 4/84 i 20/88).

Ministar energetike, rudarstva i industrije donijeti će propise
iz člana 7. stav 3., člana 9. stav 3, člana 16. stav 2, člana 48. člana
59, stav 4, člana 89. stav 4. i člana 127. ove uredbe u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Podzakonski propisi doneseni za sprovođenje zakona iz
stava 1. ovog člana primjenjivat će se i po stupanju na snagu ove
uredbe, a najduže do stupanja na snagu propisa iz stava 2. ovog

člana. E
Član 167.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".

PR broj 1581/93 "Predsjednik
4. oktobra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

550
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne !
Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Herce-
govine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OSNOVNOJ ŠKOLI

Clan 1.

U Zakonu o osnovnoj školi ("Službeni list SRBiH", broj
39/9() i "Službeni list RBiH", broj 3/93) u članu 2. u stavu |. rijeć
"devet" zamjenjuje se riječju "osam".

U stavu 2. riječi: "pet i po" riječima: "šest i po".

Clan 2.

U članu 3. stav 1. mijenja se i glasi: Hm

"U osnovnoj školi nastava se izvodi na standardnom knji
ževnom jeziku ijekavskog izgovora konstitutivnih naroda RK;
publike Bosne i Hercegovine, koji se imenuje jednim od tri
naziva: bosanski, srpski, hrvatski".

Stav 3. mijenja se i glasi:

Strana 58793/100

-Bodine

Ve, ako
radnog

g člana
gu ove

dnosno
na ove
Inih si-
lovu čl,
anja na

stav 2,
Javnog
smenih

zdbe ne
otkažu
stupiti
publici
Djenja i
,

au dana
egovini
ataciju
diće se
uredaja
ni tekst

'Zakon
88).

propise
3. člana
od šest

ona iz

igu ove
2. OVOg

anja u

Repub-
Josne 1
Herce-

)M

", broj
1. riječ

n knji-
da Re-
od trl

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24 Stran $a7| |

"Prvo pismo utvrđuje upravni odbor škole, uvažavajući

mišljenje roditelja i sredine iz koje se vrši obuhvat djece".
Član 3.

Član 4. mijenja se i glasi:

"Kada u osnovnoj školi ima najmanje 20) učenika pripadnika
naroda i narodnosti kojima jezik iz člana 3. Zakona o osnovnoj
školi nije maternji jezik, za njih se u školi organizuje i nastava
maternjeg jezika. "

U osnovnoj školi u kojoj se obrazuju učenici samo jedne
narodnosti, cjelokupna nastava izvodi se na jeziku narodnosti, uz
obavezno sa tnekvenie nastave jezika iz člana 3. Zakona o

snovnoj školi".
e U Član 4.

Član 5. mijenja se i glasi:

"Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo da
stiču osnovno obrazovanje i vaspitanje u Republici Bosni i
Hercegovini po odredbama ovog zakona u skladu sa konvenci-
jama, međunarodnim ugovorima i sporazumima Republike
Bosne i Hercegovine sa drugim državama ili međunarodnim
organizacijama".

Član 5.

U članu 17. u stavu 7. riječi: "Službenom listu SRBiH"

zamjenjuju se riječima: "Službenom listu RBiH".
Član 6.

U članu 36. u stavu 4. iza riječi "adaptirani" Zarez i riječi:

"preuzeti iz druge republike i autonomne pokrajine" brišu se.
Član 7.

U članu 37. stav 1. mijenja se i glasi:

"Osnovna škola ima pravila škole koje donosi upravni odbor
osnovne škole".

U stavu 2. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

"Pravilima osnovne škole, pored pitanja uređenih u skladu
sa Zakonom o osnovnoj školi, Uredbom sa zakonskom snagom
o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92 i 8/93) i ovom
uredbom, uređuju se i pitanja koja se odnose na:

U stavu 2. alineja 1. briše se.

Član 8.

Član 49. mijenja se i glasi:

"Učenik od I do IV razreda koji na kraju školske godine ima
jednu nedovoljnu ocjenu može da nastavi obrazovanje u nared-
nom razredu.

Ukoliko učenik iz stava 1. ovog člana sa uspjehom završi
naredni razred, smatra se da je savladao i gradivo prethodnog
razreda.

Učenik od V do VIII razreda koji na kraju školske godine
ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene upućuje se na popravni
ispit. '

Učenik koji ima tri i više nedovoljnih ocjena upućuje se da
ponovi razred".

Član 9.

U članu 53. stav 4. briše se.
Član 10. INT

| Učlanu 54, u stavu 1. riječ "devetogodišnjeg" zamjenjuje se
rječju "osmogodišnjeg".

Član 11.

Član 55. briše se.
Član 12.

U članu 60. stav 1. mijenja se i glasi: ) (

"Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste
osnovne škole, utvrđuje se odgovarajuća visoka, viša i srednja
stručna sprema nastavnika razredne i predmetne nastave |
stručnog saradnika".

Član 13.

Iza člana 60. dodaje se novi član 614, koji glasi:
"Član 61a. ' u
Za učestvovanje u obrazovno-vaspitnom radu i obavljanju
poslovla pod neposrednim rukovodstvom nastavnika, osnovna
škola može izabrati za saradnika: zdravstvenog tehničara, knji-
žnjičara saradnika u nastavi i drugo lice koje ima srednju stručnu
spremu, najmanje III stepen odgovarajućeg usmjerenja .

Član 14.
Član 74. mijenja se i glasi:
Organ upravljanja u osnovnoj školi je upravni odbor škole,
a organ rukovođenja je direktor osnovne škole".
Član 15.
Članovi 75. i 76. brišu se.

Član 16.
Član 77. mijenja se i glasi:
"Osnovnom školom upravlja upravni odbor, koji ima na-
Jmanje pet, a najviše devet članova.
Jedna trećina članova upravnog odbora škole imenuje se iz
reda nastavnika i drugih stručnih radnika, a jedna trećina iz reda
roditelja odnosno staratelja učenika škole".

d Član 17.

Clan 78. mijenja se i glasi:

"Upravni odbor škole, pored poslova utvrđenih u Zakonu o
osnovnoj školi, Uredbom sa zakonskom snagom o ustanovama
i ovom uredbom, obavlja i sljedeće poslove:

- Vrši izbor nastavnika,

- odlučuje o prestanku prava nastavnika, stručnih saradnika
i saradnika na dalji vaspitno-obrazovni rad,

- donosi odluke o broju, organizovanju i ukidanju odjeljenja
osnovne škole,

= razmatra ostvarivanje nastavnog plana i proglrama,

- odlučuje o prigovoru roditelja odnosno staratelja učenika
na rad nastavnika, stručnih saradnika i saradnika,

- daje, na prijedlog nastavničkog vijeća, mišljenje direktoru
osnovne škole o prigovoru nastavnika, stručnih saradnika i
saradnika na ocjenu o radu,

= razmatra odluke i preporuke školskog odbora i preduzima
odgovarajuće mjere,

- vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.

Član 18.

U članu 79. dodaje se novi stav 1, koji glasi:

"Osnovnom školom rukovodi direktor koji se imenuje na
vrijeme od četiri godine i može biti ponovno imenovan".

Dosadašnji stav 1. postaje stav 2.

Član 19.

Članovi 80. i 81. brišu se.

Član 20.

Član 82. mijenja se i glasi:

"Direktor osnovne škole, pored poslova i zadataka ut-
vrdenih u Zakonu o osnovnoj školi, Uredbom sa zakonskom
snagom o ustanovama i ovom uredbom u ostvarivanju obaveza
u rukovođenju osnovnom školom, obavlja i sljedeće poslovle:

- predlaže program vaspitno-obrazovnog rada i aktivnosti za
unapredivanje tog rada u sklopu godišnjeg programa rada,

- odlučuje o rasporedivanju nastavnika i radnika osnovne
škole na određene poslove i Zadatke u skladu sa rezultatima
njihovog rada,

- podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima
vaspitno obrazovnog rada, kao i o materijalnom poslovanju
osnovne škole upravnom odboru škole, osnivaču i pedagoškom
zavodu,

- vrši i druge poslove predviđene pravilima osnovne škole,

Član 21.

Član 83. mijenja se i glasi:

"U cilju povezivanja osnovne škole sa društvenom sredinom
i roditeljima, te jačanju materijalnog položaja škole, os-novna
škola ima školski odbor koga sačinjavaju predstavnici roditelja

učenika, osnivača, nastavnika, državnih organa, ustanova, pre-
duzeća i organizacija sa područja sa kojeg škola prima školske
obveznike.
Rad školskog odbora i njegova prava i obaveze regulišu se
pravilima osnovne škole",
Član 22.
U članu 98. stav 1. tačka 6. briše se.

Strana 58892/100

Si Pi

=
S NU

- ===

|
|
I
|
||

Strana 588 - Broj 24

Član 23.

U članu 7. u stavu 2, članu 8. u stavu 1, članu 15. u stavu 2,
članu 53. u stavu 4, članu 89. u stavu |, članu 91. u stavu 2, članu
10)5. u stavu 1. i u članu 110. u stavu 2. riječ "Socijalistička" u
različitim padežima briše se.

Član 24.

U članu 22. u stavu 2. i u članu 26. u stavu 4. broj "IX"
zamjenjuje se brojem "VIII".
Član 25.

U članu 30. u stavu 3, članu 61, članu 82. u stavu 2. alinejama
2 {4. i učlanu 83. riječ "savjet" u različitim padežima zamjenjuje
se riječima: "upravni odbor" u odgovarajućem padežu.

Član 26.

Učl. 51. i 57, članu 59. u stavu 2, članu 63. u stavu 3, čl. 65.
i 69, članu 85. u stavu 2, članu 78. u stavu 2. i u čl. 86. i 87, riječ
"statut" u različitim padežima zamjenjuje se riječju "pravila" u
odgovarajućem padežu".

Član 27.

U članu 61, članu 82. u stavu 2. alinejama 2. i 4. i u članu 83.
riječ "savjet" u različitim padežima zamjenjuje se riječima:
"upravni odbor" u odgovarajućem padežu.

Član 28.

Član 106. briše se.
Član 29.

Član 107. mijenja se i glasi:

"Postojeće osnovne škole, nakon ispunjavanja uslova ut-
vrdenih u članu 9. Zakona o osnovnoj školi, dužne su da se, u
skladu sa članom 11. Zakona o osnovnoj školi upišu u Registar
osnovnih škola".

Član 30.

U članu 10)8. stav 3. briše se.

Član 31.

Osnovne škole dužne su da donesu pravila škole i usklade
druge opšte akte o odredbama ove uredbe i Uredbe sa zakonskom
snagom o ustanovama, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ove uredbe.

Član 32.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u

"Službenom listu RBiH".
PR broj 1585/93 Zamjenjuje predsjednika

11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.

DODODOOONOONOOOOOOOOOUUDOOOUOOOOOOOOOOOOOOOUUOONOOONNO
551

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Herce-
govine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SREDNJOJ ŠKOLI
Član 1.
a U Zakonu osrednjoj školi ("Službeni list SRBiH", broj 39/9()
i Službeni list RBiH", broj 3/93) član 6. mijenja se i glasi:
Nastava u srednjoj školi izvodi se na standardnom

književnom jeziku ijekavskog izgovora konstitutivnih naroda

Republike Bosne i Hercegovine koji se imenuje jednim od tri

_ naziva: bosanski, srpski, hrvatski.

S Srednja škola je dužna da u cjelokupnoj obrazovno-vaspitnoj
djelatnosti obezbijedi ravnopravnu Zastupljenost oba pin e
inicu i ćirilicu". '

Član 2.
Član 7. mijenja se i glasi:
Kada u srednjoj Školi ima najmanje 3() učenika pripadnika
da Kutanodacski, kojima jezik iz člana 6. Zakona o srednjoj
) naternji jezik, za njih se u školi organizuje i nastav:
eg jećika. J 1 organizuje 1 nastava

SLUŽBENI LISTRBiH

Utorak, 30). novembra 1993. godine

školi u kojoj se obrazuju učenici samo jedne
lokupna nastava izvodi se na jeziku narodnosti
avanje nastave jezika iz člana 6. Zakona o

U srednjoj
narodnosti, cje
uz obavezno savlad
srednjoj školi." a
zadaci Član 3.

Član 8. mijenja se i glasi: i; !

"Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo da
stiču srednje obrazovanje i vaspitanje U Republici Bosni i Her-
cegovini (u daljem tekstu: Republika) po odredbama ovog zak-
ona u skladu sa konvencijama, ugovorima 1 sporazumima
Republike sa drugim državama ili međunarodnim organizaci-

jama." ž
Član 4.

U članu 10. u stavu 1. riječi: "Skupština Socijalističke Re-
publike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Skupština
SRBiH) zamjenjuje se riječima: "Skupština Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Skupština RBiH")".

Član 5.

Član 22. briše se.
Član 6.

U članu 45. u stavu 4. iza riječi "adaptirani" Zarez i riječi:
"preuzeti iz druge republike i autonomne pokrajine" brišu se.

Član 7.

U članu 46. stav 1. mijenja se i glasi:

"Srednja škola ima pravila srednje škole koje donosi upravni
odbor srednje škole".

U stavu 2. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

"Pravilima srednje škole, pored pitanja uređenih u skladu sa
Zakonom o srednjoj školi, Uredbom sa zakonskom snagom o
ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92 i 8/93) i ovom
uredbom, uređuju se i pitanja koja se odnose na:

U stavu 2. alineje 4. i 6. brišu se.

Član 8.

Član 74. briše se.
Član 9.

