Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 7/1993

Strana 13989/100

00.
00).

)00)
)00
)00
)00
900
)00
900
000

000
500

000

istu

000
500
000
000
000
500

listu

000
000
100
000
1000

listu.

alja,
to
maju
zolid
rem-

1to:

SLUŽBENI

3. Naknada za kopije planova i karata naplaćuje se isto bez
obzira da li kopija sadrži samo horizontalnu ili horizontalnu i
visinsku predstavku terena. )

Nedjelja, 28. marVožujak 1993.

6. Foto kopije
Tarifni broj 6.
Za korišćenje snimaka fotogrametrijskog

snimanja, po snimku 10.500

7. Kopije detalja sa planova
Tarifni broj 7.

a) za kopije detalja sa planova naknada se plaća po broju
poena, 1 to:

"1. do 10 poena ;

2. za svaki dalji poen preko 10 poena ,

b) za kopije detalja sa planova kada se radi o većim
objektima i parcelama, za koje nije moguće primjeniti
način obračunavanja naknada, naknada za korišćenje
se obračunava prema potrebnom vremenu za Kopiranje,
po satu :

c) ako se kopije planova izrađene u smislu tačke a) i b) ovog
Tarifnog broja dalje umnožavaju bilo kojom tehnikom, nakna-
da za korišćenje podataka na ovim kopijama se ne plaća.

d) Izvodi sa magnetnih traka ili diskova, katastra zemljišta,

5.100
1.200.

1. za parcelu : 300
2. za.posjednika 450
"3. za nosloca prava na nekretninama 450
_' €) Izvodi iz uspostave nove evidencije katastra nekremina,

ito:

1. za posjednika 450
2. za parcelu 300
3. za zgradu 210

Napomena uz Tarifni broj 7.

1. Pod brojem poena podrazumijeva se zbir broja decime-
tarskih kvadrata kopiranog detalja pomnožen sa 6, broja par-
cela i broja objekata. j

2. Površina ispod jednog kvadratnog decimetra računa se
kao cio kvadratni decimetar. -

3, Naknada po tački a) pod 1. i 2. računa se odvojeno za
svaki lokalitet. ;

4. Kada se kopira i visinska predstava terena, naknada se
povećava sa 100%. i

5. Nezatvorene parcele smatraju se kao cijele parcele.

Tarifni broj 8.
a) za podatke o površinama, parcelama i kulturama kao io
_katastarskom prihodu, i to:

8. Statistički podaci

1. za katastarsku opštinu 75.000
2. za područje opštine zbirni podaci 105.000
37 za teritoriju RBiH zbirni podaci 135.000

9. Indikacione skice i fotokopije planova

a Tarifni broj 9.

___ a) samostalni geodetski privrednik ili preduzeće plaća za
jedan dan korištenja, i to: :

1. za indikacionu skicu, po skici 3.000
2. za fotokopiju planova razmjere 1:6250, | a ODO

1:31251 1:1562,5, po planu ć :
B. Naknada za usluge ;
Tarifni broj 10.
Naknada za usluge naplaćuje se: , i "
a) za kopije podataka geodetske osnove iz Tarifnog broja
1. u iznosu 10% od visine naknade utvrđene za korišćenje
podataka iz tačke a) Tarifnog broja 1. \ ,
__ b)naknada za kopiranje i materijal za izradu kopije planova
i karata nije obuhvaćena ovom Tarifom, a plaća se po cijeni
koštanja koju formira ustanova ili preduzeće koje vrši te usluge. ;
_, €)ako korisnik obezbijedi materijal (transparent, folareks
ili ozolid naknada za usluge umanjuje se za 50%.

LIST RBiH

JI '
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V. broj 67/93 - Potpredsjednik
27. marta 1993. godine Vlade RBiH,
- Sarajevo = dr Miodrag Simović, s. r.
.DSNODODOODONODOOOOONNONONODNANONINANIONUZIONONININIIMO

156

Na osnovu tačke VIII stav 1. Odluke o osnivanju Fonda
"Hakija Turajlić" ("Službeni list RBiH", broj 2/93), Vlada
Republike Bosne i Hercegovine, donosi

RJEŠENJE :
O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI DIREKTORA
FONDA "HAKIJA TURAJLIĆ"
1. Za vršioca dužnosti direktora Fonda "Hakija Turajlić"
imenuje se IZET VEJZAGIĆ.
2. Vršilac dužnosti direktora Fonda izvršiće sve pripremne
radnje za organizovanje i rad Fonda "Hakija Turajlić". —
3. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj 62/93 Potpredsjednik
27. marta 1993. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Miodrag Simović, S. r.
DADODONOOODONODODONADODODOODONODAODOONODODAODODAOONIM

157 :

Na osnovu člana 3. Uredbe sa zakonskom snagom o utvr-
-divanju ratne štete ("Službeni list RBiH", br. 6/92 i 24/92)i
člana 11. stav 1. Zakona o Vladi Republike Bosne i Hercego-
vine ("Službeni list SRBiH", broj 33/90 i "Službeni list RBiH",
br. 4/92 i 23/92), Vlada Republike Bosne i Hercegovine,
donosi

) RJEŠENJE
O IZMJENI I DOPUNI RJEŠENJA O IMENOVANJU

VLADINE KOMISIJE ZA POPIS I PROCJENU RATNE
ŠTETE

1. U rješenju o imenovanju Vladine komisije za popis i

procjenu ratne štete ("Službeni list RBiH", broj 22/92 u tački
1. podtačka 1. mijenja se i glasi: =
"1. SEADETA CERIĆ, predsjednik Komisije".

"glase:

"33. Dr HAMID TANOVIĆ, član

34. ESAD PIHURA, član,

35. Mr MIRSAD BAKŠIĆ, član."

2. MUSTAFA DIZDAREVIĆ, razrješava se dužnosti
predsjednika Komisije.

3. Za sekretara Komisije imenuje se ESAD PIHURA.

4. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH"-

V broj 60/93 Potpredsjednik
27. marta 1993. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Miodrag Simović, S, r.

OUT ITL
- 158

Na osnovu člana 3. stav 2. Uredbe o Planu za odbranu od
poplava za područja rijeka Save i Neretve ("Službeni list
SRBiH", broj 5/78), ministar za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i vodoprivredu, izdaje '

NAREDBU
O GLAVNOM OPERATIVNOM PLANU ODBRANE OD
POPLAVA ZA 1993. GODINU

I
Odbrana od poplava na područjima uz rijeke Savu i Neretvu

Strana 139- Broj7—

Iza podtačke 32. dodaju se nove podtačke 33, 34.135, koje

vrši se na osnovu Glavnog operativnog plana odbrane od -je

poplava za 1993. godinu, koji je sastavni dio ove naredbe.

Strana 14086/100

”

Strana 140 - Broj 7
|| m)

1992. godinu ("Službeni list SRBiH", broj 38/91).
III

i

| nomlistu RBiH".
| . Broj 07/1-339-1/93
17. marta 1993. godine

|| Zamjenik ministra
ij; Sarajevo

prof. dr Refik Numić, s. r.

