Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 10/1994

Strana 14989/100

141
141
142
142
142
142

142

143

143 |

143
143
143

145

145

145

146

—
rednik

NO.

rimaju! |

' Godina III - Broj 10

SLUŽBENI LIST |

REPUBLIKE BOSNE | HERCEGOVINE '

192

Na' osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi 1

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O DOPUNAMA UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM
O SLUŽBI DRUŠTVENOG KNJIGOVOĐSTVA
Član 1.

U Uredbi sa zakonskom snagom o Službi društvenog knij-
govodstva ("Službeni list RBiH", broj 2/92), iza člana 152.

dodaje se novo poglavlje VIlli novičl: 152a, 152b, 152c, 1524,

152e, 152f, 1528, koji glase:

"VIII POSEBNE ODREDBE ZA VRIJEME
RATNOG STANJA aa

Član 152a.

Služba je dužna obavljati osnovne poslove iz svog djelokru-

gaina privremeno zapošjednutoj teritoriji u skladu sa odlukama
Vlade Republike Bosne i Hercegovine, planovima za,odbranu
privremeno zaposjednute teritorije i novonastalim uvjetima
rada. - i ;

Član 1525.

Platni promet u zemlji Služba obavlja i u stranim sredstvima

plaćanja za pravna lica i njihove dijelove za vrijeme ratnog
Stanja do visine raspoloživih deviznih sredstava na računima.

tih lica kod nadležne jedinice Službe drištv nog knjigovodstva.

Član 152c. G
Obavljanje poslova platnog prometa u stranim sredstvima

plaćanja vrši preko posebnih računa pravnih lica i njihovih
dijelova koje Služba otvara na njihov zahtjev. Š

Član 152d.

Stanje deviznih sredstava na računima kod Službe dnevno
= uključuje na poseban račun Narodne banke Bosne i Herce-
Vine. . M u
Služba desetodnevno obavještava Narodnu banku Bosnć i
Hercegovine o stanju efektivnog deviznog novca u njenim
trezorima. : i
Strani efektivni novac u trezorima Službe. predstavlja dio
deviznih rezervi Republike. ;

pra tata jene

Petak, 6. maja/svibnja 1994.
'_ ' SARAJEVO

Za svaki broj posebno se
utvrđuje cijena
Žiro-račun 10100-603-1396

Član 152e.
Za obavljanje platnog prometa u zemlji sa stranim sredstvi-
ma plaćanja Narodna banka Bosne i Hercegovine i Služba izdat
će uputstvo o načinu i postupku njegovog izvršavanja.
Član 152f.

Radom Službe upravlja i rukovodi generalni direktor. Ge-
neralni direktor Službe propisuje ratnu organizaciju i način
rada, te donosi obavezna uputstva za rad organizacionih jedi-
nica Službe.

"Generalni direktor Službe je naredbodavac za korišćenje
sredstava Službe. ;

Član 1529.

Tarifu usluge i naknada koje Služba naplaćuje za vrijeme
ratnog stanja utvrđuje generalni direktor Službe uz prethodno
pribavljeno mišljenje Ministarstva finansija.

Član 2.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Uredba sa zakonskom snagom o primjeni Uredbe sa zakon-

_skom snagom o Službi društvenog knjigovodstva za vrijeme

ratnog stanjaili u slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni
list RBiH", broj 9/92).
. Član 3.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
PR broj 1637/94.
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,

_ (Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOOONOOOOOONONOOONUOUODDONODOUONURUNNNANOUZOIIADAUIIJI MI
193 j

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
sme O BANKAMA
I- OSNOVNE ODREDBE

Predsjednik

Član 1.
Za obavljanje depozitnih, kreditnih i drugih bankarskih
poslova može se osnovati banka. i ;
Banka se može baviti poslovima u zemlji i sa inozemstvom,
pdd uvjetima propisanim ovom uredbom i drugim propisima.

Strana 15087/100

Broj 10 ~ Strana 150

O СЈап 2. : Деж
Banka JC pravno licc sa sjedištem na tcritoriji Republikc

' Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika), a osniva sc

Роа uvjetima propisanim ovom uredbom.
Član 3.

Banka samostalno i prema uvjetima tržišta obavlja poslove

radi os tvarivanja dobiti, a na načelima likvidnosti, solvenmosti
1 rentabilnosti. .

Banka je nosilac prava i obaveza u pravnom promctu u
odnosu na sredstva kojim raspolaže i koja koristi u skladu sa
prirodom i namjenama finansijskih sredstava.

Član 4;

U skladu sa odredbama ove uredbe može se osnovati druga
fiuansijska organizacija koja u predmetu svog poslovanja oba-
vlja i depozine poslove (u daljem tekstu: depozitnš organiza–
cija). : .

i a depozimnu organizaciju primjenjuju se odredbe: ovc
urcdbe, ako ovom uredbom nije drugačije propisano. ~

II - BANKA
1. Osnivanje i poslovanje banke

1.1. Osnivan је banke
Član 5.
Bauku mogu osnovati domaća i strana pravna i Bizička lica.
Banka se osniva kao dioničarsko društvo sa najmanje deset
dioničara ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću sa
majvišc dcvet ulagača (u daljem tekstu: osnivači). ,

Banka se osniva ugovorom о osnivanju i poslovanju banke,

a kada banku osniva jedno lice, odlukom o osnivanju i poslo-
vanju banke. i :

. Strana pravna i fizička liga mogu samostalno ili zajedno за
domaćim pravnim i fizičkim licima osnivati banku pod uvjetom
rcciprociteta.

_ Suana banka može formirati filijalu, poslovnu jedinicu i
·predstavništvo (u daljem tekstu: organizacioni dijelovi stranc
banke) pod uvjetom reciprociteta.

Član 6.

Ugovorom iz člana 5. stav 3. ovom uredbom odreduje зе
iznos novčanih sredstava koji je svaki osnivač dužan da uloži
u kapital banke, s tim da ukupan iznos novčanog uloga ne može
biti manji od 1,5 miliona SAD dolara izražen u dinarima. .

Iznos novčanih sredstava jZ stava 1. ovog člana domaća
pravna i fizička lica, uplaćuju u sredstvima plaćanja koja glase
na dinar ili u stranim sredstvima· plaćanja, a strana pravna, i
fizička lica u stranim sredstvima plaćanja.

Član 7. |
Uvjerenje o postojanju reciprociteta iz člana 5.,.st. 3. i 4.
Ovog zakona izdaje Ministarstvo finansija. . та
Ministarstvo finansija шугдије да li је 1 pod kojim uvjetima
domaćem licu dozvoljeno osnivanje banke ili njenih organiza-
cionil dijelova u državi stranog lica.

“ Član 8. ;
Minimalni iznos novčanih sredstava i druge uvjete za Otva–
ranje organizacionih dijelova strane banke propisuje Narodna
banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Narodna banka).
Na organizacione dijelove strane banke primjenjuju зе
odrcdbe ove uredbe i drugih propisa koji se odnose na bankc,

Član 9. 5
Osnivači Бапке dužni su Narodnoj banci podnijeti zahtjev
za izdavanje dozvole za osnivanje i poslovanje banke (u daljem
tekstu: dozvola) sa slijedećom dokumentacijom:
1) ugovor о osnivanju i poslovanju banke, potpisan od svih
dioničara; :
2) nacrt statuta banke;
- 3) nacrt akta poslovne politike; у :
4) elaborat o eckonomsko-finansijskoj opravdanosti osni-
vanja banke koji sadrži naročito:
a) ciljeve osnivanja banke;

SLUŽBENI

54 || 5
LIS:T:RBiH · Petak, 6. maja 1994,

тд 80dine
b) detaljan opis poslova koje će banka obavljati i projekciji
inc una) rijed

obavljahja tih poslova najmanje za dvije god
naročito u pogledu održavanja likvidnosti, solventnosti i renta
bilnosti!poslovatija; ::

е) podalkc o visini kapitala banke, te visini OSnivačkoo
uloga svakog osnivača: =

4) ihformacije о тедизоблој kapitalskoj, upravljačkoi i
drugoj povezanosti osnivača i o njihovom finansijskom stanju:
.. ге) родике na osnovu kojih će se moći utvrditi da će banka
imovinski, kadrovski, tehnički, informatički i Organizaciono
biti sposobna obavljati poslove predvidene ugovorom o osnj-
vanju i poslovanju banke; : и

5)\uvjerenje о postojanju reciprociteta iz člana 7. ove ured-
be, ako 6 ова Vanju banke učestvuje i strano lice; :

___6)imcna i podatke za direktora i najmanje dva Tukovodeća
lica Која su.predvidena i osposobljena da тикоуоде bankom,
Sa m | Сал 10.

Strana banka. дигла је, za otvaranje organizacionog dijela
Narodnojibanci podnhijeti zahtjev za izdavanje dozvole sa slije-
dećom:dokumentacijom:".:

1) podatke o nazivu, pravnom: statusu i sjedištu strane
bankc;: ДЕ ;

.2) 155 banke;
3) podatke o poslovanju banke;

4) godišnji izvještaj o poslovanju banke za protekle dvije
godinć; | . :

5) џујсгепје о postojanju reciprociteta iz člana 7. ovce
uredbe; |

6) opiš poslova Које će organizacioni dio banke obavljati;

7) podatke o visini novčanih i drugih sredstava sa kojima
će raspolagati organizacioni dio strane banke; :

8) imcha ipodatke za direktora i najmanje dva rukovodeća
lica koja su predvidena i osposobljena da rukovode organiza-
cionim dijclom banke.

|. Саво.
Na озпоуџ zahtjeva i dokumentacije iz čl. 9. i 10. ove

· uredbe Narodna banka, u roku od 30 dana utvrduje да li su

iSpunjcni uvjeti, te donosi rješenje o izdavanju dozvole ili
rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje dozvole.

Dozvolom iz stava 1. ovog člana može se dozvoliti oba-
vljanje svili bankarskih poslova ili samo pojedinih bankarskih
poslova iz člana 22. ove uredbe.

Narodnp banka donosi rješenje о izdavanju dozvole na
osnovu оагедађа ovog zakona i bližih uvjeta i kriterijuma koje
ona propisuje. 2

Rješenjć iz stava 1. ovog člana је konačno u upravnom
postupku:i protiv njega зе može voditi upravni spor.

OE aVCU Član 12.
„ Ugovor o osnivanju i poslovanju banke sadrži, naročito:

1) naziv, imena i adrese osnivača;

2) naziy i-sjedište banke,: :

3) vrsta banke i ciljevi zbog kojih se banka osniva,

4) depozžitni, kreditni i drugi bankarski poslovi koje banka
obavlja (predmet poslovanja),

- 5) ukupan.iznos kapitala.banke koji osiguravaju osnivači;

6) pojedinačan ulog svakog osnivača u kapital banke,
iskazan u novčanom iznosu;

7) rok do koga su osnivači.banke dužni uplatiti novčana
sredstva u kapital i osigurati.druge uvjete za osnivanje i poslo-
vanje banke; ı ј ј

· 8) обауеге Гргама osnivača, način upravljanja, nadležnost
organa upravljanja ı način odlučivanja; :
9) kriteri ши Za raspodjelu dobiti, način snošenja rizika i
pokrića Bubltka: а :
_ 10) odredbe za održavanje likvidnosti, solventnosti i renta–
bilnosti pošlovanja banke; ~
I1) uvjeti i način povećanja kapitala banke i način prijenosa

* vrijednosnih papira koje dioničari dobijaju za sredstva trajno

uložena u banku:
- 12) uvjeti Za prestanak banke;
13) odtosiju Slučaju pripajanja i spajanja banke;

+

|}
|
|
|

uplata
jena, |
4

5
6
rajuće
način
7

[573{0},
р 8

banke

nim di
zaklju.
N

с
obavlji
obavlj.

Or
slovan
met i |
obavlj:

Ra
banke.

Ba

Ba
u roku
poslov

U

7.
1)
Osniva.
2).
sjednik
3)
OVE ште
4).
5)
račun k
(а, а 7.
розеђа
6)
Tegista!
U
Propisi:

Strana 15189/100

ky te 15) imenalica ovlašćenih da poduzimaj

petak, 6. maja 1994. godine

14) uvjeti i način prestanka prava i obaveza osnivača banke

| ašćen u radnje i daju izjave
volje potrebne za osnivanje banke.

Član 13.

Skupština banke ili drugi odgovarajući organ proglašava
osnivanje banke, usvaja izvještaj o Osnivanju banke, donosi
statut banke, bira upravni 1. nadzorni) odbor, imenuje vršioca

. dužnosti direktora banke, utvrduje akta o poslovnoj politici
banke i donosi druge odluke prijeko potrebne za početak rada
banke. ;

) Član 14.
Statutom banke utvrduje se:

1) naziv i sjedište banke;

2) način povećanja kapitala; ——!

3) osnovne odredbe O dionicama (način emisije, vrste
uplata, prioritetna i druga prava, denominacija, spajanje, zam-
jena, odnos dionica na ime i na donosioca, prijenos i sl.);

4) odredbe o pravima osnivača; 7 !
5) organizacija i način poslovanja banke;

6) nadležnost i sastav skupštine banke ili drugog odgova-

rajućeg organa, upravnog i nadzornog odbora banke i njihov =

način odlučivanja; . - :
7) obaveze i'prava direktora i zaposlenih koji obavljaju
poslove i zadatke sa posebnim ovlašćenjima u banci;
8) način davanja ovlašćenja za:potpisivanje i zastupanje
banke; ; \ -
9) način donošenja općih i pojedinačnih akata banke; .
10) način obavljanja unutrašnje kontrole u radu banke;
11) druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke. —

Član 15. u

Banka može formirati organizacione dijelove banke (filija-
la, poslovna jedinica i predstavništvo), čija se nadležnost i
predmet poslovanja utvrduje statutom banke. -.

Statutom banke može se prenijeti u nadležnost Oorganizacio-
nim dijelovima banke da u pravnom prometu sa trećim licima
zaključuju ugovore:i obavljaju druge pravne poslove. .

Novčani promet za poslove iz stava 1. ovog člana, banka
obavlja preko računa banke kod organizacije ovlašćene, za
obavljanje platnog prometa. j

Organizacioni dijelovi banke, u okviru svog predmeta po-
slovanja i prenesenih ovlašćenja, mogu obavljati novčani pro-
met i preko posebnog računa kod organizacije ovlašćene ža
obavljanje platnog prometa. ;

Računi iz stava 4. ovog člana sastavni su dio žiro-računa
banke. 7 5 :

: ' Član 16.
Banka stiče svojstvo pravnog lica upisomu sudski registar.

Banka je dužna da podnese prijavu Za upis u sudski registar

u roku 30 dana od dana dobijanja dozvole za osnivanje i
poslovanje banke. sea, SC

UZ prijavu za upis u sudski registar podnose sei:

1) ugovor o, osnivanju i poslovanju banke potpisan od
osnivača i vršioca dužnosti direktora; :

, 2) statut banke potpisan od predsjednika skupštine ili pred-

sjednika banke; sb }

3) dokaz da banka ispunjava uvjet za osnivanje iz člana 8.
OVe uredbe; A JEAN -

4) dozvola Narodne banke; == : :

S) dokaz da su uplaćena dinarska sredstva na privremeni
račun kod organizacije ovlašćene za obavljanje platnog prome-
ta, a za strana sredstva plaćanja potvrda da su uplaćena na
poseban račun Narodne banke; i NE } :

6) druge isprave u skladu sa propisima o upisu u sudski
Tegistan GA - ; i

U sudski registar upisuju se i dijelovi banke, u skladu sa
Propisima o upisu u sudski registar.

Član 17.

Banka se može spoji

banci na osnovu dozvoli

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 10 - Strand 151

Uvjete za izdavanje dozvole iz stav
postupak i rokove za uskladivanje posl
Statusne promjene sa odredbama ove u

na banka.
Statusne pr
ma ove odredb

1.2. Poslovanje banke

Banka je dužna da otpočne stvarno poslovanje u roku od 60

dana od dana u

Ukoliko banka ne otpočne stvarno poslovanje u roku iz
stava 1. ovog člana Narodna banka donijet će rješenje o odu-

zimanju dozvol

Banka posluje sredstvima uloženim u vlastiti kapital banke,
sredstvima depozita, sredstvima uzetih kredita i drugim sred-

stvima pribavlj
inozemstvu.

_ Obimi strukturu svojih plasmana i odgovarajućih vanbilan-
snih stavki, banka je dužna da održava u zavisnosti od visine

vlastitog kapital

mogućem kreditu jednom zajmoprimcu i ukupnom iznosu ve-
likih i najvećih mogućih kredita, kaoi drugih propisanih pravila

poslovanja.
Velikim kre

iznos kredita i drugih potraživanja i garancija koji su dati |
jednom zajmoprimcu, koji prelazi 20% vlastitog kapitala. }

Najvećim m
slu ove uredbe,
iznosi 40% vlas

Ukupni iznos velikih i najvećih mogućih kredita ne može
preći 80% vlastitog kapitala.

Bliže uvjete
Narodna banka.

Banka može poslovati u svoje ime i za svoj račun, u svoje —|
ime a za račun drugih i u ime i za račun drugih lica.

Banka se može baviti depozitnim, kreditnim i drusim bau-

karskim poslovi.

Pod poslovima iz stava 1. ovog člana smatraju se naročito:

1) primanje

2) uzimanje i davanje kredita;
3) devizni i devizno valutni poslovi;

4) kupovina
5) izdavanje

6) izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstva;
7) obavljanje određenih poslova platnog prometa;

8) osiguranj

bankarskih poslova;

9) čuvanje i
ma.

Devizno valutne poslove, platni promet sa inozemstvom i
kreditno-garancijske poslove sa inozemstvom
osnovu posebnog odobrenj
propisuje Narodna banka.

Narodna banka može

ske poslove.

Radi uzimanja i davanja kredita i obavlj anja drugih bankar-
skih poslova u finansirar

pa, dvije ili više

Banke mogu osnovati bankarski k
nim bankama i drugim finansijskim organizacijama.

{U ' Banka prima sve vrste
."; Stvima:plačanja
-dli.bez.

:otkažno

?) +
a 1. ovogčlana, te način,
ovanja nakon obavljanja
redbe, propisuje Narod-

omjene banke obavljaju se u skladu sa odredbi-
e koje se primjenjuju kod osnivanja banke.

Član 18.

pisa u sudski registar.

e iz člana 11. ove uredbe.
) Član 19.

enim na tržištu novca i kapitala u zemlji i

Član 20.

a, da se pridržava odredbi o velikom i najvećem

ditom, u smislu ove uredbe, smatra se ukupan

ogućim kreditom jednom zajmoprimcu, u smi-
smatra se kredit iz stava 2. ovog člana koji
titog kapitala.

za primjenu odredaba ovog člana propisuje

Član 21.

|
;
|
|
|
Član 22. {
ma, u skladu sa ovim zakonom. |

svih vrsta novčanih depozita;

i prodaja vrijednosnih papira;
vrijednosnih papira i novčanih kartica;
e i reosiguranje depozita i plasmana i drugih i
upravljanje sredstvima i vrijednosnim papiri-
. |
banka obavljana |
ja Narodne banke, pod uvjetima koje
propisati i druge poslove kao bankar-

Član 23.

nju većih poslova i zajedničkog nastu-
banaka mogu osnivati bankarski konzorcij.
onzorcij zajedno sa stra-

Član 24.

S depozita u domaćim i stranim sred-
kao depozite po viđenju ili oročene depozite sa
S roka, bez ili sa posebnom namjenom, od

Strana 15289/100

Broj 10 - Strana 152

domaćih i stranih Pravnih i fizičkih lica, kao i nenovčane depo-
Zite; au skladu Sa ovom uredbom, drugim propisima i ugovo-
Tom O osnivanju i poslovanju banke.
, čovorom o depozitu iz stava 1. ovog člana bliže se
Odreduju uvjeti deponovanja i povlačenja sredstava.
I Član 25. i
| . Banka prima štedne uloge i druge depozite gradana u
| dinarima i stranim sredstvima plaćanja. na
I Podaci o štednim ulozima i drugim depozitima građana su
poslovna tajna banke i mogu se saopćavati samo na pismeni
| zahtjev suda, ako je prema vlasniku štednog uloga ili drugog
' ! depozita pokrenut sudski postupak.
"- Član 26.

Aktima poslovne politike banka utvrđuje način i uvjete
prijema i povlačenja dinarskih i deviznih štednih uloga i drugih
depozita.

i Član 27.

Banka koja se bavi poslovima štednje dužna je da štedne
uloge pojedinog štediše osigura kod institucije ovlašćene za
osiguranje štednih uloga do ukupnog iznosa kojeg propiše
Narodna banka.

Član 28.

Banka može voditi žiro-račune, tekuće i druge račune
građana i po tim računima obavljati platni promet za račun
vlasnika takvih računa, u skladu sa ovim zakonom i drugim

propisima. u
- Član 29.

Podaci o poslovanju gradana preko žiro-računa mogu se
"saopćavati samo na pismeni zahtjev suda ili finansijskog organa
društveno-političke zajednice.

Podaci o poslovanju gradana preko tekućeg računa mogu
se saopćavati samo u skladu sa odredbom člana 25. ove uredbe.
Član 30.

Banka može uzimati kredite od domaćih i stranih lica i
davati kredite tim licima, u skladu sa zakonom i aktima poslov-
ne politike banke.

Kredit stranom licn može se davati pod uvjetima utvrderiim
zakonom. i;

Član 31. AG
Banka može primati na čuvanje vrijednosne papire, pred-
mete od zlata i drugih plemenitih metala, lomljeno zlato, nakit
i druge vrijednosti.
Član 32.

{Banka može odobravati kredite osnivačima banke koji ima-
ju preko 5% glasova u upravljanju bankom samo na osnovu
odluke organa koji odobrava kredite, uz obaveznu prethodnu
saglasnost upravnog odbora banke.

Banka može odobravati kredite direktoru banke i drugim
licima sa posebnim ovlašćenjima, članovima upravnog odbora,
nadzornog odbora, te drugih organa banke po postupku iz stava
1. ovog člana. i

U odluci o odobrenju kredita iz st. 1. i 2. ovog člana mora
biti naznačena visina kredita, kamatna stopa, način otplate

_ kredita 1 sredstva osiguranja naplate kredita.

U slučaju da se pri odobravanju kredita iz st. 1. 12. ovog
člana ne poštuje propisani postupak, kredit odmah dospijeva za
naplatu. ;

1.2.1. Principi bankarskog poslovanja

Član 33.
Banka posluje na tržištu samostalno i dužna je da održava
likvidnost, solventnost i rentabilnost svog poslovanja.

Član 34.
_ " Bankajje likvidna kada ima dovoljno novčanih sredstava za

izmirenje svojih dospjelih obaveza.

Član 35.
Banka je solventna kada svojom ukupnom realnom imovi-
nom može izmiriti svoje ukupne obaveze.