Član 75. mijenja se i glasi:

"Lica koja su završila odgovarajuće osnovno obrazovanje u
inostranstvu odnosno dijelove srednjeg obrazovanja, mogu se
uslovno upisati u odgovarajuću srednju školu dok se ne izvrši
nostrifikacija odnosno ekvivalencija njihovog svjedočanstva, a
najkasnije do završetka prvog polugodišta."

Član 10.
Član 76. briše se.
Član 11.
U članu 82. riječi: "prema jugoslovenskoj kategorizaciji
sportista", brišu se. a
Clan 12.
Član 93. briše se.
Član 13.

Član 124. mijenja se i glasi:

"Srednjom školom upravlja upravni odbor, koji ima na-
jmanje pet, a najviše devet članova.

Jedna trećina članova upravnog odbora škole imenuje s€ iz
reda nastavnika i drugih stručnih saradnika, a jedna trećina IZ
reda roditelja odnosno staratelja učenika škole."

Clan 14.

Član 125. briše se. i

. Clan 15.

Član 126. mijenja se i glasi:

"Upravni odbor škole, pored poslova utvrđenih u Zakonu o
srednjoj školi, Uredbi sa zakonskom snagom o ustanovama !
ovom uredbom, obavlja i sljedeće poslove:

- vrši izbor nastavnika, ;
= odlučuje o prestanku prava nastavnika, stručnih saradnika
i saradnika na dalji obrazovno-vaspitni rad,

- razmatra plan upisa učenika,

- odlučuje o prigovoru roditelja odnosno staratelja
na rad nastavnika i stručnih saradnika,

- odlučuje o žalbama učenika, odnosno roditelja ili stara
učenika na vaspitno-disciplinsku mjeru,

učenika

telja

Strana 58993/100

zOdine
jedne

Inosti,
ona o

IVO da
i Her-
g zak-
imima
liZaci-

ke Re-
Ipština
osne i

riječi:
1 se.

,
pravni

ladu sa
gom o
ovom

vanje u
ogu se
: izvrši
stva, a

rizaciji

na na-

je se iZ
ćina IZ

konu 0
vama !

-adnika

ičenika

aratelja

Utorak, 30. novembra 1993. godine

SLUŽBENI LISTRBiH

- daje, na prijedlog nastavničkog vijeća škole, mišljenje
direktoru srednje škole o prigovoru nastavnika, stručnih sarad-
nika i saradnika na ocjenu o radu,

- razmatra i druga pitanja. (tvrdena pravilima srednje škole."

an 16.

U članu 127. dodaje se novi stav 1, koji glasi:

"Srednjom školom rukovodi direktor, koji se imenuje za
vrijeme od četiri godine i može biti ponovno imenovan."

Dosadašnji stav 1. postaje stav 2.

Član 17.

Članovi 128, 129, 130. i 131. brišu se.

Član 18.

Član 132. mijenja se i glasi:

"Direktor srednje škole, pored poslova i zadataka utvrđenih
u Zakonu o srednjoj školi, Uredbi sa zakonskom snagom o
ustanovama i ovom uredbom, u ostvarivanju obaveza u ruk-
ovodenju srednjom školom, vrši i sljedeće poslove:

- predlaže program obrazovno-vaspitnog rada i aktivnosti za
unapredivanje tog rađa u sklopu godišnjeg programa rada i
preduzima mjere za njihovo provođenje,

- odlučuje o rasporedivanju nastavnika i radnika srednje
škole na određene poslove i zadatke i vrši njihovo ocjenjivanje
u skladu sa rezultatima njihovog rada,

- podnosi izvještaj o uspjehu i o postignutim rezultatima
obrazovno-vaspitnog rada upravnom odboru škole, osnivaču i
pedagoškom zavodu koji vrši stručni nadzor,

- vrši i druge poslove predviđene pravilima srednje škole."

Član 19.

Članovi 133, 134. i 135. brišu se.

Član 20.
U članu 142. u stavu 1. riječ "Povodom" zamjenjuje se sa
riječju "Programom".
Član 21.

U članu 146. stav-1. mijenja se i glasi:

"Dom učenika ima pravila doma koje donosi upravni odbor
doma učenika". )

Član 22.

U članu 12. u stavu 1, članu 23. u stavu 2. i u članu 151. u

stavu 2. riječ "Socijalistička" u različitim padežima, briše se.
Član 23.

U članu 17. u stavu 4. i u članu 24. u stavu 7. riječi:
"Službenom listu SRBiH", zamjenjuju se riječima: "Službenom
listu RBiH".

Član 24.

U članu 3(), u stavu 2, u članu 38. u stavu 2, članu 99. u
stavu 4. i u članu 123. riječ "savjet" u različitim padežima
zamjenjuje se sa riječima: "upravni odbor" u odgovarajućem
padežu.

Član 25.

U članu 40. u stavu 2, članu 50. u stavu 2, članu 55. u stavu
2, članu 62. u stavu 2, članu 69. u stavu 4, članu 73. u stavu 4,
članu 78. u stavu 2, članu 79. u stavu 2, članu 82, članu 91. u
stavu 2, čl, 89. i 101, članu 102. u st. 3. i 5, članu 103, članu 108,
u stavu 2, čl, 1101 112, članu 113. u stavu 4, čl. 114. 1 118, članu
119. u stavu 4, članu 137. u stavu 1, čl. 138. i 139, članu 143. u
st. 2. i 3. i u članu 146. u stavu 2. riječ "statut" u različitim
padežima zamjenjuje se sa riječju "pravilima" u odgovarajućem
padežu.

Član 26. !

U članu 150. u stavu 2. i u članu 152. u stavu 1. u tač. 10. i
I. riječi: "Skupština SRBiH" u različitim padežima zamjenjuju
se riječima: "Skupština RBiH" u odgovarajućem padežu.

Član 27.

Član 161. briše se.
Član 28. i
Srednje škole dužne su da donesu pravila škole i usklade
druge opšte akte s odredbama ove uredbe i Uredbe sa zakonskom
snagom o ustanovama, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
Snagu ove uredbe.

Član 29.

Ova uredba stupa na snagu d: iavljivanja. u
"Službenom listu RBiH". zu - danom gobjavljivanjajju

PR broj 1586/93 Zamjenjuje predsjednika
II. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.

NODOOOOUONORUOOUOOOOOODONOOOONODOOAOUOONOONUZAOONAGINO
552

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i

Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Herce-
govine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O UNIVERZITETU

Član 1.
Ja U Zakonu o univerzitetu ("Službeni list SRBiH", broj 39/90
i "Službeni list RBiH", broj 3/93) u članu 11. u stavu 1. riječi:
"državnoj, društvenoj, zadružnoj, mješovitoj i privatnoj svojini"
zamjenjuju se riječima: "svim oblicima svojine".
Stavovi 3. i 4. brišu se.
Član 2.
U članu 19. u stavu 4. riječi: "nadležni sud radi brisanja iz
sudskog registra" zamjenjuju se riječima: "osnivača i nadležni
sud koji vodi sudski registar ustanova".

Član 3.
U članu 20). stav 1. briše se.

Član 4.
Član 30. briše se.

Član 5.

U članu 43. u stavu 1. riječi: "Socijalističke Federativne

Republike Jugoslavije i" brišu se.
Član 6.

U članu 49. u stavu 3. riječi: "Socijalističkoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji" zamjenjuju se riječima: "Republici Bosni
i Hercegovini".

Član 7.

U članu 58. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

"Pravila visokoškolske ustanove odnosno pravila uni-
verziteta koji organizuje dodiplomski studij, pored pitanja
uređenih u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o ustano-
vama ("Službeni list RBiH", br. 6/92 i 8/93) i Zakonom o
univerzitetu, obavezno uređuju i:".

Član 8.

U članu 64. u stavu 2. riječi: "osnovi opštenarodne odbrane
i društvene samozaštite" zamjenjuju se riječju "odbrana".
Član 9.
Član 81. mijenja se i glasi:
"Visokoškolskom ustanovom upravlja upravni odbor, koji
ima najmanje pet, a najviše devet članova.

Jedna trećina članova upravnog odbora imenuje se iz reda
nastavnika i saradnika zaposlenih u toj visokoškolskoj ustanovi."
Član 10.

Član 82. briše se.

Član 11.

Član 83. mijenja se i glasi:

"Visokoškolskom ustanovom rukovodi dekan, koji se
imenuje Za vrijeme od dvije godine i može biti ponovo imenovan.

Dekan se imenuje na prijedlog nastavno-naučnog odnosno
nastavno-umjetničkog vijeća iz reda redovnih i vanrednih pro-
fesora koji su u visokoškolskoj ustanovi u radnom odnosu sa
punim radnim vremenom. i A E

Prijedlog za prijevremeno razrješenje dekana, (a)
odnasbo lica iz _ 33. stav 2. pedbe sa zakonskom SnaBom
o ustanovama, može dati i nastavno-naučno odnosno nastavno-
umjetničko vijeće."

Strana 59092/100

SLUŽBENI LISTRBiH

Utorak, 30. novembra 1993. godine

Strana 590 - Broj 24
Član 12.

Član 104. briše se.
Član 13.

U članu 106. riječi: "dana stupanja na snagu ovog zakona"

zamjenjuju se riječima: "prestanka ralnog stanja".
Član 14.

U članu 4. u stavu 1, članu 6. u stavu 1, članu 10. u stavu 5,
članu 13. u stavu 3, članu 34. u stavu 2, članu 42. u stavu 3, članu
89, članu 92. u alineji 3. i u članu 95. u stavu 4. riječ "Socijal-
ističke" u različitim padežima briše se. )

Član 15.

U članu 4. u stavu 1, članu 7. u stavu 2, članu 11. u stavu 2,
članu 13. u stavu 1, članu 14. u stavu 1, članu 15, članu 16. u
stavu 1, članu 85. u st. 1. i 2, članu 89, članu 94. u stavu 2, članu
96. stav 1. u tač. 10. i 12. i u članu 106. riječ "SRBiH" zamjenjuje
se riječju "RBiH". "

Clan 16.

U članu 6. u stavu 2, članu 26. u st. 1. i 3, članu 27. u stavu
4, članu 35. u stavu 2, članu 36, članu 42. u st. 2. i 4, članu 44. u
stavu 2, čl. 45. i 54, članu 55. u stavu 1, članu 63, članu 65. u
stavu 2, članu 67. u stavu 3, članu 69. u stavu 3, članu 71. u stavu
3, članu 73. u stavu 4, članu 76. u stavu 5, članu 77, članu 79. u
stavu 1. uuvodnoj rečenici, članu 8(), članu 84. u stavu 2. u alineji

 5.iu stavu 3, članu 85. u stavu 3, članu 86. u stavu 3, članu 87.
u stavu 3, članu 102. u stavu 2. i u članu 10)3. u stavu 1. u tački
12. riječ "statut" zamjenjuje se rječju "pravila" u odgovarajućem
padežu.

Član 17.

U članu 49. u stavu 3, članu 50. u stavu 1. u tački 2, članu
51, u stavu 1. i u članu 57. riječi: "jugoslovenski državljani" u
različitom padežu zamjenjuju se riječima: "državljani Republike
Bosne i Hercegovine" u odgovarajućem padežu.

Clan 18.

Za vrijeme ratnog stanja miruju prava i obaveze studenata,

ako je to povoljnije za studenta.
Član 19.

Za vrijeme ratnog stanja ne teku rokovi za ponovni izbor u

isto zvanje nastavnika i saradnika, ako je to povoljnije Za nas-
tavnika odnosno saradnika.

Član 20).

Visokoškolske ustanove i univerziteti dužni su da donesu
pravila i usklade druge opšte akte s odredbama ove uredbe i
Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama, u roku od tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 21.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".
PR broj 1587/93 Zamjenjuje predsjednika
1. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, S. r.
DODODOOOOOODOOOOOOOOOOONOOOOONODOOOOOOONOĐOOOOUONUNOGU
553

u Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-

_ like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i

s Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Herce-

govine, donosi

; UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE SA
ZAKONSKOM SNAGOM O NOVINSKOJ AGENCIJI
BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.
U Uredbi sa zakonskom snagom o Novinskoj agenciji Bos
ST RISA. om snag( : genciji Bosne
iHerce; ovine ("Službeni list RBiH", broj 6/93) u člana i. riječi:
PRESS" zamjenjuju se riječima: "BiH PRESS",
" Član 2.
ami 2. tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "Ulic:
a Bret ge. JuJ Idodajuriječi: "Ulica

1

Član 3.

Član 7. mijenja se i glasi: sex /

"Djelatnost Novinske agencije je objektivno informisanje
domaće i inostrane javnosti, a naročito:

- izdavačka djelatnost,

- novinsko-izdavačka djelatnost,

- radio-televizijska djelatnost,

- prikupljanje, obrada i distribucija informacija O privrednim,
političkim, kulturnim, sportskim i drugim događajima i po-
javama u Republici i inostranstvu, ;

- saradnja sa domaćim i inostranim informativnim organi-
zacijama,

= prikupljanje, obrada i distribucija informacija o člancima
odnosno emisijama domaćih i inostranih javnih glasila o
događajima u Republici i inostranstvu,

- izdavanje publikacija za informisanje domaće i inostrane
javnosti i svih zainteresovanih lica,

- organizovanje nastupa i prezentacija političkih stranaka,
ustanova, državnih organa, kulturnih i naučnih institucija,
akademija, društava, udruženja, privrednika, izdavačkih pre-
duzeća i drugih pravnih i fizičkih lica koji za to imaju interes
pred domaćim i stranim novinarima,

- obezbjeđivanje uslova za obavljanje poslova stranim novi-
narima u Republici (telefonske, fax, telex, telefax, radio i tv veze
i slično),

- obavljanje marketinških poslova koji se odnose na promo-
ciju Republike (zastave, značke i drugi simboli),

- prezentacija informacija o inostranim, političkim, privred-
nim, kulturnim i drugim događajima i subjektima domaćoj
javnosti,

- snimanje filmova,

- tehnička obrada filmova,

- iznajmljivanje i distribucija filmova,

- prikazivanje filmova,

- Vršenje usluga reklame i propagande,

- trgovina na malo i veliko neprehrambenim proizvodima i
LO:

a) proizvodi domaće radinosti i umjetničkih zanata,

b) rasturanje dnevnih, periodičnih i povremenih novina,
časopisa i drugih ličnih spisa,

- spoljna trgovina neprehrambenim proizvodima u okviru
svoje djelatnosti,

- vršenje usluga spoljno-trgovinskog prometa u okviru svoje
djelatnosti,

- poovlaštenju republičkih državnih organa priprema, izdaje,
distribuira i vrši promet obrazaca, formulara i publikacija
potrebnih za rad organa uprave,

- vršenje i drugih poslova u skladu sa ovom uredbom i
statutom.