Organ koji stručno i tehnički rukovodi organizacijom од
brane od poplava с :

Organizacija Која vrši odbranu od poplava

Organizacije koje daju podatke o padavinama, vodostaji-.
ma na rijekama i prognozama meteorološkim prilikama i
|| vodostajima :

Operativni centar za rukovodenje odbranom од poplava 4:
za sprovođenje poslova па organizovanju, prognoziranju i
drugim poslovima za potrebe organizacije odbrane od po-
plava u RBiH

Organi koji obavljaju poslove prema članu 30. Uredbe

Republički rukovodilac odbrane od poplava ~

Glavni rukovodilac odbrane od poplava za područje rijeke
Save i Neretve

___Zamjenici glavnog rukovodioca odbrane od poplava za po-
dručje rijeke Save i Neretve 3 -

1 – Osnovna slivna područja dijela rijeke Save

_ Osnovno slivno područje rijeke -Save obuhvata sljedeća
slivna područja: - :

Objekti koji značajnije utiču па odbranu od poplava u sliv-
nom području rijeke Save EJ

4

1.  Рорјаупа područja Bosansko-Dubičke ravni,
Lijevčc polja i Srbičko-Nožička ravan
1.1. Područje Bosansko-Dubičke ravni
\ Organizacija koja vrši odbranu od poplava
| Organ koji obavlja poslove prema članu 33. Uredbe za od- .
branu od poplava :

| SLUŽBENI LIST RBiH

Danom stupanja na snagu ove naredbe prestaje да. važi
Naredba o Glavnom operativnom planu odbraue od poplava:za

Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službc-

-_-|—

Nedjelja, 28. mart/ožujak 1993,

GLAVNI OPERATIVNI PLAN
ODBRANE OD POPLAVA ZA 1993. GODINU

Organizaciona šema za sprovođenje odbranc od poplava па
području rijeka Save i Neretve

Ministarstvo poljoprivrede, prehrambene industrije 1 Vodoprivre-

de Sarajevo — < :
Telefon (071) 536-352 : :

Javno vodoprivredno preduzeće "Vodoprivreda BiH" Sarajevo ı

- Telefon (071) 653-421 1 (071) 651-646

Republički hidrometeorološki zavod Sarajčvo ii
Telefon (071) 663-508. : NW
Zavod za vodoprivredu 4. а. sa p. 0. Sarajevo |
Telefon (071) 664-862. : |
Javno-vodoprivredno preduzeće "Vodoprivrede BiH" Sarajevo

Telefon (071) 653-421 ;

\

Republički štab civilne zaštite Sarajevo

Telefon (071) 538-849

Republički centar za obavještavanje

Telefon : > | :
Miloš Miroslav, dipl. inž. Ministarstvo za poljoprivredu, рге- :
hrambenu industriju i vodoprivredu Sarajevo

Telefon (071) 536-352 i (071) 470-837

Knežević Božo, dipl. inž. direktor Javnog vodoprivrednog, predu-
zeća "Vodoprivreda BiH" Sarajevo

Telefon (071) 651-646, stan (071) 525-654"

Šoše Afan, dipl. inž.

Javno vodoprivredno preduzeće "Vodoprivreda BiH" Sarajevo
"Felefon (071) 653-421,, stan (071) 617-279 i
Gavranović Akif, dipl. inž. Javno vodoprivredno preduzeće
"Vodoprivreda BiH" Sarajevo

Telefon (071) 653-421

1. Poplavno područje Bosansko Dubičke ravni, Lijevče polja,

Srbačko-Nožičke ravni

2. Poplavno područje Ivanjsko polje i Posavina Novi Grad
3. Poplavno područje Srednje Posavine

4. Poplavno područje Semberije

. HE "Slapovi na Uni" Bihać
. HE "Jajce 1" i "Jajce 1"
. HE Bočac

. HE Bajina Bašta

HE Mratinja

. HE Potpeć

. Akumulacija Hazna kod Gradačca

. Akumulacija Vidara kod Gradačca.

. Akumulacija Drenovo kod Prnjavora
„ Akumulacija Modrac kod Tuzle

= O NO 00 ~1 ОМ Un = U) O

Mješovito vodoprivredno preduzeće "SAVA" Bosanska Gradiška

Opštinski štab'civilne zaštite u Bosanskoj Dubici. ;

. HE Zvomik . ; : : 4

1.2.
Org.

Org:
odbi

Poč

brat
Рос

Poč

Ma

Strana 14183/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.5 od 100; 17% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

9 26 о. ЊЕ |
93; Nedjelja, 28. mart/ožujak 1993. i SLUŽBENI LIST RBiH | Strana 141 - Broj 7

Početak redovne odbrane od poplava Vodomjer u Jasenovcu + 800
Vodomjer u Bosanskoj Dubici + 380
Vodomjer u Jasenovcu + 830
Vodomjer u Bosanskoj Dubici + 420

Početak vanredne odbrane od poplava _

1.2. Područje Lijevče polja i Srbičko-Nožičke ravni

Organizacija koja vrši odbranu od poplava Mješovito vodoprivredno preduzeće "SAVA" Bosanska Gradiška.

: Organi koji obavljaju poslove prema članu 33. Uredb : :tinski ivi i ј ; iški
ana (4 : eza Opštinski štab civilne zaštite u Bosanskoj Gradiški
odbranu od poplava ; | Opštinski štab civilne zaštite u Srbcu i
· Početak redovne odbrane od poplava : EN u Bosanskoj Gradišci
: + :
_ > МУодошјег u Delibašinom selu |
~? + 250 :
: Модошјег u Mačkovcu
А i , ЊЕ. + 825 :
за Početak vanredne odbrane od poplava “ Vodomjer u Bosanskoj Građdišci |!
:: и : + 750 2“
7, Ро · Модошјег u Mačkovcu
„> 4875 :
| Maksimalno zabilježeni vodostaj Vodomjer u Bos. Gradišci 906:1974. godine
| : - Vodomjer u Mačkovcu + 1023 1974. godine
+) ~ : - :
2. Рорјаупо područje Ivanjsko polje i Posavina - Novi grad
2.1. Područje Ivanjsko polje Pe ; i ;
Organizacija Која vrši odbranu od poplava - Mješovito уодорпугедпо preduzeće "POSAVINA" Odžak - Bo- ~
: sanski Brod :
Organ koji obavlja poslove prema članu 33. Uredbe Opštinski štab civilne zaštite Bosanski Brod OR.
: Početak гедоупе odbrane od poplava . - ie | Уодошјег и Slavonskom Brodu + 730
| Početak vanrcdnc odbrane од poplaya _ 'Vodomjer u Slavonskom Brodu + 800
Maksimalni zabilježeni vodostaj ~ Vodomjer u Slavonskom Brodu + 833 - 1974. godine
4 » 2.2. Područje Розауша - Novi Grad - :
Ce Organizacija koja vrši odbranu od poplava . Mješovito vodoprivredno preduzeće "Posavina" Odžak
Organi koji obavljaju poslove prema članu 33. Uredbe _ Opštinski štab civilne zaštite Odžak |
ДЕ Opštinski štab civilne zaštite Bosanski Šamac ·
а) Početak redovne odbrane od poplava "Модошјег u Slavonskom Brodu + 730
; U — . Vodomjer u Slavonskom Šamcu + 650
Početak vanredne odbrane od poplava = Модошјег u Slavonskom Brodu + 800
: Vodomjer u Slavonskom Šamcu + 700
Maksimalni zabilježen vodostaj. Vodomjer u Slavonskom Brodu + 833 – 1974. godine
: Уодошјег u Slavonskom Šamcu + 784 – 1970. godine
, : 3. Poplavno područje Srednja Posavina : - :
Organizacija koja vrši odbranu од poplava : Mješovito vodoprivredno preduzeće "Srednja Posavina" Orašje
Organi koji obavljaju poslove prema članu 33. Uredbe Opštinski štab civilne zaštite Bosanski Šamac
: o Opštinski štab civilne zaštite Orašje
+ _ Opštinski štab civilne zaštite Brčko
Opštinski štab civilne zaštite Gradačac
: Opštinski štab civilne zaštite Modriča
i Početak redovne odbrane od poplava : Модошјег u Slavonskom Šamcu + 650
) _. Početak vanredne odbrane od poplava Vodomjer u Slavonskom Šamcu + 700 :
Maksimalni zabilježeni vodostaj : Vodomjer u Slavonskom Šamcu + 784 - 1970. godine
4. Poplavno područje Semberija ј
Organizacija koja vrši odbranu od poplava . ·Mješovito vodoprivredno preduzeće "Semborija" Bijeljina
Organ koji'obavlja poslove prema članu 33. Uredbe za od- _ Opštinski štab civilne zaštite Bijeljina
branu od poplava – : ђе ТЕ
: Početak redovne odbrane od poplava Vodomjer u Bosanskoj Rači + 650
diška о су Vodomjer u Radolju + 450
' Početak vanredne odbrane od poplava ~, ,  Модошјеги Bosanskoj Rači + 750
: Модошјег и Radolju + 500 :
. Maksimalni zabilježeni vodostaj - Vodomjer na r. Drini u Radolju 609 – 1979. Badinč