SLUŽBENI LIST RBiH

' utvrđen statutom banke.

Petak, 6. maja 1994, godine

Član 36. 5

._ Banka je rentabilna kada svojim poslovanjem OStvaruj
prihode dovoljne za pokriće rashoda i ostvaruje dobit. ; le

Član 37. te
Osnivači banke snose rizik iz poslovanja banke do Visine
uloga. ' ,
\ Član 38.

Nelikvidna banka ne može odobravati kredite i druge pli-
smane, davati garancije i druge oblike jemstva, niti plaćati sa
svoga žiro-računa. ' " i
_ | Deponenti banke ne mogu raspolagati sredstvima koja ima-
ju kod nelikvidne banke. , 2

12,2. Utvrdivanje dobiti i pokriće gubitka banke

Član 39. =
Banka utvrduje i rasporeduje prihode u skladu'sa zakonom. '
Iz ostvarenog prihoda banka pokriva svoje rashode u skladu
sa uredbom. = '
Član 40.

Dio prihoda iz poslovanja banke po godišnjem obračunu,
koji preostane po podmirenju rashoda, banka iskazuje kao
ostvarenu dobit. :

Dobit iz stava 1. ovog člana; po odbitku poreskih obaveza
1 u skladu sa odlukom nadležnog organa banke, raspoređuje se
po redoslijedu na: ! j

1) dio za namirenje rezervi i dio kapitala osnivača, ako je
gubitak u prethodnom periodu namiren iz ovih izvora;

2) dio za povećanje rezervi banke i : ;

3)'dio koji se rasporeduje na osnivače, dio za druge vrste
kapitala i dio za povećanje kapitala osnivača.

Član 41.
Ako prihod banke, po godišnjem obračunu, nije dovoljan,

za pokriće njenih rashoda, banka iskazuje gubitak.
Član 42.

Za visinu gubitka iz poslovanja banke smanjuje se ukupni
kapital, u skladu sa ovom uredbom i na način i u obimu koji je

1.2.3. Kapital banke
Član 43. ;

Kapital banke sastoji se od dioničkog kapitdla odnosno .

kapitala ulagača (u daljem tekstu: dionički kapital) i rezervi
banke. ; :

Banka može imati i druge vrste kapitala.
Kapital iz st. 1. 12. ovog člana predstavlja ukupni kapital

banke. ć '
Član 44.

Dionički kapital banke formira se iz uloženih novčanih
sredstava osnivača banke.

Osnivači mogu ulagati i druga sredstva u dionički kapital

banke. ;

Bliže uvjete ulaganja u dionički kapital iz stava 2. ovog.
člana propisuje Narodna banka.

Za uložena sredstva u dionički kapital izdaje se dionica,
odnosno potvrda o ulogu koja glasi na ime ili na donosioca.

Član 45.

Banka koristi dionički kapital za obavljanje bankarskih
oslova, za ulaganje u drugu banku ili drugo pravno lice, kao
iza pokriće rizika 1 gubitka nakon iskorišćenja rezervi i drugih
vrsta kapitala. - ;
Dionički kapital banka može koristiti i za druge namjene u
skladu sa aktima poslovne politike banke. ; We

Član 46;

Radi pokrićarizika i gubi ; ; irami
se rezerve banke. gu {taka iz poslovanja banke formiraj

; Rezerve banke formiraju se iz uplata osnivača i dijela dobiti
kojeg banka ostvari svojim poslovanjem. .

ERA RE = Ka Noe.

"= Rija a ni \tm ade jad VIRE ba ir

ma

PR

Strana 15387/100

+ Bodine

oštvaruje
10 visine
Tuge pla-
Јаван sa

соја ima-

akonom,.
uskladu

računu,
је. kao

obaveza
eduje se

ı, ako је
ве VISte

lovoljan,

ukupni
ı koji je

dnosno .
rezervi

kapital

vvčanih
kapital |
. OVO.

ionica,
оса.

агејаћ.
e, kao
drugih

јеле u

miraju

dobiti 7

__Orgi
ba dioničar banke, ne mogu biti članovi upravnog. odbora
е.

4. godinc

Petak, 6. maja 199.

Član 47. o jE :
- Rezerve banke se koriste za osigdranje od potencijalnih
oubitaka koji proističu iz rizičnih plasmana i odgovarajućih
vanbilansnil stavki odrcdenog Stcpena naplativosti, za pokriće
gubitaka koji proizilaze iz poslovanja banke i drugih тука

S Narodna banka propisuje način i uvjele formiranja i Visinu
Tezervi iz stava 1. ovog člana. ya :

1.2.4. Revizija poslovanja banke

Član 48. ;
:Banka је obavezna da Organizaciji ovlašćenoj za obavljanje
poslova revizije, podnesc godišnji obračun na ekonomsko fi-
nansijsku rcviziju i izvještaj o IzvIšŠcnoj reviziji dostavi Narod-
noj banci. : :

2. Organizacija i upravljanje bankom

Član 49. | -

Banka'samostalno utvrduje način i oblik unutrašnje orpani–-
Zacije. о

Član 50.

Bankom upravljaju dioničari, zavisno od visine uloženih
sredstava u dionički kapital, u skladu sa ugovorom o osnivanju
i poslovanju banke i statutom banke. Ри.

' Jedan dioničar пе može imati više odq5% ukupnog broja
glasova u skupštini banke.

Izuzetno, pojedini dioničar banke može steći više od petna-
est posto ukupnog broja glasova u Skupštini banke uz odluku
skupštine banke i prethodnu saglasnost Narodne banke «| |“

Ugovorom o osnivanju i poslovanju banke i statutom banke .

mogu se ograničiti odredena prava upravljanja dioničaru koji
ne izvršava obaveze prema banci, za vrijeme dok te obaveze
ne izvrši. ; 2
Član 51.

Najviši organ upravljanja bankom je skupština banke.

Skupštinu banke čine dioničari koje mogu zastupati opuno-
moćena lica.

„Broj članova skupštine i način njihovog izbora, funkcioni-
ranje skupštine i način njenog odlučivanja utvrđuje se ugovo-
rom о osnivanju i poslovanju banke i statutom banke.

Član 52.
Skupština banke naročito: 2;
1) proglašava banku osnovanom; |
2) utvrđuje strategiju razvoj. banke; |
3) usvaja statut banke; |
4) razmatra i usvaja izvještaj o radu banke;

5) usvaja godišnji obračun banke i odlučuje o upotrebi i

Taspodjeli ostvarene dobiti ili pokriću gubitka;

6) odlučuje o povećanju ukupnog kapitala banke; ,

7) imenuje i razrješava članove upravnog i nadzornog,
O i razmatra i usvaja izvještaje upravnog i nadzornog
.Odbora i :

k 8) odlučuje o statusnim рготјелаша i prestanku rada ban-
е. :

Član 53. У
„Banka ima upravni odbor koji ima predsjednika i najmanje
četiri člana. 7
. Najmanje jedna polovina članova upravnog odbora moraju
biti dioničari banke.

. Predsjedniku i članovima upravnog odbora, kada su dio,
Bičari, dividenda se isplaćuje prioritetno nakon isteka roka od ,

1 godine. - ; 16. ИЕ ЈА
· Lica iz stava 3. ovog člana dok su u upravnom odboru. пе;
"ови prenositi uloge na'treća lica. 5. , А
. “80Vorom 0 osnivanju i poslovanju banke može зе ргед-
So da nadležnosti skupštine banke obavlja upravni odbor.
anke. +
Direktori zaposleniu banci kao ilice zaposleno u državnom:
dnu, osim kada se društveno-politička zajednica pojavljuje.

SLUŽBENI EIST RBiH

· Predsjednik upravnog odbora banke možc biti predsicdni
banke, ako je to statutom predvidcno. ргеаејећик

Član 54.

_ Upravni odbor banke vrši naročito slijedeće poslove:
1) utvrđuje poslovnu politiku bankc;

2) donosi planove, programe rađa i opće akte banke, osim
akata koje donosi skupština banke;

; 3) priprema prijedloge za skupštinu banke i izvršava njene
odlukc i akta;

4) razmatra i usvaja izvještaje o poslovanju banke u toku
godine; i ?

5) imenuje i razriješava direktora banke i daje uputstva i
smjernice za njegov rad;

-  6)donosi odluke o većim poslovnim poduhvatima saglasno
statutu banke;

7) podnosi skupštini banke i nadzornom odboru izvještaj o
poslovanju banke;

: 8) saziva sjednice skupštine banke i i}
! 9) vrši i druge poslove predvidence statutom banke, kao i
poslove koji nisu u nadležnosti skupštine ili nadzornog odbora.

ЈА Član 55. 9:

' Nadzorniodbor banke је organ nadzora, koji ima predsjed-
nika i najmanje četiri člana.

Nadzorni odbor banke prati i kontrolira poslovanje banke,
upravnog odbora i direktora banke i o tomć podnosi izvještaje
i prijedloge skupštmri banke. :

' "а predsjednika i člana nadzomog odbora ne mogu biti
imenovani predsjednik i članovi upravnog odbora ili direktor
te ili bilo koje druge banke, lice zaposleno u državnom organu,
Osim kada зе društveno-politička zajednica pojavljuje kao dio-
ničar banke, lice koje je član javnog trgovačkog društva ili
komanditor.

ГО slučaju nesavjesnog rada ili prekršaja svoje dužnosti od

predsjednika i članova nadzornog odbora banka može tražiti

naknadu štete.
; Član 56.

| Banka ima direktora banke. i

i Direktor banke se imenuje u skladu sa statutom banke.

i Direktor može biti dioničar banke. Za vrijeme obavljanja
dužnosti, direktor ne može prenositi uloge na treća lica. Divi-
denda se isplaćuje direktoru prioritetno nakon isteka roka od
tri godine. :| :

Za imenovanje direktora banke potrebna je prethodna 52–
. glasnost Narodne bahke. :

, Овоуогот o osnivanju i poslovanju banke može se pred-
vidjeti da banka ima predsjednika banke, čije зе obaVezeiprava
uređuju statutom banke. :

____Član 57.
Direktor banke obavlja naročito slijedeće poslove:
1) rukovodi poslovanjem banke i Organizira njen rad;
2) predstavlja i zastupa bauku; =

3) izvršava odluke skupštine i upravnog odbora banke,
odnosno brine se za njihovo provodenje;

4) pokreće inicijativu i daje prijedloge za unapredenje
poslovanja banke i

5) imenuje i razrješava radnike sa posebnim ovlašćenjima.
:5 : | Član 58.
' 'Direktor banke odgovoran је za zakonitost rada banke.

А „СЈап 59, —

·  Dirketor banke odnosno lice sa posebnim ovlašćenjima, za
упјеше obavljanja funkcije, пе može kupovati dionice i uloge

povjerilaca i dužnika banke.

_ Direktor banke i lica sa posebnim ovlašćenjima najmanje
Šest mjeseci poslije пре бј radnog odnosa u toj Бапсј, ne

mogu biti osnivači druge banke.
Ako lica iz st. 1. 12. o

_ odredbama, banka ima pravo

јема brisanje iz sudskog registra drugog pravnog lica.

од člana postupe suprotno ovim
da pred nadležnim sudom zahti-

dl ново и слива .——

Strana 15482/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.2 od 100; 17% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

j
1
,
|

e)
· SLUŽBEN

И, : Član 60. IMA
Ukoliko Je banka osnovana kao društvo sa ograničenom
BOvornošću, odlukom odnosno ugovorom о osnivahju|i po-
: 810Vanju banke i statutom banke, uredujc se upravljanje ban-
kom shodno odredbama člana 50. st. 1.14. 131. 51, 52, 53, 54.
5: ove uredbe. . и
а. Obavještavanje : 8
ALS NIH Član6l. . EI
= Banka je dužna obavještavati Narodnu'banku o: ' |
1) izvršenoj registraciji i početku rada banke uz prilaganje
"од орагајисе dokumentacije; : |
= 2) namjeravanim statusnim promjenama banke; ~, |
3) namjeri promjene statuta banke; : i
- 43 osnivačkim ulozima u ncbankarske:organizacije; ,
А 5) namjeri osnivanja banke, filijale, poslovne Jedinice ili
__ prčistavništva и полету ми; =. ~ Но.
276) namjeri odobrenja i odobrenju velikog, odnosmo haj-
_ vedeh mogućeg kredita; | се, 175
E а ) osnivaču banke koji је kupovinom dionica stekao višć od
Зе. kapitala; x: }
Li B) osnivanju bankarskog konzorcijuma i 2 2
to drugim informacijama i podacima koje zatraži Narodna
-___Banka je dužna javno objavljivati uvjete. i rezultate. poslo
удаја, statusne promjenci ostale clemente Буле za-:informiranje.

Jdvnosti- i :
со Ш РЕРОЖДТМЕ ORGANIZACIJE и:
УШИ Član 62. Јо
___-- Depozitna organizacija зе može osnovati Као: štedioniča,
- 10 Blambena zadruga, druga.štedno-kreditna organizacija ili druga
7 finansijska organizacija koja se bavi depozitnim poslovima.!
Ре ___Član63: | 3
Iznos kapitala i druge uvjete za osnivanje i poslovanje
'dtpozitne organizacije propisuje Narodna banka. 4.747
EC j Član 64. ЈЕ
1 Odredbe ove uredbe Које se оапозе-па. banke shodno še
- primjenjuju i na depozitne organizacije. ai i
_ IV - OSTALE ODREDBE Yah

Član65.· НИ
Preduzeća i drugirpravna lica koja nisu osnovana u skladu

___Sa ovom uredbom ne mogu obavljati depozitne poslove. . *
j Član 66. : EN)
U sudski registar ne može se upisati naziv koji u sebi sadrži

naziv: "banka", "finansijska organizacija", "đepozitna organi-

| „ zacija" ili "Republika Bosna i Hercegovina", odnosno izvede-
icu ili skraćenicu iz ovih naziva, ako pravnom licu nije izdata
..G0zvola u skladu sa ovom uredbom. ~ · 48 Н
МУ - POSEBNE ODREDBE ZA VRIJEME RATNOG :
STANJA ILI U SLUČAJU МЕРОЗВЕРМЕ ВАТМЕ '. > 7 |
OPASNOSTI |

4 4
,

U uvjetima Када зе skupština odnosno upravni odbor. ili.
nadzorni odbor ne mogu sastati i· obavljati poslove iz svoje:
nadležnosti, njihove poslove obavlja direktor. ~ А

_ Када se upravni odbor ne može sastati 1 obavljati јтепо-!
vanje odnosno razrješenje direktora, direktora imenuje 1га-
zrješava Narodna banka. ? Ке "1
___ Po prestanku uvjeta iz stava 1. ovog člana, direktor done-
зепе odluke podnosi odgovarajućem organu banke na potvrđu.

ı Član 68. A 7)

Direktor је obavezan обаује ауан Narodnu banku о cjelo- ·
kupnom poslovanju banke najmanje jednom mjesečno 1 blago-::
vremeno dostavljati periodični i godišnji obračun banke.

) _ Član69,
Banka je obavezna usmjeravati svoj kreditni i drugibankar- |

ski potencijal prvenstveno za potrebe odbrane, proizvodnje u

M 4

I LIST RBiH Petak, 6. maja 1994. godine

Poljoprivrcdi i prehrambenoj industriji, snabdijevanja Stanov-

ništva i druge potrebe utvrdene ckonomškom politikom V
. • · њ ||
Republike Bosne i Hercegovinc. ње

УГ- КА2МЕМЕ ODREDBE

|| СЕ Član 70.
_ Novčanom kaznom od.1.000 do 8.000 DEM u dinarskoj

protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrduje i objavljuje

Narodna:banka,:kaznit'će se za privredni prijestup banka i de.
рода organizacija ako: ·
) зуоје poslovanje.ne održava u okviru uvjeta Propisanih
članom 20. ove uredbe; .

: 2) пе održava likvidnost i solventnost u svom poslovanju
koje traju pet radnih dana neprekidno, odnosno sa prekidima
10 radnih dana u toku mjeseca;

3), ne uskladi svoje poslovanje u roku iz člana 72. Ove
uredbe; ati ДЕ
: 4) пе postupi u'skladu sa članom 69. ove uredbe.
_Моусапот kaznom od 20 do 400:DEM u dinarskoj protu-
Vrijednosti po srednjem kursu koji odreduje i objavljuje Narod-
· na барка kaznit će sc za privredni prijestup iz stava 1. дуда
člana dircktor i drugi radnik sa posebnim ovlašćenjem u banci
ili depozinoj orgamizaciji.. с ;
__ „Direktor i drugi radnici sa posebnim ovlašćenjem u banci
ili depozitnoj organizaciji koji su osudeni za privredni prijestup
iz stava 2. ovog člana ne-mogu obavljati rukovodeće poslove u
biinci ili depozitnoj organizaciji za vrijeme od dvije godine od
dana pravosnažnosti presude.

Član 71.

+ Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM u dinarskoj protu-
vrijednosti po srednjem kursu koji odreduje i objavljuje Narod-
na banka, kaznit će se za prekršaj direktor banke koji postupa
Suprotno članu 68.:ove uredbe.

VII - РЕЏЕЕА7МЕ I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 72.

Dioničari iz drugih rebublika bivše SFRJ, druge republike
iz bivše SFRJ i bivša SFRJ, koji su uložili sredstva u skladu sa
Zakonom o bankama i drugim finansijskim organizacijama

("Službeni list SFRJ", br. 10/89, 40/89, 87/89, 18/89, 72/90i ·

79/90) ne mogu po osnovu dionica upravljati bankom niti

ostvariti druga prava, dok se ne reguliraju odnosi naslijedivanja·

i prijenosa kapitala između Republike Bosne i Hercegovine i
drugih republika iz bivše SFRJ.
Не, Član 73.

- Вапке i druge finansijske organizacije su dužne uskladiti
зуоје poslovanje sa odredbama člana 6. ove uredbe u roku од
dvije godine: po prestanku ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti odnosno sa:odredbama člana 20. ove uredbe u roku
od tri godine po prestanku ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti. 5 : }

Ukoliko banka ili druga: finansijska organizacija ne uskladi
svoje poslovanje u roku iz stava 1. ovog člana, Narodna banka
oduzima dozvolu i pokreće postupak za brisanje banke iz
sudskog registra.:

Propise o usklađivanju poslovanja banke i druge dcpozitne
organizacije sa:odredbama ove uredbe propisuje Narodna ban-
ka. : :

Član 74.
Danom stupanja па snagu ove uredbe prestaje da važi

Zakon o bankama i drugim finansijskim organizacijama ("Služ-
beni list RBiH", broj 2/92).

; БА | Član75,
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

| nom listu RBiH".

PR broj 1638/94
5. maja 1994. godine
. Sarajevo

Predsjednik
_ Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

Strana 15588/100

1 stanov-
m Vlade

linarskoj
bjavljuje
nka i de-

Opisanih

Slovanju
rekidima

72. ove

2] protu-
> Narod-
1. ovog
u banci

ш banci
DTijestup
OSlove u
)dine од

)j protu-
· Narod-
postupa

'publike
dadu sa
acijama

72/90i ·

om niti
'divanja-
оуше 1

skladiti
roku od
е ratne
u roku
е ratne

uskladi
ı banka
шке iz

pozitne
na ban-

la važi
("Služ-

lužbe-

Petak, 6. maja 1994. godine
194

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Rcpublikc Bosnc i Herccpovine, Predsjedništvo Republike Во-
зле i Hercegovine, na prijedlog: Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi i

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O SANACIJI, STEČAJU! LIKVIDACIJI BANAKA

1- OSNOVNE ODREDBE

1

a ; Član 1,

Ovom uredbom ureduju se uvjeti i postupak sanacije

stečaja i likvidacije banaka: S)
2 Član 2.

Postupak sanacije možc зе provesti nad bankom čiji su
potencijalni gubici u Tizičnim plasmanima i odgovarajućim
vanbilansnim stavkama. veći od 50% ukupnog kapitala banke,
ako Narodna banka Возпе i Негсезоуше (u daljem tckstu:
Narodna banka), ocijeni da je ovaj postupak moguć i ckonom–
ski opravdan. 2,

Postupak sanacije po ovom zakonu može se provesti i пад
bankom čiji su potencijalni gubici manji od 50% ukupnog
kapitala, ako takav zahtjev podnese banka i ako Narodna banka
taj zahtjev ocijeni ečkonomski opravdanim.

Klasifikacija aktive i odgovarajućih vanbilansnih stavki
bankc sa stanovišta njihove naplativosti i visine potencijalnih
gubitaka utvrduju se na način koji propiše Narodna banka.

; · Član 3. ;

Postupak stečaja provodi se nad bankom kada Narodna
banka ocijeni da sanacija banke nije moguća i ekonomski
opravdana.

Član 4.

Postupak likvidacije provodi sc nad bankom čiji su dio-
ničari odnosno: ulagači na skupštini bankc donijeli odluku о
prestanku banke.

Direktor banke је dužan odluku iz stava 1. ovog člana
dostaviti Narodnoj banci, najkasnije narednog dana od dana
njenog donošenja.

II – UVJETI I POSTUPAK SANACIJE
» Član 5.

Sanacija banke podrazumijeva akta i radnje finansijske
podrške banci, promjenu strukture vlasništva banke i mjere za
osiguranjc likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti poslovanja,
Као i za unapredivanje upravljanja i rukovođenja bankom .

Postupak sanacije može 5е provoditi kao sistemska sanaci-

ja, kao sanacija banaka istog ili sličnog finansijskog stanja i kao
sanacija pojcdinačnih banaka. J
; lan 6.

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu finansijskog
Stanja banke i razmatranje mogućnosti i екопотзКе opravda-
1058 za njenu sanaciju mogu podnijeti banka, dioničari banke,
povjerioci banke, organizacija ovlašćena za obavljanje platnog
prometa, Agencija Republike za osiguranje depozita i sanaciju
banaka (u daljem tekstu: Agencija) i Narodna banka.

|, Član 7.
_ Магодпа banka је dužna да u roku od 15 „дала од dana
prijema prijedloga iz člana 6. ove uredbe donese rješenje o
prihvaćanju ili odbijanju prijedloga za pokretanje postupka za

осјепи finansijskog stahja banke i ekonomske opravdanosti :

Jene sanacije. · >. : · 7 :
Rješenje iz stava 1. ovog člana Narodna banka dostavlja
predlagaču i Agenciji...
j lan 8.
Postupak za ocjenu:finansijskog stanja banke i ekonomske

Opravdanosti njene Sanacije ne može trajati duže od 90 dana.

za Qojenu:finansij skog stanja:barike
i:ganačije Банке, Narodna bank

. Роктелишт postup. o
1 ekonomske opravdanost
procjenjuje naročito:

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 10 - Strana 155

1) iznos potencijalnih gubitaka banke; E

2) iznos koji bi u slučaju stečaja banke, Republika Bosna |
Hercegovina (u daljem tekstu: Republika) i Narodna baka
trebalo da isplate po osnovu garancija za kredite banke uzctc о
inozemstvu;

3) iznos kredita i drugih plasmana Narodne banke:

4) iznos sredstava potrebnih za sanaciju banke; ;

5)zainteresovanostiuvjeti род kojima bi druge banke ргеп“
zele banku čija se ckonomska opravdanost sanagije razmatra, i
kao i uticaj preuzimanja te banke na finansijsko stanje zainte_ |
resovanih banaka: ч ~ |

6) zainteresovanost drugih lica za kupovinu dionica балке, |

Kada na osnovu elemenata iz stava 1. ovog člana i drugih
clemenata zaključi da je sanacija banke ekonomski opravdana, |
Narodna banka donosi rješenje o ekonomskoj opravdanosi - |
O 3 banke sa prijedlogom načina provodenja запас је бал = ||

е. 5

Када зе utvrdi da sanacija banke nije ekonomski оргауаа- | |
na, Narodna banka donosi rješenje o ispunjenju uvjcla za ~
otvaranje postupka stečaja nad bankom.

