Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 12/1995

Digitalizirani arhiv — OCR tekst, može sadržavati greške; skenirana slika je mjerodavna.

Preuzmi PDF — broj 1216 stranica · 33 MB · pretraživ tekstualni sloj

Datum broja

10. april 1995.

Stranice

309–324 (16 digitalizovanih)

Pouzdanost OCR-a

92.8 od 100 (prosjek po riječi; upozorenje ispod 85)

Original

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, signatura nije naveden

SHA256 PDF-a

549a3e5f3738f5a6efd9079588b79d1b3456c015cd119ee2661764730a89d19b

ine

de- '

sa
ili

nje

ata

од
бе

о
stu
ica
u

)5

)6
6

- ов л

~

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Godina IV - Broj 12 SAR

155

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Возле i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPKU ZA UPIS U
SUDSKI REGISTAR
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
postupku za upis u sudski registar, koji je Skupština Republike

Возпе i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine od 29.
marta 1995. godine.

PR broj 1789/95 Predsjednik
6. aprila 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, 5. г.

ZAKON
O IZMJENAMA 1 DOPUNAMA ZAKONA O
POSTUPKU ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR

Član 1. :

U Zakonu о postupku za upis u sudski registar ("Službeni
list RBiH", br. 2/92 i 13/94) u članu 1. riječ "redovni" briše
Se. ;

Član 2.

U članu 3. stav 5. riječ: "Saveznim" zamjenjuje se riječju

"republičkim". ::
Član 3.

U članu 6. rijcči "organizacija" i "organizacije" zamjenjuju
se riječima: "institucija" i "institucije".
Član 4.
U članu 17. riječi: "o parničnom postupku" zamjenjuju se
riječima: "kojim je ureden parnični postupak".
Član 5. АНЕ
U članu 18. stav 2. riječi: "složenog oblika udruživanja,
odnosno organizovanja" zamjenjuju se riječima: „Statusnog i
ugovomog oblika povezivanja subjekta „upisa", a riječi:
"složenog oblika" zamjenjuju зе riječima: "oblika povezivan-
ja".
| Član 6.
U članu 22. stav 1. mijenja зе i 21251; = :
"U sudski registar upisuju зе: osnivanje, firma, djelatnost,
sjedište, statusne promjene, promjene oblika, prestanak predu-
zeća, obim odgovornosti u pravnom prometu sa trećim licima

Ponedjeljak, 10. aprila/travnja 1995.
JEVO

СЛУЖБЕНИ ЛИСТ

РЕПУБЛИКЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ

Akontacija pretplate
se utvrduje
kvartalno

ako se radi o povećanoj odgovornosti, osnovna вјамшса, sman-
јепје i povećanje osnovne glavnice, nominalni iznos dionica,
visine udjela, kao i drugi podaci odredeni zakonom".

Član 7.

U članu 23. stav 1. u tački 5. riječ "udružen" zamjenjuje se
riječju "povezan".

U tački 9. riječi : "udruženih subjekata upisa u neki od
složenih oblika udruživanja" zamjenjuju se riječima: "statu-
snih, odnosno ugovornih oblika povezivanja".

U tački 10. riječ "udruživanju" zamjenjuje se riječju "po-
vezivanju".

Član 8.

Član 27. briše se.

Član 9.

U članu 29. riječ "udruživanja" zamjenjuje se riječju "po-
vezivanja", a riječi "i drugih promjena subjekata upisa" zam-
јепјији se riječima "promjena i promjena oblika".

Član 10.

U članu 39. stav 1. riječi: "društveno-političke zajednice”
brišu se, a riječ "organizacije" zamjenjuje se riječju "instituci-
Jel.

U stavu 2. riječ "organizaciju" zamjenjuje se rječju "insti-
tuciju".

Član 11.
U članu 42. riječi: "društveno-političke zajednice" brišu se.
Član 12.

U članu 53. riječi: "društveno-političke zajednice i druge
organe" brišu se, a riječ "organizacije" zamjenjuje se riječju
"institucije".

Član 13.

U članu 60. stav 3. riječi: "Službenom listu SERJ" zamjen-
juje se riječima "Službenom listu RBiH", a ostali dio teksta
briše se.

Član 14.
U članu 66. stav 1. tačka 2. alineja 4. briše зе.

Član 15.

U članu 71. stav 5. riječi: "društveno političke zajednice"
brišu se.

Član 16.
U članu 72. st. 3. i5. riječi: "društveno-političke zajednice"
brišu se.
Član 17.

U članu 73. tačka 2. riječi: "i prestanak mandata privreme-.

nog organa kao i druge privremene mjere društvene zaštite”
brišu se. '

Broj 12 - Strana 310

Član 18. ,
U članu 735. riječ: "SFRJ" zamjenjuje se rječju: "RBiH".
Član 19.

|

јепјији se riječima: "Vlada Republike Bosnc i Hercegovine".

Član 20.

1 Hercegovine па dan plaćanja".

U stavu 2. riječi: "250 do 2.500" zamjenjuje se riječima:
"od 100 do 1.000 DEM" u dinarskoj protuvrijednosti Republi-
ke Bosne i Hercegovine po srednjem tečaju koji utvrduje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hcrcegovine na dan plaćan-
ja".

Član 21.

Član 74. briše se.

Član 22.

Član 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o po-
stupku za upis u sudski rcgistar ("Službeni list RBiH", broj
2/92) briše se. -

2 Član 23.

Član 76. briše зе.
: Član 24:
Ovaj zakon stupa па snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH". :
: Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.

оооооиоооотодоооооооооодоидиоооодоиоодоооодоио додо Ио

156

Ма osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. па Ustav
Republike Возпе i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA
ZAKONA O RAČUNANJU VREMENA

Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o računanju
vremena, koji je Skupština Republike Bosne i Hcrcegovine
donijela na sjednici od 29. marta 1995. godine.

PR broj 1790/05
6. aprila 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O. .
RAČUNANJU VREMENA

Član 1. .

U Zakonu о računanju vremena ("Službeni list RBiH "бг.
8/93 i 13/94) u članu 2. u stavu 3. riječi: "Vlada Republike
Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Ministar za
izbjeglice i socijalnu politiku".

Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

U članu 73v. stav 1. riječi: "Savezno izvršno vijeće" zam-

U stavu 2. riječi: "Funkcioner koji rukovodi saveznim
organom uprave nadležan za poslove pravosuđa" zamjenjuje
Se riječima: "Ministar pravde Republike Bosnci Hercegovine".

U članu 73g. stav 1. riječi: "od 4.500 do 45.000 dinara",
zamjenjuju se riječima: "u iznosu od 1.000 do 5.000 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti Republike Bosnc i Hercegovine po
srednjem tečaju koji utvrduje i objavljuje Narodna banka Bosne

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

i

157

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne ı Hercegovine, donosi

: ı UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O REDOVNIM SUDOVIMA

Proglašava sc Zakon. о izmjenama i dopunama Zakona о
redovnim sudovima, koji је Skupština Republike Bosne 1 Нег-
cegovine donijela na sjednici od 29. marta 1995. godinc.

Predsjednik ~
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

PR broj 1791/95
6. aprila 1995. godine
Sarajevo

'ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
REDOVNIM SUDOVIMA

Član 1.

U Zakonu o redovnim sudovima ("Službeni list SRBiH",
br. 19/86, 25/88 i 33/89 i "Službeni list RBiH", br. 6/92, 13/94
i 33/94) u članu 40. poslije tačke 1. dodaje se nova tačka 1-a
koja glasi: "1-a Osnovni sud u Banovićima -za područje opštine
Banovići." j

U tačci 61. riječi "za područje opštine Banovići i Živinice"
zamjenjuju sc riječima "za područje opštine Živinjcc".

Član 2.

U članu 41. u tačci 6. poslije riječi: "sudova u" dodaje se
riječ "Banovićima".

Član 3.

Osnovni sud u Živinicama ustupiće Osnovnom sudu u
Banovićima predmete u kojima do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona nc bude završen postupak, a u kojima је mjesno
nadležan Osnovni sud ш Вапоује та.

Primopredaju predmeta iz stava 1. ovog člana izvršit će
predsšjednici navedcnih sudova i sačiniti zapisnik o primopre-
daji.

Primjerak zapisnika dostavit će se Ministarstvu pravde.

Član 4.

Raspored ncutrošenih novčanih sredstava, inventara i dru-
ве imovine izmedu Osnovnog suda u Živinicama i Osnovnog
suda u Banovićima izvršit бе se tako da se 60% sredstava
rasporeduje Osnovnom sudu u Živinicama, a 40% Osnovnom
sudu u Banovićima.

Rasporedivanje sredstava iz stava 1. ovog člana izvršit će
komisija formirana od strane Vlade Republike Bosne i Hercc-
govine.

Član 5.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH". 5 ам)
:Š Predsjednik
Skupštine RBiH, ·

. : Miro Lazović, s. г.
II 1 |11177777777/77/0070070017011111111111[|||-
158 |

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

а

| оре

line

stav
Bo-

ao
'er-

I",
94
|-a
ne

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM TUŽILAŠTVU

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
javnom tužilaštvu, koji je Skupština Republike Bosne i Herce-
govine donijela na sjednici od 29. marta 1995. godine.

PR broj 1792/95
6. aprila 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O JAVNOM TUŽILAŠTVU

Član 1.

U Zakonu o javnom tužilaštvu ("Službeni list SRBiH", br.
19/86, 25/88 i 33/89 i "Službeni list RBiH", br. 6/92, 13/94 i
33/94) u članu 47. u tačci a. poslije podtačke 1. dodaje se nova
podtačka 1-a koja glasi: "1-a Osnovno javno tužilaštvo u Bano-
vićima za područje Osnovnog suda u Banovićima".

Član 2.

Osnovnojavno tužilaštvo u Živinicama ustupiće Osnovnom
javnom tužilaštvu u Banovićima predmete u kojima do dana
stupanja na snagu ovog Zakona ne bude završen postupak, au
kojima je mjesno nadležno Osnovno javno tužilaštvo u Bano-
vićima.