Član 4.

U članu 17. iza stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Za generalnog direktora može biti imenovano lice koje ima
visoku stručnu spremu i ispunjava druge uslove utvrđene statu-
tom Novinske agencije".

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 5.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja U

"Službenom listu RBiH".

Zamjenjuje predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, S. r.
UDNODOVOOOONOOOOOONOUUUOOOU Oo go oononanOona a aaa nana NA NI

554
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne !
Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Herce-
govine, donosi

PR broj 1589/93

Strana 59191/100

_godine

nisanje

ednim,
li po-

oOrgani-

ancima
sila o

Ostrane
ranaka,
itucija,
ih pre-

interes

N novi-
tv Veze

ITOMO-

rivred-
pmaćoj

dima i

lovina,
okviru
1 svoje

izdaje,
ikacija

bom i

\Si:
je ima
statu-

nja u

epub-
sne 1

fTerce-

Utorak, 30. novembra 1993. godine

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE SA
ZAKONSKOM SNAGOM O NAKNADAMA PLATA
POSLANIKA I O PLATAMA FUNKCIONERA KOJE
BIRAJU ILI IMENUJU SKUPŠTINE
DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA

Član 1.

U Uredbi sa zakonskom snagom o naknadama plata pos-
lanika i o platama funkcionera koje biraju ili imenuju skupšti- ne
društveno-političkih zajednica ("Službeni list RBiH", broj 8/93),
u članu 15. riječ "načelnika zamjenjuje se riječju "komandanta".

an 2.

U članu 16. riječi: "zamjenika načelnika Glavnog štaba
oružanih snaga RBiH" zamjenjuju se riječima: "načelnika Gla-
ynog štaba oružanih snaga RBiH, zamjenika komandanta
Glavnog štaba oružanih snaga RBiH".

Član 3.

U članu 17. u prvom i dvanaestom redu riječ "sekretara"
zamjenjuje se riječju "direktora", ua riječi: — "direktora
Vazduhoplovnog servisa republičkih organa" zamjenjuju se
riječima: "direktora Servisa za ugostiteljstvo republičkih organa,
direktora Auto-servisa republičkih organa, podsekretara u Sek-
retarijatu za zakonodavstvo Vlade RBiH".

Član 4.

U članu 18. riječi: "podsekretar u Sekretarijatu za zakono-
davstvo Vlade RBiH" zamjenjuju se riječima: "Zamjenik direk-
tora Servisa za ugostiteljstvo republičkih organa", a riječi:
"sekretarijata i druge službe Vlade RBiH" zamjenjuju se
riječima: "Sekretarijata za zakonodavstvo Vlade RBiH",
pomoćnika direktora Službe za zajedničke poslove republičkih
organa". =

Clan 5.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u

"Službenom listu RBiH".

PR broj 1588/93 Zamjenjuje predsjednika

11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, $. r.
DODOOOOOOOOOOOOOONOOOOOOOOODONOOONOOODONONONODUOANODNU

555

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine, nasjednici od | 1. novembra 1993. godine, donijelo

je
_ ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IZBORU PREDSJEDNIKA I
SUDIJA REDOVNIH SUDOVA

I
Razrješava se dužnosti sudije Višeg suda u Bihaću DŽINIĆ
ESMA, radi samovoljnog napuštanja dužnosti i nedolaska na
posao.
 . I
Razrješava se dužnosti sudije Osnovnog suda u Bihaću
KULENOVIĆ VASVIJA, radi samovoljnog napuštanja dužnosti
1 nedolaska na posao.

II
EN predsjednika Osnovnog suda u Goraždu bira se KULJUH
IV
Za sudije Osnovnog suda u Goraždu biraju se:
- SPAHIĆ AHMED
- POPOVIĆ SAFIJA
- ĐOZO SADETA. u

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-708/93 Zamjenjuje predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.

Ra

SLUŽBENI LISTRBiH

556

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav R.
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i
Heteegovina, nasjednici od 11. novembra 1993. godine, donijelo

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IZBORU PREDSJEDNIKA I
SUDIJA REDOVNIH SUDOVA

I
Razrješava se dužnosti sudije Vrhovnog suda Bosne i Her-
cegovine ŠATOR MEHMED, radi odlaska na drugu dužnost.
II
Razrješava se dužnosti predsjednika Višeg suda u Mostaru
BARBARIĆ MLADEN, radi samovoljnog napuštanja dužnosti
i nedolaska na posao.
ILI
Razrješavaju se dužnosti sudije Višeg suda u Mostaru:
- CRNOGORAC VLADO, sudija, radi samovoljnog
napuštana dužnosti i nedolaska na posao,
- LOVRIĆ VJEKOSLAV, sudija, radi samovoljnog
napuštanja dužnosti i nedolaska na posao,
- KOŽUL ANA, sudija, radi samovoljnog napuštanja duž-
nosti i nedolaska na posao,
- MILJANOVIĆ MILICA, sudija, radi samovoljnog
napuštanja dužnosti i nedolaska na posao.
IV
Razrješavaju se dužnosti sudije Osnovnog suda u Mostaru:
- TANOVIĆ ZLATKO, sudija, radi odlaska na drugu
dužnost,
- DALIPAGIĆ NADA, sudija, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao,
- ZADRO DRINKA, sudija, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao,
- KROČINA SILVANA, sudija, radi samovoljnog napu-
štanja dužnosti i nedolaska na posao.
V
Razrješava se dužnosti sudije Osnovnog suda u Konjicu
ŽILIĆ DAVOR, radi samovoljnog napuštanja dužnosti i nedo-
laska na posao. sa

Za predsjednika Višeg suda u Mostaru bira se ŠATOR
MEHMED, dosadašnji sudija Vrhovnog suda BiH.
VII
Za predsjednika Osnovnog suda u Mostaru bira se
TANOVIĆ ZLATKO, dosadašnji sudija tog suda.
VIII
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-709/93 Zamjenjuje predsjednika

11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.
UUOOOOUOUONONOOOUUAUOONOONNUNOOONONUUOONODONONORNINIŽI

557

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine, na sjednici od 1 1. novembra 1993. godine, donijelo

je
ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU JAVNIH
TUŽILACA I ZAMJENIKA JAVNIH TUŽILACA
I

Razrješava se dužnosti zamjenika Republičkog javnog tu-
žioca TADIĆ MATO, radi samovoljnog napuštanja dužnosti i
nedolaska na posao. u

Razrješava se dužnosti viši javni tužilac u Mostaru MARTI-
NOVIĆ MARKO, radi samovoljnog napuštana dužnosti i nedo-
laska na posao. |

Strana 59290/100

SLUŽBENI LIST RBiH

Ш
Razrješavaju зе dužnosti zamjenika višeg javnog tužioca u

Мо ГА УОМ С AID, radi odlaska па drugu dužnost,
_ VLAHO BERISLAV, radi samovoljnog napuštanja du-

žnosti i nedolaska na posao, ı : п
– HRSTIĆ IVAN, radi затоуо под napuštanja dužnosti i

edolaska na posao. | ;
лече JELAVIĆ DUŠAN, radi samovoljnog napuštanja dužnosti

j nedolaska na posao j |
- ŠOLJIĆ DUŠANKA, radi samovoljnog napuštanja

dužnosti i nedolaska na posao, i : ;
– GACIĆ DOBRIVOJE, radi samovoljnog napuštanja du-

žnosti i nedolaska na posao.
IV

Razrješava se dužnosti osnovnog javnog tužioca u Mostaru

RAIĆ ZDRAVKO, radi samovoljnog napuštanja dužnosti i пе-
dolaska na posao. v

Razrješavaju se dužnosti zamjenika osnoYnog javnog

tužioca u Mostaru:
- DROCA ЗЕМ5О, radi odlaska na drugu dužnost,
_IVANIŠEVIĆ DUBRA VKA, "radi samovoljnog napuštanja

dužnosti i nedolaska na posao,
– PRCOVIĆ TATJANA, radi samovoljnog napuštanja duž-

nosti i nedolaska na posao, |
– KEBO PREDRAG, radi samovoljnog napuštanja dužnosti

i nedolaska na posao.
VI

Razrješava se dužnosti osnovni javni tužilac u Konjicu
JURIŠIĆ MLADEN, radi samovoljnog napuštanja dužnosti i
nedolaska na posao. i cK

Razrješava se dužnosti zamjenika osnovnog javnog tužioca
u Konjicu HALEBIĆ АНМЕТ, radi odlaska na drugu dužnost.
VIII
Za višeg javnog tužioca u Mostaru imenuje sc GLAVOVIĆ
AID, dosadašnji zamjenik višeg javnog tužioca u Mostaru.
IX
Za osnovnog javnog tužioca u Mostaru imenuje se DROCA
ŠEMSO, dosadašnji zamjenik osnovnog javnog tužioca u Mo-
Staru.
Х

Za osnovnog javnog tužioca u Konjicu imenuje sc
HALEBIĆ AHMET, dosadašnji zamjenik osnovnog javnog
tužioca u Konjicu.

XI

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-710/93 Zamjenjuje predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Саше, 5. г.
HHHHHHHHHHHHHHNHHHHHHNHNHWHHHHHHWHHHWWHWHHNWHMNNHMHWHWNRHHMRWMGNNIMDI

558

___Na osnovu Amandmana Li tačka 5. stav 3. na Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine, na sjednici od 1 1. novembra 1993. godine, donijelo

ODLUKU

O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU
JAVNIH TUŽILACA

||
Razrješava se dužnosti zamjenika osnovnog j: i
Razr | | g Javnog tužioca
u Bihaću SARAĆ NIZAMA, radi s j ј
dužnosti i nedolaska па posao. POLO прати
П

Za osnovnog javnog tužioca u Gor: i je 5
те MERE 1 oraždu imenuje se ВА-

је

Utorak, 30. novembra 1993. godine

Strana 592 - Broj 24
III

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-707/93 Датјепјије predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Саше, s. r.

оооооооооооорооооооооооооооидолоооооидооИдИооИИоИИЛОо
559
Ма osnovu Атапатапа Li tačka 5. stav 3. па Ustav Repub-
like Bosne i Hercegovine i člana 61. Uredbe sa zakonskom
snagom o obrazovanju i radu okruga ("Službeni list ВВ", br,
12/92, 14/92, 18/92 i 3/93), Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine, nasjedniciod 11. novembra 1993. godine, donijelo

je
ODLUKU
O IZBORU RATNOG PREDSJEDNIŠTVA
SKUPŠTINE OPŠTINE PALE
| ;

Za predsjednika i članove Ratnog predsjedništva Skupštine
opštine Pale, izabrani su:

I. OBHODŽAŠ SALKO, za predsjednika

2. BRIGA MESUD, za člana

3. ZEC ASIM, za člana

4. BABIĆ HAKIJA, za člana

5. ZELJKOVIĆ DARIO, za člana

6. ĆUTUK NAZIE, za člana

7. KUJOVIĆ OMER, za člana.

П
Ovu odluku objaviti и "Službenom listu ВВ“.
Broj 02-111-699/93 Zamjenjuje predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.

рој ДАЛО ОДО EIN

560

Ма osnovu člana 20. Uredbe sa zakonskom snagom о
okružnim vojnim sudovima ("Službeni list RBiH", br. 12/92,
21/92, 23/92 i 17/93), na prijedlog ministra odbrane,
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od
11. novembra 1993. godine, donijclo je

ODLUKU

О RAZRJEŠENJU LI IZBORU SUDIJA OKRUŽNOG
VOJNOG SUDA MOSTAR - ODJELJENJE KONJIC

||
Razrješava se dužnosti sudija Okružnog vojnog suda Mostar
Odjeljenje Konjic JASNA MARIĆ, na sopstveni zahtjev.
II
Za sudiju Okružnog vojnog suda Mostar - Odjeljenje Konjic
bira se MUSTAFIĆ NESIB.
III ı
Ministarstvo odbrane regulisaće statusna i druga pitanja
газпјезепор i izabranog sudije.
· IV
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-703/93 Zamjenjuje predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Саше, 5. г.
ооооооооооооооооивоооииоооЛОЛОИООИОИИОИООИИИИООИОИИ
561
Na osnovu člana 20. Uredbe за zakonskom snagom о
okružnim vojnim sudovima ("Službeni list RBiH", br. 12/92,
21/92, 23/92 i 17/93), па prijedlog ministra odbranč;
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, па sjednic!
održanoj 11. novembra 1993. godine, donijelo је

Strana 59392/100

E,

UEDEITI
šepub-
nskom
H", br.