Rješcnje iz stava 2. ovog člana Narodna banka dostavlja
Agenciji i o tome obavještava predlagača pokretanja postupku
sanacije iz člana 6. ove uredbe.

Rješenje iz stava 3. ovog člana objavljuje se u "Službenom"
listu RBiH" i dostavlja banci na koju se odnosi, nadležnom
sudu, organizaciji ovlašćenoj za obavljanje platnog promcta i
Agenciji.

Član 10.

Odluku o pokretanju postupka i načinu sanacije banke
donosi Narodna banka.

Odluka iz stava 1. ovog člana sadrži naročito:

1) iznos plasmana i iznos potencijalnih gubitaka bankc: :

2) iznos potencijalnih gubitaka koji se otpisuje па (его |
ukupnog kapitala banke;

3) iznos rizičnih plasmana banke u kojim su sadržani
potencijalni gubici koji sc rješavaju na drugi propisani način; .

4) iznos potraživanja koja otpisuju povjcerioci banke;

5) iznos dodatnog ulaganja u kapital banke: :

6) naziv i sjedište banke Која preuzima banku u sanaciji i.
rok do kojeg se mora provesti preuzimanjc;

7) obavezc kojih se oslobada banka u sanaciji, odnosno
banka koja preuzima banku u sanaciji i rok u kome se vrši ovo
oslobadanje;

8) način i uvjeti učešća Agencije u sanaciji banke.

Član 11.
Odluku iz člana 10. ove uredbc provodi Agencija.
Član 12.

Sanacija banke provodi se: :

1) otpisom potencijalnih gubitaka banke па teret vlastitog,
kapitala banke; : S |

2) dodatnim ulaganjem u kapital banke: : ||

3) privremenom ili trajnom kupovinom potencijalnih gubi- |
taka banke; -

4) preuzimanjem potencijalnih gubitaka барке zajedno 51
odgovarajućim dijelom pasivc; 4 |

5) djelomičnim ili potpunim otpisom odredenih obavcza
banke i davanjem povoljnih kredita banci, kao i banci koja је“
preuzela sanaciju banke; :

6) uvodenjem kvalitetnih promjena u organizaciji Барке, -

upravljanju i rukovođenju poslovanjem banke i poslovnoj ро-- |
litici banke; .:

. 7) stvaranjem uvjeta za promjenu strukture vlasništva nad | |
bankom pri čemu treba osigurati zadovoljenje odgovarajućeg. |
boniteta novih dioničara odnosno ulagač banke u sanaciji. 77 | |

Član 13. :

. Agencija бе obustaviti sve aktivnosti banke u sanaciji Које
bi mogle pogoršati njeno finansijsko stanje i odrediti lice које
će neposredno u banci provoditi postupak sanacije. |
др Član 14. |
lošenjčm odluke iz člana 10. ove uredbe suspenduju sc
Svi organa upravljanja i ovlašćenja direktora idrugih •

Strana 15690/100

E

Broj 10 - Strana 156

P srukovodećih lica, kao ilica sa posebnim ovlašćenjima i prestaju
sprava dioničara banke.

_ Član 15.

Postupak sanacije banke, zavisno od uspješnosti sanacije
€ se završiti donošenjem odluke o sanaciji banke, odnosno
Ike o preuzimanju banke u sanaciji od strane neke druge
e ili donošenjem rješenja o pokretanju postupka za. utvr-
ije uvjeta za otvaranje postupka stečaja nad bankom.
Ako je banka sanirana, Agencija donosi rješenje da je
tupak sanacije uspješno završen: Rješenjem se razrješava
NOsti lice iz člana 13. ovog zakona. '

Ako Agencija u postupku provođenja sanacije banke utvrdi
banku nije moguće sanirati, obavijestit će Narodnu banku o
lozima nemogućnosti provođenja sanacije i podnijeti prije-
Og za pokretanje postupka stečaja nad bankoin.

{HI - UVJETI I POSTUPAK STEČAJA
Per Član 16. u
__ Prijedlog za donošenje rješenja o pokretanju postupka za
utvrdivanje uvjeta za otvaranje postupka stečaja nad bankom
Narodnoj banci mogu podnijeti organi upravljanja bankom,
povjerioci i dioničari odnosno ulagači banke, organizacija
vlašćena za obavljanje platnog prometa i Agencija.
. - a Član 17.
Guverner Narodne banke dužan je u roku od 15 dana od
odnošenja prijedloga iz člana 16. ove uredbe, donijeti rješenje
Fo pokretanju postupka za utvrdivanje uvjeta za otvaranje po-
EC stečaja ili odbijanju prijedloga. o :

Guverner Narodne banke može i bez podnošenja prijedloga
člana 16. ove uredbe donijeti rješenje iz stava 1. ovog člana.
Član 18.
1 Narodna banka dužna je da u roku od 90 dana od dana
Silonošenja rješenja iz člana 17. ove uredbe, provede postupak
mtyrden tim rješenjem i donese rješenje o ispunjenju uvjeta za
gotvaranje postupka stečaja nad bankom.
J— Guverner Narodne banke može donijeti rješenje o obustavi
ipostupka za utvrđivanje uvjeta za otvaranje postupka stečaja
mad bankom. :
Član 19.

= Protiv rješenja iz člana 18. stav 1. ove uredbe, banka može
i Savjetu Narodne banke podnijeti prigovor sa dokazima da za
njen stečaj nisu ispunjeni uvjeti, utroku od osam dana od dana
dostavljanja rješenja. :

Član 20...
Savjet Narodne banke razmatra i ocjenjuje prigovor banke
(sa dokazima i donosi rješenje o ukidanju ili potvrdivanju rješen-
ja iz člana 18. ove uredbe u roku od 15 dana, od dana podnošen-
ja prigovora. A
Član 21.

U rješenju iz člana 18. stav 1. ove uredbe navodi se naziv
i sjedište banke i uvjeti poslovanja banke do okončanja postup-
ka stečaja.
s Rješenjem iz stava 1. ovog člana može se propisati obusta-
-wljanje svake poslovne aktivnosti banke koja bi mogla dalje
pogoršati njeno finansijsko stanje i odrediti stručno lice Narod-
ne banke koje će pratiti provođenje rješenja. "
Član 22.
Rješenje iz člana 18. stav 1. ove uredbe objavljuje se u
4 "Službenom listu RBiH" i dostavlja banci na koju se odnosi,
Wnadležnom sudu, organizaciji zaduženoj za obavljanje platnog

prometa i Agenciji.
P SG Član 23.

Nadležni sud je dužan da u roku od osam dana od dana
prijema rješenja iz člana 22. ove uredbe donese rješenje o
Jotvaranju stečajnog postupka nad bankom.

Član 24.

Banka u stečaju dužna je u roku od 15 đana od dana

idobivanja rješenja od Narodne banke o ispunjavanju uvjeta za

VE ORLTE ame main) mm

SLUŽBENI LIST RBiH

AP,

Petak, 6. maja 1994. BOdine

otvaranje postupka stečaja utvrditi stanje svih poslova u banci
! propisanih evidencija Za svakog dužnika i povjerioca banke.
zapisnik o tome dostaviti Narodnoj banci. 1

Narodna banka dužna je u roku od 15 dana izvršiti kontrolu
Zapisnika iz stava 1. ovog člana i dostaviti ga sudu koji Provodi
postupak stečaja. : f KOKA

Član 25. — ;

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastaju
danom donošenja sudskog rješenja o otvaranju stečajnog po-
stupka, čime se sva dugovanja i potraživanja banke smatraju
dospjelim, osim potraživanja stranih kreditora koja su osigura.

. ha garancijama Republike i Narodne banke. ISA

Član 26.
_ Potraživanja povjerilaca isplaćuju se iz stečajne mase slije-
dećim redoslijedom: j ba
1) troškovi stečaja banke;
2) potraživanja po osnovu depozita gradana kod banke;
3) potraživanja povjerilaca banke koji nisu dioničari odno-
sno ulagači banke; = : '
4) potraživanja uposlenih radnika banke;
5) dioničari odnosno ulagači.

Član 27.

Na stečaj banke, ako ovom uredbom nije drugačije propi-'

sano, primjenjuju se odredbe zakona Kojim se uređuje stečaj
preduzeća izuzev odredaba kojim je uređeno prinudno porav-
nanje i likvidacija.

IV - UVJETI I POSTUPAK LIKVIDACIJE

; Član 28. ;

Guverner Narodne banke na osnovu odluke dioničara do-
nosi rješenje o likvidaciji banke.

U rješenju iz stava 1. ovog člana navodi se naziv i sjedište
banke u likvidaciji i banke koja od banke u likvidaciji preuzima
određene poslove.

Rješenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se banci u likvi-
daciji, banci koja od banke u likvidaciji preuzima određene
poslove, organizaciji ovlašćenoj za obavljanje platnog prometa
i radi provođenja postupka likvidacije banke nadležnom sudu.

Član 29. ig

Banka u likvidaciji i banka koja je od banke u likvidaciji
preuzela određene poslove, u roku od 15 dana od dana dobi-
Janja rješenja iz člana 28. ove uredbe, zapisnički konstatira
stanje svih poslova, prava i obaveza.

Evidencije i zapisnik iz stava 1. ovog člana dostavljaju se
Narodnoj banci i nadležnom sudu.

Član 30. ;
Po okončanju postupka likvidacije banke preostala sredstva
se dijele na dioničare banke, odnosno ulagača.
Član 31.

Na postupak likvidacije banke, ako ovom uredbom nije
drukčije propisano, primjenjuju se odredbe zakona kojim se
uređuje likvidacija preduzeća, osim odredaba kojim je uređeno
prinudno poravnanje i stečaj.

V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 32.
Za vrijeme ratnog stanja ili u. slučaju neposredne ratne

opasnosti i u roku od godinu dana nakon prestanka ratnog
stanja, Narodna banka će cijeniti opravdanost pokretanja po-
stupka sanacije, stečaja i likvidacije banke i poduzimati mjere
u skladu sa odredbama ove uredbe. Usm' :

Član 33.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Zakon 0 sanaciji, stečaju i likvidaciji banaka i drugih finansij-

skih organizacija ("Službeni list RBiH", broj 2/92).

Strana 15790/100

4. godine

a ubanci
a'banke i

kontrolu
1 provodi

! nastaju
JNOg po-
Smatraju
OSIgUra-

ase slije-

anke;
ri odno-

e propi-'

Je stečaj
O porav-

čara do-

sjedište
reuzima

u likvi-
dređene
prometa
1'sudu.

vidaciji
a dobi-
nstatira

ljaju se
redstva

m nije
jim se
ređeno

ratne
ratnog
ja poz

mjere

a važi
1ansij-

potak; 6. maja 1994. godine

7. : Član 34.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1639/94

5: maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
UULUULUUUU U UITUTIIIIIIIT
195 ' :
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O TRŽIŠTU NOVCA I TRŽIŠTU KAPITALA
; Član 1.
Ovom uredbom ureduje se osnivanje tržišta novca i tržište

kapitala, njihov status i poslovi posredovanja u prometu novca
i vrijednosnih papira,

Predsjednik

: Član2.

Tržište novcai tržište kapitala kao Organizacije finansijskog
posredovanja mogu se osnovati radi povezivanja ponude i
tražnje novca i vrijednosnih papira.

Na tržištu novca obavljaju se poslovi posredovanja u pro-
metu novca i kratkoročnih vrijednosnih papira.

Na tržištu kapitala. obavljaju se poslovi posredovanja u
prometu dugoročnih vrijednosnih papira.

Član 3.

Tržište novca i tržište kapitala mogu osnovati Skupština
Republike Bosne i Hercegovine, banke i depozitne organizacije
(u daljem tekstu: osnivači).

Tržište novca'i tržište kapitala su pravna liča i osnivaju se
kao javna preduzeća ili dioničarsko. društvo, pod uvjetima
propisanim ovim zakonom i aktom o osnivanju i poslovanju
tržišta novca i tržišta kapitala.

Tržište novca i tržište kapitala u pravnom prometu istupa u
ime iza račun učesnika u radu tržišta.

Član 4.

Aktom iz člana 3. stav 2. ovog zakona utvrduju se naročito:

1) nazivi osnivača tržišta;

2).naziv i sjedište tržišta;.

3) vrsta tržišta i ciljevi zbog kojih se tržište osniva;

4) poslovi koje obavlja tržište;

5) iznos kapitala i drugi uvjeti koje osiguravaju osnivači za
osnivanje tržišta i rok do koga su dužni da osiguraju uvjete za
početak rada tržišta;

6) obavezei prava osnivača, način upravljanja; nadležnost
Organa upravljanja i način odlučivanja; oda"

7) kriterijumi za raspodjelu dobiti, način snošenja rizika i
pPokrića gubitka;

8) način rješavanja sporova;
9) uvjeti za prestanak rada tržišta i i

10) lica koja će pripremiti prijedloge statuta, poslovnika o
Tadu i drugih općih akata tržišta i sazvati osnivačku skupštinu
tržišta, u slučaju kada se tržište osniva kao dioničarsko društvo.

Član 5.

Osnivači tržišta novca su dužni Narodnoj banci Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Narodna banka) podnijeti zaht-
JEV za izdavanje dozvole za osnivanje i poslovanje tržišta (u
daljnjem tekstu: dozvola) sa slijedećom dokumentacijom: —

,1) ugovor o osnivanju i poslovanju tržišta potpisan od svih
Osnivača;

2). nacrt statuta tržišta i poslovnika o radu; s '

,2) elaborat o ekonomsko-finansijskoj opravdanosti osni-
Vanja tržišta; i I trarak
s £$) imena najmanje tri lica koja će voditi tržište i vjerodo-
Stojne podatke iz kojih je vidljivo da su za to osposobljena.

SLUŽBENI

_ organizacije.

LIST RBiH Broj 10 - Strana 15

Član 6.

- Naosnovu zahtjeva, dokaza i dokumentacije iz člana 5. ove
uredbe. Narodna banka u roku od 30 dana utvrđuje da li su
ispunjeni uvjeti za izdavanje dozvole, izdaje dozvolu ili rješenje
o odbijanju zahtjeva.

Narodna banka izdaje dozvolu ili rješenje o odbijanju zaht-
jeva na osnovu odredbi ove uredbe i bližih uvjeta i kriterijuma
koje ona propisuje. }

Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno u upravnom!
postupku i protiv njega se može voditi upravni spor.

Član 7.

_ (Osnivači tržišta proglašavaju tržište osnovanim, usvajaju —}
izvještaj o osnivanju tržišta, donose statut i poslovnik o radu}
i

A
;|
!

tržišta, biraju upravni odbor i druge organe tržišta, imenuju |
vršioca dužnosti i direktora tržišta i donose druge odluke za,
početak rada tržišta. =

Tržište se upisuje u sudski registar.

UZ prijavu za upis u sudski registar podnose sć i:

1) akto osnivanju; =

- 2) statut tržišta; '
3) dozvola Narodne banke; i .
4) druge isprave u skladu sa propisima o upisu u sudski

registar.
Član 8.

Statutom tržišta utvrduje se naročito:
1) unutrašnja organizacija tržišta;
2 ) sastav, način izbora i nadležnost upravnog odbora i
drugih organa tržišta i način odlučivanja na tim organima;
3) obaveze i prava direktora tržišta i radnika koji
obavljaju poslove sa posebnim ovlašćenjima;
4) ovlašćenja za potpisivanje i zastupanje tržišta; a
5) kriteriji o ispunjavanju uvjeta za učesnike u radu
tržišta;
6) vrsta vrijednosnih papira koji su u prometu na tržištu;
7) obaveze i prava učesnika u radu tržišta; ;
8) način obavljanja kontrole poslova na tržištu) 15 5-2
9) način donošenja općih i pojedinačnih akata tržišta; i
10) način rješavanja sporova koji se odnose narposlove
tržišta. RT zene
Član 9.

I
BOJI
Poslovnikom o radu tržišta utvrduju se način: si
. 1) obavljanja poslova na tržištu; ž
2) utvrđivanja i objavljivanja kamatnih stopa; u '
" 3) utvrđivanja, obračuna i naplate provizije; i
5) organiziranja jedinstvenog informacionog sistema; i ? i
6) obavljanja ostalih poslova. ai
Član 10. ; |
1

4) vodenja jedinstvene evidencije o izdatim vrijednosnim
papirima koji su predmet prometa na tržištu;

Učesnici u radu tržišta novca mogu biti banke i depozitne
CE
Učesnici u radu tržišta kapitala mogu biti banke, depozitne
organizacije i druga pravna lica. =
Odobrenje za učestvovanje u radu tržišta daje upravni.

odbor.
Član 11.

Učesnici u radu tržišta istupaju na tržištu u svoje ime i za ;

i

svoj račun, u svoje ime i za tudi račun i u ime i za račun drugih

lica.
Član 12.

Narodna banka je učesnik u radu tržišta novca po osnovu
reguliarnja obima ponude i tražnje novca i kratkoročnih vrijed-
nosnih papira. SE

Narodna banka obavlja kontrolu poslovanja tržišta novca.

t Član 13.

Zavisno od obima ponude i tražnje novca i vrijednosnih
papira, na tržištu se formira cijena novca i vrijednosnih papira.

Cijenu novca i vrijednosnih papira tržište objavljuje u
sredstvima javnog informiranja.

Strana 15886/100

Broj 10 - Strana 158

: Član 14.
. Učesnici u radu 12432. plaćaju proviziju po osnovu sklo-
Pljenih poslova u prometu novca i vrijcdnosnih papira. +
Član 15.
_ Tržište organizira Jedinstveni informacioni sistem putem
Kojeg se osiguravaju podaci o: ponudi i tražnji novca i vrijed-
· NhOsnih papira, cijeni novca i vrijednosnih papira, visini kamat-
пе Stope, bonitetu izdavaoca vrijcdnosnil papira, · bonitctu
Vrijednosnih papira, kotaciji vrijednosnih papira i drugim.in-
iormacijama značajnim za rad tržišta. КУ, :
Podaci iz stava 1. ovog člana javno se objavljuju.
Član 16. ;
ı Danom stupanja na snagu ovc uredbe prestaje da važi

:Zakon o tržištu novca i tržištu kapitala ("Službcni list RBiH", dg

broj 2/92). А
: ап 17.

У Ovauredba Stupa па snagu danom objavljivanja u "Službe- '

nom listu RBiH".

PR broj 1640/94
· 5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. T. -
č LULU II II] ||1||||117017]7//17707111707//071//001}1||
196 :
Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. па Ustav
Republike Bosne ı Негсегоуше, Predsjedništvo Republike Во-
зле ı Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Возпе 1
+ Hercegovinc, donosi ;

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM ·
O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA i

I- OPĆE ODREDBE

Predsjednik

Član 1.

Ovom uredbomse urcduju uvjeti, način izdavanja i prijenos
dionice, obveznice, blagajničkog zapisa, certifikata i komcrci-:
jalnih zapisa (u daljem tekstu: vrijednosni papir). -

Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na druge vrijednosnc
papire ako drugim zakonom nije drukčije odredeno.

Clan 2.

Vrijednosni papir u smislu ove uredbe, je pisana isprava
која slasi na ime ili па donosioca. | :

Vrijednosni papir može biti kratkoročni sa rokom do godinu
dana i dugoročni sa rokom preko godinu dana. =

Vrijednosni papir glasi па odredenu nominalnu vrijednost
u dinarima.

Vrijednosni papir može glasiti i na strana sredstva plaćanja.

Član 3. +

Vrijednosne papire mogu izdavati pravna lica (u daljem
ickstu: izdavalac). к .

Izdavalac vrijednosnog papira vodi knjigu o izdatim i-pre-·
nescnim vrijednosnim papirima – matična ili glavna knjiga:

5 Član 4. ;

Ocjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje dugoročnih, vri-
jednosnih papira obavija Komisija za vrjjednosne papire.

Clan 5.

Izdavalac vrijednosnog papira dužan je izvršavati sve oba-
уезе IZ Vrijednosnog papira, u roku i na način predviden
propisom 0 njegovom izdavanju, zakonom ili odlukom o njiho-
vom izdavanju. РЕН j n :

Prava i obaveze iz vrijednosnog papira nastaju kada izda-
valac vrijednosni papir preda kupcu ili njegovom ovlašćenom
zastupniku.

Član 6.

Vrijednosni papir koji glasi na ime prenosi se punim indo-
samentom, ako na njemu nije izričito označeno da sc ne možc

prenositi. O 8 : E ||
___Vrijednosni papir koji glasi na donosioca prenosi se proda-

SLUŽBENI LIST:RBiH

- Petak, 6. maja 1994. Bodinc

Сапа
Vrijednosni papir može зе koristiti. za izmirenje obaveza |
prema povjeriocu, uz uvjetc i način propisan zakonom i ugo |
VOrOm. OON ;

. Vrijednosni papir može зе koristiti i za osiguranje plaćanja
njegovim zalogom. OŠ :
Prava iz nestalog vrijednosnog papira mo8u. 5е ostvariti |
Samo-ako taj vrijednosni papir glasi na. imć.. ; i

- Prava iz stava 1. ovog člana ostvaruju se u vanparničkom
postupku. : : yaya

П- VRSTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

1. Dionica НИНА
: Сато.

Dionica је isprava sa pravom učešća. , Ћи

Imalac dionice stiče pravo učešća u dobiti, a zavisno od
Vrste dionice i pravo učešća u upravljanju, druga prava i
prioritete saglasno statutu izdavaoca dionice:

; Član10. 5 -, |
.__ Dionica se uplaćuje u:novcu,.a može iu stvarima i pravima
iskazanim u novčanom iznosu, u sklađu:sa ugovorom, statutom
i odlukom o izdavanju dionica iz člana 14. oVog zakona.
: Član 11.