Primopredaju predmeta iz stava 1. ovog člana izvršit će
Osnovni javni tužioci navedenih tužilaštava i sačiniti zapisnik
o izvršenoj primopredaji.

Primjerak zapisnika dostavit će se Ministarstvu pravde.

Član 3.

Raspored neutrošenih sredstava, inventara i druge imovine
izmedu Osnovnog javnog tužilaštva u Živinicama i Osnovno
javnog tužilaštva u Banovićima izvršit će se tako da se 60
sredstava rasporeduje Osnovnom javnom tužilaštvu u Živinica-
ma, a 40% Osnovnom javnom tužilaštvu u Banovićima.

Rasporedivanje sredstava iz stava 1. ovog člana izvršit će
komisija formirana od strane Vlade RBiH.

Član 4.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. r.
OOODONOOONOOOOONOOOOOOOOUNONOZONNONOOONOOOONONANOONUNU
159

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRESTANKU
VAŽENJA ZAKONA O OSNIVANJU JAVNOG
PREDUZEĆA POLIURETANSKA HEMIJA
"POLIHEM" TUZLA

Proglašava se Zakon o prestanku važenja Zakona o osni-
vanju Javnog preduzeća poliuretanska hemija "Polihem" - Tu-
zla, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela
na sjednici od 29. marta 1995. godine.

PR broj 1793/95
6. aprila 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, S. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

g'

Broj 12 - Strana 311

ZAKON
O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O OSNIVANJU
JAVNOG PREDUZEĆA POLIURETANSKA HEMIJA
"POLIHEM" - TUZLA
Ao Član 1.
sp. zakon o osnivanju Javnog preduzeća poliuretanska hemija
Polihem" Tuzla ("Službeni list RBiH - eko glasilo", brv

SG i "Službeni list RBiH", br. 13/94 i 33/94), prestaje da
važi.

Član 2.
Stupanjem na snagu ovog zakona preduzeće, koje je osno-

vano Zakonom o osnivanju Javnog preduzeća poliuretanska

hemija "Polihem" Tuzla, nastavit će sa radom kao društvo sa
ograničenom odgovornošću. .

Član 3. U
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
DOOOOODOOONOOOOOOONONONODOONOOUNUOONNOOUNUDINANINANA MI

160
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRESTANKU
VAŽENJA ZAKONA O OSNIVANJU JAVNOG
PREDUZEĆA ZA PROIZVODNJU, MONTAŽUI
PROMET ČELIČNIH KONSTRUKCIJA I OPREME
"METALNO" DRIVUŠA-ZENICA
Proglašava se Zakon o prestanku važenja Zakona o osni-
vanju Javnog preduzeća za proizvodnju, montažu i promet
čeličnih konstrukcija i opreme "Metalno" Drivuša - Zenica,
koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na
sjednici od 29. marta 1995. godine.

PR broj 1794/95 Predsjednik
6. aprila 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O OSNIVANJU
JAVNOG PREDUZEĆA ZA PROIZVODNJU,
MONTAŽU I PROMET ČELIČNIH KONSTRUKCIJA I
OPREME "METALNO" DRIVUŠA - ZENICA

Član 1.
Zakon o osnivanju Javnog preduzeća za proizvodnju, mon-
tažu i promet čeličnih konstrukcija i opreme "METALNO?"
Drivuša - Zenica ("Službeni list RBiH - Posebno glasilo", broj
20/93 i "Službeni list RBiH", br. 13/94 i 33/94), prestaje da
Važi.
Član 2. p
Stupanjem na snagu ovog zakona preduzeće, koje je osfio-
vano Zakonom o osnivanju Javnog preduzeća za proizvodnju,
montažu i prometčeličnih konstrukcija i opreme "METALNO?
Drivuša - Zenica, nastavit će sa radom kao društvo sa ogra-
ničenom odgovornošću.
Član 3.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH",
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, $. r.

Broj 12 - Strana 312
161

sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O POTVRDIVANJU UREDBI
SA ZAKONSKOM SNAGOM

marta 1995. godine.

PR broj 1796/95
6. aprila 1995. godine
Sarajevo ;

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
POTVRDIVANJU UREDBI SA ZAKONSKOM SNAGOM

Član 1.

U Zakonu o potvrdivanju uredbi sa zakonskom snagom
("Službeni list RBiH", broj 13/94) u članu 1. tačka 55. mijenja
se i glasi: i

"55. Uredba sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o

javnom tužilaštvu za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili za
vrijeme ratnog stanja ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 9/92,
21/92119/93), osim odredaba člana 6. st. 1. 12. koje su prestale
da važe".

Tačke 82, 163. i 296. brišu se.

Član 2.
U članu 1. tačka 57. mijenja se i glasi: "
157. Uredba sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o
prekršajima za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili za Vrije-
me ratnog stanja ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 12/92, 21/92
1 19/93), osim odredaba člana 5. st. 1. i 2. koje su prestale da
važe".
Tačke 102, 162. i 298. brišu se.
Član 3.
U članu 1. tačka 61. mijenja se i glasi; i
761. Uredba sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o
| redovnim sudovima za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili
K za vrijeme ratnog stanja ("Službenilist RBiH", br. 6/92, 11/92,
21/92119/93), osim odredaba člana 5. st. 1. i2, koje su prestale
da važe". i
Tačke 63, 88, 157. i 297. brišu se.

Član 4. .

U članu 1. tačka 134. mijenja se i glasi:

"134. Uredba sa zakonskom snagom o državljanstvu Repu-
blike Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH ", br. 18/92,
11/93 1 27/93), osim odredaba člana 8. stav 5. i člana 15. stav
3. koje su prestale da važe". i

Tačke 258. i 341. brišu se.

Član 5.
U Zakonu o potvrdivanju uredbi sa zakonskom snagom
I ("Službeni list RBiH", broj 33/94), u članu 1. tačka 1. mijenja
ke se i glasi:
"1, Uredba sa zakonskom snagom o provođenju Odluke
republičkog referenduma ("Službeni list RBiH", broj 3/93),
osim odredaba čl. 2, 4. i 5, koje su prestale da važe".

SLUŽBENI LIST RBiH

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
potvrdivanju uredbi sa zakonskom snagom, koji je Skupština
Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici od 29.

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

Član 6.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
yvanja u "Službenom listu RBiH". h
Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. r.
NAOOODONOOOODOOOOOOONONAOOONDONAOOONOOANONONOOOONODU Ma
162

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O HUMANITARNOJ
DJELATNOSTI I HUMANITARNIM
ORGANIZACIJAMA

Proglašava se Zakon o humanitarnoj djelatnosti i humani-
tarnim organizacijama koji je Skupština Republike Bosne i
Hercegovine donijela na sjednici od 29. marta 1995. godine.

PR broj 1795/95 Predsjednik :
6. aprila 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, S. r.

ZAKON
O HUMANITARNOJ DJELATNOSTI I
HUMANITARNIM ORGANIZACIJAMA

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom ureduju se osnovi humanitarne djelatnosti

i rad humanitarnih organizacija, utvrduju uvjeti i postupak za

njihovo osnivanje, djelovanje i prestanak rada, osnivači huma-

nitarnih organizacija, prava i dužnosti humanitarnih organiza-
cija i organa vlasti u ostvarivanju uloge humanitarnih or-
ganizacija i druga pitanja od značaja za ostvarivanje humani-
tarne djelatnosti i rad humanitarnih organizacija.

Član 2.

Humanitarna djelatnost, u smislu ovog zakona, je djelatnost
kojom se pruža neposredna ili posredna humanitarna pomoć
stanovništvu u Republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:
Republika) u stanju socijalne potrebe u vidu novca, roba i
usluga bez naknade i bez uvjeta u pogledu njihove teritorijalne,
nacionalne, vjerske i političke pripadnosti.

Stanjem socijalne potrebe, u smislu ovog zakona, smatra se
trajno ili privremeno stanje građana u kojem sami, bez pomoći
drugog lica, ne mogu osigurati osnovne životne potrebe u
ishrani, odjeći, obući, stanovanju i drugo, a to stanje je nastalo
van njihove volje i kao posljedica bilo umanjenih psiho-fizičkih
sposobnosti ili nesposobnosti za samostalan život i rad pojedi-
nacai grupa gradana (starci, djeca i invalidne osobe), bilo općih
nepovoljnih uvjeta za životuslijed ratnih dogadaja (progonstvo,
izbjeglištvo, raseljavanje), prirodnih katastrofa (zemljotresi,
poplave), ili općih poremećaja (npr. nezaposlenost).

Član 3.

Humanitarna djelatnost vrši se:

_— poklanjanjem Vlastitih ili od drugih fizičkih i pravnih lica
prikupljenog novca iroba neposredno korisnicima humanitarne
pomoći,

- izgradnjom ili finansiranjem izgradnje i opremanjem i
vo-denjem ustanova za pružanje usluga socijalne, dječije i
SORAVRONIK zaštite, obrazovanja i odgoja, nauke, sporta i

Tugo, ;

_ - ulaganjem Vlastitih ili prikupljenih finansijskih sredstava
u izgradnju objekata, instaliranjem mašina i uredaja i osiguran-
je Sinana, za proizvodnju roba namijenjenih za humanitarne
svrhe,

1

TTDO'J DD

—_ mo

=

ine

tav
Ž0-

XP

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

- pokretanjem i vršenjem proizvodne ili druge djelatnosti
na bazi humanitarnih ulaganja u humanitarne svrhe,

- vršenjem svih oblika komunikacijskih, transportnih i dru-
gih usluga u humanitarne svrhe, odnosno za potrebe pojedinaca
i organizacija koje vrše humanitarnu djelatnost,

- proizvodnjom i nabavkom, odnosno prikupljanjem i do-
premom gradevinskog i drugog materijala namijenjenog za
izgradnju i opravak kuća i stanova, vodovoda i kanalizacije,
elektro i gasne mreže, puteva i drugo,

- izvođenjem svih građevinskih i drugih radova fizičkim i
pravnim licima bez naknade,

- povezivanjem obitelji, izbjeglica i raseljenih lica,

- pružanjem prijeko potrebne pomoći i njege u kući invali-
dima, starim osobama i djeci bez roditeljskog staranja,

- vođenjem ili finansiranjem rada kolektivnih smještaja
izbjeglica i raseljenih lica,

- pružanjem neposredne psiho-socijalne i materijalne po-
moći i podrške samohranim majkama, djeci bez roditeljskog
staranja, hroničnim bolesnicima i ranjenicima, invalidima, sta-
rim licima i djeci, 4

- organiziranjem kulturnih, sportskih i drugih manifestacija
u humanitarne svrhe,

- drugim aktivnostima kojim se neposredno ili posredno
pruža humanitarna pomoć stanovništvu.