Strana 14289/100

Strana 142 - Broj 7

'U Osnovno slivno područje rijeke Neretve sa Trebišnicom
1. Poplavno područje Čapljina i Hutovo Blato
Organizacija koja vrši odbranu od poplava

Organ koji obavlja poslove prema članu 33. Uredbe za od-'
branu od poplava ,

Početak redovne odbrane od poplava
Početak vanredne odbrane od poplava
Maksimalni zabilježeni vodostaj ,
Područje Mostarskog Blata - Jasenica (Kula zatvaračnica u
Mostarskom Blatu)
Režim rada Kule zatvaračnice
Organizacija koja odgovara za režim rada Kule zatvaračni-
(oC "
Organizacija koja vrši otvaranje i zatvaranje Kule zatva-
račnice ;
3. Poplavno područje rijeke Mlađe i rijeke Vrioštice
Organizacija koja vrši odbranu od poplava
Organ koji obavlja poslove prema članu 33. Uredbe
Početak redovne odbrane od poplava ;

SLUŽBENI LIST RBiH

Nedjelja, 28. marV/ožujak 1993,

_ } — / KLIMI
Mješovito vodoprivredno preduzeće "Čapljina" u Čapljini
Opštinski štab civilne zaštite Čapljina

Vodomjer na rijeci Neretva Most Čapljina + 200
Vodomjer na r. Krupi Most Dračevo + 250

Vodomjer na r. Neretvi Most Čapljina + 250.
Vodomjer na r. Krupi Most Dračevo +360

Vodomjer na r. Neretvi Most Čapljina + 338 - 1959. godine
Vodostaj na r. Krupi most Dračevo + 460 - 1970. godine

Režim rada (otvaranje i zatvaranje) vrši se prema posebnom pla-
nu
Vodoprivredno preduzeće "Čapljina" Čapljina

Mješovito vodoprivredno preduzeće "Lištica" Široki Brijeg

Mješovito vodoprivredno preduzeće "Ljubuški" Ljubuški
Opštinski štab civilne zaštite Ljubuški
Vodomjer na rijeci Mlada Grabovo vrelo + 210

Vodomjer na rijeci Mlada Grab + 190
Vodomjer na rijeci Mlada Most Humoc + 280

Početak vanredne odbrane od poplava

Vodomjer na rijeci Mlada Grabovo vrelo + 260
Vodomjer na rijeci Mlada Grab + 250

Vodomjer na rijeci Mlada; Most Humac + 330

4. Kula zatvaračnica u Drinovcima
Režim rada Kule zatvaračnice

Organizacija koja je odgovorna za režim voda Kule zatva-
račnice

Organizacija koja vrši otvaranje i zatvaranje Kule zatva-
račnice

III - Režim rada Hidroakumulacija za vrijeme velikih voda

Režim rada hidroakumulacija vrši se prema planu rada
hidroakumulacija za vrijeme pojave velikih voda.

Do donošenja ovog plana; režim rada hidroakumulacija se
vrši prema uslovima datim u vodoprivrednim saglasnostima,
koje su sastavni dio ovog glavnog operativnog plana.

Od momenta uvodenja redovne odbrane od poplava kori-
snici hidroakumulacije dostavljaju d. d. "Zavod za vodoprivre-
du" Sarajevo, telefon 071-664-862 svakodnevno sljedeće po-
datke:

- Nivo vode u akumulaciji,

- Dotok vode u akumulaciji,

- Ispuštanje vode iz akumulacije.

Od momenta uvodenja vanredne odbrane od poplava i

dostizanja nivoa vode u akumulaciji predvidenoj za prihvatanje -

poplavnog talasa, korisnici hidroakumulacije dostavljaju podat-
ke svaka 4 sata. ==

J Režim punjenja i pražnjenja prostora predviđenog za prih-
vatanje poplavnog talasa, kao i rada evakuacionih organa, a do
prestanka vanredne odbrane od poplava, vrši se u koordinaciji
sa J. V. P. "Vodoprivrede BiH" Sarajevo, a po zahtjevu
republičkog organa uprave nadležnog za poslove vodoprivre-

€. " . S ,. ;
Za hidroakumulacije u slivu Save (crnomorski sliv) -mjero-
davni su sljedeći vodostaji na rijeci Savi:

-Vodomjerna stanica Redovna odbrana

Režim rada, otvaranje i zatvaranje Kule (vrši se prema poseb-
nom planu) ;
Mješovito vodoprivredno preduzeće "Čapljina" Čapljina

Mješovito vodoprivredno preduzeće "Ljubuški" Ljubuški

Vanredna. odbrana

Jasenovac + 800 + 830
Bos. Gradiška + 700 + 750
Mačkovac + 825 + 875
SI. Brod + 730 + 800
SI. Šamac + 650 + 700
Bosanska Rača + 650 + 750 ;

Za hidroakumulacije u slivu Jadranskog mora mjerodavni
su sljedeći vodostaji na rijeci Neretvi

Vodomjerna stanicaRedovna odbrana Vanredna odbrana

Čapljina+ 200+ 250

IV - Spisak hidroloških stanica

Hidrološke stanice sa kojih Republički hidrometeorološki
zavod u Sarajevu dostavlja svakodnevno d. d. "Zavod za
vodoprivredu", a za potrebe republičkog organa uprave 14;
dležnog za poslove vodoprivrede, podatke o visini vodostaja
na rijekama:

Redni broj, Vodotok Vodomjerna stanica
I 1. Sava Radače =
2-0 Sava Zagreb
3." Sava Galdovo
4. Sava Jasenovac
5. Sava Bos. Gradiška

Redn

u rol

no s

_visin

noz
Vac,

VI -

DNONONNININNO=aeaa eo oanne NEOT
AGO DEŠSŠLXAIHKUABSO=SL2PRIANRPRDO a

Mel
od

Strana 14382/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.3 od 100; 15% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