Sredstva za kupovinu дјошсе тог зе uplatiti odjednom ili
u ratama. . : 7

Ako sc uplata vrši u ratama, kupac:dionice dobiva privre- |
menu dionicu, s tim što se svaka iduća:uplata upisuje i potvrduje
па samoj privremenoj dionici. > .

Privremena dionica se povlači i zamjenjuje stalnom dioni-
com kada imalac privremene dionice:uplati ukupan iznos svog
udjela. GILL :
Ako ukupni iznos na koji se- raspisuju dionice nije ostvaren
u skladu sa odlukom o izdavanju dionica izdavalac dionica
dužan:je uplatiocima vratiti uplaćena:novčana sredstva s kama-
tom utvrdenom odlukom o izdavanju:dionica koja зе obračuna–
va od dana uplate do dana povrata ili smanjiti ukupan iznos na
koji se izdaju dionice. : 1

Član 12:

Imalac dionice ima pravo na dio-ostvarene dobiti koja se
rasporeduje na dividendu. : :

U stečajnom postupku imalac dioniče ima pravo па srazm-
јегап dio stečajne шазе, koja se rasporeduje dioničarima.

Član 13.0 0.1

Skupština ili njoj odgovarajući organ upravljanja izdavaoca
dionica donosi odluku kojom utvrđuje visinu dividende, način
i упјете njene isplate. < у NATO
Odluku o izdavanju dionica donosi nadležni organ upra-
:vljanja. 15 ,

Odlukom о izdavanju dionica шутдије se naročito: naziv
izdavaoca dionica; oznaka da dioniea glasi.na donosioca ili na
ime; ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica, __: |
nominalna vrijednost dionica, broj glasova koji: daje dionica, |
ako se stiče pravo upravljanja u skladu sa članom 11. оуе |
uredbe; način isplate dividende; vrijeme upisa dionica; način
upisa dionica; kod koga se i u kom roku uplaćuju sredstva za
kupovinu dionica; u kom se roku vraćaju uplaćena sredstva u
slučaja odustajanja od izdavanja dionica; vrsta dionica; redo-
slijed ostvarivanja prvenstva kada se рпогиеше опсе izdaju
u više scrija; način objavljivanja i izdavanja dionica; postupak
газродјеје 1 distribucije dionica; način plaćanja dionica; utvr-
divanje uvjeta za isplatu kumulativne dividende; snošenje rizi-
ka; način raspolaganja dionicama; mogućnost zamjenc

konverzije dionica; prava koja Ostvaruje imalac prioritetne
dionicć, Pravo prvenstva kupovine imalaca dionica kod novog
izdavanja dionica i druga pitanja u vezi sa izdavanjem dionica.

Strana 15986/100

obaveza
Najugo-

plać anja

OStWariti

ničkom

ISno od
prava i

ravima
atutom
1.

nom ili

privre-
tvrđuje

'dioni-
)S SVOg

tvaren
lionica
kama-
ačuna-
nos na

oja se

razm-
A.

vaoca
način

upra-

naziv
ili na
)NICA,_—
Nica,
. OVE
način
va za
tvau
redo-
zdaju
upak
utvr-
rizi-
1jene
tetne
OVOg
hica.

potak, 6. maja 1994. godine

Odlukom o izdavanju dionica može se predvidjeti izdavanje
otvrde kojom = potvrduje da imalac Posjeduje broj dionica
čen u potvrdi. :
GAać Član 15.

Dionica sadrži. slijedeće. osnovne elemente: oznaku da je
dionica; oznaku vrste dionica; naziv i sjedište izdavaoca dioni-
ca; naziv kupca dionice ili oznaku na koga glasi dionica; ukupan
novčani iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica; rokove
isplate dividende; mjesto, datum izdavanja i serijski broj sa
kontrolnim brojem dionice; faksimil potpisa predsjednika ili
člana upravnog odbora izdavaoca dionice i Prava iz dionice.

Član:16. '

Prema redoslijedu izdavanja, dionica može biti
dionica prve emisije ili dionica narednih emisija.

Prema sadržaju prava dionica IZ stava-1. ovog člana može

biti obična (redovna) ili prioritetna (povlašćena ili preferenci-

jalna).
J ) Član 17.

Dionica iz člana 14. ove uredbe može biti bez prava glasa
isa pravom na jedan ili više glasova.

Član 18.

Imalac prioritetne dionice u odnosu na imaoca obične dio-
nice ima pravo prvenstva naplate dividende, naplateu postupku
stečaja izdavaoca dionice kao i druga prava prvenstva koja se
utvrduju odlukom iz člana 14. ovog Zakona. "s

Član 19: .
Prioritetna dionica može biti kumulativna i participativna.
Kumulativna prioritetna dionica daje imaocu dionice pravo
naplate kumuliranih nenaplaćenih dividendi prije. naplate bilo
kakvih dividendi imaocima običnih dionica u skladu sa odlu-
kom iz člana 14. ove uredbe.
Participativna prioritetna dionica, osim odredene dividen-

de, donosi i pravo učešća u raspodjeli dobiti, u skladu sa
odlukom iz člana 16. ove uredbe. ;

Osnivačka -

2. Obveznice + .
Član 20.

Obveznica je pisana isprava kojom se izdavalac obavezuje
da će licu označenom u obveznici ili po njegovoj naredbi
odnosno donosiocu obveznice isplatiti određenog dana iznos
naveden u obveznici odnosno iznos anuitetskog kupona..

Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana može se izdavati
i partcipativna obveznica, koja imaocu kamata daje i pravo na
učešće u dobiti izdavaoca obveznice. : }

Obveznica iz stava 1. ovog člani može biti garantirana i
negarantirana, zavisno od toga da li je za isplatu obaveza po
izdatoj obveznici data garancija. :

Član 21.
Izdavalac obveznice može izdati obveznicu u svoje ime iza
Svoj račun.
_ Banka i druga finansijska organizacija mogu izdati obvez-
Nicu u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih
lica, u ime i za račun drugih lica.

Član 22.

Pravno lice može izdavaocu obveznica dati garanciju za
izvršenje svih ili određenih obveza što ih je izdavalac obveznica
Preuzeo prema imaocima obveznica., : i

=: Član 23. : %C

Zakonom ili odlukom o izdavanju obveznica koju donosi
organ upravljanja izdavaoca obveznica utvrđuju se naročito;
llkupni iznos na koji se izdaju obveznice; namjena Za koju se
Izdaju obveznice; unošenje podataka o garantu ako je obvezni-
Ca sa garancijom; način izdavanja obveznica; rokovi otplate
glavnice; visina kamatne stope ako, je predviđeno plaćanje
amate; način obračuna i plaćanja kamate; udio u dobiti akoje
ličešće u dobiti predvideno; izvori sredstava iz kojih će se
'splaćivati obveznice; prava iz prijenosa obveznica; sudska
Zaštita u naplati glavnice i kamate i mogućnost zamjene za

Tuge vrste vrijednosnih papira iz ove uredbe. =

"SLUŽBENI LIST RBiH

je plaćanje kamate predvideno; postotak učešća u dobiti ako je =

Ni

1
{
i

: Broj 10 - Strana 159"

? Aktom'o izdavanju obveznica iz stava 1. ovog člana mogu.
se kupcima obveznica utvrditi posebne olakšice ili pogodnosti.
, 4 -

23 Član 24. M

Obaveza iz obveznice koja glasi na strana sredstva. plaćanja
isplaćuje se u dinarima ili u stranim sredstvima plaćanja, u
skladu sa zakonom kojim se ureduje devizno poslovanje. ?

Ako se obaveza isplaćuje u dinarima obračun se obavlja po —
deviznom kursu na dan isplate. !

RO) "Član:25. J
Kupać obveznice stiče pravo na obveznicu kada u ćijelosti:
uplati obveznicu. , -
i Lim Član 26. +

 Izdavalać obveznica može izvršiti obaveze iz obveznica i
prije ugoyorenih rokova ako je to predvideno zakonom ili "
odlukom iz člana 23. ove uredbe. 1

i WE Član 27. =

Obveznica sadrži slijedeće osnovne elemente: oznaku daje"!
obveznica; naziv i sjedište izdavaoca obveznice; nazivi sjedište _
kupca obveznice ili oznaku da obveznica glasi na donosioca; "
novčani'iznos na koji glasi obveznica; visinu kamatne stope ako

to učešće predviđeno; rokove otplate glavnice i kamate; mjeste

idatum izdavanja te serijski i kontrolni broj obveznice; faksimil ga

potpisa ovlašćenih lica izdavaoca obveznice i druga prava iz:

obveznice. : ne)
Na prednjoj strani obveznice sa garancijom označava se i.

naziv i sjedište garanta. =
Na poledini obveznice označavaju se rokovi otplate glavni-

ce, kamate pdnosno anuiteta (amortizacioni plan).
(K H

+ Član 28. ao
Obveznica koja se ne isplaćuje u jednom iznosu ima naj-
manje dva dijela. {
U prvon) dijelu obveznice moraju biti označeni svi osnovni
elementi iz člana 27. st. 1. 12. ove uredbe. r
Drugidio obveznice - talon čine, zavisno od načina amor-

tizacije glavnice, anuitetski i kamatni kuponi.
| s Član 29.

{ f . — . y -—
Obveznida se može zamjenjivati za druge vrste vrijedno-
snih papira u skladu sa zakonom i odlukom iz člana 23. ove

uredbe. = |

}
UH

3. Blagajnički zapis,
i, Član 30.

Blagajnički zapis je vrijednosni papir koji glasi na odrederii
novčani iznos;, slodredenim rokom dospjeća 1 određenom ka-
matnom stopom. :

Blagajnički zapis mogu izdati Narodna banka Bosne i Her-

cegovine (u daljem tekstu: Narodna banka), banke, depozitne
organizacije i društveno-političke zajednice. =

Banke, depozitne organizacije i društveno-političke zajed-
nice prodajom blagajničkih zapisa prikupljaju kratkoročna ;
novčana sredstva. .

\— '' Član 31.

Blagajnički\zapisi izdaju se na osnovu odluke izdavaoca.
) Narodna ban propisuje sadržaj odluke iz stava 1. OVO
člana. IM;

Blagajnički \zapisi izdaju. se s rokom dospijeća do jedne
ine. 3 bo}
\ ( } Član 32, !
Blagajnički Zapis sadrži slijedeće osnovne elemente: ozna-
ku da je blagajnički zapis; naziv i sjedište izdavaoca blagaj-
ničkog zapisa; naziv i sjedište upisnika blagajničkog zapisa
odnosno oznaku da blagajnički zapis glasi na donosioca;

god

novčani iznos na koji blagajnički zapis glasi; visinu kamatne
stope; rok otplate glavnice i kamate; mjesto i datum iz \

serijski broj s kontrolnim brojem blagajničkog zapisa;
potpisa ovlašćenih lica izdavaoca blagajničkog zapisa

\

davanja;
faksimil

}

Strana 16087/100

_ Broj 10 - Strana 160

| SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 6. maja 1994. Bodinc

Član 33.”
Izdavalac blagajničkog zapisa одгедије: iznos na koji glasi
авајтек zapis, apocnski sastav blagajničkog zapish i visinu
аташе stope po blagajničkom zapisu. НЕ
Član 34. ДУ
„Blagajničke zapise koje izdaje Narodna banka mogu upisi-
Vati bankc 1 depozime orgamizacijc. - :
.. Blagajničke zapise koje izdaje banka, dcpozitna'organiza-
Cija i društveno-politička zajednica mogu upisivati preduzeća i
ga pravna ı fizička lica. 8, ДИ:

4. Certifikat
Član 35. |
Certifikat je pisana isprava o deponovanim srcdstvima kod
banke ili depozitne orgsanizacije's rokom vraćanja dužim od
jedne godine. · Раоа
Član 36. | |

Certifikat sadrži slijedeće osnovne clemcnte; oznaku ба је
certifikat o deponovanim sredstvima kod bankc ili dopozilne
Organizacije; naziv i sjedište izdavaoca certifikata; naziv i
sjedište korisnika сега бкаја odnosno. да glasi na donosioca;
iznos па koji certifikat elasi; rok па koji su sredstva deponova–
na; visinu kamatne stope; način obračuna i isplate kamate;
datum i mjesto izdavanja certifikata; Serijski broj s:kontrolnim
brojem; prava imaoca certifikata i faksimil potpisa ovlašćenih
lica izdavaoca certifikata. }

3. Komercijalni zapis
: Član 37.
Komercijalni zapis је vrijednosni papir čijom зе prodajom
prikupljaju kratkoročna novčana sredstva. ;
Komercijalni zapis izdaju preduzeća i druga pravna lica.
Član 38. |

Odluku o izdavanju komercijalnih zapisa donosi organ
upravljanja izdavaoca komercijalnih Zapisa.

Odlukom iz stava 1. ovog člana utvrduje se naročito:
ukupan iznos na koji se izdaju komercijalni zapisi; namjena za
koju se izdaju; rok otplate; visina kamatne Stope ako je pred-
videno plaćanje kamate i pogodnosti koje se daju imaocima
komercijalnih zapisa. HR te

r Član 39.

Komercijalni zapis sadrži slijedeće elemente: oznaku da je“

komercijalni zapis; naziv i sjedište izdavaoca komercijalnog ·
Zapisa; novčani iznos na koji komercijalni zapis glasi; visinu
kamatne stope ako je plaćanje kamate predvideno; mjesto i
datum izdavanja komercijalnog zapisa; Serijski broj s kontrol-
nim brojem i faksimil potpisa ovlašćenih lica izdavaoca Котег-
cijalnog zapisa. :

6. Ostali vrijednosni papiri

Član 40.
Pravna lica mogu izdavati i prenositi i druge vrijednosnc
papire u skladu sa svojim interesima i tržišnim uvjetima. ~
Ili – KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE .

Član 41.

Komisija za vrijednosne papire (u daljem tekstu: Komisija)
Је pravno lice. , ; 700;

Sjedište Komisije je u Sarajevu.

Član 42. }

Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada), na prijedlog Ministarstva finansija imenuje Komisiju,
na period od četiri godine.

Komisija зе sastoji od predsjednika, šest članova i sekreta-

Član 43.

Komisija obavlja slijedeće poslove: ; 2, ;
1) даје odobrenje za izdavanje dugoročnih vrijednosnih
papira i dozvola za početak rada tržišta kapitala u zemlji;

та.

A

2) prati rad tržišta kapitala, preduzima i predlaže mjere za
sprečavanje štemih špekulativnih poslova na tržištu kapitala:
3) obavlja i druge poslove utvrdene zakonom, NOGA

ве Član 44.

; Izdavalac dugoročnih vrijednosnih papira dužan je da za
Syako izdavanje Vrijednosnih papira podnesc,zahtjev Komisiji
Uz zahtjev prilaže se mišljenje ovlašćenc organizacije o boni-
(ој izdavaoca vrijednosnih papira, odltika nadležnog organa
izdavaoca o izdavanju vrijednosnih papira i druga dokumenta
cija koju propiše Komisija. m ;

Zahtjev iz slava 1. ovog člana nisu dužini podnositi izdavao.

cidionica pri Osnivanju dioničarskog društvai Republika Bosna
i Herccadvina (u daljem tekstu: Republika) kao izdavalac du-
8oročnih vrijednosnih papira.

Član 45.

Komisija, na osnovu zahtjeva i dokumentacije iz člana 44

оуе urcdbe, odlučuje rješenjem u roku od 30 dana od dana pod-
noščćnja zahtjeva. :

„Izdavalac пе može izdati dugoročne vrijednosne papire
prije dobivanja тјекенја iz stava 1. ovog člana, niti suprotno
tom rješenju. ~ :

: Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega se
možc voditi upravni Spor.

Komisija propisuje sadržinu dokumentacije koja se podnosi
uz zahtjev za davanje odobrenja o izdavanju dugoročnih vri-
jcdnosnih papira, pravila o radu učesnika na tržištu kapitala, i
druga pitanja u vezi sa rađom Komisije. i

· Pravila iz stava 4. ovog člana obavezna su za sve izdavaoce
dugoročnih vrijednosnih papira, za tržište kapitala i sve učesni-
Ке па tom tržištu.

Komisija je dužna da čuva poslovne tajne.

·Član 46.
. | Rješenjc iz člana 45. stav 1. Ovog zakona dostavlja se
izdavaocu dugoročnih vrijednosnih papira, Ministarstvu finan-
Sija 1 organizaciji ovlašćenoj za obavljanje platnog: prometa.
_ Rješenje iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenom
listu-RBiH".
Komisija vodi evidenciju o podnesenim zahtjevima i izda-
tim'rješenjima. U бе
; ; Član 47.
„ Ministarstvo finansija vodi registar izdatih odobrenja za
izdavanje dugoročnih vrijednosnih papira i registar o izdatim

dugoročnim:vrijednosnim papirima. :y
: U registar iz stava 1. ovog člana unose se slijedeći podaci:

– vrsta dugoročnog vrijednosnog papira;
“= naziv i sjedište izdavaoca vrijednosnog papira;
– Serijski ı kontrolni broj izdavaoca vrijednosnog papira.
Izdavaoc iz člana 44. ove uredbe dužan је nakon izdavanja
dugoročnih vrijednosnih papira Ministarstvu finansija dostavi
podatkc.iz:stava 2. ovog člana, radi upisa u registar.

Član 48.

Tržište kapitala podnosi Komisiji zahtjev radi davanja odo-
brenja za početak rada tržišta kapitala, >
· Uzzahtjev, tržište kapitala podnosi statut tržišta iposlovnik
о radu tržišta. :
О izmjenama statuta i poslovnika tržište kapitala je dužno
da obavijesti Komisiju. ·
| Član 49.

Na osnovu zahtjeva i dokumentacije iz člana 48. ove ured-
bc, Komisija је dužna donijeti rješenje u roku od 30 dana od

dana podnošenja zahtjeva i dokumentacije.

Tržište kapitala nc može početi rad prije dobivanja'rješenja
iz stava 1. ovog člana, niti suprotno rješenju.

Rješenje iz stava 1. ovog laje konačno i protiv njega se
može voditi O Spor. | :

Komisija vodi evidencije. о рода seni jevima za
početak rada tržišta Карије OH = 3: с Zahdavima
te OON а Slava 1. ovog člana objavljuju зе u "Službenom

Strana 16190/100

+. godine

mjere z
apitala;

Je da za
Comisiji,
2 0 boni-
3 Organa
:umenta-

izdavao-'
caBosna
alac du-

lana 44.

ina pod-

: "papire
uprotno

1jega se
odnosi
nih vri-
pitala, i

avaoce
učesni-

vlja se
i finan-
1eta.

benom

i izda-
nja za
datim
odaci:'
)ira.

'vanja
Ostavi

| odo-
vnik

užno

ired-
a od

enja
Ja se
;

a za

nom

petak; 6. maja 1994. godine _—

; Član 50. —,

Komisija prati rad tržišta kapitala i ako utvrdi da se tržište
ne pridržava pravila iz člana 45. ove uredbe, može privremeno
zabraniti rad tržišta dok se ne otklone utvrdene nepravilnosti.

=. Član 51.

Komisija ima Statut koji potvrduje Vlada.

Statutom Komisije uređuje se naročito:

1) organizacija i način poslovanj a Komisije;

2) ovlašćenja za zastupanje i potpisivanje Komisije;

3) obaveza i prava predsjednika 1 članova Komisije, sekre-
tara Komisije i radnika koji obavljaju poslove i zada (ke sa
posebnim ovlašćenjima;

4) druga pitanja u vezi sa radom Komisije.

Član 52.

Komisija ostvaruje prihode iz naknade koju izdavalac du-
goročnih vrijednosnih papira uplaćuje Komisiji prilikom pod-
nošenja zahtjeva za davanje odobrenja o izdavanju. dugoročnih
vrijednosnih papira, iz naknade koja se uplaćuje Komisiji pri-
likom podnošenja zahtjeva za davanje odobrenja za početak
rada tržišta kapitala, sredstava republičkog budžeta i drugih

rihoda. . . j
P Visinu naknada iz stava 1. ovog člana i način plaćanja na
prijedlog Komisije utvrduje Vlada. i

Član 53.

Iz prihoda koje ostvari Komisija u skladu sa članom 53. ove
uredbe podmiruju se troškovi poslovanja i drugi rashodi Komi-
sije. i

Član 54.

Komisija je dužna da do kraja tekuće godine donese finan-
sijski plan za narednu godinu i do kraja prvog tromjesečja
naredne godine godišnji obračun za prethodnu godinu.

Izuzetno; ukoliko se finansijski plan ne donese u roku iz
stava 1. ovog člana, Komisija donosi odluku o privremenom
finansiranju.

Član 55.

Vlada potvrđuje finansijski plan i godišnji obračun iz člana
54. ovog zakona.
Član 56.

Komisija najmanje jedanput godišnje podnosi Vladi izv-
ještaj o svom radu. —' .

Komisija i sekretar Komisije za. svoj rad odgovorni su
Vladi. -

IV - KAZNENE ODREDBE ,

Član 57.

Novčanom kaznom od 500 do 6.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje
Narodna banka, kaznit će 'se za privredni prijestup preduzeće,

anka i drugo pravno lice: ;
) ako izda vrijednosni papir koji ne sadrži osnovne ele-
mente propisane ovim zakonom (čl.15.; 27., 33., 38. i 40.);

2) ako odbije da izvrši Sve obaveze iz vrijednosnog papira,
U rokovima i na način koji su predvideni zakonom i odlukom o
Izdavanju vrijednosnog papira (član 5. stav 1.); s u

3) ako izda dugoročni vrijednosni papir prije dobivanja
odobrenja komisije, odnosno suprotno dobijenom rješenju
(član 45. stav'2.); ' :

£$) ako izdavalac nakon izdavanja dugoročnih vrijednosnih
Papira ne dostavi Ministarstvu finansija podatke radi upisa u
Tegistar (član 47.); . IS

ako tržište kapitala počne sa radom prije dobijanja
Odobrenja Komisije, odnosno suprotno dobijenom rješenju
(član 55, stav 2.).

.. Novčanom kaznom od 20 do 400 DEM u dinarskoj portu-
Vrijednosti po srednjem kursu koji utvrduje i objavljuje Narod-
ha banka, kaznit će se za privredni prijestup direktor i drugi
Odgovorni radnik u preduzeću, banci i drugom pravnom licu
Za radnje iz stava 1. ovog člana.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 10 - Strana 161
V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 5. '

Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima do dana stupan- |

ja na snagu ove uredbe, izvršavat će se u skladu sa odredbama
Zakona o vrijednosnim papirima ("Službeni list RBiH", broj

2/92).
Član 59. =
Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne

opasnosti, poslove iz nadležnosti Komisije obavljat će Ministar-
stvo finansija. -
Član 60. t

Pravnalica koja su podnijela zahtjev za dobijanje odobrenja
o izdavanju dugoročnih vrijednosnih papirai zahtjev za početak
rada tržišta kapitala u zemlji, po kojim nije doneseno rješenje,
dužna su da dokumentaciju usklade sa odredbama čl. 44. i 48.
ovog zakona u roku od 20 dana od dana stupanja na snagu ove

uredbe.
Član 61.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Zakon o vrijednosnim papirima ("Službeni list RBiH", broj

2/92)
Član 62.