Član 4.

Republika i općina, u okviru ekonomske i socijalne politike
i razvojne politike, potstiču i stimuliraju humanitarnu djelat-
nost, posebno utvrdivanjem konkretnih finansijskih i drugih
pogodnosti i olakšica, odnosno smanjivanjem ili oslobadanjem
od obaveza plaćanja carina pri uvozu roba, poreza na promet ii
drugih poreza, taksa i doprinosa i osiguranjem povoljnijeg
tretmana humanitarne djelatnosti prilikom korišćenja kreditnih
i drugih sredstava za jačanje materijalne osnove rada humani-
tarnih organizacija.

II - HUMANITARNE ORGANIZACIJE

Član 5.

Radi vršenja humanitarne djelatnosti osnivaju se humani-
tarne organizacije.

Humanitarne organizacije mogu osnivati građani pojedinci
i njihove obitelji, više gradana i njihovih obitelji (u daljem
tekstu: udruženi građani), udruženja gradana, vjerske zajedni-
ceinjihove organizacije i preduzeća i njihova udruženja i druga
pravna lica (u daljem tekstu: osnivač).

Stranci koji su stalno nastanjeni ili borave duže od jedne
godine u Republici, pod uvjetima, utvrdenim propisima o kre-
tanju i boravku stranaca, mogu, sami ili zajedno sa gradanima
Republike, osnivati humanitarne organizacije, u skladu sa
odredbama ovog zakona.

U Republici mogu humanitarnu djelatnost obavljati i huma-
nitarne organizacije koje imaju sjedište u drugoj državi (u
daljem tekstu: strane humanitarne organizacije).

Član 6.

Humanitarne organizacije osnivaju se i posluju na načelima
humanosti, nepristrasnosti, nezavisnosti i dobrovoljnosti kao
nevladine organizacije.

Član 7.

Humanitarna organizacija ima svojstvo pravnog lica, a stiče

ga danom upisa u sudski registar.
Član 8.

Zakonom i na zakonu zasnovanoj odluci skupštine društve-
no-političke zajednice može se humanitarnoj organizaciji pov-
jeriti i vršenje javnih ovlašćenja, a posebno; i

- organiziranje i pružanje zdravstvene i socijalne pomoći
ugroženom stanovništvu, u skladu sa propisima iz oblasti
zdravstvene i oblasti socijalne zaštite,

SLUŽBENI LIST RBiH

"ništva,

Broj 12 - Strana 313 ;

U
- učestvovanje u pomoći žrtvama oružanih sukoba i elemen-— |!

tarnih nesreća,

= saradnja sa zdravstvenim službama i civilnom zaštitom u
zbrinjavanju povrijedenih i oboljelih,

- učestvovanje u prihvatu i smještaju evakuiranog stanov-

- organizacija povratka raseljenih lica i izbjeglica,
- drugi poslovi od značajaza društveno-političku zajednicu.
Član 9.

U vršenju privrednih i drugih djelatnosti u humanitarne
svrhe iz člana 3. ovog zakona, humanitarna organizacija ne
može ostvarivati profit ili dobit.

. Član 10.

Rad humanitarnih organizacija je javan.

_ Način ostvarivanja javnosti rada ureduje se statutom huma-
nitarne organizacije.
Član 11.

U vršenju svoje djelatnosti humanitarna organizacija je

dužna isticati svoj naziv i znak.
Član 12.

Radi ostvarivanja prava i dužnosti koje proizilaze iz vršenja
humanitarne djelatnosti po odredbama ovog zakona, smatra se
da humanitarnu djelatnost, bez osnivanja humanitarne organi-
zacije, vrši:

1. vjerska zajednica ili njena organizacija, ukoliko u svom
sastavu ima, po svojim propisima, ustanovljenu organizacionu
jedinicu za pružanje humanitarne pomoći;

2. preduzeće ili ustanova, ukoliko ima zasebnu organiza-
cionu cjelinu u kojoj se vrši proizvodnja ili pružanje usluga
namijenjen u humanitarne svrhe, kao i ako nema tu zasebnu
organizacionu cjelinu, ako je dio proizvodnje ili usluga nami-
jenjen za humanitarne svrhe, što se može nedvosmisleno ma-
terijalno i finansijski utvrditi;

3. građanin pojedinac, ili vlasnik privatnog preduzeća ili
radnje u svim slučajevima kada dio svojih prihoda poklanja u
humanitarne svrhe.

III - OSNIVANJE I REGISTRACIJA

Član 13.

Odluku o osnivanju humanitarne organizacije donosi u
pismenoj formi, i to: !

1. građanin pojedinac, kad je osnivač on ili njegova obitelj;

2. osnivačka skupština humanitarne organizacije udruženih
gradana na kojoj prisustvuje i odluku potpisuje najmanje 30
građana;

3. ovlašćeni organ udruženja građana, ako je osnivač
udruženje gradana;

4. ovlašćeni organ vjerske zajednice ili njene organizacije,
ako je osnivač vjerska zajednica ili njena organizacija;

5. ovlašćeni organ preduzeća ili njihovih udruženja kada je
osnivač preduzeće ili njihovo udruženje.

Član 14.

Sp otUku o osnivanju humanitarne organizacije, sadrži na-
ročito:

- imena, odnosno naziv osnivača,

- naziv humanitarne organizacije,

- sjedište humanitarne organizacije,

- osnovne programske ciljeve humanitarne organizacije,

- visinu osnivačkog uloga i način finansiranja djelatnosti.

Član 15.
Humanitarna organizacija ima statut.

Statut humanitarne organizacije sadrži naročita odredbe o

nazivu, sjedištu i području na kojem ostvaruje djelatnost, pro-
gramskim ciljevima, sadržaju djelatnosti, pravima i dužnostima

članova organizacije, zastupanju i predstavljanju, znaku, štam-
bilja i pečatu, izvorima sredstava za finansiranje djelatnosti i
drugim pitanjima.

Humanitarna organizacija može vršiti samo one djelatnosti
kojima se ostvaruju ciljevi i zadaci utvrdeni u statutu!

j Član 16.

U vršenju svoje djelatnosti humanitarne organizacije mogu
sa domaćim i stranim humanitarnim organizacijama osnivati
udruženja humanitarnih organizacija kao novih pravnih lica,
odnosno utvrdivati zajedničke projekte, programe i planove
djelatnosti i udruživati sredstva po osnovu rasprava o saradnji.

Član 17:

Humanitarna organizacija može otpočeti sa radom nakon
pribavljanja rješenja o upisu u registar humanitarnih organiza-
cija nadležnog višeg suda prema sjedištu humanitarne organi-
zacije, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Upis u registar vrši se na zahtjev osnivača.

Ne može se upisati u registar humanitarnih organizacija ona
humanitarna organizacija koja ima naziv ili znak isti ili sličan
nazivu ili znaku druge, već registrirane humanitarne ili druge
organizacije.

Član 18.

Uz zahtjev za upis u registar humanitarna organizacija
obavezno prilaže: odluku o osnivanju, naziv, odnosno spisak
osnivača, statut i imena osoba ovlašćenih za predstavljanje i
zastupanje humanitarne organizacije i saglasnost. za upis u
registar koju izdaje općinski odnosno gradski organ uprave,
nadležan za poslove socijalne zaštite i humanitarnog rada u
sjedištu humanitarne organizacije.

Član 19. \

Rješenje o upisu u registar sadrži datum upisa, broj registra
pod kojim je upis izvršen, naziv sjedišta i područje na kojem
će djelovati humanitarna organizacija, osnovni sadržaj djelat-
nesti i odredbu o svojstvu pravnog lica i imena Osoba
ovlašćenih za zastupanje i predstavljanje humanitarne organi-
zacije. Š
i Član 20.

"Rješenje suda o upisu u registar dostavlja se podnosiocu
zahtjeva, višem javnom tužiocu i organu uprave koji vrši
nadzor nad zakonitošću rada humanitarnih organizacija.

Na rješenje iz stava 1. ovog člana podnosilac zahtjeva i
organ uprave koji vrši nadzor nad zakonitošću rada humanitar-
ne organizacije mogu izjaviti žalbu Vrhovnom sudu Bosne i
Hercegovine u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Član 21.
Registar humanitarnih organizacija je javan.
. Član 22.
Sve promjene od značaja za upis u registar humanitarna
organizacija dužna je podnijeti nadležnom sudu, u roku od 15

dana od dana kada su promjene odlukom nadležnog organa
humanitarne organizacije utvrđene.

IV- STRANE HUMANITARNE ORGANIZACIJE

Član 23.

Strana humanitarna organizacija, u smislu ovog zakona, je
humanitarna nevladina organizacija sa sjedištem u drugoj
državi osnovana po propisima te države, a koja obavlja huma-
nitarnu djelatnost na teritoriji Republike.

Kao strana humanitarna organizacija u smislu ovog zakona,
ne smatra se organizacija osnovana od Organizacije ujedinjenih
naroda (UNESCO, UNICEF, UNHCR i druge), odnosno
državnih organa druge države, a koja o svojoj djelatnosti

zaključuje poseban ugovor sa Vladom Republike Bosne i Her-
cegovine. a.

Broj 12 - Strana 314 __ SLUŽBENI LIST RBiH Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine
KC LEEB LI BOT JIJ AK TJ U ALIJI: godine

Član 24.