1993.
—

Redni Pi _ ; O stanica У - Spisak meteoroloških stanica i
7.02 Sava Slavonski Brod Red.broj  Sliv Metcorološka stanica
8. Sava Slavonski Šamac 1 Sava Ljubljana
с A PL upanja 2 1 - Zagreb
10. ava Brčk na Drvar
11. Sava Bo ад 4. Una Bihać
12. Kupa Karlovac 5. Џпа Bos. Novi
13. Una Bihać 6. Sava Sanski Most
14. Una Kostajnica 7 Vrbas Bugojno
15. Una Bos. Dubica 8. Vrbas Jajce
16. Sana Sanski Most 9. Vrbas Banja Luka
17. Vrbas * Delibašino selo 10. Bosna - Sarajevo
19. Возлаз Zenica : 11. Bosna Zenica
19. „Bosna Doboj 12. Bosna Doboj
с 20. Drina: Еоба .13. Bosna . Tuzla
pla- 21. Drina Višegrad 14. Drina emerno
| 22. Drina Radalj 15. Drua Роса
23. Neretva Konjic 162 Drina Višegrad
; 24. Nerctva Mostar ЈЕ. Cetina Livao |
| 25. ~ Neretva apljina o пете i Do
:: – Podaci sa navedenih stanica dostavljaju se svakodnevno 20. O i
| “и roku od 2 dana скор ето O ·  Trcbišnica eca
– Podaci za sve:navedene stanice dostavljaju se svakodnev- ; ; ; 30
| по svaka 4 sata od momenta kada vodostaji dostignu sljedeće 8 DOR dostavljaju se svakodnevno u
| узело U zimskom periodu dostavljaju зе podaci о visini sniježnog
| O 00. Ot e + #20 рокпмаа па sljedećim stanicama:
| ava os. Gradiška
Sava SI. Brod + 800 GO: ;
Sava Mačkovac + 875 1 PLN о. Деле
Sava 51. Šamac + 700 RDU КЕ
Sava Bos; Rača 3: 750 4. Sanski Most 11. Lao У
па Bos. Dubica O 5. Bugojno 12. Bjelašnica
Neretva apljina + 250 : 6B се Luk 13. M t
| Dvodnecvne prognoze vodostaja dostavljaju se svakodnev- 7. Баија 123 а ~ Мозар
| no za sljedeće уобошјегле stanice na Savi: Jasenovac, Mačko- . Ј
. | vac, Slavonski Brod 1 Slavonski Šamac. ~
|| VI - Spisak crpnih stanica u sistemu odbrane od poplava
| . ~ Red. : : Organizacija Која odreduje režim rada стрпе stanice
broj Vodotok Naziv crpne stanice Za vrijemć odbrane od poplava Organizacija koja rukuje crpnom stanicom
1. Una Grad Bos. Dubica J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava Bos. Gradiška
| 2. „Sava Glavinac I .V.P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
| 3. Sava, > Glavinac II J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
: | 4. Sava Orahova Ј. У. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
rana | 5. 5ауа Liman - J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
6. Sava Grad Bos. Gradiška: J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
7. Sava Dolina J: У. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
8. Sava Matura J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
| 9. Sava Bajinci J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
10. Sava Povelić Ј. У. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
i 11. Sava Ina J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Sava" Bos. Gradiška
davni 12. Sava Ivansko polje I Ј. V.P. "Vodoprivreda BiH" МР "Posavina" Odžak
13.. Sava Ivansko polje II J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Posavina" Odžak
ana 14. Sava Svilaj : Ј. У. Р. "Vodoprivreda BiH"  _ МР "Розауша" Odžak
\ 15. Sava Zorice 1 J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Posavina" Odžak
16. Sava Zorice II · J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Posavina" Odžak ~
17. Sava Duga Ј. V.P. "Vodoprivreda BiH" OOUR "Kanalizacija" B. Šamac
18. Sava Orašje J. V. P. "Vodoprivreda BiH" КВО "8. april" Orašje i
jloški 19. Sava "Tolisa J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Srednja Posavina" Orašje
Ја. za 20. Sava Đurići J.V.P. "Vodoprivreda BiH" ___VP "Srednja Розауша" Orašje
е na- 21. Sava Topolovac I Ј. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Semberija" Bijeljina
ostaja 222. Sava Topolovac II J. V. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Semborija" Bijeljina
: 23. Sava Domuz Skela J. У. P. "Vodoprivreda BiH" VP "Semberija" Bijeljina
24. Sava Begov Put J.V.P. "Vodoprivreda BiH" УР "Semberija" Bijeljina
2 25. Neretva _ Svitava-Sjekose J.V.P. "Vodoprivreda ВН". МУР "Čapljina" Čapljina  Ć
26. Neretva ' Višće - Ostrvo 1 i II J. V. P. "Vodoprivreda BiH" APRO-OOUR "Voćc-Grožde Čapljina

Nedjelja, 28. marUožujak 1993.

SLUŽBENI LIST RBiH

њи

Suana 143 - Broj 7

Glavnog operativnog plana odbranc od poplava za svaku crpnu
stanicu. U tom periodu režimom rada crpnih stanica rukovodi
J.V. Р. "Vodoprivreda BiH" putem vodoprivrednih preduzeća.

Стрпе stanice ulaze u sistem odbrane od poplava od mo-
menta uvodcnja redovne odbrane od poplava, odnosno zavisno
od visine vodostaja koji je utvrden u tehničkim prilozima

Strana 14488/100

|

Ji
H
+,
}

Nm

\
4

Strana 144 - Broj 7

Narodna banka Bosne i Hercegovine
Natemelju člana 82. stav 1. pod a)/1. Uredbe sa zakonskom
snagom o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni list
RBiH", broj 1/93)1 Odluke o ciljevima i zadacima monetarno-
kreditne politike u 11993. godini, guverner Narodne banke
Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O USLOVIMA I NAČINU = Mk

__ FINANSIRANJA ODREDENIH KREDITA BANAKA
-U 1993. GODINI —— S OET

I- ZAJEDNIČKE ODREDBE

1. Ovom Odlukom utvrduju se uslovi i način pod kojima
narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Narodna
banka) vrši kupovinu i prodaju kratkoročnih prenosivih vrijed-
nosnih papira, daje kredite bankama na osnovu domaćih i
inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira i refi-
nansira kredite koje su banke dale na osnovu određenih isprava

- prvenstveno za kreditiranje proizvodnje, sezonskih zaliha i '

rezervi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tova stoke,
proizvodnju i zaliha lijekova, izvoza robe i usluga, proizvodnje
1 pripreme roba i usluga za izvoz, proizvodnje i sezonskih
zaliha uglja i drugih energenata iz uvoza, ukoliko se uvoze
najneophodnije sirovine, energenti i reprodukcioni materijali

za obavljanje i oživljavanje proizvodnje i poljoprivredni, pre--

hrambeni i drugi proizvodi neophodni za snabdijevanje stanov-
ništva, kao i davanje kredita Republici, u okviru i strukturi
plasmana koje. Narodna banka utvrdi projekcijom do kraja
1993. godine, a prema poglavlju V Odluke o ciljevima i zada-
cima monetarno-kreditne politike u 1993. godini.

2. Finansiranje odredenih plasmana banaka, u skladu sa
ovom Odlukom obuhvata:
1) kupovinu i prodaju kratkoročnih prenosivih vrijednosnih
papira; i :

2) davanje kratkoročnih kredita bankama na osnovu doma-
ćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira;
; 3) davanje kratkoročnih kredita bankama i refinansiranje
kredita koje su banke dale na osnovu određenih isprava, prven-

stveno za kreditiranje:

a) proizvodnje, sezonskih zaliha i rezervi poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda,

b) tova stoke, :

c) proizvodnje i zaliha lijekova,

d) izvoza robe i usluga,

e) proizvodnje i pripreme robe i usluga Za izvoz,

f) proizvodnje i sezonskih zaliha uglja;

4) uvoza najneophodnijih sirovina, energenata i reproduk-'.

cionih materijala za obavljanje i oživljavanje proizvodnje kao i
poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda neophodnih
za snabdijevanje stanovništva; .

5) davanje kredita Republici. =

3. Narodna banka može vršiti kupovinu i prodaju kratko-

ročnih prenosivih vrijednosnih papira i davati kratkoročne
kredite bankama na osnovu domaćih 1 inozemnih prenosivih
kratkoročnih vrijednosnih papira i refinansirati kredite koje su
banke dale na osnovu određenih isprava, samo bankama koje
ispunjavaju opće uslove kreditne sposobnosti utvrđene Odlu-
kom o minimalnim općim uvjetima kreditne sposobnosti banaka
i drugih finansijskih organizacija za vrijeme ratnog stanja.

Pod bankom u skladu sa ovom Odlukom, podrazumijevaju
se banke koje su osnovane kao pravna lica u smislu Uredbe sa
zakonskom snagom o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine i
Odluke o obnavljanju postupka za izdavanje dozvola za osni-
vanje banaka u Republici Bosni i Hercegovini i izdavanju novih
dozvola od Narodne banke Bosne i Hercegovine.

4. Kredite u skladu sa ovom Odlukom Narodna banka daje
bankama u određenom procentu, zavisno od posljednjeg knji-
govodstvenog stanja datih plasmana banaka za odredene nam-

jene.

SLUŽBENI LISTRBiH

Nedjelja, 28. mart/ožujak 1993
Da bi se koristila sredstva primarne emisije po osnovin

banci podnijeti slijedeću dokumentaciju: ——— =

- ugovor o kreditu koji je banka dala krajnjem korisniku,

- nalog o prenosu sredstava krajnjem korisniku, ;

- pregled stanja 'datih kredita krajnjim korisnicima koj
ulaze u osnovicu za obračun korištenja sredstava primame
emisije na dan podnošenja zahtjeva.