Ova uredba stupa na snasu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1641/94
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DODDODOOEOONODOODODOOUOOODODODONONONOUOOUUUONANANOKA MA
197

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-'

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O DEVIZNOM POSLOVANJU

I- OSNOVNE ODREDBE SE.

Član 1.
Naplaćivanje i plaćanja u devizama i dinarima u poslovanju
sa inozemstvom i drugom deviznom poslovanju ostvaruje se po
odredbama ove uredbe.

ovan

Predsjednik

Član 2.

Devize, u smislu ove uredbe, su tekuća potraživanja prema
inozemstvu koja glase na strana sredstva plaćanja i efektivni
strani novac, osim kovanog zlatnog novca.

Član 3.

. Devize se mogu koristiti samo za plaćanje prema inozem-
stvu osim ako ovom uredbom nije drugačije odredeno.
LI
Član 4. i
Devizna politika Republike Bosne i Hercegovine utvrđuje

se odlukom o ciljevima i zadacima devizne politike i platnim —'
bilansom. !
Član 5.

Kupovina i prodaja deviza vrši se na deviznom tržištu.
Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

Narodna banka) i banke mogu i na stranom deviznom tržištu
kupovati i prodavati devize.

Član 6.

Devizni kurs je cijena deviza izražena u dinarima.
Devizni kurs se formira na deviznom tržištu u skladu sa
ponudom i tražnjom deviza.
Član 7.
Platni promet sa inozemstvom obavljaju banke.
. , Platni promet sa inozemstvom za potrebe Republike Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika), njenih Organa i

Strana 16287/100

Broj 10 - Strana 162 SLUŽBENI LISTRBiH

organizacija obavlja Narodna banka koja-u tim poslovima ima

Ista prava i obaveze koje su ovom uredbom propisane za banke.
Član 8.

,__. Pod bankom, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se banka

xoja u skladu sa članom 22. Uredbe sa zakonskom snagom o

bankama ('Službeni list RBiH", broj 10/94) dobije odobrenje

za vršenje devizno-valutnih poslova, platni promet sa inozem-

Stvom i kreditno-garancijske poslove sa inozemstvom.
Član 9.

Plaćanje po tekućim transakcijama sa inozemstvom obavlja
se slobodno.

Pod plaćanjem po tekućim transakcijama sa inozemstvom,
u smislu ove uredbe, podrazumijeva se plaćanje prema inozem-
stvu radi obavljanja vanjskotrgovinskog prometa, uključujući
usluge, otplate dospjelih obaveza po kreditima uzelim u ino-
zemstvu, kao i plaćanje po drugim tekućim poslovima po koji-
ma se ne vrši transfer kapitala u inozemstvo.

Član 10.

Narodna banka odgovorna je za opću likvidnost plaćanja
prema inozemstvu.

Banke i druga pravna lica odgovorna su za sopstvenu
"likvidnost plaćanja prema inozemstvu.

Narodna banka, po osnovu svoje odgovornosti za opću
likvidnost plaćanja prema inozemstvu, ne preuzima obaveze
plaćanja umjesto banaka i drugih pravnih lica, ako ovim ured-
bom ili drugim propisom nije drukčije odredeno.

Član 11.

Narodna banka i banke mogu držati devize na računu u
inozemstvu. :

Preduzeća i druga pravna lica mogu držati devize na računu
kod banke. :

Za plaćanje troškova po investicionim radovima u inozem-
stvu, troškova predstavništava i usluga u medunarodnom rob-
nom i putničkom saobraćaju i osiguranja, kao i za polaganje
depozita, Narodna banka, pod uvjetima koje propiše Vlada
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) može
odobriti preduzeću i drugom pravnom licu držanje deviza i na
računu u inozemstvu. j

Izuzetno, Narodna banka može odobriti držanje deviza na
računu u inozemstvu i za druge namjene, pod uvjetima koje
propiše Vlada. =

Clan 12.

Domaća i strana fizička lica mogu devize držati na računu
kod banke i slobodno ih koristiti.
. Banke su dužne da devize iz stava 1. ovog člana osiguraju
u skladu sa zakonom kojim se regulira osiguranje depozita.
Član 13.
Domaće lice, u smislu ove uredbe, je pravno lice sa sje-
dištem u Republici i fizičko lice sa prebivalištem u Republici.
Strano lice, u smislu ove uredbe, je pravno lice sa sjedištem
u Republici i inozemstvu i fizičko lice sa prebivalištem u
inozemstvu.
Pod pravnim licem, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se
1 gradansko-pravno lice. "
Pod fizičkim licem, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se
:amostalni privrednik.
Član 14.

Devizno poslovanje domaćih i stranih lica podliježe kontro-
li i nadzoru.

U - DEVIZNA POLITIKA REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE "

Član 15. s

Devizna politika Republike Bosne i Hercegovine (u daljem
rekstu: devizna politika) utvrđuje se za svaku godinu odlukom
o ciljevima i zadacima devizne politike i platnim bilansom.

Odlukom o ciljevima i zadacima devizne politike propisuje
se naročito politika: š '

1) izvoza i uvoza robe i usluga; i u

2) drugih oblika ekonomskih odnosa sa inozdinstvom;

i Petak, 6. maja 1994, BOdine

3) deviznog kursa;
4) rezervi i J
5) zaštite domaće privrede.
- Platnim bilansom utvrđuju se finansijske i druge ekonom.
Ske transakcije između domaćih i stranih lica, a naročito: —
: L) priliv i, odliv deviza po osnovu izvoza i uvoza roba i
usluga; i; wa
2) jednostrani transferi; PR Ta raLEe
3) kapitalna ulaganja; KaTIE
) kreditni poslovi sa inozemstvom i
5) rezerve. SEE
Član 16. ,.

_ Odluku o ciljevima i zadacima devizne politike i platni
bilans donosi Skupština Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Skupština) na prijedlog Narodne.banke.

) Član 17.
Narodna banka podnosi Skupštini polugodišnje, odnosno
po potrebi, izvještaj o provodenju devizne politike.
; __ Član 18
Narodna banka propisuje metodologiju za utvrdivanje, evi-
dentiranje i praćenje platnog bilansa:po svim osnovama priliva
1 odliva deviza i kapitala i objavljuje podatke o platnom bilansu.

III - DEVIZNO TRŽIŠTE I DEVIZNI KURS

Član 19:

Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza,
osim cfektivnog stranog novca, izmedu domaćih lica i domaćih
i stranih lica, koji se obavljaju institucionalizirano preko deviz-
ne berze ili neposredno izmedu banaka.

Poslove kupovine i prodaje efektivnog stranog novca, put-
ničkih i bankarskih čekova, kreditnih pisama, bonova za puta-
rinu za vozila inozemne registracije, benzinskih bonova i
drugih vrijednosnih papira koji glase na strana sredstva plaćan-
ja obavljaju banke i druga domaća pravna lica ako sa bankom
zaključe ugovor o obavljanju ovih poslova (u daljem tekstu:
mjenjački poslovi).

slova.
Član 20.

Devizna berza je specijalizirana organizacija finansijskog
posredovanja u prometu devizama koja se osniva u skladu sa
Uredbom sa zakonskom snagom o tržištu novca i tržištu kapi-
tala ('Službeni list RBIH", broj 10/94).

Član 21.

Domaće pravno lice može na domaćem i stranom tržištu
obavljati kupovinu i prodaju potraživanja prema inozemstvu.

Poslove iz stava 1. ovog člana domaće pravno lice obavlja
u svoje ime i za svoj račun, a bankai u svoje ime i za tudi račun
iu tuđe ime i za tudi račun. ; "u.

Uvjete i način obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana
propisuje Narodna banka. Kratak
: | s (Član.222 "
= Narodna banka intervenira na deviznom tržištu i pojavljuje
se kao kupac ili prodavac deviza radi premošćavanja vremen-
ske neuskladenosti deviznog priliva i odliva, održavanja opće
likvidnosti plaćanja prema inozemstvu i ostvarivanja politike
deviznog kursa, deviznih rezervi i platnog.bilansa.

Član:23.

Na osnovu kupovine i prodaje devizna na deviznoj berzi
formira se kupovni i prodajni kurs. deviza.

Na. osnovu kupovnog i prodajnog kursa izračunava se
srednji kurs. = TORE }

Devizni kurs može biti različit za efektivni strani novac;
devizna potraživanja 1vrijednosne papire.

DIE Član 24.

Srednji kurs se Primjenjuje za obračun i utvrdivani a
; Pao Sp. | ;Obračun i utvrdivanje deviz
nih potraživanja i obaveza i njihovo iskazivanje u Hinarima na

kraju mjeseca, kao i za obračun, naj ; ER
Keiji. Ž nn na i
drugih dažbina. 'aćun, naplatu i povraćaj cari.

: Narodna banka propisuje način obavljanja mjenjačkih po- .

milk mp

SETA ZD EH

;
(le

:

G

F
D
Š
Š
N
O

Strana 16493/100

Broj 10 - Strana 164

H drugi razlozi zahtijevaju, Vlada može ograničiti ili zabraniti
izvoz i iznošenje zlata u inozemstvo i ograničiti promet zlata u
Republici.

Član 42.

Narodna banka može da izvozi i iznosi zlato u inozemstvo
Ida uvozi i unosi zlato iz inozemstva.
Član 43.
Topljenje neprerađenog zlata mogu vršiti preradivači zlata.
Topljenje kovanog zlata nije dozvoljeno. j
Član 44.

Devizne rezerve čine potraživanja na računima u inozem-
stvu, efektivni strani novac i vrijednosni papiri izdati u inozem-
stvu koji glase na strana sredstva plaćanja kod Narodne banke
i banaka. i

Član 45.
Devizne rezerve se sastoje od stalnih i tekućih rezervi.
Stalnim deviznim rezervama osigurava se minimum opće
likvidnosti plaćanja prema inozemstvu.
Tekućim deviznim rezervama se obezbjeduje tekuća likvid-
nost plaćanja prema inozemstvu.

Član 46.
Narodna banka upravlja stalnim i tekućim deviznim rezer-
vama, osim dijela tekućih rezervi kojima upravljaju banke.

Član 47. :
Radi održavanja likvidnosti u plaćanju prma inozemstvu, u
okviru utvrdene devizne politike, Narodna banka može propi-
sati obavezu da se unaprijed prijavljuje plaćanje prema inozem-
stvu, obavezu banke da drži određeni iznos u devizama ili
likvidnim deviznim plasmanima kao minimalnu rezervu i druge
mjere za koje je ovlašćena zakonom.

VI - IZNOŠENJE I UNOŠENJE DINARA I DEVIZA

Član 48:
Iznošenje dinara iz Republike i unošenje dinara u Republiku
u putničkom prometu vrši se u iznosima i apoenima koje propiše
Narodna banka.
Iznošenje i unošenje dinara, vrijednosnih papira i vrijedno-
snica koje glase na dinare putem poštanskih pošiljki obavlja se
po odobrenju Narodne banke.

Član 49.
Iznošenje efektivnog stranog novca, vrijednosnih papira i
vrijednosnica koje glase na strana sredstva plaćanja obavlja se
pod uvjetima koje propiše Narodna banka.
Član 50.
Unošenje deviza u Republiku je slobodno.

VII - KONTROLA

Član 51.

Pod kontrolom, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se
provjera primjene zakona i drugih propisa iz oblasti deviznog
i vanjskotrgovinskog poslovanja, kreditnih 'poslova sa inozem-
stvom, obavljanja privredne djelatnosti u inozemstvu i carin-
skih poslova, kao i preduzimanje mjera u slučaju povrede ovih
propisa.

Poslove kontrole obavlja Narodna banka i ministarstva i
drugi republički organi državne uprave nadležni za poslove :
kontrole, u okviru svojih prava i obaveza propisanih zakonom. =

a Član 52. —

Ministarstva i drugi republički organi državne uprave vrše
kontrolu deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i kreditnih"
poslova sa inozemstvom preduzeća i svih oblika obavljanja

rivrednih djelatnosti u inozemstvu, društveno-političkih za-
jednica i njihovih organa i organizacija, fondova i drugih prav-
nih i fizičkih lica.
Narodna banka obavlja kontrolu provodenja devizne poli-
tike i propisa kojima su uređeni devizno poslovanje, kreditni
poslovi sa inozemstvom, promet roba i usluga sa inozemstvom
i obavljanje privredne djelatnosti u inozemstvu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 6. maja 1994. godine

Bliže uvjete i način vršenja devizne dokumentarne kontro-
le, kao i vrstu, rokove i postupak preduzimanja mjera iz stava
2. ovog člana propisuje Narodna banka. '

Član 53.

Ministarstva i drugi republički organi državne uprave oba-
vljaju kontrolu provodenja devizne politike 1 propisa kojima su
uređeni devizno poslovanje, kreditni poslovi sa inozemstvom,

promet roba i usluga sa inozemstvom i obavljanje privredne '

djelatnosti u inozemstvu i po osnovu: i ?

1) ispravnosti obračuna, naplate i povraćaja poreza, carina
i drugih dažbina; |

2) iznošenje iz Republike i unošenja u Republiku dinara,
efektivnog stranog novca, zlata i vrijednosnih papira; i

3) poslova sa inozemstvom radi sprečavanja nelojalne kon-
kurencije između domaćih pravnih lica na inozemnom tržištu

i realizacije zaključenih štetnih ugovora između domaćih i
Član 54.

stranih lica.

Pri obavljanju poslova kontrole u smislu člana 52. ove
uredbe ministarstva i drugi republički organi državne uprave i
Narodna banka imaju pravo uvida u poslovne knjige i ostalu
dokumentaciju lica koja podliježu kontroli, u skladu sa ovom
uredbom.

_ Banka i drugo pravno lice obavezni su da na Zahtjev
ministarstava i drugih republičkih organa državne uprave i Na-
rodne banke dostave potrebne podatke za obavljanje poslova
kontrole.

Član 55.

Domaće lice koje podliježe kontroli obavezno je da mini-
starstvima i drugim republičkim organima državne uprave i
Narodnoj banci koji obavljaju kontrolu omogući uvid u poslo-
vanje, stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju i Osigura
druge uvjete za obavljanje ovih poslova.

Obaveze iz stava 1. ovog člana odnose se i na domaće

pravno lice koje obavlja privrednu djelatnost u inozemstvu.

Član 56.

Ako ministarstva i drugi republički organi državne uprave
1 Narodna banka utvrde da u poslovanju domaćih i stranih
pravnih i fizičkih lica postoje radnje ili djela kažnjiva po

zakonu, podnijet će prijavu nadležnom organu.
__ Ministarstva i drugi republički organi državne uprave mogu
izreći zaštitnu mjeru oduzimanja novca i drugih predmeta koji
su upotrebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje radnje ili djela

, kažnjivih po zakonu.

Zaštitna mjera iz stava 2. ovog člana izriče se privremeno
do odluke suda. ;
Član 57.

Ako banka obavlja devizno poslovanje suprotno odredba-
ma ove uredbe, Narodna banka može oduzeti odobrenje banci
za obavljanje devizno valutnih poslova, platni promet sa ino-
zemstvom i kreditno-garancijskih poslova sa inozemstvom i
pokrenuti postupak za brisanje ovog predmeta njenog poslo-
vanja iz sudskog registra. ,

Akodrugo pravno lice obavlja devizno poslovanje suprotno
odredbama ove uredbe, Narodna banka, ministarstva 1 drugi
republički organi državne uprave mogu pokrenuti postupak Zar
birsanje ovog predmeta poslovanja pravnog lica iz sudskog
registra.

VIII - IZVJEŠTAVANJE

Član 58. -

Pravno lice je obavezno da Narodnoj banci dostavlja izv-
ještaje naročito o: ;

1) kupovini i prodaji deviza i deviznom kursu;

2) stanju i prometu na računu u inozemstvu;

3) stanju i prometu efektivnog stranog novca;

4) stanju i prometu iznošenja dinara u ihozemstvo;

5) deviznom prilivu i odlivu po osnovu izvoza i uvoza robe
i usluga; \

6) jednostranim transferima;

7) kreditnim poslovima sa inozemstvom i

Strana 16589/100

. godine

kontro-
iz stava

Ve oba-
jima su
1istvom,

ivredne \

, Carina
dinara,

ne kon-
tržištu
naćih i

2. ove
prave i
i ostalu
a ovom

zahtjev
'e€1Na-
poslova

a mini-
prave i
 poslo-
sigura

lomaće

tvu.

uprave
stranih
iva 'po

2: mogu
ta koji
i djela

CMENO

redba-
banci
a ino-
vom i
poslo-

rotno
drugi
pak Zar
dskog

a izv-

) robe

}

Petak, 6. maja 1994. godine
petak,:6. maja 1994 godine

8) kapitalnim ulaganjima.

Podnošenje izvještaja iz Slava 1. ovog člana, pravno lice
obavlja na način i u rokovima koje propiše Narodna banka.

IX - POSEBNE ODREDBE ZA VRIJEME RATNOG
STANJA ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE RATNE

' OPASNOSTI
SET ' Član 59,
\Devizni kurs utvrđuje Narodna banka.
i Član 60. :

Banke su obavezne prodati Narodnoj barici 45%
stranog novca ostvarenog po mjenjačkim poslovim
: Član 61.
Prava i obaveze i poslovi zaključeni. u Republici izmedu
reduzeća, drugih domaćih pravnih lica i domaćih fizičkih lica,
kao i domaćih fizičkih lica Sa stranim licem mogu se izražavati
jizvršavati u stranim sredstvima plaćanja, pod uvjetima propi-
sanim zakonom.

Izuzetno, uvjete iz stava 1. Ovog člana može propisati i
Vlada.

efektivnog
a.

; Član 62.
Vlada može ograničiti izvoz i iznošenje lomljenog zlata i
predmeta od zlata u inozemstvo i Ograničiti promet tog zlata u
Republici.

X- PRIJELAZNE ODREDBE

Član 63.

Poslovi kupovine i prodaje deviza iz člana 19. ove uredbe,
do osnivanja devizne berze, obavljaju se na medubankarskom
sastanku.

Član 64.

Do početka rada devizne berze devizni kurs se formira na
medubankarskom sastanku koji organizira i vodi Narodna ban-
ka.

Član 65.

Radi formiranja stalnih deviznih rezervi kojima rukuje
Narodna banka, banke su obavezne prodati Narodnoj banci dio
deviznog.priliva ostvarenog po osnovu izvoza roba i usjusa u
iznosu od 25%;

Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana preduzeća koja
izvode investicione radove u inozemstvu dužna su Narodnoj
banci prodati 5% svih deviznih priliva,

XI'- KAZNENE ODREDBE

: Član 66.

Novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 DEM u dinarskoj
Protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje
arodna banka, kaznit će se za privredni prijestup pravno lice:
1) ako prava i obaveze i sve poslove koje glase na novac,
azaključeni su u Republici između preduzeća, drugih domaćih
Pravnih lica i domaćih fizičkih lica, kao i domaćih fizičkih lica
Sa stranim licima izražava i plaća u devizama (član 3.); ERA
'2) ako kupuje i prodaja devize izvan deviznog tržišta ili
obavlja mjenjačke poslove Miprotno odredbamačl. 5., 19. 121.
OVE uredbe; NGC .
3) ako kupuje i prodaje devize i obavlja mjenjačke poslove
Pa deviznom kursu koji se formira van deviznog tržišta (čl. 6.,
+164.); i
4) ako drži devize na računu u inozemstvu bez odobrenja
Narodne banke ili suprotno tom odobrenju (član 11 9
) ako platni promet sa inozemstvom ne obavlja preko
banaka (član 7.) ili na način suprotan odredbama člana 25;
6) ako izvrši prebijanje dugovanja i potraživanja sa inozem-
St om bez odobrenja Narodne banke ili suprotno tom odobrenju
(član 26. stav 2 );

7) ako.ne naplati izvezenu robu'i izvršenu uslugu u rokovi-
Topisanim odredbom člana 27; u"

O plaćenu robu ne uveze odnosno usluge ne realizira

d 90:dana od dana kada je banka izvršila nalog za

ma

U roku o

Plaćanje prema inozemstvu (član 29. stav 1.);

-S. SLUŽBENI LIST RBiH k
NG NE

Broj 10 - Strana 165.

9) ako obavi plaćanje stranom licu u inozemstvo suprotne
odrddbi člana 30. s Prome

10) ako plaćanje i naplatu obavi u efektivnom stranom
novcu ili u valuti koja se ne može transferiarti bez odobrenja
Narodne banke ili suprotno tom odobrenju (član 31.);,

11) ako obavlja topljenje zlata suprotno odredbi člana 43;

12) ako ne održava likvidnost u plaćanju prema inozemstvu
u skladu sa propisom Narodne banke (član 47.); i

13) ako ne proda Narodnoj banci dio deviznog grlivaj
efektivnog stranog novca u skladu sa odredbama čl. 60. i 65.
ove uredbe. j

Novčanom kaznom od 20 do 400 DEM u dinarskoj.protu-

vrijednosti po srednjem kursu koji odreduje i objavljuje Narod-

na banka, kaznit će se za privredni prijestup iz stava 1. OVOg_

člana i direktor i drugi radnik sa posebnim ovlašćenjima u"
pravnom licu. ;

i Član 67.

Novčanom kaznom od 200 do 1.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje
Narodna banka, kaznit će se za prekršaj pravno lice:

I) ako ne kupi naplaćene devize po osnovu izvoza robe i
usluga u skladu sa članom 32. stav 1. ove uredbe;

ako potraži saldo na tekućem računu ne izmiri u skladu
sa članom 33. st. 2. i 3. i članom 34. st. 2. 1351

3) ako ne dostavi o roku izvještaje Narodnoj banci u skladu
sa članom 58. ove uredbe.

Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM u dinarskoj protu-
vrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje Narod-
na banka, kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i
direktori drugo lice sa posebnim ovlašćenjima u pravnom licu!

Član 68. i

Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM u dinarskoj protu-
vrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje Narod-
na banka, kaznit će se za prekršaj domaće i strano fizičko lice:

1) ako obavlja plaćanje u inozemstvo suprotno odredbama
člana 12. stav 1. ovog zakona;

2) ako iznosi dinare iz Republike i unosi dinare u Republiku
Suprotno propisu Narodne banke (član 48. stav 1.);

3) ako iznosi dinare, vrijednosne papire i vrijednosnice .
putem poštanskih pošiljki suprotno odobrenju Narodne banke
(član 48. stav 2.); i

4) ako iznosi efektivni strani novac, vrijednosne papire i

vrijednosnice suprotno propisu Narodne banke (član 49.).