Strana humanitarna organizacija dužna je, neposredno ili
preko Ministarstva za vanjske poslove, podnijeti zahtjev. za
obavljanje humanitarne djelatnosti na teritoriji Republike, prije
dolaska, a najkasnije u roku od deset dana od dana dolaska na
teritoriju Republike, Ministarstvu za izbjeglice i socijalnu po-
litiku na propisanom obrascu (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, obavezno se prilažu
slijedeći dokumenti: ) .

-1. akt o osnivanju i registraciji strane humanitarne organi-
zacije;

2. statut, odnosno drugi odgovarajući akt; s.

3: odluka nadležnog organa upravljanja o otpočinjanju
humanitarne djelatnosti u Republici i otvaranju predstavništva
na teritoriji Republike;

4. program djelatnosti;

5. podaci o predstavništvu (naziv, sjedište, adresa);

6. osobe ovlašćene za zastupanje i predstavljanje humani-
tarne organizacije. ;

Član 25.

Ministarstvo na osnovu neposrednog kontakta sa predstav-
nicima strane humanitarne organizacije i po pregledu dokumen-
tacije iz člana 24. ovog zakona, daje na propisanom obrascu
saglasnost za upis u registar stranih humanitarnih organizacija
(u daljem tekstu: saglasnost).

Radi davanja saglasnosti Ministarstvo je dužno, kada se
radi o djelatnosti iz oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja,
privredne i druge djelatnosti, pribaviti mišljenje ministarstava
nadležnih za te djelatnosti.

Mišljenja iz stava 2. ovog člana nadležna ministarstva
dužna su dostaviti Ministarstvu, u roku od pet dana od dana
primljenog zahtjeva.

Član 26.

Strana humanitarna organizacija uz priloženu dokumenta-
ciju iz člana 24. ovog zakona u pet primjeraka i saglasnost iz
člana 25. ovog zakona, podnosi zahtjev Višem sudu u Sarajevu
za upis u registar humanitarnih organizacija koji se vodi kod
tog suda (u daljem tekstu: nadležni sud).

Član 27.

Rješenje o upisu u registar obavezno sadrži datum upisa i
broj registra pod kojim je upis izvršen, naziv strane humanitar-
ne organizacije, sjedište, i adresa predstavništva u Republici,
područje Republike na kojem se djelatnost obavlja i imena
osoba ovlašćenih za zastupanje i predstavljanje strane humani-
tarne organizacije, odnosno predstavništva u Republici.

. Član 28.

Rješenje nadležnog suda o upisu u registar dostavlja se

obavezno u Ministarstvu i višem javnom tužiocu. %
Član 29.

Ministarstvo, na osnovu rješenja nadležnog suda o upisu u
registar, izdaje dozvolu stranoj humanitarnoj organizaciji za
obavljanje humanitarne djelatnosti na teritoriji Republike (u
daljem tekstu: dozvola) na propisanom obrascu.

Član 30. :
Strana humanitarna organizacija može otpočeti svoju dje-
Jatnost u Republici tek po pribavljanju dozvole. '
Član 31.
 Ovlašćeni predstavnici Strane humanitarne organizacije i
angažirano osoblje dužni su posjedovati i na zahtjev organa
uprave i drugih organa u Republici pokazati ličnu iskaznicu
(akreditaciju) koju izdaje Ministarstvo.
! Član 32.

_ Funkcioner koji rukovodi Ministarstvom (u daljem tekstu:
ministar) može radi pokrića troškova štampanja i opreme obra-
zaca, saglasnosti iz člana 25, dozvole iz člana 20. {| lične
iskaznice iz člana 31. ovog zakona propisati naknadu.

mm = mom

Ni-

ju
va

li-
V-
n-
ja
se
a,
a

a
la

RBENTYT

MLA

Ka T ee oa
Lao ak.

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

Naknada iz stava 1. ovog člana utvrđuje se za svaki obrazac
posebno i naplaćuje prilikom njihovog izdavanja u gotovini u
stranim sredstvima plaćanja. ,

Član 33.!

U vršenju humanitarne djelatnosti, strana humanitarna or-
ganizacija dužna je pridržavati se zakona i drugih propisa
Republike koji reguliraju poslovanje stranih pravnih i fizičkih
lica,, posebno u finansijskom poslovanju, zapošljavanju do-
maćih radnika, podmirenju zakonskih obaveza i drugo.

Član 34.

Strana humanitarna organizacija dužna je svoje planove i
programe aktivnosti, odnosno promjene u već utvrđenim pla-
novima i programima dostavljati na razmatranje i davanje
mišljenja Ministarstvu koje je izdalo dozvolu za obavljanje
humanitarne djelatnosti iz člana 29. ovog zakona i najmanje

jedanput u tri mjeseca dostavljati informaciju o izvršenju plana
iprograma.

Član 35.

Odredbe ovog zakona odnose se i na strane naučne i stručne
organizacije koje svoju djelatnost vrše u zdravstvenoj, obra-
zovnoj i drugim djelatnostima na istraživačkim i edukacionim
poslovima u humanitarne svrhe.

Strane organizacije iz stava 1. ovog člana ne upisuju se u
registar humanitarnih organizacija, a svoju djelatnost otpočinju
po pribavljanju dozvole za obavljanje svoje djelatnosti od Mi-
nistarstva,

V - PRESTANAK I ZABRANA RADA

Član 36..

Humanitarna organizacija prestaje sa radom:

1. kad nadležni viši sud donese :odluku o zabrani rada
humanitarne organizacije;

2. kad osnivač humanitarne organizacije donese odluku o
prestanku rada humanitarne organizacije, odnosno prestanku
humanitarne djelatnosti u Republici, ako se radi o stranoj
humanitarnoj organizaciji, )

Nadležni viši sud donosi odluku o zabrani rada humanitarne
organizacije, ako se utvrdi:

1. da humanitarna organizacija ne obavlja djelatnost za koju
je osnovana, odnosno ako ne obavlja djelatnost za koju je dobila
dozvolu iz člana 29. ovog zakona, ako se radi o stranoj huma-
nitarnoj organizaciji; i |)

2. da je obavljala djelatnost koja je suprotna statutu huma-
nitarne organizacije, odnosno djelatnosti za koju nije registri-
rana; \

3. daje u vršenju djelatnosti djelovala suprotno odredbama
ovog zakona, zakona i drugih propisa.

Član 37.

Zahtjev za pokretanje postupka zabrane rada podnosi pred
nadležnim višim sudom organ nadležan za vršenje nadzora nad
radom humanitarnih organizacija. MA"

Postupak za zabranu rada humanitarne organizacije može
pokrenuti i nadležni javni tužilac. u

U postupku zabrane rada humanitarne organizacije shodno
se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku ("Službe-
nilist RBiH", br. 2/92, 9/92, 16/92 1 13/94) iZakon o primjeni
Zakona o krivičnom postupku ("Službeni list RBiH", br. 6/92,

" 9/92 i 13/94).

Član 38.

U presudi nadležnog suda kojom se izriče zabrana rada
obavezno se utvrduju mjere u pogledu imovine humanitarne
organizacije i druge mjere od značaja za provođenje presude
kao što su pečaćenje stambenih prostorija, oduzimanje sredsta-
va kojima je vršena zabranjena djelatnost i drugo.

U obrazloženju presude iz stava 1. ovog člana obavezno se
naznačuju razlozi zbog kojih je donesena takva presuda.

i

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 12 - Strana 315

; Član 39.

Protiv presude višeg suda kojom je zabranjen rad humani-
tarne organizacije, može se izjaviti žalba Vrhovnom sudu
Bosne i Hercegovine u roku od osam dana od dana prijema
presude.

Član 40.

Po pravosnažnosti presude iz člana 38. ovog zakona Mini-
starstvo izdaje akt o povlačenju dozvole iz člana 29. Ovog
zakona i dostavlja ga stranoj humanitarnoj organizaciji i Mini-
starstvu vanjskih poslova.

_ Humanitarna organizacija koje prestaje sa radom po presu-
di nadležnog suda briše se iz registra humanitarnih organizaci-
ja.

Član 41.

Pravosnažna odluka o upisu u sudski registar humanitarnih
organizacija objavljuje se u "Službenom listu RBiH" o trošku
humanitarne organizacije.

Pravosnažna odluka o prestanku ili zabrani rada objavljuje
se u "Službenom listu RBiH".

Izuzetno, nadležni sud može odlučiti da se odluke iz st. 1.
12. ovog člana objavljuju na oglasnoj tabli.

VI - FINANSIRANJE HUMANITARNIH ORGANIZACIJA

Član 42.
Humanitarna organizacija sredstva za obavljanje svoje dje-
latnosti stiče iz:
- osnivačkog uloga osnivača,
- članarine i priloga i poklona članova,
- iz republičkog budžeta i budžeta općina,
- donacija domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica,
= ostvarene dobiti preduzeća i radnji privredne i druge
djelatnosti koje osnivaju,
- drugih izvora.

Član 43.
Humanitarna organizacija vodi evidencije o materijalnom i

finansijskom poslovanju u skladu sa zakonom i drugim propi-
sima. j

Član 44. 3

Nadzor nad finansijskim poslovanjem humanitarne organi-

zacije vrši služba nadležna za kontrolu finansijskog poslovanja
pravnih lica.

VII - NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA
HUMANITARNIH ORGANIZACIJA

Član 45.

Nadzor nad zakonitošću rada humanitarnih organizacija
vrši organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite i huma-
nitarnog rada.

Ako se rad humanitarne organizacije obavlja na području
jedne općine nadzor nad zakonitošću vrši općinski organ upra-
ve nadležan za poslove socijalne zaštite i humanitarnog rada, a
ako se rad humanitarne organizacije obavlja na dvije ili više
općina, nadzor vrši Ministarstvo.

Član 46.

_ U vršenju upravnog nadzora nad obavljanjem povjerenih
javnih ovlašćenja humanitarnih organizacija, organi uprave iz
člana 45. ovog zakona imaju pravo i dužnost da:

1. rješavaju po žalbi protiv donesenih upravnih akata u |
vršenju javnih ovlašćenja; . |

2. vrše druga prava koja po zakonu ima drugostepeni organ
u upravnom postupku;

3. daju stručna uputstva i objašnjenja za primjenu zakona, |
drugih propisa i općih akata koja se odnose na vršenje povje- |
renih javnih ovlašćenja.