Za kreditiranje uvoza najneophodnijih sirovina, energenaty
i reprođukcionih materijala za obavljanje i oživljavanje proiz.
vodnje, poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda neg.
phodnih za snabdijevanje stanovništva pored dokumentacije iz
stava 2. ove točke potrebnoje podnijeti idokumentaciju iz točke
24. stava 3. ove Odluke. :

_ TI KUPOVINA I PRODAJA KRATKOROČNIH

PRENOSIVIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

5. Ovom Odlukom utvrduje se visina, rokovi i drugi uvjeti
pod kojima NO banka kupuje i prodaje domaće i inozemni
prenosive kratkoročne vrijednosne papire. Narodna banka ky.

puje i prodaje bankama kratkoročne vrijednosne papire nepg- \'.

sredno ili preko tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira.-

.6. Kupovina i prodaja kratkoročnih vrijednosnih papira vrši
se u skladu sa okvirima utvrđenim projekcijom- monetarne
politike i osnovama monetarne politike.

7. Narodna banka može kupovati i prodavati prenosive
kratkoročne vrijednosne papire: NOG.

= Blasajničke zapise Narodne banke, \ Sa

- Vrijednosne papire - obveznice RBiH, i

- Blagajničke zapise banaka,

- Komercijalne zapise... o

8. Blagajničke zapise Narodna banka prodaje u skladu sa
Odlukom o izdavanju blagajničkih zapisa Narodne banke Bo-..
sne i Hercegovine. + SG

Narodna banka Bosne i Hercegovine može otkupiti vlastite

:blagajničke zapise prije njihovog dospijeća, ako je do roka,

njihovog dospijeća preostalo:-više od:

= propisanim u toč. 2. pod 1-4. ove Odluke potrebno je Narodnoj |

)

- deset dana za zapise izdane sa rokom dospijeća od jednog =

mjeseca, i

- dvadeset dana za zapise izdane sa rokom dospijeća od tri!
mjeseca, .

- četrdeset dana za zapise izdane sa rokom dospijeća od šest

- mjeseci do jedne godine.

9. Narodna banka može kupovati od banaka vrijednosne
papire - obveznice Republike izdane na osnovu republičkog
zakona, ako je do roka njihovog dospijeća preostalo najviše:

_- trideset dana za obveznice izdane sa rokom dospijeća do
tri mjeseca, €

- četrdeset dana za obveznice izdane sa rokom dospijeća od
šest mjeseci do jedne godine. 7

Obveznice Republike iz stava 1. ove točke Narodna banka
može prodavati prije roka njihova dospijeća, ako monetarna
kretanja to zahtijevaju. š "

10. Narodna banka može kupovati blagajničke zapise bi:

"naka koji su izdani u skladu sa Zakonom o vrijednosnim

papirima, ako je do roka njihovog dospijeća preostalo najviše: y

_ - dvadeset dana za zapise izdane sa rokom dospijeća od ul
mjeseca, KS —
_— četrdeset dana za zapise sa rokom dospijeća od šest
mjeseci do jedne godine. =
Narodna banka može kupovati blagajničke zapise od bana
ka izdavaoca tih zapisa: \
Narodna banka može Kupovati blagajničke zapise iz OW}

točke pod uvjetom da je banka izdavalac tih zapisa registrovana

u smislu točke 3. ove Odluke. di

_11. Narodna banka može kupovati komercijalne zapise koj

su izdani u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima za ije

je izdavanje data garancija banke, ako je do roka njihovog

dospijeća preostalo najviše: )

_- dvadeset dana za zapise izdane sa rokom dospijeća do ll
mjeseca, ' 26 :

-Č
mjese
N

1. OVE
zapise
proda

-K

može
kretai

u
ti IZD(
nosni.

_ nih ag

kredi
politi

JII-I
NA C
KRA
1.
Naro

_cortfi

,OČnI
garar

OVOIT
TOKOI

P
sa ov
Vrije(
oddi
svoji

Osno;
portf

podu
dužn
voda
deve
nosn
čije j

1

iz to
mjen

ma,

fakt

)
:OSNO
do3

)
krati
vun
jeva

" 1NOZ

koje
biti }
papi
bani
papi
kori
TC€ES

Strana 14590/100

19
OVimg
rodnoj
jiku,
a koja
marne

senata
Proiz-
la neo-
cije iz
. točke

Uvjeti
zemne
ka ku-
-hepo-
Ta Vrši
etarne

NOSive

);

adu sa

ke Bo-..

rlastite
O roka.

jednog
| od tri
od šest
Inosne
ličkog
više:

eća do
'eća od

banka
jetarna
jse ba-
1OsNiM
ajviše:
) od ti

d_ šest
1 bana:

iz ove
rovana
se koji
za čije
jh ovog

gdoti

—

Nedjelja, 28. mar/ožujak 1993.

-četrdeset danaza zapise izdane sa rokom dospijeća od šest.

mjeseci do jedne godine.

Narodna banka može kupovati komercijalne zapise iz stava
1. ove točke pod uvjetom da banka koja je dala garanciju za te
zapise odnosno banka koja podnosi komercijalne zapise na
prodaju ispunjavaju uvjete iz točke 3. ove Odluke. - -

- Kamercijalne zapise iz stava 1. ove točke Narodna banka
može prodavati prije roka njihovog dospijeća ako monetarna
kretanja to zahtijevaju. :

12. Guverner Narodne banke će svojom Odlukom utvrdiva-
ti iznos i druge uvjete za konkretnu kupovinu i prodaju vrijed-
nosnih papira u smislu ove Odluke ovisno o kretanju monetar-
nih agregata utvrdenih projekcijom monetarne politike i osnova
kreditne politike, o stanju likvidnosti banaka i ostvarivanju
politike kamatnih stopa. ; =

III - DAVANJE KRATKOROČNIH KREDITA BANKAMA
NA OSNOVU DOMAĆIH I INOZEMNIH PRENOSIVIH
KRATKOROČNIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

13. Ovom Odlukom utvrduju se uvjeti i način pod kojima

Narodna banka daje bankama kratkoročne kredite na osnovu: -
_-ortfelja odredenih domaćih i inozemnih prenosivih kratko-

\očnih vrijednosnih papira za koje su banke dale avale odnosno
garancije. : e

Pod kratkoročnim, vrijednosnim papirima, u skladu sa
ovom odlukom, podrazumijevaju se vrijednosni papiri izdati sa
rokom dospijeća do jedne godine. m PI

Pod portfeljom kratkoročnih vrijednosnih papira, u skladu
sa ovom Odlukom, podrazumijeva. se knjigovodstveno stanje
vrijednosnih papira, koje je banka kupila odnosno eskontovala
od drugih pravnih lica u zemlji ili primila od njih na ime naplate
svojih potraživanja, a koji nisu dospjeli za naplatu.

14. Narodna banka može davati kratkoročne kredite na
osnovu domaćih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira u
portfelju banke i to: ;

- mjenica koje su avalirale banke, a izdala ih domaća
poduzeća i druga pravna lica iz oblasti privređe na osnovu
dužničko-povjerilačkog odnosa zasnovanog na prometu proiz=
voda i roba odnosno obavljanju usluga, sa rokom dospijeća od
devedeset dana,

- komercijalnih zapisa izdatih na temelju Zakona o vrijed-
nosnim papirima, sa rokom dospijeća od devedeset dana, a za
čije je izdavanje banka dala garanciju. .

15. Narodna banka će davati kratkoročne kredite bankama

iz točke 14. stav 1. alineja 1. ove odluke pod uvjetom da

mjenica: ; :

- sadrži bitne elemente propisane Zakonom o mjenici,

- daje indosirana na banku u skladu sa zakonskim propisi-
ma,

- da su na licu mjeničnog blanketa označeni broj i datum
fakture o izvršenoj prodaji proizvoda, robe i usluga.