Bosne i
onijelo

Ipštine

a
Tr.

gom o

12/92,
Ibrane,
nici od

OG

JIC

Mostar
Konjic

pitanja

som 0
12/92,
|brane;
jednici

Utorak, 30. novembra 1993. godine

ODLUKU

O IZBORU SUDIJA - POROTNIKA OKRUŽNOG
VOJNOG SUDA BIHAC

I

Za sudije-porotnike Okružnog vojnog suda Bihać biraju se:
. POPRŽENOVIĆ DEDO

. MIDŽIĆ MIRZET

RAMIĆ MUHAMED

. ĆIRIĆ JOZO

KEČA MILAN

MUSTEDANAGIĆ HODO

BAJRAKTAREVIĆ NURIJA

DURAKOVIĆ ABID

BASAGIĆ HUSEIN

BILKIĆ SELAM

. ABAZOVIĆ FILMIJA

, HAJRULAHOVIĆ MURADIF

II
Ministarstvo odbrane regulisaće statusna i druga pitanja iz-
abranih porotnika.

PESvesaunBRwN=

—_———

III
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-704/93 Zamjenjuje predsjednika

11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, S. r.
LAODONONEUODOAUNONUNANUUOOOUOOUEENODEDOOONOOODONONANONI

562

Na osnovu člana 20. Uredbe sa zakonskom snagom o
okružnim vojnim sudovima ("Službeni list RBiH", br. 12/92,
21/92, 23/92 i 17/93), na prijedlog ministra odbrane,
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na svojoj sjed-
nici od 11. novembra 1993. godine, donijelo je

ODLUKU

O RAZRJEŠENJU SUDIJE OKRUŽNOG
VOJNOG SUDA GORAZDE
I
Razrješava se dužnosti sudija Okružnog vojnog suda u
Goraždu DUČIĆ ZAHID, radi odlaska na drugu dužnost,

II
Ministarstvo odbrane regulisaće statusna i druga pitanja
razriješenog sudije.
III

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-705/93 Zamjenjuje predsjednika

11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.
DODUDONANONONADODOOONUDODOOOODORODODODOOUDODODEOADENUU

563

Na osnovu člana 11. Uredbe sa zakonskom snagom o
okružnim vojnim sudovima ("Službeni list RBiH", br. 12/92,
21/92 i 23/92) u vezi sa članom 20. Uredbe sa zakonskom
snagom o okružnim vojnim sudovima ("Službeni list RBiH", br.
12/92, 23/92 i 17/93), na prijedlog ministra odbrane,
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na SVOJOJ sjed-
nici od 11. novembra 1993. godine, donijelo je

ODLUKU

O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA OKRUŽNOG
VOJNOG TUŽIOCA U OKRUŽNOM VOJNOM
TUŽILAŠTVU U GORAŽDU

I
Razrješava se dužnosti zamjenika okružnog vojnog tužioca
u Okružnom vojnom tužilaštvu u Goraždu, SIJERCČIC EMIR,
radi odlaska na drugu dužnost.

SLUŽBENI LISTRBiH

Broj 24 - Strana 593

II
Ministarstvo odbrane regulisaće statusna i druga pitanj
IM jodt E S itanja
razriješenog zamjenika okružnog vojnog tužioca. ga Planu
II
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-706/93 Zamjenjuje predsjednika
11. novembra 1993. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo prof. dr Ejup Ganić, s. r.

DODODUDODAODODNODODUDONODOODDOOODIODDOOODODDODUDDONONI
564

Na Osnovu člana 16. tačka 19. Uredbe sa zakonskom snagom
o odbrani ("Službeni list RBiH", br. 4/92, 9/92, 19/92, 11/93 i
17/93), Vlada Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog
ministra odbrane, donosi .

UPUTSTVO

O IZMJENAMA I DOPUNAMA UPUTSTVA
O USLOVIMA I POSTUPKU IZDAVANJA
ODOBRENJA DRŽA VLJANIMA REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE ZA PUTOVANJE U
INOSTRANSTVO NA PRIVREMENI BORAVAK
ZA VRIJEME RATNOG STANJA

1. U Uputstvu o uslovima i postupku izdavanja odobrenja |
državljanima Republike Bosne i Hercegovine za putovanje u
inostranstvo na privremeni boravak za vrijeme ratnog stanja |
("Službeni list RBiH", broj 9/93), u tački 7. u sedmom redu, iza |
riječi "duže" dodaju se riječi: "od jedne godine".

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: .

"Privatno putovanje u inostranstvo obuhvata i putovanje lica |
radi školovanja na nekoj od škola ili univerziteta u inostranstvu".

2. U tački 8. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Odobrenje za privatno putovanje u inostranstvo iz razloga |
predviđenih u tački 7. stav 2. ovog uputstva, može se izdati ako
je to od interesa za Republiku, a nema uslova za tu vrstu
školovanja u Republici i ako za to školovanje dobije saglasnost |
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, odnosno gdje |
to nije moguće, okružnog sekretarijata društvenih djelatnosti".

3. U tački 10., u petom redu, iza riječi "Uputstva" tačka se |
zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: a lica raspoređena na radnu
obavezu podnose i rješenje o oslobađanju od radne obaveze, koje
im na lični zahtjev izdaje nadležni opštinski sekretarijat za I
narodnu odbranu, u skladu sa Uredbom o radnoj obavezi |
("Službeni list RBiH", broj 19/92)". H

4. U tački 11. stav 1., alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja

lasi:
Sl, - za privatna putovanja lica iz tačke 8. stav 3. ovog uputstva !
- okružni sekretarijat odbrane".

5. U tački 12. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Odobrenje za privatno putovanje iz tačke 8. stav 3. ovog
uputstva izdaje se na vrijeme dok traje školovanje na koje je lice
upućeno".

6. U tački 14., iza riječi "kontrolu" dodaju se riječi: "i
evidenciju".

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi:

"Organ koji je izdao odobrenje za putovanje građana u
inostranstvo iz privatnih ili službenih razloga, može produžiti
važnost odobrenja kome je istekao rok uz pravo da preispita
osnovanost produženja u svakom konkretnom slučaju".

7. U obrascima br. 1., 2. i 3., koji čine sastavni dio ovog
uputstva, u dispozitivu se dodaje nova tačka 4., koja glasi:

"4. Imenovani-a je dužan-a da se po završetku odobrenog
putovanja javi organu koji je odobrio putovanje".

8. Ovo uputstvo stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".

V broj 227/93 Potpredsjednik
16. oktobra 1993. godine Vlade RBiH,
Sarajevo mr Hadžo Efendić, s. r.

Strana 59492/100

SLUŽBENI LIST RBiH

Strana 594 – Broj 24

565 |
Ма osnovu člana 118. stav 2. Zakona о državnoj upravi
("Službeni list SRBiH", br. 8/90, 22/90, 10/91 i 14/91 i "Slu-

ist RBiH", br. 4/92, 6/92 i 3/93), ministar za pravosude i

žbeni li . „6 :
upravu u saglasnosti sa ministrom одбгапе, donosi

UPUTSTVO

O SPROVOĐENJU UREDBE SA ZAKONSKOM
SNAGOM O OBRAZOVANJU I RADU OKRUGA U
OBLASTIMA PRAVOSUĐA I UPRAVE

1. Stupanjem na snagu Uredbe sa zakonskom snagom о
obrazovanju 1 radu okruga ("Službeni list КВ", br. 12/92,
14/92, 18/92, 21/92 i 3/93), u djelokrug okružnih sekretarijata
finansija radnih odnosa, pravosuda i uprave odnosno okružnih
sekretarijata pravosuda i uprave iz oblasti praovosuda i uprave
spada vršenje sljedećih poslova: ЕН

– poslovi koji se odnose па nadzor пад osnovnim i višim
sudovima, osnovnih i viših javnih tužilaštava, opštinskih i viših
sudova za prekršaje i kazneno-popravnih organizacija, a
naročito: dali se poslovi vrše uredno i na vrijeme; да li se poslovi
pravosudne, odnosno poslovi odgovarajuće uprave obavljaju u
saglasnosti sa zakonom i drugim propisima;

– ispitivanje pritužbi gradana, državnih organa, poduzeća i
drugih pravnih lica, organizacija i način rada okružnih organa
uprave;

– sprovodenje propisa o upravnom postupku 1 kancelari-
jskom poslovanju kod okružnih i opštinskih organa upravc;

– inspekcijski nadzor u oblasti uprave;

- upravne poslove koji ne spadaju u nadležnost drugog
okružnog organa uprave (član 41, alineja 3).

2. Okružni sekretarijati finansija, radnih odnosa, pravosuda
i uprave u oblastima pravosuda i uprave:

- odgovorni su za stanje u tim oblastima; .

– sprovode smjernice skupština okruga i predsjedništva 1
stavove izvršnog organa;

– izvršavaju i obezbjeduju izvršavanje zakona,.uredbi sa
zakonskom snagom, drugih propisa i općih akata;

- rješavaju o upravnim stvarima u prvostepenom postupku iz
nadležnosti Ministarstva pravosuda 1 uprave i po žalbama
izjavljenih protiv prvostepenih rješenja opštinskih organa
uprave;

– VIŠI inspekcijski nadzor;

- pružaju stručnu pomoć odgovarajućim opštinskim or-
ganima uprave;

– prate stanje i predlažu mjere;

– pripremaju propise i druge opšte akte i vrše druge stručne

poslove za skupštinu okruga, Predsjedništvo i izvršni odbor od
neposrednog interesa za uspješno organiziranje i pripremanje
gradana za uspješno organizovanje 1 pripremanje građana za
oružanu borbu na području okruga (član 29).
___3. Svi poslovi iz tač. 1. i 2. ovog uputstva preneseni su i
izmješteni iz djelokruga Ministarstva pravosuda i uprave, koji je
utvrden članom 8. Uredbe sa zakonskom snagom o organizaciji
republičke uprave ("Službeni list RBiH", br. 18/92, 23/92 i 6/93)
na okružne sekretarijate za finansije, radne odnose, pravosude i
upravu, a odnose se na:

~ obezbjedenje uslova za rad sudovai drugih organa i organi-
Zacija iz alineje 1. tačke 1. ovog uputstva;

- nadzor nad vršenjem poslova pravosudno-sudske uprave;

7 Sprovodenje propisa o opštem upravnom postupku,
posebnim upravnim postupcima i propisa o kancelarijskom pos-
lovanju; P

– inspekcijski nadzor;

– uslove za rad i rad kazneno-popravnih organizacija.

4. U skladu s ovim reduciranim djelokrugom Ministarstva
pravosuđa i uprave, Ministarstvo za vrijeme funkcioniranja ok-
ruga kao posebnih društveno-političkih zajednica, vrši u-pravne

_ i druge stručne pa koji se odnose na:

7 Organizaciju, kadrove, uslove za rad i rad su i-

Republičko nivou Republike, Republičkog OOU
Republičkog Javnog pravobranilaštva, advokature i službe pra-

Utorak, 30. novembra 1993. odine

vne pomoći, nadzor nad „vršenjem poslova sudske-pravosudne
uprave, odnosno poslovi odgovarajuće uprave u navedenim
sudovima i drugim organima; :. e

– pravosudni ispit i ispit za sudije za prekršaje;

- medunarodnu pravnu pomoć IZ nadležnosti pravosudnih
organa; kolizione norme 17 oblasti pravosuđa, pravni položaj
stranaca; i НИ :

– davanje mišljenja drugim republičkim organima uprave i
republičkim upravnim organizacijama na prednacrte i nacrte
propisa u kojima sc predvidaju kažnjiva djela i za iste propisuju
kazne; ИЕ ои
– ekstradicija okrivljenih i osudenih lica;

- pomilovanje osuđenih lica; Nate! ам

– sistem državne uprave; organizaciju 1 način rada organa
uprave; . 2
- sprovodenje propisa o opštem upravnom postupku,
posebnim upravnim postupcima ı propisa о kancelarijskom pos-
lovanju u republičkim i okružnim organima uprave;

- stručni ispit radnika organa uprave; :

- prava i dužnosti republičkih organa u korištenju i raspola-
ganju sredstvima u аггаупој svojini; Me

- političke organizacije, društvene organizacije i udruženja
gradana; .

- organizaciju i kadrove kazncno-popravnih organizacija;

- sistem izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, osim
sankcija koje su stavljene u djelokrug drugog ministarstva;

- poslovanje privrednih jedinica  kazncno-popravnih i
vaspitno popravnih organizacija;

- kolizione norme u oblasti izvršenja krivičnih ı prekršajnih
sankcija;

– prekidi izdržavanja kazne zatvora озидешћ lica; uslovni
otpust osudenih lica;

- stručne ispite radnika kazneno-popravnih i vaspitno-po-
pravnih organizacija i inspekcijski nadzor iz ove oblasti.

Ministarstvo vrši upravne poslove koji ne spadaju u djelok-
rug drugog republičkog organa uprave odnosno upravne organi-
zacije Republike.

5. 5 obzirom da su okružni organi uprave organi okruga kao
posebne društveno-političke zajednice, na njih se, kao i na ok-
ruge primjenjuju posebni propisi (Uredba sa zakonskom snagom ”
o obrazovanju ı radu okruga 1 drugi). Ukoliko takvim propisima
nisu regulisana neka pitanja organizacijskog i funkcionalnog
karaktera, na takva pitanja primjenjuju se propisi koji važe za
opštine, odnosno za organe uprave. To se, u prvom redu, odnosi
na Zakon o državnoj upravi i njegove sprovedbene propise.

6. Odnosi izmedu Ministarstva pravosuda i uprave i ok-
ružnih sekretarijata finansija, radnih odnosa, pravosuda i uprave
zasnivaju se na pravimai dužnostima utvrđenim Ustavom RBiH,
zakonom i Uredbom sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu

okruga, kao i na uzajamnoj saradnji, međusobnom
obavještavanju, dogovaranju, razmjeni iskustava i stručnoj
pomoći.