Broj 12 - Strana 316 __ SLUŽBEN

Član 47.

Humanitarne organizacije koje vrše javna ovlašćenja dužna
su organu upravekoji Vrši nadzor nad njihovim radom najmanje
jedanput godišnje podnositi izvještaj o vršenju povjerenih jav-
nih ovlašćenja.

VIII - KAZNENE ODREDBE

Član 48.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem tečaju koji utvrđuje i objavljuje
Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan naplate, kaznit će
se za prekršaje humanitarna organizacija, ako:

1. humanitarnu pomoć gradanima na bilo koji način uvje-
tuje njihovom teritorijalnom, nacionalnom, vjerskom ili poli-
tičkom pripadnošću;

2. obavlja poslove ili: djelatnosti koje nisu u skladu sa
statutom humanitarne organizacije, odnosno djelatnosti za koju
nije dobila dozvolu iz člana 29. ovog zakona, ako se radi o
stranoj humanitarnoj organizaciji;

3. obavlja privrednu ili drugu djelatnost suprotno odredba-
ma ovog zakona, zakona i drugih propisa;

4. stiče sredstva na način suprotan odredbama ovog zako-
n2;

5. ne osigurava zakonito obavljanje poslova u vezi sa
vršenjem javnih ovlašćenja.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u humanitarnoj organizaciji novčanom kaznom od 100 do
500 DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju koji

utvrduje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na
dan naplate.

Član 49.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1000 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju koji utvrđuje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine, na dan naplate,
kaznitće se humanitarna organizacija, ako:

1. započne sa radom prije upisa u sudski registar, odnosno
bez pribavljene dozvole za vršenje humanitarne djelatnosti iz
člana 29. ovog zakona, ako se radi o stranoj humanitarnoj
organizaciji;

2. ne vodi evidenciju o materijalnom i finansijskom poslo-
" vanju;

3. u propisanom roku ne obavijesti nadležni sud za registra-
ciju o promjenama podataka od značaja za registar humanitar-
nih organizacija;

4. u utvrđenim rokovima ne informira nadležne organe o
svojoj djelatnosti.

Za prekršaj iz-stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u humanitarnoj organizaciji novčanom kaznom od 100 do
500 DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju koji
utvrduje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na
dan donošenja odluke.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 50.
Humanitarne organizacije, koje. su do dana stupanja na
snagu ovog zakona upisane u registar kod nadležnog suda,
dužne su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona uskladiti svoja akta sa odredbama Zakona o udruživanju
građana ("Službeni list RBiH", broj 33/94) i ovog zakona i
"podnijeti nadležnom suđu zahtjev za upis izmjena i dopuna tih
akata.

Ako u roku iz stava 1. ovog člana humanitarna organizacija
ne podnese nadležnom sudu zahtjev za upis izmjena i dopuna
akata, sud će takvu humanitarnu organizaciju brisati iz registra
humanitarnih organizacija i rješenje o tome dostaviti humani-
tarnoj organizaciji i organu uprave nadležnom za vršenje nad-
zora nad radom humanitarne organizacije.

I LIST RBiH Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

Na rješenje iz stava 2. ovog člana humanitarna organizacija
može izjaviti žalbu Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine u
roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Član 51.

Strane humanitarne organizacije koje su već upisane u
sudski registar, a koje imaju odobrenje za vršenje svoje djelat-
nosti, izdate od Ministarstva, podnijet će Ministarstvu u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, zahtjev
za izdavanje dozvole iz člana 29. ovog zakona i izdavanje ličnih
iskaznica iz člana 31. ovog zakona.

Član 52.

Na pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom shodno će
se primjenjivati odredbe Zakona o udruživanju gradana.

Član 53.

Ministar će, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona donijeti bliži propis o davanju saglasnosti iz člana
18, obliku i sadržaju saglasnosti iz člana 25, dozvoli iz člana
29. i ličnoj iskaznici iz člana 31. ovog zakona.

Član 54.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.

NODODONONOOOOODODONOOOOOOGONOZUDOOOOOONONONOUOGOUONA Ma
163

UKAZ

PREDSJEDNIŠTVO
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

na osnovu Amandmana LI tačke 1. na Ustav Republike
Bosne i Hercegovine i čl. 4. i 13. Zakona o odlikovanjima
Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj
9/94), odlučuje da se

- povodom 50 godina rada Javnog preduzeća Radio-televi-
zije Bosne i Hercegovine, a za posebne zasluge tokom rata
izazvanog agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

ODLIKUJE
ORDENOM REPUBLIKE SA ZLATNIM VIJENCEM

Javno preduzeće Radio-televizija Bosne i Hercegovine
Ovaj ukaz objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-136-179/95
6: aprila 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

OOOOOOOOONOOOOOOO DAO OOODO NAD OOOOO DO OOOONA DNO DUDUONU MI
164

Na osnovu člana 304. stav 1. tačka 24. a u vezi sa članom
308. st. 2. 13. Ustava Republike Bosne i Hercegovine i članom
151. Poslovnika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine -
Prečišćeni tekst, Skupština Republike Bosne i Hercegovine na
zajedničkoj sjednici održanoj 29. marta 1995. godine, razma-
trajući položaj. Bošnjaka - Muslimana u Srbiji i Crnoj Gori
posebno u Sandžaku, donijela je :

Predsjednik

rd FK MUrTi 3

dine

acija
ne u

ne u
elat-
roku
itjev
čnih

0 će

lagu
lana
lana

vlji-

he)

ike
ima
roj

Vi-
ata

)m
m

na

1,

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

DEKLARACIJU
O KRŠENJU LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
BOŠNJAKA - MUSLIMANA U SANDŽAKU I DRUGIM
DIJELOVIMA SRBIJE I CRNE GORE

Skupština Republike Bosne i Hercegovine sa zabrinutošću
ukazuje da se, uporedo sa srbijansko-crnogorskom agresijom
na Republiku Bosnu i Hercegovinu, vrši tortura i nasilje nad
Bošnjacima - Muslimanima u Sandžaku i drugim dijelovima
Srbije i Crne Gore. Brutalne povrede ljudskih prava i sloboda
koje provodi Srbija i Crna Gora eskalirale su u genocid na
Bošnjacima - Muslimanima u Sandžaku.

Sistematsko kršenje ljudskih prava i sloboda: masovna
hapšenja, otmice i ubistva, režirana politička suđenja, nasilne
mobilizacije, progoni i ctnička čišćenja naselja, pljačka imovi-
ne, nepoštivanje vjerskih sloboda, nepriznavanje nacionalnih i
vjerskih institucija Bošnjaka - Muslimana, zabrane političkog
organizovanja i djelovanja Bošnjaka - Muslimana, uskraćivanje
prava na rad i drugi vidovi ekonomske represije - imaju za cilj
uništenje nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta Bošnjaka

= Muslimana.

Krajnje ozbiljna situacija u Sandžaku otežava mirovne pro-
cese na prostoru bivše Jugoslavije i predstavlja prijetnju među-
narodnom miru i bezbjednosti. Ovakvim ponašanjem Srbija i
Crna Gora krše Povelju Organizacije ujedinjenih nacija i druge
medunarodne akte o ljudskim pravima i slobodama Organiza-
cije ujedinjenih nacija i Organizacije za evropsku sigurnost i
saradnju. .

I

Skupština Republike Bosne i Hercegovine zahtijeva od
Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Organi-
zacije za cvropsku sigurnost i saradnju, Evropske unije, Orga-
nizacije islamskih zemalja i Medunarodne konferencije o bivšoj
Jugoslaviji da odmah preduzmu odlučne mjere za zaštitu Boš-
njaka - Muslimana u Srbiji i Crnoj Gori.

Skupština RBiH zahtijeva da se problem Sandžaka i prob-
lem Bošnjaka u drugim dijelovima Srbije i Crne Gore odmah i
bezuslovno stavi na dnevni red Medunarodne konferencije o
bivšoj Jugoslaviji u Ženevi i pozovu zainteresirane strane da
nastave pregovore.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine će u svim prego-
Vorima vezanim za status Srba u Republici Bosni i Hercegovini
i status Bošnjaka u Sandžaku i drugim dijelovima Srbije i Crne
Gore zastupati stav da su eventualne specijalne veze bosanskih
Srbai Srbije moguće uz uvjetistih takvih veza izmedu Bošnjaka
u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u Sandžaku.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine apeluje da par-
lamenti i vlade Sjedinjenih Američkih Država, Ruske Federa-
cije, Savezne Republike Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i
Republike Francuske spriječe genocid nad Bošnjacima --Mu-
slimanima u Sandžaku.

Skupština Republike Bosne i Hercegovine predlaže parla-
mentima Republike Madarske, Republike Hrvatske, Republike
Albanije i drugih zemalja čiji dijelovi naroda i nacionalne
manjine žive u Srbiji i Črnoj Gori da preduzmu zajedničke
aktivnosti na zaštiti njihovih prava i sloboda.

Ne

Skupština Republike Bosne i Hercegovine ističe da će
nastaviti djelovanje u pravcu međusobnog priznanja bivših
Jugoslovenskih republika u njihovim međunarodnim granicama
Jer je to bitna pretpostavka za uspostavljanje mira na Balkanu.

Republika Bosna i Hercegovina zalagat će se za autonomiju

andžaka u skladu sa odgovarajućim aktima medunarodno,
Prava, koja će imati neophodne medunarodne garancije. Toje
Principijelno pitanje raspleta krize na prostorima bivše Jugo-
Slavije, jer niko nema prava da drugim narodima uskrati ono
Što traži za pripadnike vlastitog naroda.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 12 - Strana 317
Republika Bosna i Hercegovina, respektujući međunarod-
no pravo, pružat će podršku i pomoć Bošnjacima - Muslimani
ma koji su iz Srbije i Crne Gore izbjegli u treće zemlje, i
Insistirat će kod medunarodne zajednice na stvaranju uvjeta za
njihov povratak u svoje domove.
._ Skupština zahtjeva od nadležnih organa međunarodne za-
jednice da Bošnjaci - Muslimani koji su izbjegli iz Sandžaka i
drugih dijelova Srbije i Crne Gore, ma gdje se nalazili, imaju
isu tretman i ista prava kao i izbjeglice iz drugih dijelova bivše
Jugoslavije.