XII - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 69. ;

Propise i druge opće akte čije je donošenje propisano ovom

mjeseca od dana stupanja na snasu ove uredbe.
Član 70.

uredbom ovlašćeni organi Republike će donijeti u roku od a
_

Uredba sa zakonskom snagom o devizn

om poslovanju ("Služ-
beni list RBiH", broj 2/92).

Član 71. )

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj /94 Predsjednik
5. maja 1994. sodine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo

Alija Izetbegović, s. r.

Pora I U U IT
198

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi A

,

(ru

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi

Strana 16693/100

pite

Broj 10 - Strana 166

' UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O NEDEPOZITNIM FINANSIJSKIM '
ORGANIZACIJAMA

Član 1.

Za obavljanje nedepozitnih finansijskih poslova može se
osnovati: investiciono preduzeće, javni i privatni penzioni i
drugi fondovi i druge nedepozitne organizacije i finansijski
posrednici čiji se poslovi odnose na prikupljanje sredstava,
{; dugoročno ulaganje i finansiranje određenih programa (u dal-

jem tekstu: neđepozitne organizacije).

Član 2.

Investiciono preduzeće je organizacija koja prikuplja sred-

stva od fizičkih ili pravnih lica emisijom dugoročnih vrijedno-
snih papira ili na drugi način,"radi dugoročnog ulaganja putem
tržišta kapitala.
+ Investiciono preduzeće je i organizacija koja prikuplja sred-
Stva od fizičkih ili pravnih lica radi direktnih ulaganja u predu-
zeća, s tim da ulog u jedno preduzeće ne može iznositi više od
20% sredstava namijenjenih za dugoročno ulaganje.

_ Fond kao neprofitnu organizaciju može osnovati društve-
no-palitička zajednica, pravno lice i udruženje gradana, radi
pribavljanja sredstava i finansiranja ciljeva koji su u skladu sa
programom rada fonda i osnivačkim aktima pravnog lica, kao
iodlukom društveno-političke zajednice o osnivanju fonda.

Fizičko lice može osnovati fond pod uvjetima da javno
MU objavi program, ciljeve i sredstva fonda, kao i da osigura uvjele

N-- za njegovo trajanje od najmanje tri godine.

F Preduzeća za finansijski lizing obuhvaćaju poslove finansi-
ranja opreme i drugih trajnih dobara namijenjenih za izdavanje.

Brokeri i dileri su pravna lica koje vrše posredovanje u
ponudi i tražnji novca i kapitala.

Član 3.

Nedepozitne organizacije vrše i poslove finansijskih usluga
koji se odnose na pripremu izdavanja, organizaciju, izdavanje
ili distribuciju dugoročnih vrijednosnih papira, i učešće u upra-
vljanju preduzećima u ime i za račun više ulagača.

Član 4.

Na nedepozitne organizacije primjenjuju se odredbe zako-
na kojim se propisuje osnivanje i poslovanje preduzećima, ako
ovom uredbom nije drugačije odredeno.

Član 5.

Ugovorom o osnivanju, odlukom ili zakonom o osnivanju
reguliraju se osnivački kapital, sticanje statusa osnivača ili
člana, način upravljanja i drugi uvjeti i ciljevi poslovanja
nedepozitne organizacije.

Uvjeti iz stava 1. ovog člana razrađuju se statutom nedepo-
zitne organizacije. 7,

Član 6.

Investiciono preduzeće može se osnovati samo kao dio-
ničarsko društvo sa najmanje deset dioničara, osim kada u
ugovoru o osnivanju ili statutu ima klauzulu da posluje kao
neprofitna organizacija.
Član 7. :

Strano pravno ili fizičko lice može samostalno ili zajedno
sa domaćim pravnim ili fizičkim licem osnovati nedepozitnu
organizaciju ili otvoriti predstavništvo ili poslovnu jedinicu u

ravilu pod uvjetom reciprociteta, a izuzetno uz saglasnost
Vlade Republike Bosne i Hercegovine.

Uvjerenje o postojanju rećiprociteta izdaje Ministarstvo
finansija.

Član 8.

Registar nedepozitnih organizacija iz člana 2. ove uredbe
vodi se kod Ministarstva finansija.

Ministar. finansija donijet će uputstvo o načinu vodenja
registra iz stava 1. ovog člana, u roku 30 dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona.

| Član9.

Odlukom Vlade Republike Bosne i Hercegovine utvrduju

seuvjeti koji se odnose na iznos osnivačkog kapitala, osnivanje,

———————

SLUŽBENI LISTRBiH

Petak, 6. maja 1994. godine

poslovanje i sredstva rezervi pojedinih oblika organiziranja
nedepozilnih organizacija.
Član 10.,
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". '
PR broj 1643/94 TEdsS
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo ' Alija Izetbegović, s. r.
DODONODOOOUOOOOOOOUOOOODOOOOOOOOOOODOOONODOOUO NU Datum

199

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne ;
Hercegovine, donosi :

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O AGENCIJI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
ZA OSIGURANJE DEPOZITA I SANACIJU BANAKA

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Agencija Republike Bosne i Hercegovine za Osiguranje
depozita i sanaciju banaka (u daljem tekstu: Agencija) osniva
se kao specijalizirana finansijska organizacija Republike Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika) koja OSigurava
depozite i sprovodi sanaciju banaka.

Član 2.

Agencija je pravno lice sa pravima i obavezama propisanim
ovom uredbom.

Sjedište Agencije je u Sarajevu. .

Član 3.

Sredstva potrebna za početak rada Agencije osiguravaju se
u republičkom budžetu.

Sredstva za ostvarivanje funkcija Agencije su: premije koje
banke plaćaju Agenciji na ime osiguranja depozita, sredstva
koja Agencija ostvari svojim poslovanjem, emisija obveznica,
sredstva iz republičkog budžeta i druga sredstva.

Član 4.

Agencija se zadužuje i izdaje obveznice.

Do godinu dana Agencija se zadužuje samostalno.

Na osnovu odluke Skupštine Republike Bosne i Hercego-
vine, Agencija izdaje obveznice i zadužuje se na vrijeme duže
od godinu dana.

Član 5.

U slučaju privremenog nedostatka sredstava potrebnih za
rad Agencije, Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Narodna banka) može Agenciji odobriti kratkoročni
kredit pod uvjetima i na način koji se utvrde ugovorom izmedu
Narodne banke i Agencije.

II - POSLOVANJE AGENCIJE

Predsjednik

1. Osiguranje depozita
Član 6.

Banka osigurava svoje depozite kod Agencije pod uvjetima
i na način utvrđen ovom uredbom.

Agencija osigurava depozite banaka. i

Narodna banka utvrđuje vrstu i iznos depozita banke iz
stava 1: ovog člana koje je banka obavezna osigurati kod
Agencije.

Agencija je dužna da u slučaju privremene tekuće nelikvid-
nosti ili stečaja banke isplati osigurane depozite.

Isplatu iz stava 4. ovog člana Agencija vrši neposredno
deponentima banke na njihov zahtjev ili preko banke koja
preuzima depozite banke koja se nalazi u stečaju.

Član 7. ;

Na osigurane depozite banka plaća Agenciji premiju osigu-

ranja koja predstavlja odredeni procenat osiguranih depozita.

Strana 16791/100

- godine

liziranja
"Službe-

,
I.
INC

a Ustav
like Bo-
Bosne i

OM
VINE
NAKA

guranje
) osniva
e Bosne
igurava

pisanim

AVaju se

ije koje
redstva
eznica,

ercego0-
1e duže

bnih za
daljem
Koročni
između

zjetima
nke iz
ti kod
likvid-

sredno
e koja

osigu-
ozita.

em

petak, 6. maja 1994. godine

Visinu premije iz stava 1. ovog člana i rokove njene uplate
utvrduje Agencija.

O osiguranju depozita zaključuje se UgOVOr.

2. Sanacija banaka

Član 8.

U postupku sanacije A gencija obavlja slijedeće poslove:

1) privremeno ili trajno kupuje potencijalne gubitke;

2) preuzima potencijalne gubitke zajedno sa Odgovarajućim
dijelom Ppasive;, dei

3) upravlja kupljenim potencijalnim gubicima;

4) upravlja potencijalnim gubicima koje je preuzela od
banke u sanaciji zajedno sa odgovarajućim dijelom pasive;

5) prodaje trajno kupljene potencijalne gubitke, odnosno
potencijalne gubitke koje je preuzela zajedno sa odgovarajućim
dijelom pasive; — , A

6) daje kredite banci u sanaciji, odnosno banci koja je
preuzela banku u sanaciji;

7) kupuje dionice banke u sanaciji;

8) upravlja bankom po osnovu kupljenih dionica;

9) organizira prodaju dionica, odnosno uloga banke u
sanaciji;

10) organizira preuzimanje banke u sanaciji od stranke
banke navedene u odluci Agencije o sanaciji banke;
11) daje druge oblike podrške u procesu sanacije banke.

Član 9.

Agencija ostvaruje pravo na upravljanje i pravo na učešće
u dobiti banke u sanaciji, srazmjerno svom dioničkom kapitalu
odnosno ulogu.

Član 10.

Kada od banke u sanaciji preuzme ili kupi potencijalne
gubitke zajedno sa odgovarajućim dijelom pasive, Agencija
obavještava o tome dužnike, odnosno povjerioce po preuzetim
potencijalnim gubicima, odnosno pasivi.

Preuzetim potencijalnim gubicima i odgovarajućim dijelom
pasive banke u sanaciji, Agencija upravlja u svoje ime i za svoj
račun.

Agencija preduzima akte i radnje potrebne za naplatu i
prodaju preuzetih potencijalnih gubitaka zajedno sa odgovara-
jućim dijelom pasive, uključujući i akte i radnje pred pravosud-
nim organima. Sredstva ostvarena naplatom potencijalnih
gubitaka i njihovom prodajom, Agencija koristi za izmirenje
povjerilaca banke po preuzetom dijelu pasive.

Agencija je dužna da otpisuje dospjela nenaplaćena po-
traživanja iz preuzetih potencijalnih gubitaka na teret svojih
Sredstava i da izmiruje dugovanja iz preuzete pasive banke.

Član 11. :
.\ Kada od banke u sanaciji trajno ili terminski kupi potenci-
Jalne gubitke, Agencija o tome obavještava dužnike. ae

Trajno kupljenim potencijalnim gubicima banke u sanaciji,
Agencija upravlja u svoje ime i za svoj račun, a terminski
upljenim gubicima u svoje ime i za račun banke u sanaciji.

Agencija je dužna da preduzme sve akte i radnje potrebne
Za naplatu i prodaju kupljenih potencijalnih gubitaka,
uključujući i akte i radnje pred pravosudnim organima, ——

redstva ostvarena naplatom i prodajom trajno kupljenih
Potencijalnih gubitaka predstavljaju sredstva Agencije, a sred-

a ostvarena naplatom i'prodajom privremeno kupljenih po-
tencijalnih gubitaka predstavljaju sredstva banke u sanaciji.
anka u sanaciji je dužna da za iznos primljenih sredstava,
Usmislu stava 4. ovog člana, vrati Agenciji odgovarajući iznos
Obveznica,

Agencija je dužna da otpisuje dospjela nenaplaćena po-

aživanja iz trajno kupljenih potencijalnih gubitaka na teret

SVojih sredstava. Ukoliko je Kupovina bila privremena, po

isteku roka na koji je kupovina bila ugovorena, Agencija vraća

anci preostale nenaplaćene potencijalne gubitke i povlači iz-
€ obveznice.

SLUŽBENI

cije, a potvrđuje ih Vlada.

LIST RBiH Broj 10 - Strana 16-

Član 12. i
Ukoliko se ne prodaju sve ili određeni broj dionica banke

u sanaciji utvrđene odlukom Agencije, ona o tome obavještava
Narodnu banku i Ministarstvo finansija.

3. Kontrola poslovanja Agencije

Član 13.
Kontrolu poslovanja Agencije vrši Narodna banka.

III - ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE AGENCIJOM

Član 14.

Organ upravljanja Agencijom je upravni odbor Agencije
koji se sastoji od predsjednika i šest članova. SE

Predsjednik i tri člana upravnog odbora Agencije imenuje
Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada)
ua prijedlog Narodne banke, a tri člana imenuje Narodna

anka.
slČlanils NN

Nadzorni odbor Agencije je organ nadzora koji ima pred-
sjednika i najmanje dva člana. ='

Nadzorni odbor prati i kontrolira poslovanje Agencije, uj
ravnog odbora i direktora Agencije i o tome podnosi izvještaje
Narodnoj banci.

Za predsjednika i člana nadzornog odbora ne mosu biti
imenovani predsjednik i članovi upravnog odbora ili direktor
Agencije. :

U slučaju nesavjesnog rada ili prekršaja svoje dužnosti od
predsjednika i članova nadzornog odbora A gencija može tražiti
naknadu štete.

Član 16.

Agencija ima direktora koji odgovara za zakonitost rada
Agencije.

Direktora Agencije postavlja Vlada na prijedlog Narodne

banke.
Član 17.

Agencija, najmanje jednom godišnje, podnosi izvještaj o
svom radu Vladi i Narodnoj banci.

Član 18.

Upravni i nadzorni odbor i direktor Agencije odgovorni su
za svoj rad Vladi i Narodnoj banci.

Član 19.

Agencija ima statut, koji potvrduje Vlada.

Statutom se utvrđuje naročito:

I) ciljevi, organizacija i način poslovanja Agencije;

2) nadležnost upravnog i nadzornog odbora;

3) obaveze i prava direktora i radnika koji obavljaju poslove
i zadatke sa posebnim ovlašćenjima; ;

4) mandat predsjednika i članova upravnog odbora, direk-
tora i radnika sa posebnim ovlašćenjima; :

5) ovlašćenja za zastupanje i potpisivanje;

6) druga organizaciona pitanja iz poslovanja.
Član 20.

Agencija je dužna da do kraja tekuće godine donese finan-
sijski plan za narednu godinu i do kraja prvog tromjesečja
naredne godine godišnji obračun za prethodnu godiknu

Izuzetno, ukoliko se fiansijski
stava 1. ovog člana, donosi se od
ranju Agencije.

Godišnji obračun i finansijski plan, odnosno odluku o priv-
remenom finansiranju Agencije; donosi upravni odbor Agen-

plan ne donese u roku iz
luka o privremenom finansi-

Član 21.

Organizacija ovlašćena za obavljanje poslova revizije vrši
svake K i
obračuna Agencije.

Izvještaj o izvršenoj ekonomsko-finansijskoj reviziji go-

dišnjeg obračuna Agencija dostavlja Vladi i Narodnoj banci. -

godine ekonomsko-finansijsku reviziju godišnjeg

—

_—

Strana 16892/100

MBroj IO" Strana 168 " SLUŽBEN

IV - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 22.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine preduzet će mjere i
radnje potrebne za osnivanje i početak rada Agencije u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Do osnivanja Agencije poslove osiguranja depozita obavlja
Narodna banka u ime i za račun Republike. u

Član 23.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". i

PR broj 1644/94
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

DODOODONODOOOODODODODODOODODODOOOOOOOOOUOOOOOUOUOOOnana
200
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3: na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O PRIVREMENIM MJERAMA ORGANIZIRANJA
ODREĐENIH PREDUZEĆA I DRUGIH PRAVNIH LICA

Član 1.

Privremene mjere za vrijeme ratnog stanja mogu se predu-
zimati u organiziranju određenih preduzeća, njihovih oblika
povezivanja, banaka i drugih finansijskih organizacija i drugih
pravnih lica (u daljem tekstu: pravno lice) čija je djelatnost
utvrđena od posebnog značaja za odbranu Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Republika).

Mjere iz sflwa 1. ovog člana određuje nadležno ministar-
stvo.

Privremene mjere iz stava 1. ovog člana nemaju pravno
djejstvo na svojinske odnose pravnih lica u društvenoj svojini,
a niti pravnih lica u mješovitoj svojini, koja su nastala iz
društvenih preduzeća upisom i otkupom internih dionica po
Zakonu o društvenom kapitalu ("Službeni list RBiH", broj
2792).

Prava i obaveze dioničara, odnosno ulagača i preduzeća po
Zakonu iz stava 3. ovog člana Za vrijeme ratnog stanja miruju.

Član 2.

Privremene mjere u smislu člana 1. ove uredbe podrazumi-
jevaju:
1. imenovanje predsjednika i članova privremenog organa
upravljanja i vršioca dužnosti poslovodnog organa pravnog
Ica;
2. promjene u organiziranju pravnih lica.
' Promjene u organiziranju pravnog lica u smislu stava 1.
tačke 2. ovog člana mogu se izvršiti:
i 1. spajanjem dva ili više pravnih lica ili njihovih oblika
povezivanja u novi subjekt - preduzeće;
64 2. pripajanjem jednog ili više pravnih lica drugom pravnom
ih licu, odnosno razdvajanjem jednog pravnog lica u više pravnih

) \_ subjekata; .

|

Predsjednik

U

3. osnivanjem novog pravnog lica od strane dva ili više
postojećih pravnih lica radi obavljanja odredenih djelatnosti od:
zajedničkog interesa, a koje se ne obavljaju ili se nadalje neće
obavljati u pravnim licima koja osnivaju novo pravno lice;

4. obavljanjem odredenih djelatnosti od zajedničkog inte-

resa za dva di više pravnih lica u jednom od tih pravnih lica uz
isključenja vršćnja istih djelatnosti u drugim pravnim licima.
Član 3.
U slučaju iz člana 2. tač. 3. i 4. ove uredbe, pravno lice
:koje obavlja djelatnosti od zajedničkog interesa za dva ili više
pravnih lica, vodi poslovne evidencije koje se odnose na te
djelamosti i odvojeno za svako pravno lice za čiji račun obavlja
djelatnosti. Sl

I LISTRBiH

Petak, 6. maja 1994, godine
Član 4. U

U slučajevima iz člana 2. stav 2. tač. 3. 1,4. ove uredbe
novoosnovano pravno lice, odnosno pravno lice koje obavlja
odredene djelatnosti od zajedničkog interesa za dva ili Više
pravnih lica, istupa u pravnom prometu u svoje ime, a Za račun
pravnog lica na čije poslovanje se odnosi svaki pojedini posag!,

Član 5. j

Pravno lice nastalo promjenama u organiziranju po odred-
bama člana 2. stav 2. tač. 1. 12. ove uredbe nosilac je prava i
obaveza koja nastanu u toku njegovog poslovanja.

Pravno lice nastalo promjenama u organizairanju Po odred-
bama člana 2. stav 2. tač. 3. 14. ove uredbe preuzima obaveze |
za račun pravnog lica za koje je posao zaključilo.

Član 6.
. | Nadležno ministarstvo prilikom donošenja rješenja o prom-
Jenama u organiziranju pravnog lica iz člana 1. ove uredbe
odreduje način reorganizviranja pravnog lica u smislu člana 2.
ove uredbe. .

Nadležno ministarstvo donosi rješenje, iz čl. 1. i 2. ove

uredbe, uz prethodnu saglasnost Ministarstva odbrane.

Član 7.

Rješenje o promjenama u organiziranju pravnog lica sadrži.

naročito: koja se pravna lica organizuju, način reorganizacije
(spajanje, pripajanje, razdvajanje, osnivanje novog pravnog
lica), privremeni organ upravljanja i vršilac dužnosti direktora
pravnog lica, status radnika u slučaju osnivanja novog pravnog
lica, odnosno povjeravanja odredenih djelatnosti drugom prav-
nom licu.

Kada se promjenama u organiziranju, odredene djelatnosti
povjeravaju jednom od pravnih lica ili novoosnovanom prav-
nom licu, kod'ostalih pravnih lica, na osnovu rješenja iz stava
1. ovog člana, brišu se identične djelatnosti iz sudskog registra.

Rješenje o promjenama u organiziranju sadrži 1 obavezu
sastavljanja bilansa stanja za svako pravno lice koje se reorga-

nizira.
Član 8.

Pravno lice, iz člana 2. ove uredbe, dužno je izvršavati
planove i programe rada te druge postavljene zadatke za vrije-
me ratnog stanja i o tome izvještavati nadležno ministarstvo.
svaka tri mjeseca. ,

Ukoliko pravno lice ne izvršava zadatke iz stava 1. ovog
člana, nadležno ministarstvo može izmijeniti rješenje iz člana
7. ove uredbe.

Član 9.

Promjene u organiziranju izvršene, po odredbama ove
uredbe, mogu prestati rješenjem nadležnog ministarstva ukoli-
ko će se prvobitnom organizacijom poslovanja postizati bolji
poslovni efekti u pravnom licu.

Donošenjem rješenja iz stava 1. ovog člana organ upra-
vljanja će u roku od tri mjeseca izvršiti raspored rezultata
poslovanja pravnog lica. : HAG

Raspodjela rezultata poslovanja izvršit će se po principu
proporcionalnog angažiranja sredstava i radnika svakog sub-
jekta u pravnom licu u kojem su izvršene promjene u organizi-

ranju.
. Član 10.

Nadležna ministarstva redovno će informirati Vladu Repu-
blike Bosne i Hercegovine o provodenju zadataka koja su data
pravnim licima iz člana 2. ove uredbe. ;

Član 11.

Odredbe ove uredbe ne odnose se na pravna lica čiji je

osnivač Republika. ? )
Član 12.
Ova ureda stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". ) }
Broj 1645/94
5. maja 1994. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, S. r._

Strana 16992/100

' SOdine
U

U
uredbe,
obavlja
ili Vile
za račun
i posao!.

) odred-
-pravai

) Odred-

baveze |

O prom-
uredbe
člana 2.

2. ove

a sadrži
Nizacije
ravnog
rektora
ravnog
m prav-

latnosti
n prav-
iz stava
egistra.
bavezu
reorga-

'ršavati
a vrije-
tarstvo'.

| OVOg
z člana

1a OVE
|ukoli-
ti bolji

| upra-
zultata

incipu
glsuba
sanizi-

Repu-
u data

čiji je

|užbe-

Petak, 6. maja 1994. godine
201

rNa osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i. Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi '

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
E O KONTROLI CIJENA

a Član 1.
Ovom uredbom uređuje se kontrola cijena proizvoda i

usluga na jedinstvenom tržištu Republike Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Republika) i utvrduju prava i obaveze organa

društveno-političkih zajednica u vršenju kontrole cijena.

: Član 2.

Preduzeća i druge pravne i fizičke osobe, učesnici u proiz-
vodnji, prometu i vršenju usluga (u daljem tekstu: preduzeća)
formiraju cijene slobodno, prema uvjetima tržišta. —.

Pri formiranju cijena, prema uvjetima tržišta, preduzeće
kaoinjihovi oblici organiziranja odnosno udruživanja ne smiju
se dogovarati odnosno utvrdivati cijene istih proizvoda i uslu-
ga, Koristiti monopolski položaj niti druga preduzeća dovoditi
u neravnopravan položaj.