7. Okružni sekretarijati finansija, radnih odnosa, pravosuđa
i uprave obavezni su dostavljati Ministarstvu pravosuđa i uprave
na mišljenje prednacrte, nacrte i prijedloge propisa iz oblasti
pravosuda i uprave koje budu pripremali za okružne organe U
smislu odredbe stava 2. član 4. Uredbe sa zakonskom snagom 0
obrazovanju i radu okruga.

8. Okružni sekretarijati finansija, radnih odnosa, pravosuda
i uprave dužni su dostaviti Ministarstvu pravosuda i uprave SVOJE
propise i drugog opšteg akta iz oblasti pravosuđa i upravc U roku
od deset dana od dana njihovog donošenja.

9. Ovo uputstvo stupa na snagu odmah i objaviće se U
"Službenom listu RBiH".

Broj 01-021-354/93
28. avgusta 1993. godine Ministar
Sarajevo Ranko Nikolić, 5. г.

566 :
Na osnovu člana 57. stav 1. Pravilnika o uslovima i načinu
obavljanja obavezne imunizacije, seroprofilaksa i ћепиорго“
filakse protiv zaraznih bolesti i o licima Која podliježu 9]

Strana 59593/100

godine
Osudne
zdenim
sudnih
položaj
Drave i

nacrte
PIsuju

Organa
tupku,
m pos-
ispola-
uženja
cija;

; Osim
a;
vnih_i
ršajnih
islovni
no-po-

ljelok-
rgani-

ga kao
na ok-

1agom

pisima
1alnog
aže za
odnosi
Je.

i ok-
iprave
RBiH,

iradu
)bnom
ručnoj

osuda
iprave
)blasti
rane U
gomo

osuda
svoje
u roku

seu

jačinu
Iopror
žu toj

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24 - St 998 =

obavezi ("Službeni list SFRJ", broj 68/91), koji je preuzet kao
republički propis Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju
A primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini

rimjenjuju kao republički zakoni ("Službeni list RBiH", broj
2/92), Ministarstvo zdravlja, izdaje

NAREDBU

O SPROVOĐENJU PROGRAMA OBAVEZNIH
IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE
U RATNIM USLOVIMA

1. Uzrast djece koja podliježu obaveznoj imuniZaciji

a) vakcinaciji podliježu sva djeca u prvoj godini života,

b) vakcinaciji podliježu sva djeca u drugoj godini života koja
nisu primarno vakcinisana u prvoj godini ili kod kojih na osnovu
pregleda na mjestu aplikacije vakcine ne postoji mali ožiljak,

c) prva revakcinacija sve djece u sedmoj godini života,

d) druga revakcinacija sve djece u 14. godini života.

2. Uputstvo za izvodenje revakcinacije
a) revakcinacija se izvodi bez prethodne tuberkulinske
robe,
I b) doktor medicine će prije izvođenja revakcinacije izvršiti
klinički pregled djeteta, uz primjenu kontraindikacija izvršiti
revakcinaciju djece protiv tuberkuloze.
3. Kontraindikacije za vakcinaciju i revakcinaciju

a) epidemiološki podatak o oboljevanju od tuberkuloze u
bližoj porodici,

b) febrilno stanje,

c) zarazne bolesti do kraja rekonvalescencije,

d) teška oboljenja hematopotskoga aparata,

e) srčana oboljenja u fazi dekompenzacije,

f) stanja umanjenog imuniteta nastala usljed terapije kortik-
osteroidima, zračenjima i citostaticima,

g) stanja umanjenog imuniteta kod nosioca HIV antitijela ili
oboljelih od AIDS-a,

h) stanja poslije primjene transfuzije krvi, odnosno imuno-
globulina do isteka tri mjeseca, a poslije eksangivino transfuzije
6 mjeseci,

i) smanjene težine novorođenčadi manje od 2/3 od normalne
težine ili drugi znaci životne nemoći novorođenčadi,

j) kod veće podhranjenosti i iscrpljenosti.

4. Sastav vakcine

BCG vakcina je sastavljena od kulture bacila bovinog tipa
kojoj je posebnom tehnikom oduzeta virusnost te je postala
neškodljiva.

5. Način vakcinisanja

BCG vakcina se daje interdermalno u predio deltoidnog
mišića lijeve nadlaktice u dozi od 0,1 ml suspenzije. (Na granici
donje 2/3 i 1/3 gornje nadlaktice).

6. Postvakcinalne reakcije

1. Rijetka komplikacija je BECEGIT (limphadentis acill. I.
sin.) koji se najčešće javlja prije isteka šest mjeseci, a može biti
obični i sipurativni. Ova pojava je očekivana reakcija organizma
i obično prođe bez problema, u izuzetnim slučajevima potrebno
je i specifično liječenje. paeg

2. Kohov fenomen: ulceracija i nervoza nakon 48 h se javlja
kod djece koja su spontano inficirana sa Bacil. k. (tbc).

7. Vrijeme izvodenja Bai
Vakcinacije i revakcinacije se mogu izvoditi u svim mje-
secima 1993. godine, s tim da se ne prekidaju vakcinacije i
revakcinacije protiv drugih zaraznih bolesti. Najmanji razmak
između prethodne vakcinacije treba da iznosi 3(0) dana. Poslije
izvršene imunizacije protiv tuberkuloze, imunizacija protiv
drugih zaraznih bolesti može početi po isteku 42 dana. ———
8. Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".
Broj 06-5-73/93
12. novembra 1993. godine
Sarajevo

Ministar
prof. dr Mustafa Beganović, s. r

567

Na osnovu člana 37. stav 5. Zakona o zaštiti civilnih žrtava
rata - Prečišćeni tekst ("Službeni list SRBiH", br. 34/84, 41/87,
41/89 i 33/90)), ministar za izbjeglice i socijalnu zaštitu, izdaje

NAREDBU

O USKLAĐIVANJU MJESEČNIH NOVČANIH
IZNOSA PRIMANJA CIVILNIH ŽRTAVA RATA
OD 1. AVGUSTA 1993. GODINE
_ |. Mjesečni novčani iznosi civilne invalidnine, dodatka za
njegu i pomoć drugog lica, dodatne novčane pomoći, dodatka za
člana porodice nesposobnog za rad i dodatka za samohranost,
kao i imovinski cenzus povećavaju se za 12,61% u odnosu na
isplate izvršene u junu 1993. godine, i to počev od 1. avgusta
1993. godine i iznose:
I) CIVILNA INVALIDNINA
I grupa - 100% tjelesnog oštećenja
za lica kojima je za osnovne životne
potrebe potrebna njega i pomoć
drugog lica
II grupa - 100% tjelesnog oštećenja
III grupa - 90% tjelesnog oštećenja
IV grupa - 80% tjelesnog oštećenja
V grupa - 70% tjelesnog oštećenja
VI grupa - 60% tjelesnog oštećenja

391.548 dinara
284.302 dinara
214.327 dinara
171.814 dinara
113.297 dinara

70.141 dinara

2) Dodatak za njegu i pomoć drugog lica 258.942 dinara
3) Dodatna novčana pomoć 92.070 dinara
4) Dodatak za člana porodice

nesposobnog Za rad 46.007 dinara
5) Dodatak za samohranost 46.007 dinara
6) Imovinski cenzus 67.844 dinara

2. Dodatna novčana pomoć iznosi 92.070 dinara ako
mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 67.844 dinara.

3. Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH", a tač. 1. i 2. primjenjivaće se od 1.
avgusta 1993. godine.

Broj 04/02-534-318/93
1. novembra 1993. godine Ministar
Sarajevo prof. dr Arif Smajkić, s. r.
UODOOOUOOVOOUOOOUOOOOOOO NUN UNU OONOONONONUNOONONADUNINA

568

Na osnovu člana 95. stav 3. Zakona o srednjoj školi ("Slu-
žbeni list SRBiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH", broj 3/93)
i člana 6. Uredbe sa zakonskom snagom o priznavanju stečenog
obrazovanja u inostranstvu državljanima Republike Bosne i
Hercegovine koji su izbjegli za vrijeme ratnog stanja ("Službeni
list RBiH", broj --), ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta,

donosi
PRAVILNIK
O DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOKUMENTACIJI
I EVIDENCIJI U SREDNJOJ ŠKOLI

Član 1.

U Pravilniku o dokumentaciji i evidenciji u srednjoj školi
("Službeni list SRBiH", broj 25/91 i "Službeni list RBiH", br.
5/92 i 22/92) iza člana 7. dodaje se novi član 7-a, koji glasi:

Izuzetno u uslovima rata, učenicima koji su izgjegli u inos-
transtvo i završili razred odnosno obrazovanje u srednjoj školi,
a kojima je verifikovana inostrana škola izdala potvrdu ili uvjer-
enje sa ocjenama, okružni sekretarijat društvenih djelatnosti
odnosno organ za obrazovanje, nauku, kulturu i sport nadležan
za područje na kome lice ima prebivalište ili je privremeno
nastanjeno, odnosno diplomatsko i konzularno predstavništvo
Republike Bosne i Hercegovine u inostranstvu za lice koje se
privremeno nalazi u inostranstvu, izdaje svjedočanstvo.

Nadležni organ iz stava 1. ovog člana, u svrhu izdavanja
svjedočanstva vodi matičnu knjigu u koju unosi, pored opštih
podataka i sve podatke iz potvrde ili uvjerenja koje je učenik

dobio od inostrane škole: vrsta obrazovanja, razred, predmete,

ocjene iz predmeta i opšteg uspjeha, te vladanje učenika."

Strana 59693/100

__Strana 596 - Broj 24
Član 2.
Iza člana 8. dodaje se novi član 8-a, koji glasi:
"Član 8-a. i
Izuzetno, u uslovima rata, matična knjiga može se štampati
i na formatu veličine 25x35 ili 20x30 cm, a povezuje se za 100
i 150 učenika."
Član 3.

Iza člana 40. dodaje se novi član 40-a, koji glasi:
"Član 40-a

izuzetno, u uslovima rata, srednja škola dužna je da pored
odjeljenske knjige iz člana 23a- Pravilnika o dopunama Pravil-
nika o dokumentaciji i evidenciji u srednjoj školi, vodi i sljedeću
evidenciju:

1 tabelarni pregled brojnog stanja učenika u školskoj godini,
koji se štampa na obrascu broj 19a;

2. tabelarni pregled brojnog stanja učenika u srednjim ško-
lama pri mjesnim zajednicama, koji se štampa na obrascu broj
19b;
3. evidentni list o nastavnicima srednje škole, koji se štampa
na obrascu broj 19c;

4. evidentni list o ostalim radnicima srednje škole, koji se
štampa na obrascu broj 19d;

5. tabelarni pregled uspjeha učenika u učenju i vladanju, koji
se štampa na obrascu broj 19e;

6. tabelarni pregled brojnog stanja i uspjeha polaznika -
vanrednih kandidata, koji se štampa na obrascu broj 197;
| 7. tabelarni pregled prostora u kojem sc izvodi nastava, koji
se štampa na obrascu broj 19g."

Član 4.

Dokumentacija i evidencija propisana ovim pravilnikom
vodi se i u srednjim školama, specijalnim srednjim školama i
odjeljenjima, koje su organizovane u inostranstvu.

Član 5.

U uslovima rata, ako srednja škola nema mogućnosti da
nabavi štampane obrasce, može ih sama uraditi u skladu sa
propisanim obrascima u ovom pravilniku.

Član 6.

Obrasci br. 192, 19b, 19с, 194, 19e. 19f. i 19g, sastavni su
dio ovog pravilnika.

Član 7.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu-
žbcnom listu RBiH".
Broj 03-021-671/93

1. novembra 1993. godine
Sarajevo

Ministar
prof. dr Enes Duraković, s. r.

"Tabelarni pregled brojnog stanjaučenika u matičnoj školi u
školskoj ............ godini

- en .____м.ћ.___

Struka –
obrazovni

| Naziv matične škole

|
1

|=

| _,

(ен |

Вгој
odjeljenja

СР је

Obrazac br. 198

Tabelarni pregled brojnog stanjaučenika u srednjim
školama pri mjesnim zajednicama u školskoj ...... godini

II razred
IV |Sveg| III
a

IV
step | step
4 5 6

iz koje je učenik Sveg
a

UČENIKA

UKUPNO

ODJELJENJA

Obrazac br. 19b

Strana 59785/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.7 od 100; 12% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Predmet

akademija | stru- ој.
- fakultet | čne | nastavnik
(navesti |spre-| predaje

Ime i prezime
nastavnika

Rad u drugoj školi
u okviru 42-časovne
radne sedmice

Napomena
oi Br.
Naziv škole «ati

godina
radnog
staža sa

1.9.
1993.

B

„| Naziv škole -
- mjesne
zajednice

Obrazac br. 19c

Bvidentni list o ostalim radnicima - školska ......... godina

Završena

i; и. Stepen ЕРЕ,
struku)

2

A: Rukovodni radnici

;

Obrazac br. 194 - strana 1.

Bvidentni list o ostalim radnicima - školska ......... godina

| Završena

| akademija -

ИЕ ан такија,

| 8: Saradnici u nastavi: pedagog, psiholog, bibliotekar, ruk. nas. teh. опуса zadataka

SI)

~

=

Strana 59881/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 80.7 od 100; 18% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Strana 598 - Broj 24

м

|

D: Radnici na održavanju objekta - domari

Ukupno
punih |Sedmični
godina | fon
radnog | с
staža sa

1.9.
1993.

_ _______LONKEEO

Naziv škole Mati

Obrazac br. ]

SLUŽBENI LIST RBiH

9d - strana 2.