16. Narodna banka daje bankama kratkoročne kredite na.

osnovu vrijednosnih papira propisanih ovom Odlukom, u visini
do 30% nominalne vrijednosti tih papira.

17. Kratkoročne kredite na osnovu inozemnih prenosivih
kratkoročnih vrijednosnih papira Narodna banka daje na osno-
vu mjenica i drugih inozemnih vrijednosnih papira koji dospi-
jevaju za naplatu u roku od devedeset dana, a koje su avalirale

: inozemne banke pod uvjetom, da navedeni vrijednosni papiri

koje su poduzeća dobila po osnovu izvoza robe i usluga mogu
biti predmet kupoprodaje na inozemnim tržištima vrijednosnih
papira, a banke su ih eskontovale od tih poduzeća. A

18. Kraktoročne kredite iz točke 17. ove odluke Narodna
banka daje bankama u visini do 30% nominalne vrijednosti tih
papira. ;

19. Kratkoročni vrijednosni papiri na osnovu kojih banka
koristi kredit za likvidnost ne mogu biti osnov za korištenje
reeskontnih kredita u skladu sa ovom Odlukom.

U

SLUŽBENI LIST RBiH

kredita iz primarne emisije pored dokumentacije iz točke 4. ove

,

IV - DAVANJE KRATKOROČNIH KREDITA BANKA =
I REFINANSIRANJE KREDITA KOJE SU BANKE Ka
NA OSNOVU ODREĐENIH ISPRAVA om

_ 20. Narodna banka daje bankama kredite za refinansiranje
iz ove Odluke na osnovu određenih isprava o kratkoročnim
kreditima koje-su banke dale krajnjim korisnicima za namjene
i u rokovima utvrđenim ovom Odlukom.

21. Pod krajnjim korisnicima kredita u smislu točke 1. ove
Odluke podrazumijevaju se poduzeća koja u svom sastavu
imaju kapacitete za proizvodnju, skladištenje, preradu i doradu
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i lijekova, poduzeća
koja se bave proizvodnjom, uzgojem, tovom i preradom stoke, .
poduzeća koja se bave izvozom i uvozom roba i usluga, turi-
stičko-putničke agencije i ugostiteljsko-hotelske organizacije
koje se bave turističko-ugostiteljskim uslugama stranim turisti-
ma, te proizvodači i veliki potrošači uglja - za zalihe uglja.

22: Pod kreditima iz točke 2. pod 3) ove Odluke podrazu-
mijeva se kreditiranje slijedećih namjena prema podtočkama,
kako slijedi:

a) Kreditiranje proizvodnje, sezonskih zaliha i rezervi
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ; ke;

Pod namjenama iz ove podtočke podrazumijeva se proiz-
vodnja, sezonske zalihe i rezerve: pšenice, ječma, raži i drugih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaće proizvodnje
i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarenih uvo-
zom. 7a =

Banke mosu koristiti kratkoročne kredite iz primarne emi-
sije u visini 60% po osnovu kreditiranja proizvodnje i rezervi
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaće proizvodnje
i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarenih uvo-
zom. " ; :

Banke mogu koristiti kratkoročne kredite iz primarne emi-
sije u visini od 100% po osnovu kreditiranja zaliha i rezervi
pšenice, ječma i raži domaće proizvodnje, 90% po osnovu
formiranja zaliha i rezervi pšenice, ječma i raži iz uvoza i 80%
za sve ostale zalihe i rezerve poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda. ; :

Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje kratkoročnog

Odluke, banka u svom portfelju mora imati:
= sporazum ili ugovor o proizvodnji i isporuci zaključen s
poduzećima koja se bave preradom ili doradom tih proizvoda,
odnosno ugovor zaključen sa direkcijom ili drugom organiza-

cijom za rezerve prehrambenih proizvoda, ua"

- fakture iz kojih se može utvrditi količina i vrijednost
isporučene pšenice, ječma, raži i drugih zaliha i rezervi poljo-
privrednih i prehrambenih proizvoda,.

- dokumentaciju o primljenim i uskladištenim količinama
pšenice, ječma, raži i drugih zaliha i rezervi poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda. =

Rokovi korištenja i vraćanja kredita za namjene iz ove
podtočke računajući od dana početka njihovog korištenja, za
proizvodnju i rezerve poljoprivrednih i prehrambenih proizvo-
da su najduže dvanaest mjeseci, za sezonske zalihe pšenice,
ječma i raži šest mjeseci, a.vraćat će se u skladu sa dinamikom
smanjenja zaliha. \ zo Pr

Rokovi korištenja i vraćanja kredita za poljoprivredne i
prehrambene proizvode ostvarene uvozom propisani su toč-
kom 23. ove Odluke. Za sve ostale poljoprivredne i prehram-
bene proizvode tri mjeseca, a vraćat će se u skladu sa dina-
mikom smanjenja zaliha ostalih poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda.

b) Kreditiranje tova stoke

Pod namjenama iz ove podtočke podrazumijeva se krediti-_
ranje tova stoke (goveda, ovce i svinje), uzgoja rasnog priplod-
nog podmlatka u stočarstvu (goveda, ovce i svinje), tov peradi,
proizvodnja matičnog jata, tov kunića i ribe.

Strana 14692/100

Strana 146 - Broj 7 i

SLUŽBENI LISTRBiH

,

Nedjelja, 28. mart/ožujak

Banke mogu koristiti kredite iz primarne emisije iz stava 1.
ove podtočke u visini od 60 % plasmana kojeg je banka plasirala
krajnjem korisniku. )

Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje kratkoročnih

kredita iz primarne emisije pored dokumentacije iz točke 4. ove
Odluke banka u svom portelju mora imati drugu dokumenta-
ciju iz koje se sa sigurnosti može utvrditi da se krediti koriste
namjenski i da je korištenje tih kredita pokriveno odgovara-
jućom vrijednosti proizvodnje. s
Rokovi korištenja i vraćanja kredita za namjene 'iz ove
podtočke računajući od dana početka njihovog korištenja ne

mogu biti duži od dvanaest mjeseci za uzgoj goveda, šest '

mjeseci za uzgoj ovaca, svinja i ribe, dva mjeseca za uzgoj
peradi i kunića i tri mjeseca za proizvodnju matičnog jata:
c) Kreditiranje proizvodnje i zaliha lijekova

Pod namjenama iz ove podtočke podrazumijeva se krediti-

ranje proizvodnje, zaliha lijekova i sanitetskog materijala do-_

maće proizvodnje i lijekova i sanitetskog materijala iz uvoza.
Banke mogu koristiti kredite iz primarne emisije za namjene

iz ove podtočke u visini od 100% refinansiranja plasmana kojeg

je banka plasirala krajnjem korisniku. -

Prilikom podnošenja zabtjeva za dobivanje kratkoročnih

kredita iz primarne emisije, pored dokumentacije iz točke 4. -

ove Odluke, banka u svom portfelju mora imati:

- faktura iz koje se može utvrditi vrijednost i količina
lijekova, =

- dokumentaciju o primljenim i uskladištenim količinama
lijekova - potvrdu o uskladištenju, : s

- drugu dokumentaciju iz koje se sa sigurnosti može utvrditi
da se krediti koriste namjenski i da je korištenje tih kredita
pokriveno odgovarajućom vrijednosti proizvodnje.

- Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje kratkoročnih__,

kredita iz primarne emisije za uvoz lijekova i sanitetskog
materijala, pored dokumentacije iz prethodnog stava, banka u
svom-portfelju mora imati i dokumentaciju iz točke 23. ove
Odluke. . : ,

Krajnji rok za vraćanje kratkoročnog kredita za ove nam-
jene je šest mjeseci počev od dana korištenja kredita, a vraćat
će se u skladu sa dinamikom smanjenja zaliha.

d) Kreditiranje izvoza robe i usluga ; :
Pod namjenama iz ove podtočke podrazumijeva se krediti-
ranje izvoza robe i usluga Za gotovo, izvoz robena komercijalni
kredit, izvoz robe i usluga na kredite u zemlje u razvoju, IZVOZ
opreme na kredit i izvodenje investicionih radova u inozemstvu
na kredit, potraživanja od Međunarodne banke za obnovu i
razvoj i drugih finansijskih institucija za obnovu i razvoj po
osnovu izvršenih i plaćenih radova i ugradene opreme po
investicionim programima u Republici Bosni i Hercegovini.