Mi

Sredstva javnog informisanja, naučne, obrazovne, kulturne
i druge institucije u Republici Bosni i Hercegovini pružat će
potrebnu podršku i pomoć u borbi za zaštitu ljudskih prava i
Sloboda i očuvanje nacionalnog identiteta Bošnjaka - Muslima-
na u Sandžaku i drugim dijelovima Srbije i Crne Gore.

Skupština će i dalje kontinuirano pratiti položaj Bošnjaka -
Muslimana u Sandžaku i drugim dijelovima Srbije i Crne Gore
i preuzimat će odgovarajuće mjere u skladu sa obavezama koje
Republika Bosna i Hercegovina ima prema pripadnicima
Bošnjačkog naroda u dijaspori.

IV

Deklaraciju dostaviti međunarodnim organizacijama i par-
lamentima država iz poglavlja I Deklaracije.

Ovu deklaraciju objaviti u "Službenom listu RBiH".

S broj 234 Predsjednik
29. marta 1995. godine Skupštine RBiH,
Sarajevo Miro Lazović, s. r.

DODOOOOONOOOOOOONUGOOOODONOOOUOOOOOOSONUNA NON NA NUVA Ma
165

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine.na prijedlog Vlade Republike Bosne i Her-

cegovine, donosi
UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O IZRUČENJU PO
MOLBI MEDUNARODNOG SUDA

1T- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom uređuje se postupak izručenja okrivljenih
osoba protiv kojih je pokrenut ili se vodi krivični postupak pred
Međunarodnim sudom za sudsko gonjenje osoba odgovornih
za ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava počin-
jene na teritoriji bivše Jugoslavije od 01. 01. 1991. godine (u
daljem tekstu: Medunarodni sud) za krivična djela predviđena
Statutom Medunarodnog suda.

Član 2.

Ako ovom uredbom neko pravilo postupka nije uređeno
shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o kri-
vičnom postupku ("Službeni list R. BiH", br. 2/92,9/92. 16/92)
i Zakona o primjeni Zakona o krivičnom postupku ("Službeni
list R BiH", br. 6/92 i 9/92),

Član 3.

Međunarodnom sudu izručiće se okrivljena osoba protiv
koje postoji osnovana sumnja daje nateritoriji Republike Bosne
i Hercegovine (u daljera tekstu: Republika) učinila krivično
djelo iz člana 1. ove uredbe, a koja se zatekne na teritoriji
Republike, bez obzira na njeno državljanstvo.

Član 4.

Izručenje se može dozvoliti na osnovu optužnice, naredbe
ili naloga za hapšenje predviđenih Statutom Međunarodnog
suda (u daljem tekstu: Statut) i Pravilima procedure i dokazi-
vanja usvojenim od međunarodnog suda 11. februara 1994.
godine (u daljem tekstu: Pravila).

Broj 12 - Strana 318 SLUŽBEN

Član 5.

___(I)U toku cijelog postupka izručcnja okrivljena osoba mora
imati branioca.
(2) Ako okrivljena osoba ne uzme branioca sud će ga
postaviti po službcnoj dužnosti.
Član 6.
Okrivljenom osobom u smislu ove uredbe smatra se:

_ 1) osoba protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila
krivično djclo prcdvideno u Statutu a protiv koje optužnica nije
potvrdcna od strance Medunarodnog suda;

2) osoba protiv koje je podignuta i potvrdcna optužnica od
stranc Medunarodnog suda;

3) osoba protiv koje se vodi krivični postupak pred sudom
u Rcpublici za krivično djelo koje je kažnjivo i po Zakonu
Rcpublikc i po Statutu;

4) osoba koja je pravomoćnom presudom suda u Republici
osudcna za krivično djelo koje je istovremeno kažnjivo po

zakonu Republike i po Statutu.

II - POSTUPAK IZRUČENJA
Prvostepeni postupak
Član 7.

(1) Postupak izručenja okrivljene osobe pokreće sc na

molbu tužioca, sudije ili Sudskog vijeća Medunarodnog suda.

(2) Molba za izručenje podnosi se diplomatskim putem.

(3) Uz molbu za izručenje prilažu se:

1) sredstva za utvrdivanje identiteta okrivljene osobe (tačan
opis, fotografija i sl.); :

2) optužnica, naredba ili nalog za hapšenje и kome treba да
је naznačcno ime i prezime osobe čije зе izručenje traži i ostali
podaci potrcbni za utvrdivanje njegovog idcntiteta, opis i naziv
krivičnog djela i dokazi za osnovanu sumnju.

(4) Molba za izručenje i prilozi ne moraju biti prevedeni na
bosanski odnosno hrvatski jezik.

Član 8.

Ministarstvo vanjskih poslova molbu za izručenje preko
Ministarstva pravde dostavlja nadležnom sudu.

Član 9.
O molbi za izručenje odlučuje Vrhovni sud Bosne i Негсе-
Bovinc (u daljem tekstu: Vrhovni sud) u vijeću sastavljenom od
trojice sudija ukoliko ovom uredbom nije drugačije odredeno.

Član 10.

Kad Medunarodni sud traži izručenje osobe iz člana 6.
tačka 4. ove uredbe, molba za izručenje mora pored dodataka
12 člana 7. ove uredbe da sadrži i posebne razloge predvidene
u članu 10. stav 2. Statuta zbog kojih se traži izručenje osobe
koja Je već pravomoćno osudena od suda u Republici za djela
prcdvidcna članom 1. ove uredbe.

Član 11.

U toku postupka za izručenje protiv okrivljene, osobe
odreduje sc pritvor (ckstradicioni pritvor). Ako okrivljeni nije
dostupan državnim organima Republike sud donosi naredbu o
izdavanju potjernice bez obzira da li su ispunjeni uvjeti za
izdavanje potjernice predviđeni zakonom o krivičnom postup-
ku.

Član 12.

(1) U hitnim slučajevima i kad postoji opasnost da će
okrivljcna osoba pobjeći ili da će se sakriti, Medunarodni sud
može tražiti privremeno pritvaranje okrivljene osobc 1 prije
dostavljanja molbe za izručenje koje će zatražiti redovnim
putem (privremeni ckstradicioni pritvor). Ovaj privremeni prit-
vor može trajati najduže 45 dana. .

(2) U molbi za privremeno pritvaranje navodi sc kojom
ispravom iz člana 7. ove uredbe raspolaže Medunarodni sudi
da će se izručenje okrivljene osobe zatražiti redovnim putem.

I LIST RBiH ___Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine
Molba treba da sadrži kratak opis djela uz navodenje mjesta i
vremena izvršenja, te tačne podatkć o osobi koju treba izručiti,
о njegovom državljanstvu, prebivalištu ili boravištu. А

(3) Privremeni pritvor će зе ukinuti ako molba za izručenje
nc bude dostavljena u roku od 30 dana od dana pritvaranja
okrivljene osobe.

Član 13.
(1) Rješenje iz čl. 11. i 12. ove uredbe donosi vijeće
Vrhovhog suda od trojice sudija.
(2) Protiv tog rješcnja dozvoljena je žalba u roku od 48 sati
od prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Član 14. j
(1) Stranke u postupku za izručenje su: rcpublički javni
tužilac i okrivljena osoba.
(2) Na strani javnog tužioca možc učestvovati tužilac
Medunarodnog suda ili osoba koju on ovlasti.

Član 15.

Ako molba za izručenje пе sadrži podatke iz čl. 7. i 10. ove
uredbe radi čega зе пе može odlučiti po molbi, Vrhovni sud će
prcko ministarstva pravde tražiti dopunu molbe od Medunarod-
nog suda.

Član 16.

(1) O molbi za izručenje sud odlučuje na pretresu.

(2) Pretres se odrcduje u roku koji ne može biti kraći od tri
ni duži od osam dana od dana prijema molbe za izručenje. Na
pretres se pozivaju stranke a uz poziv okrivljena osoba se
obavještava da može uzćti branioca te da će joj se u slučaju da
пе uzme branioca ili branilac пе pristupi pretresu postaviti
branilac po službenoj dužnosti.

(3) Branilac može radi upoznavanja sa molbomza izručenje
tražiti odlaganje pretresa, u kom će slučaju sud pretres zakazati
najkasnije u roku od tri dana od dana odlaganja pretresa.

Član 17.
Izručenje se može dozvoliti u odsutnosti okrivljene osobe

pod uvjetima predvidenim u članu 300. Zakona o krivičnom
postupku.
Član 18.
Raspravljanje na pretresu ograničiće se na raspravljanje o
tomc da li je okrivljena osoba ona iz molbe za izručenje i da li

se molba za izručenje odnosi na krivično djelo predviđeno
članom 1. ove uredbe.

Član 19.

(1) U slučaju da se istovremeno sa vodenjem postupka za
izručenje protiv iste okrivljene osobe vodi jedan ili više kri-
vičnih postupaka u Republici, Vrhovni sud će rješenjem prcki-
nuti krivični postupak u tim predmetima za krivična djela iz
člana 1. ove uredbe.

(2) Ako izručenje nc bude dozvoljeno Vrhovni sud će o
tome obavijestiti sud pred kojim se taj postupak vodi. Prekinuti
postupak će se nastaviti.

Član 20.

Ako vijeće Vrhovnog suda iz člana 9. ove uredbe nade da
nisu ispunjene pretpostavke za izručenje okrivljene osobe pred-
videne ovom uredbom, rješenjem će odbiti molbu, a ako utvrdi
da su te pretpostavke ispunjene, donijet će rješenje o izručenju
okrivljene osobe.

Član 21.

(1) Ako se traži izručenje osobe koja je presudom na-
dležnog suda u Republici pravomoćno osudena za krivično
djelo koje sadrži obilježje krivičnih djela predviđenih članom
1. ove uredbe, izručenje se može dozvoliti bez obzira na visinu
izrečene kazne.