Utorak, 30. novembra 1993, odine

Tabelarni pregled opšteg uspjeha učenika na kraju školske

SEP
lič. |dob vol | ер:

HE

И
SEO
=
|.

=:
|
|---1

-| 121 | 122. | 12,3 | 5у- |

>
==
~
e

Tabelarni pregled uspjeha u vladanju
na kraju školske .......... godine

Осјепе iz vladanja ~

Zadovo-
ljava

Pri-
mjerno

dobro

Izostanci
Neoci- Oprav- Neop-

jenjeno ravdano

Isklju-
čeno 17.
škole

Loše

Obrazac br. 19e

Tabelarni pregled učenika koji su završili obrazovanje u
školskoj .......... godini

Strana 59990/100

— a

anja

lovo-
ava

e

U

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24 - Strana

Tabelarni pregled prostora u školskoj +... godini

Učionice Ostali
prostor

Tabelarni pregled opšteg uspjeha polaznika - kandidata u
školskoj .--------- godini

j TI rok

Obrazac br. 19 g

UPUTSTVO ZA POPUNU
EVIDENTNOG LISTA O NASTAVNICIMA

||

(ze jedinstvene obrade podataka za sve škole, tabela se popunjava

| sljedećim redoslijedom:

A) Prvo se popunjavaju podaci za nastavnike koji su u stalnom
radnom odnosu u matičnoj školi i to:

1) nastavnici opšte obrazovne nastave
2) nastavnici stručno-teoretske nastave
3) nastavnici praktične nastave

Ukoliko ima slučajeva da jedan nastavnik izvodi nastavu iz opšte

obrazovnih i stručno-teoretskih predmeta ili nastavu stručno

teoretskih predmeta i praktičnu nastavu, po pravilu se podaci za
|sve ove nastavnike unose u kategoriju one nastave u kojoj

| nastavnik ima veći broj časova.

B) Nakon popune podataka o nastavnicima kojisu u stalnom
radnom odnosu u školi, slijedi unošenje podataka o
nastavnicima iz drugih srednjih škola koji drže nastavu u ovoj
školi odnosno mjesnoj zajednici Za koju je zadužen direktor
matične škole. Za ove nastavnike u koloni 9 treba navesti naziv

| njihove matične škole.

IC) Nakon što se navedu podaci o nastavnicima pod A) i B),

slijedi unošenje podataka o spoljnjim saradnicima u školi,

| ili u školi u mjesnoj zajednici za koju je škola zadužena.

|Za sve nastavnike u koloni 3. treba navesti pored škole, akademije -

fakulteta, i užu struku, a posebno Za nastavnike
praktične nastave (npr. KV ili VK metalostrugar)

= on

Tabelarni pregled polaznika - vanrednih kandidata u
školskoj .....+---. godini

Broj vanrednih kandidata- |
polaznika

Obrazovni
profil -
- zanimanje

=
s
Se

ODOOOOONONOOOOO OV ONUONOOOOOONODOAOONOOUNONUNOUDONONANINI
569

Na osnovu člana 21. Zakona o osnovnoj školi ("Službeni list
SRBiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH", broj 3/93), Ministar-
stvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donosi

NASTAVNI PLAN | PROGRAM
ZA OSNOVNU ŠKOLU

I

Nastavni plan i program za osnovnu školu obuhvata:

1. Nastavni plan sa brojem nastavnih sedmica potrebnih za
realizaciju programa i brojem nedjeljnih časova za svaki pred-
met.

2. Nastavni program svih predmeta sa sadržajem tih pred-
meta za sve razrede osnovne škole od I - VIII razreda.

Nastavni program obuhvata sljedeće predmete: :
1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost,

G
=
E
'o
3
=

Obrazac br. 19f

Strana 60092/100

Strana 600 - Broj 24
2. Strani jezik (engleski, francuski, njemački, ruski),
3. Arapski jezik,

4. Likovna kultura,
5. Muzička kultura, PI
6. Fizičko i zdravstveno vaspitanje,
7. Poznavanje prirode i društva,
8. Poznavanje društva,
9. Poznavanje prirode,
10. Historija - Povjest,
11. Geografija - Zemljopis,
12. Matematika,
13. Fizika,
14. Hemija - Kemija,
15. Biologija, Se j
16. Osnovi tehničkog vaspitanja i obrazovanja,
17. Osnovi informatike i računarstva,
18. Domaćinstvo. li

Ovim nastavnim planom i programom utvrđenjecilj i zadaci
za svaki predmet, programski sadržaji, obim i fond nastavnih
časovu za svaki predmet.

III

Ovaj nastavni plan i program primjenjivaće se u svim

razredima osnovne škole u školskoj 1993/94. godini.
IV

Ovaj nastavni plan i program objaviće se u "Službenom listu

RBiH".

Broj UP-()3-611-167
1. septembra 1993. godine Zamjenik ministra
Sarajevo prof. dr Enes Duraković, s. r.

570

Na osnovu člana 31. Zakona o srednjoj školi ("Službeni list
SRBih", broj 39/90 i "Službeni list RBiH", broj 3/93), Ministar-
stvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na prijedlog Re-
publičkog pedagoškog zavoda Sarajevo, a po pribavljenom
mišljenju Komisije za davanje mišljenja o nastavnom planu i
programu tehničke i srodne škole i stručne, donosi

KONCEPCIJU

SREDNJE TEHNIČKE I SRODNE ŠKOLE I NASTAVNE
PLANOVE I PROGRAME ZA SREDNJE TEHNIČKE I
SRODNE ŠKOLE

I
Utvrđuje se koncepcija srednje tehničke i srodne škole kao
osnova za izradu nastavnih planova i programa za I, II, III i IV
godinu obrazovanja u srednjim tehničkim i srodnim školama.

II
Utvrduju se nastavni planovi sa brojem nastavnih sedmica i
sedmičnim fondom časova za I, II, INI i IV razred srednjih
tehničkih i srodnih škola i to:

1. Mašinsku tehničku školu

2. Elektrotehničku školu

3. Gradevinsku tehničku školu

4. Saobraćajnu tehničku školu

5. Željezničku tehničku školu

6. Drvopreradivačku tehničku školu e
7, Grafičku tehničku školu

8. Poljoprivredno-tehničku školu
9. Geodetsku tehničku školu
10. Šumarsku tehničku školu
11. Ekonomsku školu
12. Ugostiteljsko-turističku školu
13. Birotehničku školu

14. Srednju policijsku školu

KC 15. Medicinsku i zubotehničku školu

SLUŽBENI LISTRBiH

Utorak, 30. novembra 1993. godine

16. Veterinarsko-tehničku školu
17. Rudarsko-geološku tehničku školu
18. Hemijsko-tehnološku tehničku školu
19. Metaluršku tehničku školu
2(). Tekstilnu tehničku školu
21. Kožarsku tehničku školu

III

Utvrđuju se nastavni programi za predmete, I, II, III i IV
razreda:
1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost
2. Strani jezik:
- Engleski jezik
- Francuski jezik
- Njemački jezik
- Ruski jezik ;
- Uputstvo za realizaciju programa
3. Historiju - povijest
4. Sociologiju
5. Odbranu i zaštitu
6. Fizički i zdravstveni odgoj
7. Matematiku
8. Fiziku
9. Hemiju - kemiju
10. Biologiju
11. Geografiju - zemljopis
12. Osnove informatike i računarstva

+ Nastavnim programima utvrdeni su ciljevi i zadaci, program-
ski sadržaji po predmetima, obim i fond nastavnih časova za
svaki predmet, profil i stručne spreme nastavnika koji mogu
izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u srednjim tehničkim
i srodnim školama.

IV
Utvrduju se nastavni programi stručnog obrazovanja za I
razred u srednjim tehničkim i srodnim školama i to:

. Mašinske tehničke škole

. Elektrotehničke škole

. Saobraćajne tehničke škole
eljezničke tehničke škole

. Drvopreradivačke tehničke škole
. Grafičke tehničke škole

. Geodetske tehničke škole

. Poljoprivredne tehničke škole

, Šumarske tehnike škole

10. Građevinske tehničke škole

11. Ekonomske škole

12. Ugostiteljsko-turističke škole

13. Birotehničke škole

14. Srednje policijske škole

15. Medicinske i zubotehničke škole
16. Veterinarske tehničke škole

V
Ovi nastavni planovi i nastavni programi primjenjivaće se U
školskoj 1993/94. godini.

DGIHAURBWID—_

VI
Ovi nastavni planovi i nastavni programi objaviće SC u
"Službenom listu RBiH".

Broj UP-1-()3-611-427/93
I. oktobra 1993. godine Zamjenik ministra
Sarajevo prof. dr Enes Duraković, S. I.

DODODOOOUOOUOOOOOOUOUOOUOUODOOUOOUUOOO NU NO DONU JUNA ONI!
571

Na osnovu člana 31. Zakona o srednjoj školi ("Službeni la
SRBih", broj 39/9(0) i "Službeni list RBiH", broj 3/93), Ministar
stvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na prijedlog Re
publičkog pedagoškog zavoda Sarajevo, a po pribavljeno!'.
mišljenju Komisije za davanje mišljenja o nastavnom planu !
programu tehničke i srodne škole i stručne škole, donosi

Strana 60191/100

I i IV

ogram-
Ova za
i mogu
ničkim

ja za I

će se U

e se U

eni list
inistaf-
og Re
Ijenom
planu U

Utorak, 30. novembra 1993. godine

KONCEPCIJU

SREDNJE STRUČNE ŠKOLE
I NASTAVNE PLANOVE I PROGRAMEZA SREDNJE
STRUČNE ŠKOLE
I
Utvrđuje se koncepcija srednje stručne škole kao osnova za

izradu nastavnih planova i programa za I, II, III i IV godinu
obrazovanja.

MI
Utvrđduju se nastavni planovi sa brojem nastavnih sedmica i

sedmični fond časova za I, II, III i IV razred za srednje stručne
škole, i to:

1. Mašinsko-strojarska stručna škola

2. Elektrotehnička stručna škola

3. Drvopreradivačka stručna škola

4. Šumarska stručna škola

5. Poljoprivredno-prehrambena i veterinarska

stručna škola

6.Trgovinska stručna škola

7. Ugostiteljsko-turistička stručna škola
8. Birotehnička stručna škola

9. Hemijsko-tehnološka stručna škola
10. Metalurško-vatrostalna stručna škola
11. Tekstilno-kožarska stručna škola
12. Rudarska stručna škola
13. Građevinska stručna škola
14. Saobraćajno-prometna stručna škola
15. Zanatska škola

III
Utvrđuju se nastavni programi |, II, III i IV razreda za
sljedeće predmete:

1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost,
2. Strani jezik:
- Engleski jezik
- Francuski jezik
- Njemački jezik
- Ruski jezik,
. Historiju - povijest,
. Sociologiju,
. Odbranu i zaštitu,
. Fizički i zdravstveni odgoj,
. Matematiku,
. Fiziku,
. Hemiju - kemiju,
10. Biologiju,
11. Geogratiju - zemljopis,
12, Osnove informatike i računarstva

ODGIDHDHNPN

Nastavnim programima utvrđeni su ciljevi i zadaci, program-
ski sadržaji po predmetima, obim i fond nastavnih časova Za
svaki predmet, profil i stručna sprema nastavnika koji mogu
izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta u srednjim stručnim
školama.

IV
Utvrduju se nastavni programi stručnog obrazovanja za I
razred u srednjim stručnim školama, i to:

1. Mašinske - strojarske stručne škole,
2. Elektrotehničke stručne škole,
3. Drvopreradivačke stručne škole,
4. Šumarske stručne škole,
5. Poljoprivredno-prehrambene
i veterinarske stručne škole,
6. Trgovinske stručne škole,
7. Ugostiteljsko-turističke stručne škole,
8. Birotehničke stručne škole,
9. Građevinske stručne škole,

SLUŽBENI LISTRBiH

Broj 24 - Strana 601

10. Saobraćajno-prometne stručne škole,
11. Zanatske škole.
V

Ovi nastavni planovi i nastavni programi primjenjivaće se u
školskoj 1993/94. godini. H nemJen)

Ovi nastavni planovi i nastavni programi objaviće se u
"Službenom listu RBiH". die i }

Broj UP-1-03-611-428/93
1. oktobra 1993. godine Zamjenik ministra
Sarajevo prof. dr Enes Duraković, s. r.

572

Na osnovu člana 31. Zakona o srednjoj školi ("Službeni list
SRBiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH", broj 3/93), Ministar-
stvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donosi

NASTAVNI PLAN | PROGRAM
ZA I, IL, III 1 IV RAZRED GIMNAZIJE

I

Nastavni plan i program za gimnaziju - opšti smjer,
obuhvata:

1. Nastavni plan sa brojem nastavnih sedmica i brojem
nedjeljnih časova za svaki predmet;

2. Nastavni program predmeta za I, II, II i IV razred sa
sadržajem tih predmeta.

Nastavni program obuhvata sljedeće predmete:

Bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost,
Strani jezik I,

. Strani jezik II,

. Arapski jezik,

. Latinski jezik,

. Historija - Povijest,

. Geografija - Zemljopis,
. Filozofija sa logikom,

. Psihologija,

, Sociologija,

11. Odbrana i zaštita,

12. Matematika,

13. Fizika,

14. Hemija - Kemija,

15. Biologija,

16. Informatika i računari,
17. Likovna kultura,

18. Muzička kultura,

19. Fizičko vaspitanje.

EZOSKIOANPRPAN-

Ovim nastavnim planom i nastavnim programom utvrđen je
cilj i zadaci, programski sadržaji po predmetima i obim, fond
nastavnih časova za svaki predmet, profil i stručna sprema nas-
tavnika koji mogu izvoditi nastavu odgovarajućeg predmeta.