Banke mosu koristiti kredite iz ove podtočke u visini 60% '

od iznosa kredita kojeg su dale korisnicima kredita. ;
Prilikom podnošenja zahtjeva za: dobivanje kratkoročnog
kredita iz primarne emisije pored dokumentacije iz točke 4. ove

Odluke banka u svom portfelju mora imati: '

- isprave o izvršenom izvozu robe koje je ovjerila carinar-

Nica, SJAE ;

- isprave O izvršenim uslugama inozemnim naručiocima
(fakture, situacije, zaključnice) iz kojih se može utvrditi visina
i dinamika plaćanja izvršenih uslugakao i specifikacije ovjere-
ne od Narodne banke o učesnicima u izvoznom poslu.

Rokovi za korištenje i vraćanje kredita za namjene iz ove
podtočke računajući od dana početka korištenja kredita ne
mogu biti duži: od devedeset dana za izvoz robe i usluga za
gotovo i kreditiranje potraživanja od Međunarodne banke i
drugih finansijskih institucija za obnovu i razvoj po osnovu
izvršenih i plaćenih radova i ugrađene opreme po investicionim
programima, od dvadeset četiri mjeseca za izvoz serijske opre-
me, osamnaest mjeseci Za Izvoz trajnih potrošnih dobara, šest
mjeseci za izvoz ostale robe u okviru komercijalnih kredita i

dvadeset četiri mjeseca za izvoz opreme na kredit i izvodenje

investicionih radova na kredit.

e) Kreditiranje proizvodnje i pripreme robe i usluga za iz

Pod namjenama iz ove podtočke podrazumijeva se k
ranje proizvodnje i pripremanje robe i usluga Za izvoz (
čivo i prikupljanje ljekovitog bilja za izvoz), pripremanje

- tičkih i ugostiteljskih organizacija za vršenje usluga inoze

turistima i licima koja se po posebnoj dužnosti duže zadr
u Republici Bosni i Hercegovini. Ke

Kredite za ovu namjenu banke mogu koristiti u vis
60% od iznosa kredita koje je banka dala krajnjim korisi
za namjene iz ove podtočke. SE

Prilikom podnošenja zahtjeva za.dobivanje kratkor
kredita iz primarne emisije pored dokumentacije iz točke
Odluke, banka u svom portfelju mora imati:

- prijave o zaključenom poslu izvoza, Ke

- ugovore zaključene sa izvoznikom koji-je pret
zaključio ugovor sa inozemnim naručiocem ukoliko proiz
robe nije neposredni izvozniki svu dokumentaciju iz k
može sa sigurnosti utvrditi obim i dinamika ulaganja u
vodnju i pripremanje robe i usluga za izvoz, kao i
pripremanja usluga inozemnim turistima odnosno licim
se po posebnoj dužnosti duže zadržavaju u Republici }
Hercegovini. i

Rok korištenja i vraćanja kredita za kreditiranje pro
nje i pripremu robe za izvoz je tri mjeseca s tim da rok
biti i duži ukoliko tehnološki proces proizvodnje oc
pripremanja robe traje duže od tri. mjeseca, a najduže dy
četiri mjeseca uz obaveznu prezentaciju dužine tehno
procesa proizvodnje.

Rok korištenja i vraćanja kredita za kreditiranje pripi
ja turističkih i ugostiteljskih organizacija za vršenje
inozemnim turistima i licima koja se po posebnoj dužnos
zadržavaju u Republici Bosni i Hercegovini je tri mjese
posebnim slučajevima do šest mjeseci.

f) Kreditiranje sezonskih zaliha uglja domaće proizvodn)

Pod namjenama iz ove podtočke podrazumijeva se }
ranje sezonskih zaliha uglja u rudnicima uglja i termoć
nama, kod drugih velikih potrošača uglja u privredi koj
kontinuiranu potrošnju uglja, kao i kod poduzeća koja :s
prometom .ogrijevnog materijala u većim potrošnim cer

Kredite za ovu namjenu banke mogu koristiti u vi
60% od iznosa kredita koje je banka dala krajnjim koris
za namjene iz.ove podtočke.

Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje kratko
kredita iz primarne emisije, pored dokumentacije iz U
ove Odluke, banka u svom portfelju mora imati:

- ugovor o kupoprodaji i dinamici isporuke uglja,

- fakture i druge. isprave kojima se dokazuju ko
vrijednost kreditiranih zaliha, kao i drugu dokumenti:
koje se sa sigurnosti može utvrditi da se dati krediti
namjenski te da postoji pokriće odgovarajućom Vrij
kreditiranih zaliha. Š

Rokovi korištenja i vraćanja kredita za ove nam
četrdeset pet dana počev od dana korištenja kredita za
ranje kod rudnika uglja i termoelektrana, šest mjest
drugih velikih potrošača uglja u privredi kao i kod po
koja se bave prometom ogrijevnog materijala, s tim
prelaze krajnji rok 28. februar za velike potrošače
privredi odnosno 31. januar za poduzeća koja se bave

"tom ogrijevnog materijala.

V- KREDITIRANJE UVOZA NAJNEOPHODNIJIH
SIROVINA, ENERGENATA I REPRODUKCIONIH
MATERIJALA ZA OBAVLJANJE I OŽIVLJAVANJE
PROIZVODNJE I PREHRAMBENIH I DRUGIH

PROIZVODA NEOPHODNIH ZA SNABDIJEVANJE
STANOVNIŠTVA

_ 23. Kreditiranje namjena iz ove točke vrši se Sre
primarne emisije po vrstama robe i zemljama iz kojih
uvoze u skladu sa propisima Republike Bosne i Herce;

Strana 14787/100

; 28. mart/ožujak 1993
NT TE

obe i usluga za izvoz

drazumijeva se kredig. |

usluga za izvoz (y
voz), pripremanje

Iklju.

tur

Senje usluga inozemni

ižnosti duže zadržavaju

gu koristiti u visini

la krajnjim korisnicimy

lobivanje kratkoročn

USE ()
nentacije iz točke 4, a
mati:

Za,

om koji je prethodno

cem ukoliko proizvođač

pkumentaciju iz koje se =

imika ulaganja u proiz.
za izvoz, kao i' obim

na odnosno licima koj)
aju u Republici Bosni |

a kreditiranje proizvod.
seca s tim da rok može
5 proizvodnje odnosno

eca, a najduže dvadeset -
iju dužine tehnološkog!

-kreditiranje pripreman-
acija za vršenje usluga

posebnoj dužnosti

duže

ovini je tri mjeseca, au

omaće proizvodnje
odrazumijeva se kr

edili-

na uglja i termoelektra:-

lja u privredi koji imaju =

d poduzeća koja se

bave

im potrošnim centrima.
ogu koristiti u visini od
ala krajnjim korisnicima

dobivanje kratkoročnog
kumentacije iz točke 4:

lora imati:
isporuke uglja,

se dokazuju količine !
drugu dokumentaciju IZ
a se dati krediti kori
'ovarajućom vrijednosu

dita za ove namjene st
štenja kredita za kredili

trana, šest mjeseci kW)

-edi kao i kod poduzeea

materijala,

s tim da IG

elike potrošače uglja
eća koja se bave pro

SOPHODNIJIH
ODUKCIONIH
OŽIVLJAVANJE
'I DRUGIH
JABDIJEVANJE

očke vrši se sredstvil.
omljama iz kojih se 0

e Bosne i Hercego

yinće

Nedjelja, 28. marVožujak:1993.

Kredite za ovu:namjenu banke mogu koristiti u visini od.