Preduzeća su dužna donijeti akt o slobodnom formiranju
cijena odnosno utvrditi i na vidnom. mjestu istaknuti pojedi-
načnu cijenu ili cjenovnik proizvoda i usluga.

ka Član 3.

Pod kontrolom cijena podrazumijeva se aktivnost organa
društveno-političke zajednice na stvaranju stabilnih odnosa na
tržištu koji omogućava preduzećima da formiraju cijene proiz-
voda i usluga prema uvjetima tržišta i praćenje kretanja cijena
iodnosa cijena.

Ortgani društveno-političkih zajednica pored aktivnosti iz

stava 1. ovog člana propisuju zaštitne cijene za pojedine poljo-

privredne proizvode i mjere neposredne zaštite.

Član 4.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada). utvrđuje poljoprivredne proizvode za koje se propisuju
zaštitne cijene i visinu tih cijena u skladu sa aktima Skupštine
Republike Bosne i Hercegovine kojima se utvrduje razvojna
politika.

Član 5.

Ako se poduzetim mjerama iz člana 3. stav 1. ove uredbe
ne mogu Osigurati stabilni odnosi na tržištu, nadležni organ
društveno-političke zajednice propisat će jednu od mjera nepo-
sredne kontrole cijena.

Član 6.

Kao mjera neposredne kontrole cijena mogu se, za pojedine
proizvode i usluge, propisati: .

'- način formiranja cijena; i ;

= najviši nivo cijene odnosno najviše cijene;

- zadržavanje odnosno vraćanje cijena na određeni nivo;

- davanje saglasnosti na cijene odnosno tarife za određene
proizvode i usluge; .

_- dostavljanje obavijesti o cijenama proizvoda i usluga radi

evidentiranja odnosno ovjere.

. Mjere neposredne kontrole cijene zasnivaju se, po pravilu,
na ekonomskim kriterijumima.

Član 7.

Organ društveno-političke zajednice kojije propisao mjeru
neposredne kontrole cijena dužan je da poduzme i mjere kojima
Se otklanjaju uzroci zbog kojih je mjera propisana.

. Mjera neposredne kontrole cijena može trajati dok se ne
poboljša stanje na tržištu, s tim što je organ druš tveno-političke
Zajednice koji je propisao mjeru, dužan, svakih šest mjeseci,
da preispita postojanje razloga za zadržavanje propisanih mje-
Ta.

Član 8.

Mjere neposredne kontrole cijena svih proizvoda i usluga
Od interesa za Republiku propisuje Vlada. -

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 10 - Strana 169

Zahtjev za promjenom cijena proizvoda i uslu;
propisana mjera neposredne kontrole cijena, pred
se Vladi sa odgovarajućom dokumentacijom, p;
stva nadležnog za poslove privrede i cijena.

Pri propisivanju mjera neposredne kontrole cijena iz slava
1. ovog člana, kao i mjere iz člana 4. ove uredbe Vlada će o

tome obavijestiti Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, u
roku od petnaest dana od dana propisivanja te mjere.

Član 9.

Kao proizvodi i usluge od interesa za Republiku, u smislu
ove uredbe, su svi proizvodi i usluge, osim proizvoda i usluga
od interesa za društveno-političke zajednice, i to: I
.  -Zaokrug: sve vrste hljeba od brašna žitarica (osim peciva
1 posebnih vrsta pekarskih proizvoda), tjestenine, mlijeko i
prizvodi prerade mlijeka, meso i proizvode prerade mesa,
građevinski materijali (osim cementa), proizvodi grafičke in-
dustrije, cijene lokalnih novina i morski, jezerski i riječni
saobraćaj; " i a

- za općinu odnosno grad Sarajevo: sve vrste zanatskih i
osobnih usluga, stamnbeno-komunalna djelatnost uključujući i
stambenu izgradnju i uređenje naselja i prostora, prijevoz
putnika i robe u gradskom i prigradskom saobraćaju, usluge
autobuskih stanica, pretovarne usluge i usluge javnih skladišta,
tržnica i pijaca na malo, usluge obrazovanja i odgoja (obdaništa
i sl.), izrade lijekova u apotekama, grafičke usluge, pecivo i
posebni pekarski proizvodi i ugostiteljsko turističke usluge.

Nadležni organi društveno-političkih zajednica iz stava 1.
Ovog člana pri propisivanju mjera neposredne kontrole cijena
za proizvode i usluge iz stava 1. ovog člana, dužni su obavije-
stiti skupštinu društveno-političke zajednice, u roku od petnaest
dana od dana propisivanja mjere.

Član 10.

Akodode, ili može doći, do značajnih poremećaja na tržištu
i u kretanju cijena Vlada može poduzeti mjere u oblasti cijena
i za proizvode i usluge. koje su u nadležnosti drugih društveno-
političkih zajednica ili utvrditi da postoje uvjeti za propisivanje
mjera neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga
i bliže odrediti uvjete za propisivanje tih mjera od strane

ga Za koje j
uzeća podive
utem ministar-

i

nadležnih organa tih društveno-političkih zajednica.

Član 11.

Organi uprave nadležni za poslove cijena, svaki u okviru
svoje nadležnosti, određuju proizvode i usluge za koje su
preduzeća dužna dostavljati ob avijest o cijenama radi praćenja,
odnosno ovjere i podatke koje mora obavijest o cijenama
sadržati, te rokove 1 način dostave tih podataka.

Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove privrede i cijena
da donese uputstvo o načinu, sadržaju i rokovima dostave
obavijesti iz stava 1. ovog člana u roku od petnaest dana od
dana stupanja na snagu ove uredbe.

Odredbe iz st. 1, 12. ovog člana odnose se na proizvode i
usluge za koje je propisana mjera neposredne kontrole cijena i
na cijene koje se slobodno formiraju prema uvjetima tržišta.

Član 12.

Kadaje mjera neposredne kontrole cijena propisana za robu
proizvedenu u Republici, ta mjera se primjenjuje i na cijene
takve robe iz uvoza, ako propisom kojim je mjera određena nije
drugačije predvideno.

Za proizvode čije se cijene slobodno formiraju u proizvod-
nji ne mogu se, po pravilu, propisivati mjere neposredne
kontrole cijena u preradi i prometu.

Za proizvode za koje je propisana mjera neposredne kon-
trole cijena u proizvodnji, propisuje se, po pravilu, i odgova- ;
rajuća mjera neposredne kontrole cijena u preradi i prometu. i

Ako je mjera neposredne kontrole cijena propisana za
proizvode krajnje potrošnje, propisuje se, po pravilu, odgova-
rajuća mjera neposredne kontrole cijena u preradi i prometu.

Član 13.

Cijena novih proizvoda - asortimana i usluga za koje je
propisana neposredna kontrola cijena mogu se formirati prema E
nivou sličnih ili srodnih proizvoda odnosno usluga. u

Strana 17092/100

_— Broj 10 - Strana 170

Član 14.

Organi uprave nadležni za poslove cijena prate i analiziraju
kretanje cijena, djelovanje mjera neposredne kontrole cijena na
visine i odnose cijena, provođenje propisa kojima se ureduju
odnosi u oblasti cijena, prate i analiziraju utjecaj cijena na
odnose u stjecanju i raspodjeli dobiti u privredi, pojedinim
oblastima, organima i grupacijama, prate i analiziraju utjecaj
kretanja cijena na stabilnost tržišta, troškove života, prate
kretanje svjetskih cijena (uvoznih, izvoznih, berzanskih i do-
micilnih), predlažu mjere neposredne kontrole cijena, te oba-

vljaju i druge stručne poslove u oblasti cijena.
Član 15.

Odredbe ove uredbe ne odnose se na kontrolu cijena nao-
ružanja i vojne opreme i drugih proizvoda i usluga za koje je
kontrola cijena utvrdena posebnim republičkim propisima.

Član'16.
Kontrolu nad primjenom ove uredbe vrši tržišna inspekcija.
Član 17.

Ako inspektor vršenjem kontrole utvrdi da se preduzeće u
radu ne pridržava dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala
dostavit će podatke o tome nadležnoj privrednoj komori radi
pokretanja odgovarajućeg postupka.

Član 18.

Ako je inspektor podnio prijavu za krivično djelo ili pri-
vredni prijestup za koji je ovom uredbom predvidena zaštitna
mjera, inspektor može donijeti rješenje kojim će sporna sred-
stva privremeno imobilisati stavljanjem stečene imovinske ko-
risti na izdvojeni račun kod nadležne Službe društvenog
knjigovodstva.

O upravnoj mjeri iz stava 1. ovog člana inspektor je dužan
odmah obavijestiti organ nadležan za vođenje postupka, a svoje
rješenje dostavlja na izvršenje Službi društvenog knjisovod-

stva.
Član 19.

Ako odgovorna osoba u preduzeću predloži nadležnom
organu preduzeća da donese ili sama donese akt, odnosno
formira cijene suprotno propisu o mjerama neposredne kontro-
le cijena ili ne izvrši rješenje kojim je naređeno otklanjanje
utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti, kaznit će se za krivično
djelo kaznom zatvora od jedne do pet godina. ;
- Član 20.
Za privredni prijestup kaznit će se preduzeće novčanom
kaznom u iznosu peterostrukog do dvadesetostrukog iznosa
cijene zaračunate iznad propisanih cijena proizvoda i usluga za
koje su propisane mjere neposredne kontrole cijena (član 6.).

Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup odgovorna osoba u preduzeću novčanom kaznom od
200.000 do 2,5 miliona dinara.

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana pored novčane
kazne izvršitće sei zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi
pribavljene izvršenjem privrednog prijestupa.

j ' Član 21.
Novčanom kaznom od 1 milion do 50 miliona dinara kaznit
će se za privredni prijestup preduzeće ako pri formiranju cijene
proizvoda i usluga koristi monopolski položaj, dovodi druga
preduzeća u neravnopravan položaj ili sa drugim preduzećima
: KOBOVAKA iutvrđuje cijene istih proizvoda i usluga (član 2. stav

"Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna
:osoba novčanom kaznom od 200.000 do 2,5 miliona dinara,
I Član 22. :
Novčanom kaznom od 1,5 miliona do 10 miliona dinara
kaznitćeseza privredni prijestup preduzeće ako se pri kupovini
proizvoda ne pridržava propisane zaštitne cijene (član 4).

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna
osoba novčanom kaznom od 200.000 do 1,5 miliona dinara.
Član 23. :

Novčanom kaznom od 100.000 do 6 miliona dinara kaznit
će se za prekršaj preduzeće: G

SLUŽBENI LIST RBiH

I

Petak, 6. maja 1994, Bodine

- ako se ne pridržava akta o formiranju cijena ili istaknuto

ejenovnika (član 2. stav 3); U
= ako nadležnom organu u određenom roku ne dostavi

cjenovnik proizvoda i usluga i ako cjenovnik ne sadrži Propi:
sane podatke (član 11);

- ako cijene novih
odredbi člana 13.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna
osoba novčanom kaznom od 50.000 - 1,250.000 dinara.

Član 24.
Uz kaznu za privredni prijestup iz člana 2. stav 2. i člana
6. za prekršaj iz člana 13. ove uredbe mogu se izreći Zaštitne
mjere:
1. zabrana preduzeću da se bavi odredenom djelatnošću u
trajanju do jedne godine; i
2. zabrana odgovornoj osobi da vrši odredene dužnosti u
trajanju do tri godine;
3. oduzimanje proizvoda koji se nalaze u prodaji, po cije-
nama višim od dozvoljenih. i
U pogevljenom slučaju, zaštitne mjere iz stava 1. tač! Li
2. ovog člana izreći će se u trajanju od jedne do pet godina.
I Član 25.
Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje primjena:
- Zakona o sistemu društvene kontrole cijena ("Službeni list
RBiH", broj 2/92);
- Zakona o društvenoj kontroli cijena ("Službei list SRBiH"
broj 29/90) i Kelta
- Uredbe o načinu formiranja cijena određenih proizvoda i
usluga ("Službeni list SRBiH", br. 4/92, 5/92, 7/92'i "Službeni
list RBiH", broj 1/92), osim odredaba čl. 2. i 4.

Član 26.

"Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u'"Službe-
nom listu RBiH".

proizvoda i usluga formira suprotno

PR broj 1646/94
5. maja 1994. godine
Sarajevo
DODOOOOOODODODOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOONOGUONONODOOOUU MI
202

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. št: 3: i 4. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na sjednici od 5. maja 1994. sodine,
donijelo je

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O OBUSTAVI OD PRIMJENE STAVA 9. TAČKE 4.
AMANDMANA LI NA USTAV REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

Za vrijeme ratnog stanja stav 9. tačke 4. Amandmana LIna
Ustav Republike Bosne i Hercegovine, obustavlja se od prim-

jene. ;
: Član 2.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". -

PR broj 1647/94
5. maja 1994. godine
. Sarajevo
DODOOODOODODODOOOOONOVODOOONOOOOOGOOUNOOOOODOUUUODONM
203 ; :

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na-Ustav

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

Predsjednik j
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila 1994. godine,
donijelo je i;

Strana 17188/100

-_Bodine
aknutog

dos tavi
1 propi-

uprotno

sOVorna
a:

i člana
Zaštitne

NOŠĆU u
NOSti u
po'cije-
ač. l. i
dina.

jena:

Jeni list
RBiH",

Zvoda i
lužbeni

Službe-

Ustav
ke Bo-
odine,

4.

'LIna
prim-

'užbe-

Ustav
e Bo-
dine,

-

Petak, 6. maja 1994. godine

ODLUKU

O RAZRJEŠENJU I IZBORU PREDSJEDNIKA I
SUDIJA REDOVNIH SUDOVA

I
Razrješavaju se dužnosti sudije Vrhovnog suda Bosne i
Hercegovine GORJANA TANOVIĆ i OLGA DEGAN, radi
samovoljnog napuštanja dužnosti i nedolaska na posao.
II
Razrješavaju se dužnosti sudije Višeg suda u Mostaru dr
SUZANA BUBIĆ i JASNA BAJRAMOVIĆ na lični zahtjev,
. radi odlaska na drugu dužnost.
III
Razrješavaju se dužnosti sudije Osnovnog suda II u Saraje-

aa -JASNA VIDOVIĆ, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao,

-MIODRAG ZOTOVIĆ, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao,

-BILJANA POTPARIĆ, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao,

-DAVOR ŽILIĆ, na lični zahtjev -

-ARMA VAGNER-POPOVIĆ, radi samovoljnog
napuštanja dužnosti i Roje na posao, —

-VESNA TRIFUNOVIĆ, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao.

IV
Razrješavaju se dužnosti sudije Osnovnog sudau Travniku:
-SLAVKO VUKIĆ, na lični zahtjev,
-ŽELJKO PERČINLIĆ, radi samovoljnog napuštanja
dužnosti i nedolaska na posao.
V
Razrješava e dužnosti sudije Osnovnog suda u Brčkom
ZIJAD KADRIĆ, radi odlaska na drugu dužnost. ;
VI
Za predsjednika Osnovnog suda u Brčkom bira se ZIJAD
KADRIĆ, dosadašnji sudija Osnovnog suda u Brčkom.
VII

Za sudiju Kpnovnoz suda u Brčkom bira se EMINA MU-
LAHALILOVIĆ,

ske poslove DD "Univerzal" u Brčkom.
VIII -=—
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH",

Broj 02-111-312/94
26. aprila 1994. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

OUT
204 !

.,_ Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-_
Sne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila 1994. godine,

donijelo je
ODLUKU -
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU
JAVNIH TUŽILACA
I
Razrješava se dužnosti zamjenika osnovnog javnog tužioca

u Zenici VESNA KAKNJO, na lični zahtjev radi odlaska na
Tugu dužnost.

II

Razrješava se dužnos izamjenika osnovnog javnog tužioca
1 Tuzli ALIJA ŠUKALIĆ, radi odlaska na drugu dužnost.

SLUŽBENI

dosadašnji rukovodilac za pravne i kadrov- -

LISTRBiH

III
Za zamjenika višeg javnog tužioc
ALIJA ŠUKALIĆ, dosadašnji zamje!
tužioca u Tuzli.

a u Tuzli imenuje se
nik osnovnog javnog"

IV
Za osnovnog javnog tužioca u Tuzli imenuje se AJNA
DEMIROVIĆ, dosadašnji pomoćnik sekretara Opštinskog se-
kretarijata za opštinsku upravu opštine Tuzla.

V
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-313/94
26. aprila 1994. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

POLITICI
205

Na osnovučl. 2. i 16. Zakona o pomilovanju ("Službeni list
SRBiH", broj 17/77 i "Službeni list RBiH", broj 6/92) i člana "
49. stav 2. Poslovnika Predsjedništva Republike Bosne i Her-
cegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na
sjednici od 26. aprila 1994. godine, donijelo je -

ODLUKU
O ABOLICIJI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

I
Oslobađaju se od daljeg krivičnog gonjenja odnosno daljeg

izvršenja kazne zatvora, u cilju razmjene za lica zarobljena od

Strane agresora: "
1.SUBAŠIĆ STJEPAN
2.BEUS ANTONIJE
3.PETROVIĆ ŽELJKO
4.BILETIĆ ALOJZIJE
S.STOJČIĆ IVO
6.TADIĆ VLADO
7.NEMET BERISLAV
8.NEMET KRUNISLAV
9.DILBER ŽELJKO
10.BAGARIĆ JAKOV
11.ŠEPETAVC DAVOR
12.ŠEPETAVC SRĐAN
13.ČOLO BRUNO

II

Odluku će provesti Državna komisija za razmjenu ratnih
zarobljenika.

t III
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH"

Broj 02-248-315/94
26. aprila 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOOOOOOODOOOON ODO ONO ODO OOOODO ODO OON ODO DODDA NON ONO Ma
206

Na osnovu člana 15. Uredbe sa zakonskom snagom o
vršenju inostranih poslova ("Službei list RBiH", broj 18/92),
na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Predsjed-
ništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila
1994. godine, donijelo je

Predsjednik

ODLUKU
O POSTAVLJENJU AMBASADORA REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE U ŠVEDSKOJ

I

Za ambasadora Republike Bosne i Hercegovine u Šved-

skoi, sa sjedištem u Štokholmu, postavlja se IZET SERDARE-
VIĆ.

Na —..

m—

Strana 17287/100

- "Broj 10 - Strana 172

_ II

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH",

Broj 02-111-317/94. Predsjednik

26. aprila 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. :
DODODOOOOODODODOOONODONNODONODONODOUNOUDNODOOONODODO Nu
207 -.

Na osnovu člana 15. Uredbe sa zakonskom snagom o
vršenju inostranih poslova ("Službeni list RBiH ', broj 18/92),
na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Predsjed-
ništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila
1994. ime, donijelo je

ODLUKU
O POSTAVLJENJU AMBASADORA REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE U SJEDINJENIM
= AMERIČKIM DRŽAVAMA
I

Za ambasadora Republike Bosne i H ercegovine u Sjedinje-
nim Američkim Državama, sa sjedištem u Vašingtonu, posta-

vlja se ALKALAJ SVEN.
II
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-318/94 Predsjednik
26. aprila 1994. sodine Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
ZOOOODODOOONODOODODOOODODONOOOONOONAOUOOOONOODONOOOUNu
208

Na- osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila 1994. godine,

donijelo je
O ODLUKU
O RAZRJEŠENJU SUDIJE VIŠEG SUDA ZA
PREKRŠAJE U SARAJEVU ;
I

Razrješava se dužnosti sudije Višeg suda za prekršaje u
Sarajevu VELIDA RUSTANBEGOVIĆ, na lični zahtjev, sa 8.
aprilom 1994. godine.

II
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-319/94 Predsjednik
26. aprila 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DADODODODOOO DODANO OOOOOOOOOOOOOOONONOOONOOOUNOOONNNUNU

209 i

Na osnovu člana 16. Uredbe sa zakonskom snagom o

osnivanju Javnog preduzeća "Aerodromi Republike Bosne i

Hercegovine" ("Službeni list RBiH", broj 10/92), na prijedlog

Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo :Repu-

blike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila 1994.

godine, donijelo je

ODLUKU

O IMENOVANJU DIREKTORA JAVNOG PREDUZEĆA

"AERODROMI BOSNE I HERCEGOVINE" SARAJEVO
a

I

_Za direktora Javnog preduzeća "Aerodromi Republike Bo-
sne i Hercegovine" Sarajevo imenuje se dipl. ecc. BAKIR
KARAHASANOVIĆ.

II

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-320/94 Predsjednik
26. aprila 1994. godine Predsjedništva RBiH;
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

"Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Re

Petak, 6. maja 1994. godine
210 :
Na Osnovu člana 15. Uredbe sa zakonskom snagom.
vršenju inostranih poslova ("Službeni list RBiH", broj 18/92)
na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Predsjed:
ništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 26. aprila
1994. godine, donijelo je s

ODLUKU !
O POSTAVLJENJU AMBASADORA REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE U STALNOJ MISIJI PRI
KEBS-u
I

| za ambasadora Republike Bosne i Hercegovine, u Stalno;
mio pri KEBS-u, postavlja se MAHIR HADŽIAHMETO.

I. ; 4
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH". ;
Broj 02-111-321/94 Predsjednik
26. aprila 1994. sodine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. ;
U UU U UUITUUIIUIUUIUITIIIITIINIIO
211 i
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
) ; t ublike Bo-
sne i Hercegovine, na sjednici od 5. maja 1994. godine,
donijelo je : i

ODLUKU )
O RAZRJEŠENJU I IZBORU PREDSJ EDNIKA I
SUDIJA OSNOVNOG SUDA U MAGLAJU
JE
Razrješava se dužnosti sudije Osnovnog suda u Maglaju"
MARIJAN JUKIĆ, radi nedolaska na posao od 24. juna 1993,
godine. i
II
Za predsjednika Osnovnog suda u Maglaju bira se AMIR
KARAMEHIĆ, dosadašnji sudija Osnovnog suda u Maglaju.
= ; III
Za sudiju Osnovnog suda u Maglaju bira se FUAD PINJIĆ
iz Maglaja.
IV
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
"Broj 02-111-335/94 Predsjednik
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
NODODODODOUOOOOOOODOUOOOOOOONOONADONUOUUOUDOGUOOUONUM
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na sjednici od 5. maja 1994. godine,

donijelo je
ODLUKU
O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA REPUBLIČKOG
JAVNOG PRAVOBRANIOCA

. I
Razrješava se dužnosti zamjenika Re ubličkog javnog pra-
yobranioca MUNIRA MILIŠIĆ, na lični zahtjev, radi uoiau
Imenik advokata. ;
II ;
"Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-337/94 Predsjedni
5. maja 1994. godine Predsjednite EBIH.
Sarajeva lija Izetbegović, s.r. —

/
1

NEREDE ML

op

opši

U
214

Repi
Skot
RBiH
sjedn
maja

Strana 17389/100

stalnoj
IETO-

Ustav
ce Bo-
dine,

glaju"
1993.