NI

Ovaj nastavni plan i program primjenjivaće se u školskoj
1993/94. godini.
IV
RBIPVE nastavni plan i program objaviće se u "Službenom listu
iH".

Broj UP-03-611-167/93
1. septembra 1993. godine Zamjenik ministra
Sarajevo prof. dr Enes Duraković, s. r,

OUOODOONODOOODOOOOOOOUOO DONU DUO NOOA NO EU RDA RO RO ERI AKIMA
573

Na osnovu člana 21. Zakona o osnovnoj školi ("Službeni list
SRBiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH", broj 3/93), Ministar-
stvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donosi

Strana 60284/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 83.9 od 100; 14% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

_Buturović Dževad, lična karta br.

Strana 602 - Broj 24 SLUŽBENI LI STRBiH Utorak, 30. novembra 1993. godine
9. Matematika,

NASTAVNI PLAN | PROGRAM

"ZA SPECIJALNU OSNOVNU ŠKOLU ZA LAKO
MENTALNO RETARDIRANE UČENIKE

I

Nastavni plan i program za specij
mentalno retardirane učenike obuhvata: | "
1. Nastavni plan sa brojem nastavnih sedmica potrebnih Za

realizaciju programa i brojem nedjeljnih časova za svaki pred-

met. -
2. Nastavni program svih predmeta sa sadržajem tih pred-

meta za sve razrede specijalne osnovne škole odI - VIII razreda.
Nastavni program obuhvata sljedeće predmete:

alnu osnovnu školu za lako

1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost,
2. Poznavanje prirode i društva,

3. Poznavanje društva,

4. Poznavanje prirode,

5. Likovno vaspitanje,

6. Muzičko vaspitanje,

7. Historija - Povijest,

8. Geografija - Zemljopis,

10. Fizičko i zdravstveno vaspitanje,
11. Radno i likovno vaspitanje,

12. Radno i tehničko vaspitanje,

13. Izborna nastava. m

Ovim nastavnim planom i programom utvrđen jecilj i zadaci
za svaki predmet, programski sadržaji, obim i fond nastavnih
časova za svaki predmet.

III

Ovaj nastavni plan i program. primjenjivaće se u svim
razredima specijalne osnovne škole i odjeljenjima za specijalno
obrazovanje za lako mentalno retardirane učenike u školskoj
1993/94. godini.

IV

Ovaj nastavni plan i program objaviće se u "Službenom listu
RBiH".

Broj UP-0)3-61 1-167/93
2(). oktobra 1993. godine
Sarajevo

Zamjenik ministra
prof. dr Enes Duraković, s. r.

 'OGLASNI DIO

DA BI SE IZBJEGLA SVAKA ZLOUPOTREBA__—___—
SLJEDEĆA DOKUMENTA SE OGLAŠAVAJU NEVAŽEĆIM

Glušac Branimir, diploma Prirodno- +
matematičkog fakulteta, izdata od
Priradno-matematičkog fakulteta
Sarajevo

Kovačević Sabina, radna knjižica iz,

:' data od SO Novi grad Sarajevo 2629

Gagula Emina, devizna knjižica br. {i
1)30859-8 izdata od PBS 2630

Forto Mihneta, indeks Pravnog fa

kulteta br. 13865 Sarajevo 2631 — Njemčević

Džerković Aida, svjedočanstvo sred-
nje škole Primijenjene umjetnosti
Sarajevo za I razred

2628 Ćuluk Dževad. index Gradevinskog
fakulteta Sarajevo

Ajdin-Šabić Sadeta, index Pravnog
fakulteta Sarajevo br. 14824

Tahirović Zulfija, radna knjižica iz-
data od SO Trnovo

Amar, pasoš br. BH

Hasanović Bajram, čekovna karta br.
172353-8 izdata od PBS 2664

2645 — Čengić Fadila, punomoć za čekovnu

kartu ser. br. 008742-2 izdata od

2646 PBS 2665
Marjanović Bojan, index Gradevin-

2647 skog fakulteta br. 593/S Sarajevo 2666
Butmir Džemal. devizna knjižica iz-

2648 data od PBS 2667

Čavić Mirjana, diploma Pedagoške
akademije izdata 27. 2. 1971. g. br.

Pačović Lejla. pasoš br. BHR 138077—; 0)26107 od 18. 3. 93. izdat od MUP
izdat od SUP Sarajevo 2632 Sarajevo 2649 423 Sarajevo 2668
Cvijanović U. Milan; radna knjižica —! Hodžić Amira, radna knjižica izdata Trhulj Sead, devizna. knjižica br.
_ izdata od SO Novo Sarajevo —, 2633 od SO Novo Sarajevo 2650 0013388 izdata od KB PB DD Sara-
Skramić Mira, radna knjižica izdata. Muslić Džemila, radna knjižica. br. jevo : 2669
od SO Stari grad Sarajevo 2634 0)503961136549 izdata od SO Novi Osmanbegović Gordana, radna
Rukalo Šemso, radna knjižica izdata —' grad Sarajevo 2651 knjižica izdata od SO Novo Sara-
_ nad SO Foča ;, 5635. Lončar Fikreta, diploma Više medi- jevo db 2670
Bukaulo Šemso, diploma. Prirodno- cinske škole Sarajevo 2652. — Muratović Sunda, diploma Stomato-
matematičkog 'Takulteta, odsjek Dešević Mirela, index br. 10637 loškog fakulteta Sarajevo 2611
fizika opšti smjer, izdata. od Pri- Mašinskog fakulteta Sarajevo 2653 — Klapuh Ramiz, čekovna karta. br.
radno-matematičkog fakulteta Sa- ; Knežević Miodrag, akreditacija izda- 2198532 izdata od PBSKB 2672
Jerajavo Sa KI 2636 ta od Kliničkog centra Sarajevo 2654 — Knežević Eugenija, diploma Više
Jukitlo Mirsada, radna knjižica izda- Turjačanin Sedija, radna knjižica iz- medicinske škole Sarajevo 'br.
ĐE Lu od SO Gacko 12637 data od SO Ilidža Sarajevo 2655 401/80-0 ; 2673
zubu Mirsada; diploma Više Prašović Rizah, odobrenje za rad zi- Skorupan Šefika, radna knjižica iz-
Majen škole Nakafova h . 2638 darsko-tesarske "radnje izdato od data od SO Novi grnd Sarajevo 2674
i a SAROM _br. BH, 682558— SO Nova Sarajevo 2656. — Tanković Suad, pasoš br. BH 952597
Zdat o arnjevo 12639 — Fetnhović Alma; index Pravnog (a- izdat od SUP Sarajevo 2615

Belan Avdo, štedna knjižica br. 10- Ć jev.
100-620-16-82710-3464761 izdata S ae
ud PBS : 2640

Joksimović Dragan, službena legili-
macija MUP-a Sarajevo ser. br.

7350, reg. br. 6550 izdata od |. II.
1976. g. j — 2641

Džananović Aida, radna knjižica iz-—-
d;ta od SO'Stari grad Sarajevo 2642

Gapulić Dragan, devizna knjižica br.

+ 1353007 izdata.od PBS 2643

od SO Konjic
od SO Goražde

od SUP Sarajevo

3770/82 izdata od SUP Novo Sara-
VO :

Begić Hasan, čekovna karta br.
0950348 izdata od PB KB Sarajevo 2658
Hrvo Fatima, radna knjižica izdata
Demir Selam, radna knjižica izdala
Ćutuk Ismet, radna knjižica izdata od
_ SO Novo Sarajevo
Šimić Filip, pasoš br. BH 019767 izdat

Deronja Jasmin, radna knjižica izdn-
ta od SO Centar Sarajevo 2663

2657 — Čengić Sabina, čekovna karta br.

2020637 KBS 2616

Ožegović Mersija, čekovna karta br. i
01647323 izdata od PBS KB Sara-

20: MR o NE 2671

Softić Alma, index Pravnog fakulte- 268

2660 ta Sarajeva
Loka Jerker Radojka, lična karta br.
2661 €e. 11221/87 izdata od SUP Novi grad. 2619

Sarajevo I
2662 — Leko Radojka, akreditacija izdata

klinika Sarajevo

Kliničkog centra - Traumatološka 2680

Strana 60379/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 79.0 od 100; 20% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

EL.

Zadaci
tavnih

Svim
'ijalno
olskoj

m listu

2664

2665
2666

2667

2673
2674
2615
2616

2611
2618

2619

2680

u

Zečević Melika,radna knjižica izdata

od 'SO Stari grad Sarajevo
Hodžić Fuad, čekovna karta tekućeg

računa br. 21-10-01-1752305 izdata

od KB Sarajevo ' 2682:
peško Đorde, diploma br. 1397/79 iz-——'

data. od Građevinskog fakulteta

Sarajevo ! 2683
Joldaš Mevlida, radna knjižica izdata

od SO Centar Sarajevo — 2684
Kudus_ Ibro, šledna knjižica br.

0354598 izdata od PBS 2685
pizdarević-Husagić Ahmed, čekovna i
u. karta br. 2040692 izdata od PBS 2686

Damjanović Danijela, index Prirod=!
ia no-matematičkog fakulteta zdat. =...

od PME Sarajevo 2687
šurković Feriz, index Mašinskog fa-
kulteta Sarajevo 2638

Zaćinović Goran, radna knjižica 17-
data od SO Centar Sarajevo
Vajaberger Slavko, čekovna karta

- br. - 10100-620-16+21-10-01-0161037
matični br. 01080795187-0. izdata

od KBS 2690
Mulaomerović Amela, index br. 2242
_ Farmaceutskog fakulteta Sarajevo - 2691
Nalo Abdulah, radna knjižica izdata ;

od SO Rogatica A 2692
'Ćntović Munevera, radna knjižica iz-

data od SO Ilidža - 2693

Kadić Ramiza, radna knjižica izdata _— =.
od SO Pale

,2-20P4
Diklić, Jasna, pasoš br. HE 541460) Si U

izdat od SUP Saraj SPO NA
Tanasić SVE Sara MA 1 RE erA =
od SO Centar Sarajevo 2696
Dautović-Durmišević Lejla, diploma
Stomatološkog. fakuketa Saraje-

V-t6
26

vo, broj 926 2697
Njemčević-Solaković Dida, diploma i
Stomatološkog fakulteta Sarajevo
broj? ig 2698
Krivošić-Tanasić Mahira, radna
knjižica izdata od SO Centar Sara- :
jevo, O Za + 3609
"Čehić Jasminka, radna knjižica izda-_—
ta od SO'Tlijaš mu 2700
Džebo Eirlina, radna knjižica izdata ;
od SO Rogatica i 2701
Montiljo Boris, diploma o završenom '
Gradsevinskom fakultetu Sarajevo . 2702
: Montiljo, Lenka, diploma ' 0".
; završenom Filozofskom fakultetu i
Sarajevo ; "2703.
Bilalagić-, ' Damir, diploma 0 —— ;
završenom Ekonomskom fakulte-
; tu Sarajevo ; . 2704
aković Fatima, radna knjižica izddta =.
od SO Centar Sarajevo 00 2705
Džemajlić Nedžad, radna knjižica iz- Aa
data od SO Centar Sarajevo _ 2706.
Bosnić Rabija, radna knjižica izdata —
od SO. Novo Sarajevo ; 2707
Imširović Aida, diploma o završenom .——' .
Pravnom fakultetu Sarajevo! =. 2708
Novaković Milan, | diploma 0—
završenom Pravnom fakultetu Sa-"—.
_ Tajevo "0279
Mihalić Dario, index Mašinskog fa- :
kulteta Sardjivo = 2710
Fetahagić Sulejman, devizna Štedna
knjižica br. 030013-2 DD KB Sara- '
(jevo = i do 2711.
Senić Vera, radnička knjižica izdata 3
od SO Novo Sarajevo ' 2712
Senić Vera, pasoš izdat od SUP Sara-
jeva SO Tama
Hadžiahmetović dr Zoran, akredita-
crja Kliničkog centra Sarajevo 2714

Lubarda Hajrija. radna kn
"—, ta od SO Rogatica
Lubarda Hajrija, svjedočanstvo trgo-
vačke škole izdato od SC "Rugib
, Džindo" Rogatica
Rustić Esma, diploma Ekonomskog
Takultetu Sarajevo br. 02-278-28-
Abdičević Amira, radna knjižica iz
data od SO Vogošća j
Spahić Anka, radna knjižica izdata
bod SO Pale :
Softić Izeta, radna knjižica izdala od
SO Foča
Hadžijamaković

Halima. = radna

20} knjižica izdata, pd SO Stari grad;

Sarajevo: 300)

Kurtović Senad. radna knjižica izda-

' uvod SO Centar Sarajevo

"ićerimić Amela, radna knjižica izdata

od SO Centar Sarajevo
Vuković Syjetlana, radna knjižica iz
,,- data.od SO Novo Sarajevo
Sadiković Ullfeta, radna knjižica iz-
data od SO Novi grad Sarajevo
Pahor-Jelena-Tereza, pasoš br. BHR
204916 izdata od SUP Sarajevo
Mujanović Mehmed, radna knjižica
izdata od SO Novi grad Sarajevo
Subašić Asim; radna knjižica izdata
od SO Kalinovik
Šahinpašić Sead, radna knjižica izda-
ta. od SO Rogatica ;
"Rlšiđović Safija, radna knjižica izda-

9SLIL £; ta od SO Novg Sarajevo

jramović Enisa, radna knjižica i7-
data od SO Novo Sarajevo

Pudar'— Borislav, devizna Štedna
knjižica br, 15001-0488234 izdatu
od PBS KB Sarajevo