(2) Vrhovni sud o izručenju iz stava 1. Ovog člana odlučuje
u vijeću od pet sudija. Pri odlučivanju o izručenju, Vrhovni sud
se rukovodi razlozima pravičnosti.

)

|

iz!

izr
su.

rjc
051
vid

urc

Po:

ше
sluč
оус

Vrh
Ш-

unu
star
don
urcc

djel.
Med
sa р

mu ]
od6
Med
doka
pred
okor

blizi
dana
Visin
sudu

(
snagi

odine
ne

jesta i
učiti,

ičenje
iranja

vijeće

8 sati

javni

ižilac

. Ove
udće
arod-

d tri
:. Na
a se
ju da
taviti

senje
azati

sobe
nom

je 0
dali
leno

a za
kri-
eki-
a iz

se 0
nuti

s da
red-
yrdi
nju

na-
čno
om
inu

uje
sud

—_— = j
Ka a
ik da meda Ta Sea

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

=, Član 22.

(1)'U slučaju da vijeće Vrhovnog suda iz člana 21. stav 2.
ove uredbe donese rješenje o izručenju osobe kojoj je izrečena
smrtna kazna, odložiće se izvršenje te kazne.

(2) Ukoliko osuđena osoba izdržava kaznu zatvora kao i u
slučaju iz stava 1. ovog člana, ta osoba će ostati na izdržavanju
kazne sve dok'na način propisan ovom uredbom ne bude
izručena Međunarodnom sudu kada će vijeće Vrhovnog suda
iz člana 21. stav 2. ove uredbe donijeti rješenje o prekidu daljeg
izvršenja kazne.

: Član 23.

Protiv. rješenja kojim se dozvoljava ili odbija izručenje,
može se izjaviti žalba u roku od tri dana od dana prijema
rješenja. =

Član 24.

(1) Pismeno izrađeno rješenje doneseno u postupku
izručenja, sadrži uvod, izreku i obrazloženje.

(2) Izreka rješenja sadrži podatke o okrivljenoj osobi i
odluku kojom se dozvoljava izručenje ili kojom se odbija
izručenje okrivljene osobe.

(3) U obrazloženju rješenja kojim se dozvoljava izručenje
sud će iznijeti razloge na osnovu kojih smatra da su ispunjeni
uvjeti za izručenje predviđeni ovom uredbom, a u obrazloženju
rješenja kojim se odbija izručenje po molbi iznijeće razloge na
osnovu kojih smatra da nisu ispunjeni uvjeti za izručenje pred-
videni ovom uredbom.

Član 25.

U obrazloženju rješenja o izručenju osoba iz člana 21. ove
uredbe Vrhovni sud će navesti razloge pravičnosti kojima se
rukovodio pri donošenju takve odluke

Postupak po žalbi

Član 26.

U postupku po žalbi protiv rješenja vijeća iz člana 8. ove
uredbe odlučuje Vrhovni sud u vijeću od pet sudija, osim u
slučaju kada odlučuje po žalbi protiv rješenja vijeća iz člana 21.
ove uredbe.

Član 27.

U postupku po žalbi protiv rješenja iz člana 21. ove uredbe,
Vrhovni sud odlučuje na općoj sjednici.

III - PREDAJA OSOBA I PREDMETA

Član 28.
Pravomoćno rješenje o izručenju izvršava Ministarstvo
unutrašnjih poslova po pravilima koja zajednički donesu mini-
Star unutrašnjih poslova.i ministar pravde. Ova pravila će se

donijeti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove
uredbe.

Član 29.
(1)Predmeti na kojima ili pomoću kojih je učinjeno krivično
ljelo ili predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz a zatraži ih
Medunarodni sud, bit će predati Međunarodnom sudu u skladu
Sa pravilima iz člana 28. ove uredbe.

(2) Vlasniku predmeta iz stava 1. ovog člana u slučaju da
mu predmeti budu vraćeni oštećeni ili nebudu wračeni u roku
od 60 dana od od dana pravomoćnog okončanja postupka pred

edunarodnim sudom u kojem je taj predmet korišten kao
dokaz, obeštetiće Republika. Zahtjev za naknadu štete vlasnik
predmeta može podnijeti u roku od tri godine po pravomoćnom
okončanju postupka pred Međunarodnim sudom.

(3) Zahtjev iz stava 2. ovog člana podnosi se putem Repu-
bličkog javnog pravobranilaštva. Ako stranke u roku od 30
dana po podnošenju zahtjeva ne postignu sporazum o obimu i
vi štete, vlasnik može podnijeti tužbu nadležnom redovnom
sudu: oa

(4) Sporazum zaključen na osnovu stava 3. ovog člana ima
snagu izvršne isprave.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 12 - Strana 319

IV - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 30.
Vrhovni sud dužan je da putem Ministarstva pravde odmah
obavijesti Medunarodni sud opravomoćnosti rješenja o dozvoli
ručenja, odbijanju izručenja i svakoj drugoj činjenici koja
onemogućava udovoljenju molbi Međunarodnog suda.

Član 31.
(o) izvršenju pravomoćnog rješenja ministar unutrašnjih
poslova dužan je u roku 24 sata obavijestiti Vrhovni sud.

Član 32.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
PR broj 1786/95
6. aprila 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DODDOOODODOOOOAOOOOOOOOO NO ONO OUOOODOOnananananananao ma
166
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 61. Zakona 0 obrazo-
vanju i radu okruga ("Službeni list RBiH", br. 12/92, 14792.
18/92, 21/92, 3/93, 22/93, 13/94 i 9/95), na prijedlog Pred-
sjedništva okruga Banjaluka, Predsjedništvo Republike Bosne
i Hercegovine, na sjednici od 6. aprila 1995. godine, donosi

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I
ČLANOVA RATNOG PREDSJEDNIŠTVA SKUPŠTINE
OPŠTINE BANJALUKA

I

Razrješava se dužnosti predsjednika Ratnog predsjedništva
Skupštine opštine Banjaluka IBRAHIM ROBOVIĆ, radi odla-
ska na drugu dužnost.

Predsjednik

JI
Razrješavaju se dužnosti članova Ratnog predsjedništva
Skupštine opštine Banjaluka GUŠIĆ MINKA, HABUL RA-
SIM, ARNAUTOVIĆ SANDRA i KONOVSKI TOMISLAV,
radi neaktivnosti i samovoljnog odlaska u inostranstvo.
NI
Za predsjednika Ratnog predsjedništva Skupštine opštine
Banjaluka imenuje se NOVALIJA AMIR.
IV

Za članove Ratnog predsjedništva Skupštine opštine Ban-
jaluka imenuju se:

1. GUNIĆ KEMAL

. MUFTIĆ SUAD

. BEGOVIĆ SAFEDIN

. DELIĆ DŽEVAD
HODŽIĆ ABID

- MUHEDINOVIĆ MIDHAT
. HAJRULAHOVIĆ SUAD
. KALKAN RASIM

. FAZLIĆ EMIR

10. DŽONLIĆ AMIR

11. ŠARIĆ IMRAN

12. ROBOVIĆ IBRAHIM.

V
Ova odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

OGIOANnPBRLUN

Broj 02-111-180/95
6. aprila 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

Broj 12 - Strana 320 SLUŽBENI

LIST RBiH Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

167

" Na osnovu člana 8. stav 1. alineja 2. Zakona o odbrani
("Službeni list RBiH", br. 4/92, 9/92, 19/92, 11/93, 17/93,
6/94, 13/94, 4/95, 7/95 i 9/95), Predsjedništvo Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici od 06. aprila 1995. godine,

donijelo je
; SMJERNICE
ZA OBUKU CIVILNIH STRUKTURA U BOSNI I
HERCEGOVINI ZA ODBRANU

Aktuelna vojno-politička situacija u Republici Bosni i Her-
cegovini i nametnuti rat ima za posljedicu stalno jačanje uloge
vojnog faktora na ovim prostorima. Takvo stanje i nezaintere-
siranost medunarodne zajednice da efikasnom akcijom okonča
agresiju na RBiH i krvavi rat protiy građana naše domovine i
svega što predstavlja civilizacijska ostvarenja, upućuje na neo-
phodnost daleko većeg okretanja sebi i preduzimanju svih
dozvoljenih postupaka u odbrani zemlje i naroda.

U cilju jačanja odbrambene sposobnosti naše zemlje, pored
jačanja oružanih snaga neophodno je osigurati plansko i konti-
nuirano obučavanje i osposobljavanje struktura van oružanih
snaga, njihovo materijalno. opremanje, te visok stepen
obučenosti i osposobljenosti za efikasno djelovanje i u najtežim
ratnim situacijama. Obukom je neophodno postići potpuno
jedinstvo i opredjeljenost za Bosnu i Hercegovinu, kao demo-

_ kratsku zajednicu ravnopravnih građana i naroda.

Takav stepen jedinstva i obučenosti za odbranu moguće je
postići planskim i kvalitetnim obučavanjem civilnih struktura
društva uz puno angažiranje i odgovornost svih subjekata i
rukovodećih činilaca u zemlji.

Sprovodenje obuke za odbranu, odvijaće se u ratnim uvje-
tima, uz ogromne materijalne, kadrovske i druge probleme. To
nameće potrebu i zahtjev da se uz sve restrikcije, uz racionalno
ulaganje i dobru organizaciju i plansko korištenje potencijala
osigura visok stepen osposobljenosti društva da se odupre
kontinuiranim pokušajima uništenja na. uda i države BiH.

I. U cilju provodenja što boljih priprema cjelokupnog
sistema odbrane za pružanje otpora agresiji i oslobađanja Re-
publike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: RBiH) neophod-
no je da se i civilne strukture društva osposobe:

- za brzo i uspješno funkcioniranje u svim ratnim prilikama
ida se pripreme za dugotrajan rat i otpor svim raspoloživim
sredstvima;

- za uspješno djelovanje u uvjetima primjene hemijskih
sredstava;

- za brzo prilagođavanje novonastalim situacijama i za
suprotstavljanje svim vrstama iznenadenja;

7 za djelovanje na privremeno okupiranim teritorijama;

- za uspješnu suradnju sa oružanim snagama, posebno u
pogledu obezbjedenja potreba za oružanu borbu;

7 za zadatke prepoznavanja i suprotstavljanja oblicima spe-
cijalnog rata.