MIR
aju.

NJIĆ

(CI
stav

ine,

rA-
ja u

Petak, 6. maja 1994. godine

213

Na osnovu Amandmana. LI: tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 61. Uredbe sa zakon-
skom snagom o obrazovanju i radu okruga ("Službeni list
RBiH", br. 12/92, 14/92, 18/92, 21/92, 3/93 {i 22/93), Pred-

sjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 5.
maja 1994. godine, donijelo je

ODLUKU

O IZBORU RATNIH PREDSJEDNIŠTAVA SKUPŠTINA
OPŠTINA BANJALUKA, PRIJEDOR I LAKTAŠI

I
Za predsjednika i članove ratnog predsjedništva Skupštine
opštine Banjaluka biraju se:
1. ROBOVIĆ IBRAHIM, za predsjednika
2. GUŠIĆ MINKA, za dopredsjednika
3. MUHEDINOVIĆ MIDHAD, za člana
4. BABUL RASIM, za člana '
5. HAJRULAHOVIĆ SUAD, za člana
6. KALKAN RASIM, za člana
7. FAZLIĆ EMIR, za člana |
8. DŽONLIĆ AMIR, za člana
9. SARIĆ IMRAN, za člana
10. ARNAUTOVIĆ SANDRA, za člana J
11. KONOFSKI TOMISLAV, za člana
II
Za predsjednika i članove ratnog predsjedništva Skupštine
opštine Prijedor biraju se:
1. MEDUNJANIN ANES, za predsjednika
2. BEŠIĆ MUHAMED, za dopredsjednika
3. dr MIRZA MUJADŽIĆ, za člana
4. mr SADIK BEŠIREVIĆ, za člana
5. MAHMULJIN SAKIB, za člana
6. ČUSKIĆ FIKRET, za člana
7. MEHINOVIĆ ŠEFIK, za člana
redsjednik IO opštine)
: 8. ČIRKIN SEAD, za člana
9. RAMIĆ MUHAREM, za člana (sekretar odbrane)
10. SIKIRIĆ ALIJA, -za člana (komandant Štaba CZ)
11. PAŠALIĆ ŠEFIKA, za člana

III

Za predsjednika i članove ratnog predsjedništva Skupštine
opštine Laktaši biraju se:

1. ĆATIĆ MUHAREM, za predsjednika

2. VREBAC KASIM, za dopredsjednika

3. HOTILOVAC FERID, za člana

: IV

Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH",

Broj 02-111-338/94 Predsjednik

5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,,

'_ Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

SLUTIUITIIITOUE
214

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 61. Uredbe sa zakon-
skom snagom o obrazovanju i ratlu okruga ("Službeni list
RBiH", br. 12/92, 14/92, 18/92, 21/92, 3/93 i 22/93), Pred-
Sjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 5.
maja 1994. godine, donijelo je

ODLUKU
O IZBORU RATNOG PREDSJEDNIŠTVA
SKUPŠTINE OPŠTINE BRČKO
I
U ratno predsjedništvo Skupštine opštine Brčko biraju se:
). SAKOVIĆ ŠEMSO. za predsjednika
= 2. JURIŠIĆ MATO, za dopredsjednika

SLUŽBENI LIST RBiH

I

Broj 10 - Strana 173
3. JUSUFOVIĆ MUNIB, predsjedni
opštine, za člana a

4. KAMENJAŠEVIĆ OMER, načelnik Odi ljeta Mr
Starstva odbrane, za člana Jeljenja Mini.

5. TAHTO HALIL, načelnik SJB, za člana
člana

7. Dr RAMIĆ IBRAHIM, predsjednik Kluba odbornika
SDA, za člana

U 8. DAPO MIRSAD, predsjednik Kluba odbornika SDP, za
člana

2. FRANJO ČANČAREVIĆ, predsjednik Kluba odbori
ana

ka HDZ, zači
10. MARKO LAZIĆ, zamjenik predsjednika Izvršnog od-
bora opštine, za člana: '
11. KRNDELJ IVAN, za člana.
IV
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-341/94 Predsjednik ,
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
PEI UTC
215

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na sjednici od 5. maja 1994. godine,
donijelo je

ODLUKU

O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU OSNOVNOG
i JAVNOG TUŽIOCA U MAGLAJU

I
Razrješava se dužnosti Osnovnog javnog tužioca u Maglaju
ILIJA VODOVIĆ, radi nedolaska na posao od 24. juna 1993,
godine.
u amt
Za osnovnog javnog tužioca u Maglaju imenuje se SENAD
HASANIĆ iz Maglaja.

III
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-342/94 Predsjednik
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

PLO UD UINITU TIT
216

Nirosnovu čl. 2. i 16. Zakona o pomilovanju ("Službeni list
SRBiH", broj 6/91) i člana 49. stav 2. Poslovnika Predsjed-
ništva Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Repu-
blike Bosne i Hercegovine, na sjednici od5. maja 1994. godine,

donijelo je
ODLUKU ;
O ABOLICIJI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
I

Oslobađaju se oddaljeg krivičnog gonjenja, odnosno daljeg

izvršenja kazne zatvora u cilju razmjene za lica zarobljena od
strane agresora: ,
0

1. Drinčić Miroslav
02. Novaković Slobodan '
03. Obučina Nedo )
04. Hrnjez Ljubica
05. Guzina Anika
06. Hrnjez Obren
07. Šipovac Milimir
08. Šipovac Milisav
09. Ždero Đuro
10. Rudić Nedjeljko
11. Kusić Dragan

8 odbora -|

;)
6. HADŽIMAHOVIĆ REMZIJA, komandant Štaba CZ, za

Strana 17490/100

Broj 10 – Strana 174

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 6. maja 1994. 8odince

12. Kusić Miodrag
13. Kusić Mile
· Žugić Dragan

П

Odluku će provesti Državna komisija za razmjenu ratnil

zarobljenika a ista stupa na snagu danom izvršcnc razmjcne.

III

Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-111-343/94 Predsjcdnik
5. maja 1994. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
HHHHHHHHHHHNHHHMHHIHNHINMHHHHNHNIHIHUHHNHHNHHNHIIHNHNHNHNHNHNU

217 i
Na osnova člana 2d. stav 2. Uredbe sa zakonskom snagom
о primjeni Zakona o prekršajima za vrijemc neposredne гаше
opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja ("Službeni list RBiH бг.
6/92, 12/92, 21/92 1 19/93), ministar pravosuđa i uprave,

donosi _
RJESENJE

1. Osnovni sud u Mostaru vršiće funkciju Višeg suda za
rekršaje u Mostaru, za područje opština: Bileća, Čapljina,
itluk, Gacko, Gruđe, Široki Brijeg, Ljubinje, Ljubuški, Mo-

star, Neum, Nevesinje, Posušje, Stolac i Trebinje.

2. Ovo rješenje objaviće se u "Službenom listu RBiH".

Broj 01-70-103/94
1. maja 1994. godine Ministar
- Sarajevo prof. dr Kasim Trnka, s. r.
LIL 11777 [|0777/[7070771700(00101111141111111}|}}

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 387.
stav 1. Ustava Republike Bosne i Hercegovine i člana 72. tačka
3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici
održanoj 17. 2. 1994. godine, donio je

ODLUKU

Ukida se Dogovor o uslovima nabavke, unosa, uvoza i
distribucije roba u grad Sarajevo, kojeg su 1. 8. 1993. godine
zaključili Ministarstvo robnog prometa, Ministarstvo finansija
– Devizni inspektorat, Centar službi bezbjednosti Sarajevo,
Služba društvenog knjigovodstva Bosne i Hercegovine - Finan-
sijska policija, Carinska uprava Sarajevo i Izvršni odbor grada
Sarajeva.

Ova odluka objaviće se u "Službenom listu RBiH" i u
"Službenim novinama grada Sarajeva".

Obrazloženje
Prijedlogom Republičkog javnog tužilaštva, od 28. 10.
1993. godine, pokrenut je postupak za ocjenjivanje ustavnosti
i zakonitosti navedenog dogovora.
Osporenim dogovorom utvrđene su, između ostalog, шје-
sečne potrebe građana Sarajeva za osnovnim prehrambenim:
artiklima i robe koje će se prodavati putem trgovine. Uvoznici
se obavezuju da u vrijednosti unosa obezbijede 20% učešća
osnovnih prehrambenih artikala i stave ih na raspolaganje
Gradu. Plaćanje roba.Grad vrši po nabavnoj cijeni uvoznika
franco dobavljač (tačke 2. i 3.). Uvoznici robu u Grad đovoze
koristeći usluge humanitarnih organizacija koje su ovlaštene za
ovu djelatnost (tačka 4.). Maksimalna maloprodajna cijena
uvezenih roba je 1:3,5 u одпози na fakturnu cijenu dobavljača
(tačka 6.). Kod kontrole ulaska roba neće se dozvoliti ulaz
robama iz agresorskih zemalja (tačka 8. stav 2.). Uvoznici će
svoje poslovanje obavljati u skladu sa važećim zakonskim
propisima i ovim dogovorom (tačka 10.). :
Predlagač smatra da je Dogovor u nesaglasnosti sa Usta-
vom jer za njegovo zaključivanje nije postojao ustavni osnov.

. _ Prema Ustavu Republike Bosne i Hercegovine (9);
i Zakonu 0 državnoj upravi – Prečišćeni tekst САОН 376,
SRBiH", br. 8/90, 22/90, 10/91 1.14/91 1 "Službonilist Ву“
br. 4/92, 21/92 i 3/93) funkcioneri koji rukovode герибуаја
organima пргауе mogu donosili pravilnike, пагедђе i Upute?
Za izvršavanje republičkih zakona, drugih propisa i Opštih ak У
Skupštine RBiH i propisa Vlade, ако su za to угао а)
propisima, odnosno aktima (član 118.). Zakonom o državna:
Upravi је 1 propisano da izvršni organ ima pravo 1 dužnost da
izmcdu ostalog, donosi propise za izvršavanje zakona,
рторља ı opštih akata skupštine društveno-političke Zajednic
(član 17. alincja 5.). | :
Iz navedenih ustavnih i zakonskih odredaba proizilazi da
Propisi Izvršnih organa imaju karakter izvršnih Propisa. sti

karakter imaju i propisi funkcionera koji rukovođe Tepubličkim ·

Oraanima uprave i mogu se donositi samo ako za 10 postoji
Izričito ovlaštenje u zakonu, drugom propisu i opštem aktu. |J
konkremom slučaju organikoji su zaključili Dogovorza to 1450)
imali osnov u propisima.

„Prema Uredbi sa zakonskom snagom o prihvatanju Rezo-
lucije 757 Savjeta bezbjednosti od 30. maja 1992: godine
('Službeni list RBiH", broj 8/93) hrana, humanitarna pomoći
proizvodi medicinske namjene izuzeti su od embarga, pa se
stoga odredbom tačke 8. stav 2. Dogovora, koja se odnosi na
hranu, nije mogla propisati zabrana "ulaska" u Grad OVE угеје.
Tobe iz agresorskih zemalja.

Osim toga Dogovor nije objavljen u službenom glasilu, što

Je ustavna obaveza i uslov za njegovo stupanje na Snagu |“

primjenjivanje (čl. 219. 1220: Ustava).
A i navedenih razloga odlučeno je kao u dispozitivu ove
odluke. : с

Odluka U broj 25/93
17. februara 1994. godine Ustavnog suda BiH,
Sarajevo prof. dr Ismet Dautbašić, s. r.
III III10000/0077770[777[1[17771777|171[0]50]1[11|{}

SLUZBENE OBJAVE :
III 00007000777077777/777/777707117071111111[1111}}}

PROGLAŠENJE UMRLIM

Osnovni sud II u Sarajevu i to sudija Šabanović Aida u
vanparničnom predmetu predlagača Georgijević Zorana, iz
Sarajeva, radi dokazivanja smrti, na osnovu čl. 65xi 62. ZVP
RBiH, izdaje :

Predsjednik

OGLAS

Georgijević-Špilar Borislava, rodena 16. 04. 1927. godine
u Travniku sa posljednjim prebivalištem u Sarajevu u Ul.
Bratstva jedinstva 21 navodno je umrla dana 04. 05. 1992.
godinc u Centru za zaštitu punoljetnih lica u Nedžarićima.

. Poziva se Georgijević-Spiler Borislava, kao i svako drugo
lice koje bilo šta zna o njenom životu ili smrti da se u roku od
30 dana od objavljivanja oglasa u "Službenom listu RBiH" javi
Osnovnom sudu Il u Sarajevu, Šenoina 1, soba 21.

Po isteku roka od 30 dana sud će donijeti odluku po
prijedlogu za dokazivanje smrti. (so-116/94)

Osnovni sudu Sarajevu poziva MARKOVIĆ ANDELKA,
sin Spasoja i majke Mare rođene Filipović,.roden 03. 10. 1938.
u Ustikolini SO Foča da se javi ovom sudu u roku od 60 dana
od dana objavljivanja oglasa.

_ U isto vrijeme poziva se svaka osoba Која ma šta zna 0
životu ili smrti Marković Anđelka, sin Spasoja i majke Mare
rodene Filipović da se javi ovom sudu u istom roku.

Nestali Marković Anđelko nestao je kod Božića pumpe u
Вијет ет Sarajeva i 0 njegovom životu ili smrti se пе zna
ništa.

Po isteku roka oglašavanja nestali Marković Andelko bit će
proglašen umrlim. (so-122/94)

Osnovni sud I u Sarajevu, poziva IVANA MERLO, sina
Cezara i majke Marije rod. Kulirer, rod. 28, 12. 1907. godine
u Sarajevu, da se javi ovome sudu u roku od 30 dana od dana
objavljivanja oglasa.

drugih

SAR

Тес

vu
Zoeče
Sa
Pecik
ste
Sa!
Uvjel

Rješe
Pe.
III

Strana 17588/100

la u

,
МР

line
92.

1g0
od
avi

po
34)

38.
ina

10
ге

u
na
će
4)
na

пе
na

Petak, 6. maja 1994. godine

U isto vrijeme poziva se svaka 050
životu i smrti umrlog Ivana Merlo да se ja
то

ba Која ma šta zna o
VI OvOme sudu u istom

ku. o |
Umrli Ivan Мепо је navodno nestao 8. aprila 1945. podine
u Sarajevu.

Po isteku roka oglašavanja biće proglašen umrli Ivan Mer-

lo. (40-123/94)

Osnovni sud II Sarajevo i to sudija Šabanović Aida u
vanparničnom predmetu predlagateljice Detlić Samije iz Sara-
jeva radi dokazivanja smrti DETLIĆ AHMEDA; na osnovu čl.
62. i 65. Zakona o vanparničnom postupku RBiH, izdaje

OGLAS

Detlić Ahmed sin Hamde, roden u selu Kovanj-Rogatica
20. 1. 1949. godine sa posljednjim prebivalištem u selu Kovanji
Rogatica navodno je poginuo u selu Stjenice dana 2. 8. 1992.

odine.
8 Poziva зе sam Бете Ahmed као i svako dru,
bilo šta zna'o njegovom životu ili njegovoj smrti
od 30 dana od objavljivanja oglasa ı

80 lice koje
da se u roku
ı "Službenom listu RBiH"

OGLASNI DIO

Broj 10 - Strana.
1551 Osnovnom sudu II Sarajevo ul. Šenoina br. 1, soba bro

„Ро isteku roka od 30 dana sud će doniict 1
prijedlogu za dokazivanje smrti. i (ак а
Osnovni sud 1 Sarajevo poziva FEJZOVIĆ ŠAĆIRA, sina
Smaje i majke Behije rodene Piknjać, rođen 17. 01. 1959. u
selu 5угаке, SO Vogošća da se javi ovom sudu u roku od 50
dana od dana objavljivanja ovog oglasa.
„. У 1500 vrijeme poziva se svaka osoba Која ma šta zna o,\
Životu ili smrti nestalog Fejzović Šaćira, sina Smaje, koji je.
nestao 03. 05. 1992. godine u selu Svrakama SO Vogošća i |
Se Javi ovom sudu u istom roku. * |
Nestali Fejzović Šaćir sin Smaje nestao je u Selu Svraka> +
ma-Semizovac SO Vogošća i od tada pa do danas o njegovom
životu ili smrti se ne zna ništa. |

Po isteku roka oglašavanja nestali Fejzović Šaćir bit će Е.
proglašen umrlim. (so-124/94)

SLJEDEĆA

DA BI SE IZBJEGLA SVAKA ZLOUPOTREBA i
UMENTA SE OGLAŠAVAJU NEVAŽEĆIM

\

SARAJEVO

Те 6 Omer, diploma Ekonomskog fakulteta izdat

a u Saraje-
vu

(so-1121/94
Zečević Taisa, diploma Fakulteta političkih nauka izdata u

Sarajevu > (so-121/94)
Pecikoza Edita, svjedočanstvo o Završcnoj školi Кгојас-Ш
stepena»izdato od Škola učenika u privredi "Branko Lazić"
Sarajevo :
Оујегепје za rad "BUTIK EDITA" odnosno odobrenje izdato
od SO Ilidža, vlasnik Pecikoza Edita.
Rješenje za rad "BUTIK EDITA" izdato od SO Ilidža, vlasnik
Pecikoza Edita. (so-121/1/94)

III II 7171707711771107111711 1111 1111||| ||}
PUTNE ISPRA VE.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sarajevo objavljuje пема-
žećim sljedeće putne isprave: :
– pasoš broj BH-044386 izdat 19. 10. 1993. godine u SJB
Tuzla na imc Dautović Muhamed (pasoš proglašen nevažećim

rješenjem CSB Tuzla broj 18-1/09-4-209/04 od 23. 4. 1994.
godine),

_________________

– pasoš broj ВН-045255 izdat 9. 4. 1993. водше u SJB-
Lukavac, na ime Ibrić Mehmedalija (pasoš proglašcn ne
važećim rješenjem CSB Tuzla, broj 18-1/09-4-194/94 od 19.

4. 1994. godine), ;

– pasoš broj BH-048138 izdat 29. 4. 1993. godine u SJB
Lukavac, na ime Ibrić Šaćir (pasoš proglašen nevažećimrješen– .
jem CSB Tuzla, broj 18-1/09-4-195/94 od 19. 4. 1994. godine.

: (so-119/94)

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sarajevo objavljuje пе-
važećim sljedeće putne isprave: :

– pasoš broj: BH-189810 izdat 8. 8. 1993. godine u GK.
RBiH - Štutgart, na ime Behrić Arif; · er,

– pasoš broj: BH-444181 izdat 25. 8. 1993. godine u СКР |
RBiH - Štutgart, na ime Pašić Nedid; ž

– pasoš broj: BH-471939 izdat 16. 11. 1993. godine u GK
RBiH - Štutgart, na ime Murtić Eerid. iu

Navedene putne isprave su proglašene nevažećim rješen-
jem Generalnog konzulata RBiH u Štutgartu, broj: V-SS-
432/94 od 13. 4. 1994. godine. (so-118/94)

одевин Ра

и

„ or

Strana 17692/100

Broj 10 - Strana 176

SLUŽBENI LIST RBiH

Uredba sa zakonskom snagom o dopunama Ured-

knjigovodstva '

Uredba sa zakonskom snagonio bankama
Uredba sa zakonskom snagom O sanaciji, stečaju i
likvidaciji banaka

5 Uredba sa zakonskom snagom o tržištu novca i
tržištu kapitala

Uredba sa zakonskom snagom o vrijednosnim pa-
Uredba sa zakonskom snagom o deviznom poslo-
' vanjuUredba sa zakonskom snagom o F
Uredba Sa zakonskom snagom o nedepozitnim fi:
nansijskim organizacijama

Uredba sa zakonskom snagom o Agenciji Republi-
ke Bosne i Hercegovine za osiguranje depozita i
sanaciju banaka =

Uredba sa zakonskom snagom o privremenim mje-
rama organiziranja određenih preduzeća i drugih
pravnih lica

Uredba sa zakonskom snagom o kontroli cijena
Uredba sa zakonskom snagom o obustavi od prim-

jene stava 9. tačke 4. Amandmana LI na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine

Odluka o razrješenju i izboru predsjednika i sudija
redovnih sudova

Odluka o razrješenju i imenovanju javnih-tužilaca
Odluka o aboliciji po službenoj dužnosti

Odluka o postavljenju ambasadora Republike Bo-
sne i Hercegovine u Švedskoj

Odluka o postavljenju ambasadora Republike Bo-
sne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim
Državama

207

Izdavač: Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list RBiH - Sarajevo, Ulica Ma

be sa zakonskom snagom o Službi društvenog

149
149

157
158
161
165

166

168
169
170
170
171
171

171

172

.211

SADRŽAJ

208. Odluka o razrješenju sudije Višeg suda. za .

prekršaje u Sarajevu ,

209. Odluka o imenovanju direktora Javnog preduzeća
"Aerodromi Bosne i Hercegovine" Sarajevo

210 Odluka o postavljenju ambasadora Republike Bo-

sne i Hercegovine u Stalnoj misiji pri KEBS-u.—

Odluka o razrješenju i izboru predsjednika i sudija

osnovnog suda u Maglaju . ,

212. Odluka o razrješenju zamjenika republičkog jav-
nog pravobranioca

213. Odluka o izboru ratnih predsjedništava Skupština
opština Banjaluka, Prijedor i Laktaši

214, Odluka o izboru ratnog predsjedništva Skupštine
-opštine Brčko M

215. Odluka o razrješenju i imenovanju. osnovnog jav-
nog tužioca u Maglaju

216. Odluka o aboliciji po službenoj dužnosti

217. Rješenje Osnovnog suda u Mostaru o vršenju fun-
kcije Višeg suda za prekršaje u Mostaru za Ppo-
dručja opština: Bileća, Čapljina; Čitluk, Gacko,
Grude, Široki Brijeg, Ljubinje, Ljubuški, Mostar,
Neum, Nevesinje, Posušje, Štolac i Trebinje

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o ukidanju Dogovora o uslovima nabavke,
unosa, uvoza-i distribucije roba u grad Sarajevo,

kojeg su 1. 8. 1993. godine zaključili Ministarstvo .

robnog prometa, Ministarstvo finansija - Devizni
nspektorat, Centar službi bezbjednosti. Sarajevo,
Služba društvenog knjigovodstva Bosne i Herce-
govine - Finansijska policija, Carinska uprava Sa-
rajevo i Izvršni odbor grada Sarajeva

gribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik

Petak, 6. maja 1994, godine

172
172
172
172

Am.

173
173.

173 —
173

174

174

Mehmedalija Huremović - Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakci ja, Računovodstvo i Pretplata: 663-471 - Grafička priprema: NIO

Službeni list RBiH Sarajevo - Štampa; sOKOx dd sa p. o. Sarajevo - Za štampariju Rasim Rapa - Reklamaci je za neprimljene brojeve primaju

se 20 dana od izlaska lista.