'Metdić Hašim, radna knjižica izdata
ad SO Kakanj

Gruda Samira, radna knjižica izdata
od SO Centar Sarajevo

Šigel Vladimir, diploma  Ekonom-
skog fakulteta Sarajevo

Čeljo Zijad, radna knjižica izdata od

SO Goražde

: Čelik Sadela, radna knjižica izdata od

SO Foču i

nrimne.Hajra, radna knjižica izdata

od SO Višegrad
Pašić Sanjn; rudna knjižica izdata od
SO. Novo Sarajevo
Jakšić Zlatko. radna knjižica izdata
"od SO Centar Sarajevo =

Zec Mevlida, radna kn jižica izdata od"

SO Pale :
Lizdek-Pivljaković Vojislav, radna!
Hoknjižica izdata od SO Navo Sara-
Fazlić Jasmina, radna knjižica izdata
+. gd SO Priboj (Srbija)
Kujundžić Fikreta, index br. 25468
' Sarajevo ' Nm
Muhović Nevyzeta, radna knjižica iz-
data od SO Ilidža
Muhović Sanela, radna knjižica izda-
ta od SO Ilidža
Tarović Muimer, pasoš br. BH 072258
+ "(izdat 24, 7,92. g. u Ambasadi RBiH
u Beču '

: Džamalija Suljo, diploma Gradevin-
i'skog fakulteta - Građevinski
smjer br, 7/78 izdata u Sarajevu
Halilović Šefik, index Pravnog fa-

: 'kulteta Sarajevo
Marković Ognjen, radna knjižica iz-
datn od SO Novo Sarajevo

jižica izda=.,

Utorak, 30. novembra 1993. godine SLUŽBENI LISTRBiH Broj 24- S

U

2748
2749

2750,

Halapić Azemina, index Pravnog (fa-

:Dervišbegović Hasan, radna kn jižica

2
Uštović Ibrahim. diploma Ekonom-
skog fakulteta Sarajevo 27:
Ibišević Šahin. čekovna. karta br.
0761794 od PBS 27
Vražalica Ramiz. radna knjižica iz-
data od SO Novi grad Sarajevo 27
Karović Fehim. radna knjižica izdata
od SO Foča 2,
Kurspsihić = "Sanita, svjedočanstvo
osmog 1. reda OŠ "Alija Alijagić"
Sarajevo 27:
Solda; Draza. lična karta br, 4412/82
izdata od SUP Sarajevo 27%
; Peljto Mihrad. index k}lozofskog fa-
kullepa, Sarajevo br. 30707/90

kulteta br. 1096 Mostar 237

izdata od SO Tuzla

Arsenovski. Arsen, čekovna karta br.
0315070 izdata od PBS KB Sara je-
vom. h. 1060969289 " 276

Kobić Fikret, devizna knjižica izdata
od PBS KB Sarajevo .

Pohara Dževad. radna knjižica izdata
od SO Novi grad Sarajevo

Džambić Nijaz. index Pravnog {a-
kulteta Sarajevo -

Avdagić Selvera, čekovna karta br.
2033689 izdata od PBS KB Saraje-

vo mb 1064014584 2%(
Agić Sanela, pasoš br. BH 027522

izdat 8. 4. 93. god. od MUP Saraje-

vo

Bogić Jasmina, radna knjižica izdata

od SO Centar Sarajevo 216
Mandžić Ahmed. čekovna karta br.

1135428 izdata od PB KB Sarajevo 276
Kušundžija Hikmeta. index Pravnog

Takulteta Sarajevo br. 41942 276.
Mekić Amela. svjedočanstvo 0 .

završenoj Gazihusrefbegovoj me-

dresi Sarajevo br. 1986/87 277
Nicenko Vladimir. index Pravnog fa-

kulteta Sarajevo 31
Čolaković Aida, radna knjižica izdata

ad SO Novi grad Sarajevo ; 277
Zjakić Sofija, tekući račun br.

1223521 izdat od PBS 277
Dujmović Lidija, radna knjižica iz- .

data ol SO Novo Sarajevo 2771
Ritin Milovan, radna knjižica izdata

od SO Centar Sarajevo 2

Halapić Azemina. index Pravnog fa- _
kulteta Sarajevo br. 1096
Karavdić Dijana, radna knjižica izda-
ta od SO Kladanj
Pašić Mensura. radna knjižica izdata
od SO Centar Sarajevo
Abazspahić Selva, radna knjižica iz-
data od SO Vogošća
Bukva Muhained, radna knjižica iz-
data od SO Goražde
Balić Enes, radna knjižica izdata od
SO Goražde
Brezo Mladen, radna knjižica izdata
' od SO Centar Sarajevo + 278.
Baturan Slobodan, radna knjižica iz-
data od SO Centar Sarajevo
Čainpara Sabina, radna knjižica izda-
tm od SO Stari grad Sarajevo
Dragolj Mujo, radna knjižica izdata
od SO Goražde
Hadžić Razija, radna knjižica izdata
od SO Stari grad Sarajevo
Hadžić Jakub. radna knjižica izdata
od SO Novi grad Sarajevo
Herenda Osman. radna knjižica izda-
ta od SO Goražde

278

Strana 60474/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 73.5 od 100; 26% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

a 604 - Broj 24 SLUŽBENI LISTRBiH Utorak, 30. novembra 1993. godine
6 Lemeš Abdulah, radna knjižica izda-

Buševac Zehra, radna knjižica izdata

_ Delić Mustafa, radna knjižica izdata

Nova Sarajevo — br.

ta od SO Centar Sarajeva br.

od SO Živinice 2 od SO
Konjhodžić Tema, radna knjižica iz- 1079070570 2806 1078658593 2820
data od SO Vogošća 2790 Omanović Faruk, radna knjižica iz- Šečić Ismet. radna knjižica izdata od JE
Konaković Ahmed. radna knjižica iz- data od SO Stari grad Sarajevo br. , SO Centar Sarajevo br.1078659256.— 282
"data od SO Vogošća 2791 1215702879 - 2807 Ribica Nermin, radna knjižica izdata a
Nizam Ibrahim, radna knjižica izdata Ramić Nijaz, radna knjižica izdata od od SO Novi grad Sarajevo br.
od SO Centar Sarajevo 2792 SO Stari grad Sarajevo — br. 1086659357 = ; 2829
Pavlović Ahmed, radna knjižica iz- £ 1156084440 2808. — Mihljević Zdravka, radna knjižica iz ==
data od SO Centar Sarajevo 2793. Duraković Samir, radna knjižica 17- data od SO Centar Sarajevo br
Panić Selma, radna knjižica izdata od dala od SO Stari grad Sarajevo br. 1065983342 E ; 2823
Bitak gaksamie, eko 2794 P Ioa, (eget 2809 ee Dinko, radna knjižica izda- wC
; SO Konjic 2795 Sd SO Stari grad Sarajevo br. eto BE majevo NE
H ŽMJI a CYI NG Za
Amadanović Želja, radna knjižica iz- 1191169377 = i "2810 Perić Nebojša, radna knjižica izd Ka
data ad SO Vogošća 2796 — Bačščelija Jasna, radna knjižica izdata od SO Centar Sarajev Se
Tanković Suad, radna knjižica izdata ——' od SO' Novo Sarajevo br. 1070071065 devojke.
od SO Centar Sarajevo 27097 1082186527 ' 2811 Karkelja Fehma, radna knjižica i 2023
Tadić Mijo, radna knjižica izdata od Mujak Mira, radna knjižica izdata od ta od SO Novi te d Jr Tata
SO Pula 2798. SO Stari grad Sarajevo br. Keegan sarajevo ku.
Baščelija Jasna, radna knjižica izdata 1083757346 2812 Cocalić Azom radna knjižica i 2826
ad SO Novo Sarajevo 2799 Džuvo Nerma, radna knjižica izdata od SO Ili dža tr 117 niže ita
Bosno Munira, radna knjižica izdata od SO Ceniar Sarajevo Npr Kapeta = G + 6228337 See 2827
od SO Ilidža ; i 2800 1157461662 - KEN Kada knjižica
Bosno Fadil, radna knjižica izdata od Čolić Asim, radna knjižica izdata od " br. 1059348145 Sa. Sarajevo ?
SO Višegrad PENJU 2801 _SO Centar Sarajevo br. 1176138935 2814 Hasanbegović Hafiza, radna knjižic kk;
Mateljan Tadej, radna knjižica izdata Cičić Haris, radna knjižica izdata od izdata. od SO V parne
od SO Centar Sarajevo br. SO. Slari grad Sarajevo br. 1069826305 Poea
1059335353 2802 118053087 MO O O TE = 2829
Kazazić Jasminka, radna knjižica iz- Ćatani Adem, radna knjižica. izdata HC | ZEN radna knjižica iz-
- data od SO Centar Sarajeva br. od SO Stari grad Sarajev ) 1 , Kani ,
ae ? g ajevo br. 1069680192 2
514869 2803 1081188605—. 2816 Ćutahija Enes duke i 2830
Saletović Sadeta; radna knjižica izda- Sejlić Fuad, radna knjižica izdata od u d ee he radna knjižica izdata
tad no Centar Sarajevo br. SO Han Pijesak br. 1174872495 2817 SGOOIJA je"
73051" 2804 arčinović Jozo! radnalknjižicnji. Ž ić : 2831
Primore Drogica. radna knjižica iz. arenu iedoza Lasta kajizica izdata Dahić Gordana. radna knjižica izdata
Idatallodi SO Centar. Sarajevo) br. 106356360. Ko eg TE Sajevo Je.
10696788 2805 — Zubčević Suid rane (Set PPM
: : hee Kikel, ERAR A KrdIŽićA izdata Hajrudinović Benida, radna knjižica
: 06 1 grad Sarajevo br. izdata od SO Novi grad Sars jev'
1157462816 2819 br. 1176173169 Ki O 833
SADRŽAJ
549. Uredba sa zakonskom snagom o rudarstvu 573 — 562 j j
: ; sna s Odluka o razrješ sudij Ž j ud:
550 Utedba sa zakonskom snagom o izmjenama i dop- Goralde. KO noz v tend 593
nama Zakona o osnovnoj školi i azrješenj jeni i
S) STR tm cd Ke aretknaja 586. 563. Odluka o razrješenju zamjenika okružnog vojnog
Eedou sazikonskeom s sou zmjenama i dopu- tužioca u Okružnom vojnom tužilaštvu u Goraždu — 593
s52 MUredbasa zakons J JO SARA ' 588. 564 Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o us-
redba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopu- I ao i J i j j
KA o Ra p aa) lova _1 postupku izdavanja odobrenja
553. Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopu- Mlevjeni KRK Em poe
KAERne ! o dopu- putovanje u inostranstvo na privremeni boravak Za
, KE e Sa pakeniskom snagom o Novinskoj vrijeme ratnog stanja ) 593
agenciji Bosne i Hercegovine J pro j
sSalijredbu (sa zakonskom spom o izmjenama i dopu- 59() — 565 Uputstvo o sprovodenju Uredbe sa zakonskom
 atikude = uo p snagom Oo obrazovanju i radu okruga u oblastima
redbe sa zakonskom snagom o naknadama pravosuđa i uprave 594
plata poslanika i o platama funkcionera koje biraju 566 Naredb: o denj ihi i
ili imenuju Skupštine društveno-političkih zajed Zacija Cruee Kal S RA Ka Sadi 594
ex n) - Zaciji iv tuberkuloze u ratnim uslovima '
5550 Odluka o razrieđeniu | i SE ii 590. 567. Naredba o usklađivanju mjesečnih novčanih iznosa
sudija a S imenovanju predsjednika i att PrnIJa civilnih žrtava rata od_1. avgusta 1993.
556. Odluka o razrješenju i i j dsjednika i Pau s
u Šenju i imenovanju (S SVI JE. , Bet
Sidije redovnih sudova ju predsjednika i te 568 BENAkik o dopuna Pravilnika o dokumentaciji i '
557Odluka orazrješenju | i "MM evidenciji u srednjoj školi "59
IKa O ra šenju I imenovanju javnih t acai AOTAVNI ; s
zamjenika javnih tužilaca JUJ užilaca i 2 o Nastavni plan i program Za osnovnu školu — 599
558. Odluka o razrješenju i imenovanju javnih tužilac U Konecpe (ajsrennje teliničke issrodile/ kolo 1 Hati
559. Odluka o izboru Ratnog predsjedništva Sk aca 592 _' tavne planove i programe za srednje tehničke i
opštine Pale ; upštine srodne škole 600
560 Odluka U razrješenju i izboru sudi 592. 571. Koncepciju srednje stručne škole i nastavne planove
\ rješenj sudija Okružnog vo- ' ! č s
jnog suda Mostar - Odjeljenje Konjic S GA NI srednje stručne škole — . GOG
561. Odluka o izboru sudija - porotnika Okružnog vo- 572. Nastavni plan i program za I, II, III i IV razred
jnog suda Bihać GE 59 Elmnazije 601
2. 573. Nastavni plan i program za specijalnu osnovnu
školu za lako mentalno retardirane učenike 601
lavač: Novinsko-izdavačka orpanizacij ili -
đ ganizacija Službeni list RBiH - Saraj ica Magribii " = ij
rajevo, Ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktori odgovorni urednik Mehmedalija

NU

uremović - Telefoni - direktor: 663-47(), fax 663-470 - Redakci ija, Računovodstv

pa: XOKOxa dd sa p. o. Sarajevo - Za štampariju Rasim Rapa - Reklamac

oi Pretplata: 6- Grafička priprema: NIO Službeni list RBiH Sarajevo
ije za neprim'ene brojeve primaju se 2() dana od izlaska lista.