60% od iznosa kredita:kojeje banka dala krajnjim korisiticima.
Prilikom podnošenja: zabtjeva:za dobivanje kratkoročnog:
kredita iz primarne emisije, pored dokumentacije iz točke 4:

ove Odluke, banka u svom portfelju mora imati:

- ovjerene fotokopije dokumenata 0 izvršenom polaganju..

dinarske protuvrijednosti, :

- ovjerene fotokopije dokumenata o izvršenom plaćanju
uvoza robe, ;

- prijave o zaključenom uvoznom poslu.

Rokovi za korištenje kredita za namjene iz ove točke st tri

mjeseca za uvoz najneophodnijih sirovina, cnergenata i repro-
= POEKOOOOOOOOOONOOOOOOOOOOOOOOONONOOOONOANONONANINOJI MI

dukcionih materijala za obavljanje i oživljavanje proizvodnje,

jedan mjesec za uvoz poljoprivrednih, prehrambenih i drugih

proizvoda neophodnih za snabdijevanje stanovništva. .
VI - ZAVRŠNE ODREDBE

25. Narodna banka će zaključiti sa svakom bankom ugovor =
o korištenju kredita, kojim. će. se utvrditi uvjeti korištenja::"

sredstava primarne emisije.

26. Banke su dužne da iznos iskorištenog kredita iz sred"

stava primarne emisije svakodnevno usklađuju sa propisanom
stopom kreditiranja za odredene namjene iz točke 3. ove Odlu-
ke, u odnosu na knjigovodstveno stanje kredita datih krajnjim
korisnicima i o tome. Narodnoj banci dostavljaju pregled -
obračun tri dana po isteku dekade, a koji će propisati Narodna
banka. ;

27. Obračunavanje dinarske protuvrijednosti inozemnih
sredstava plaćanja i inozemnih vrijednosnih papira, radi utvr-

. divanja učešća primarne emisije, u smislu ove Odluke, yršitće

se po tekućem kursu utvrđenom na dan podnošenja zahtjeva.

28. Obračun vrijednosti proizvodnje i zaliha poljoprivred-
nih i prehrambenih proizvoda radi utvrdivanja učešća primarne
emisije u proizvodnji odnosno zalihama vršit će se po utvr-
denim proizvodačko-prodajnim cijenama, a.za proizvode za
koje se te cijene ne utvrđuju po ostvarenim otkupnim cijenama.

29. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit
će se u "Službenom listu RBiH".

G broj 5/93 Viceguverner
29. marta 1993. godine Narodne banke BiH,
Sarajevo dr Obrad Piljak, s. r.

DDOOONUOOONUONONONSNIOUOOOODODONODOODDONODODONODONONODI

Na temelju čl. 16. 182. stav 1. pod a)/8. Uredbe sa zakon-
skom snagom o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni
list RBiH", broj 1/93), šsuverner Narodne banke Bosne iHerce-

govine donosi
ODLUKU

O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O KAMATNIM

STOPAMA I STOPAMA NAKNADE NARODNE BANKE
BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.

U Odluci o kamatnim stopama i stopama naknade Narodne
banke Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 22/92
- Pročišćeni tekst) u točki 1. iza stava 1. dodaju se novi stavovi
213, koji glase:

(2) "Narodna banka obračunava i naplaćuje kamatu na
kredite korištene iz sredstava depozita društveno-političkih
Zajednica po.stopi od 10%.

(3) Na plasmane iz primarne emisije i plasmane iz sredstava
depozita društveno-političkih zajednica za koje nije ugovorena
promjenljiva kamatna stopa primjenjivat će se kamatna stopa
temeljem ugovora".

Član 2.

Točka 3. se mijenja i glasi:

(1) "Na blagajničke zapise upisane kod Narodne banke,
Narodna banka plaća kamatu-po stopi od 15%.

(2) Na blagajničke zapise upisane kod Narodne banke do
stupanja na snagu ove Odluke, Narodna banka plaća kamatu
temeljem propisa koji su se primjenjivali do stupanja na snagu
ove Odluke". i i LAKI

SLUŽBENI LIST RBiH

Strana 147 - Broj 7
ax | Član3.
Točka 5. se briše."
Član 4.
ga Dosađašnje točke 6, 7, 8, 9. i 10. postaju točke 5, 6, 7, 8.
+
Član 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će
se u "Službenom listu RBiH".
G broj 6/93 Viceguverner
30. marta 1993. godine Narodne banke BiH,
Sarajevo dr Obrad Piljak, s. r.

Zavod za statistiku
Republike Bosne i Hercegovine

 SAOPSTENJE - SAOPCENJE
PROSJEČAN MJESEČNI ČIST LIČNI/OSOBNI
DOHODAK ZA JANUAR/SJEČANJ 1993.
1. Prosječan mjesečni čist lični/osobni dohodak za RBiH za
mjesec januar/siječanj 1993. godine iznosi 99358 BHD.
U odnosu na prethodni mjesec indeks je 101,6. ——
2: Prosječan mjesečni čist lični/osobni dohodak u RBiH za
mjesec jannar/siječanj 1993. u privrednim djelatnostima iznosi
104985 BHD. U odnosu na prethodni mjesec indeks je 107,5.
3. Prosječan mjesečni čist lični/osobni dohodak u RBiH za
mjesec januar/siječanj 1993., u vanprivrednim djelatnostima
iznosi 75749 BHD. U odnosu na prethodni mjesec indeks je
Broj 18
27. marta 1993. godine Direktor
Sarajevo dr Hasan Zolić, S. r.
DADODONONADODOODANODAOAOOONOOONONOOOUOONOOOANANUNONIM

SLUŽBENE OBJAVE
DODENEDODIONNANANONONODONODONONO NON NUNOOANONNONONA NAM

IZGUBLJENI PEČATI

DOZOANADDNODAOONUNOOINONOOOOOOODOONODADONANNAOINANANMU

Oglašava se nevažećim pečat firme čiji puni naziv glasi: PP
"Arcehing-inžinjering" - P. O. Sarajevo, Trg nesvrstanih zemalja
br. A2-pp6. Pečatje okruglog oblika promjera 30 mm, na čijem:
obodu je natpis malim slovima p. p. Arching p. o. Visina slova
je3 mm. U sredini pečata je zaštitni znak "a" sa tačkom u sredini
zaštitnog znaka. Iznad znaka stoji "Inžinjering" a ispod Sa-
rajevo. (so-

Oglašava se nevažećim pečat okruglog oblika promjera 50
mm sa grbom Republike u sredini sljedećeg teksta: Republika
Bosna i Hercegovina, Predsjedništvo Skupštine opštine Pale
(latinicom i ćirilicom). (so-25)

Oglašava se nevažećim okrugli pečat 30x30 mm slijedećeg
sadržaja: Vojna jedinica 5905 i ucrtanim grbom RBiH u sredini
pečata, sa brojnom oznakom 1. (so-26)
DODAOOANOOOODOONONONONODOOOOODOUIOIDANNONUNONODONINUM

SUDSKI OGLASI
OOOOOANADOUODODNONONONONOOODOOODUNOMRANOOOZUNODUODOI IM
Osnovni sud I u Sarajevu, i to sudija Džafić Zlata, pred-
sjednik vijeća, u pravnoj stvarrtužitelja Babović Nedima, iz
Sarajeva, Kralja Tomislava broj 10, koje zastupa Milišić Vla-
dimir, advokat iz Sarajeva, protiv tužene Herlinger Nade, sada
na nepoznatoj adresi u Izraelu, radi ustanovljenja, na priprem-
nom ročištu, dana 30. 3. 1993. godine izdaje
. OGLAS
Rješenjem ovog suda broj P 43/93 od 30. 3. 1993. godine
na osnovu člana 84. stav 2. tačka 5. ZPP-a postavljen je advokat
Kalaba Dušan iz Sarajeva; Dure DĐakovića 2/1lza privremenog
zastupnika tuženoj Herlinger Nadi, sada na nepoznatoj adresi