Pored stručnog osposobljavanja i praktičnog uvježbavanja
za djelovanje u ratu razvijati bosansko-hercegovački patrioti-
zam, polazeći od trajnog opredjeljenja da se u odbrani zemlje
oslanjamo prvenstveno na vlastite snage, stručno osposobljene
i uvježbane, za očuvanje slobode, nezavisnosti i cjelovitosti
RBiH.

U cilju realizacije praktične osposobljenosti za odbranu
struktura van oružanih snaga neophodno je ostvariti neprekidnu
suradnju sa jedinicama i komandama oružanih snaga RBiH,
naročito kada je riječ o zajedničkom uvježbavanju i korištenju
sredstava za očiglednu i praktičnu obuku, poligona i drugih
objekata za obuku. i

Obučavanje i osposobljavanje za odbranu izvoditi prema

postojećim uvjetima, zbog čega postavljati kriterije i zahtjeve
koji će to i obezbijediti. Pri tome, proces obučavanja prila-
godavati specifičnostima i uvjetima (Općina i okruga, stepenu
ugroženosti od ratnih dejstava i drugim uvjetima i mogućnosti-

ma.

U skladu sa potrebama za odbranu zemlje, intenzivirati
nančno istraživački rad iz ove oblasti. i ALET

2. U obučavanju i uvježbavanju za odbranu uključuju se:
kadrovi koji rade na stručnim poslovima u državnim organima,
preduzećima i drugim pravnim licima; stanovništvo; nastavnici
odbrane; pripadnici jedinica veza rukovođenja i KZ; štabovi,
jedinice i povjerenici civilne zaštite; pripadnici službe osma-
tranja i obavještavanja; školska, vanškolska i studentska omla-
dina. Obučavanjem i uvježbavanjem obezbijediti da politički i
ekonomski sistem zemlje funkcionira u svim uvjetima.

3. Obučavanje kadrova državnih organa, preduzeća i dryu-
gih pravnih lica ima poseban značaj za uspješno djelovanje svih
struktura sistema odbrane naše države. Radi toga je potrebno
obezbijediti njihovo obučavanje na svim nivoima. Obučavanje
kadrova obezbijediti preko kurseva, seminara i kroz praktično
učešće na pokaznim vježbama. Obučavanje sprovoditi u centru
za obuku, koji formirati pri Ministarstvu odbrane, kao iRNC
koji postoje pri komandama korpusa Armije RBiH.

Cilj obučavanja kadrova za odbranu jeste njihovo osposo-
bljavanje za izvršavanje odbrambenih zadataka i priprema u
ratu.

Ministarstvo odbrane RBiH, u suradnji sa drugim na-
dležnim republičkim organima nosilac je planiranja i spro-
vodenja obučavanja kadrova iz državnih organa, preduzeća i
drugih pravnih lica; rukovodećih kadrova okruga i općina
direktora i članova poslovodnih organa iz organizacija od
posebnog značaja za odbranu zemlje. ;

Jedinstvene planove i programe obučavanja kadrova za
odbranu utvrđuje Ministarstvo odbrane RBiH. Ovim planovi-
ma i programima precizirati ciljeve i zahtjeve obučavanja,
njegove sadržaje, način sprovodenja i odgovarajuće kriterije za
izbor kadrova za pojedine kurseve, seminare i oblike školovan-
ja i stručnog usavršavanja. —,

4. Obučavanjem građana za odbranu i zaštitu postići da
svaki gradanin bude osposobljen i uvježban da uspješno
izvršava sve zadatke zaštite i spasavanja. prilikom ratnih dej-
stava, elementarnih nepogoda i drugih nesreća, kod pružanja
lične i kolektivne, radiološko-hemijske i biološke zaštite, za
pružanje svih oblika oružanog i neoružanog otpora, kao i za
izvršavanje zadataka predvidenih odgovarajućim planovima.

Obučavanjem i uvježbavanjem gradana za odbranu obezbi-
jediti:

- uvjerenje da je narod nepobjediv i da, i pored kontinuira-
nog genocida koji se nad njim vrši, ima sposobnost da se
uspješno suprotstavi svakom agresoru, što dokazuje u tekućem
odbrambenom oslobodilačkom ratu;

- uspješnu suradnju i podršku oružanim snagama, civilnoj
zaštiti, službi osmatranja i obavještavanja i drugim strukturama
i subjektima odbrane u oružanoj borbi, neoružanom otporu i
drugim oblicima suprotstavljanja agresoru;

- aktivno učešće na uređenju teritorije i zaprečavanju u
suradnji sa jedinicama oružanih snaga na terenu;

- posebnu pažnju treba posvetiti izboru kadrova za izvođen-
je obuke stanovništva, oblicima i metodama njihovog
obučavanja, materijalnom obezbjeđenju i drugim pitanjima.
S. Funkcioniranje sistema veza i kriptozaštite u ratu je od
izuzetnog značaja, što zahtjeva visok stepen obučenosti i uv-
ježbanosti pripadnika tog sistema.

Cilj obuke pripadnika veze i KZ je da se stručno i organi-
zacijski osposobe za uspostavljanje i održavanje svih vrsta veza
za potrebe rukovođenja državnih organa i kriptozaštitu svih
vrsta informacija. Radi toga, obezbijediti visok stepen
obučenosti u rukovanju sredstvima veze i osposobljenost za
brzu i efikasnu Organizaciju, uspostavljanje i održavanje veza
rukovođenja i KZ-e.

6. Obučavanjem štabova, jedinica i povjerenika civilne
zaštite postići visok stepen poznavanja sredstava i opreme za
zaštitu i spasavanje i visok stepen obučenosti i uvježbanosti za
djelovanje u ratu kao i pri otklanjanju posljedica elementarnih
nepogoda i drugih nesreća većih razmjera.

nes

Odine
se
Virati

ju se:
nima,
Ivnici
bovi,
)sma-
omla-
ički i

i dru-
2 svih
'ebno
vanje
tično
entru
RNC

90S0-
ma u

1 na-
Spro-
eća i
ćina.
a od
'a za
NoVI-
anja,
jeza
)van-

i da
ešno
dej-
sanja
2, Za
iza
na.
zzbi-

uira-
a se
(ćem

ilnoj
ama
TU i

ju u

đen-
)VOg
a.

e od
uv-

ani-
/eza
svih
pen
t za
Jeza

ilne

e za
i za
rnih

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine

Jedinice civilne zaštite opće namjene po mjesnim zajedni-
cama i preduzećima obučiti i osposobiti za raščišćavanje ruševi-
na, gašenje i lokaliziranje požara, pružanje prve pomoći,
zaštitu životinja i namirnica, bilja i biljnih proizvoda, dekonta-
minaciju i asanaciju terena i za druge oblike zaštitei spasavanja.

Pored toga, ove jedinice obučiti da, samostalno ili kao

ispomoć stanovništvu i službama, profesionalno usmjerenim u
tim oblastima: učestvuju u razvoju kućne radinosti (mini farme,
radione, mini hidroelektrane itd.), obavljaju jednostavnije po-
slove iz oblasti građevinarstva; preraduju, saniraju iuništavaju
otpad; preraduju vodu za piće; izraduju posude za snabdijevan-
je; koriste prirodne resurse (cementare, ciglane i dr.); obezb-
jeduju objekte od vitalnog značaja za stanovništvo (izvori pijaće
vode, trafo stanice i dr.); dobijaju i preraduju zdravu hranu i
vrše druge poslove koji su od neposrednog životnog interesa
za stanovništvo.

Specijalizirane jedinice civilne zaštite obučiti i osposobiti
za izvršenje zadataka iz njihove specijalnosti, tako da sa uspje-
hom mogu izvršavati zadatke zaštite i spasavanja u najsloženi-
jim ratnim situacijama, elementarnim nepogodama i drugim
nesrećama, samostalno i kao združeni sastavi.

Štabove civilne zaštite, kao operativno-stručne organe za
rukovođenje akcijama zaštite i spasavanja, obučiti i uvježbati
za uspješno praćenje situacije, usmjeravanje i rukovođenje
akcijama spasavanja i zaštite stanovništva i materijalnih doba-
ra, kao i za ostvarivanje uspješne suradnje sa drugim struktu-
rama koje učestvuju u zaštiti i spasavanju. Pored toga, štabove
civilne zaštite treba osposobiti za procjenjivanje ratnih razaran-

ja, elementarnih i drugih nesreća, razradu planova upotrebe
jedinica civilne:zaštite i za neposredno rukovođenje i usmjera-
vanjejedinica civilne zaštite na konkretnim zadacima na terenu.

Povjerenike civilne zaštite osposobiti za pripremanje sta-
novništva za ličnu i uzajamnu zaštitu i za rukovođenje akcijama
zaštite i spasavanja, korištenje skloništa i zaklona i za zadatke
zaštite imovine od nasrtaja kriminalaca i ratnih profitera i
uvezivanja ovih zadataka sa organima Ministarstva unutarnjih
poslova. ;

Komunalna i druga preduzeća koja se uključuju u akcije
zaštite i spasavanja, obučiti i uvježbati da mogu uspješno
izvršavati zadatke iz oblasti komunalnih djelatnosti, u
raščišćavanju ruševina, održavanju komunikacija i slično.

Jedinstvenim planovima i programima potpunije utvrditi
programske sadržaje, načine sprovođenja obučavanja, kriterije
i zahtjeve za vrhunskim obučavanjem pripadnika civilne zašti-
te.

7. Kadrove i pripadnike službe osmatranja i obavještavanja
tako obučiti da se obezbijedi pravovremeno otkrivanje svih
Vrsta opasnosti i blagovremeno uzbunjivanje radi preduzimanja
zaštitnih i drugih mjera u gradovima i drugim naseljima.

Jedinstvenim planovima i programima precizirati tematske

sadržaje, načine sprovodenja obučavanja i posebno kriterije i
Zahtjeve u osposobljavanju kadrova i pripadnika službe osma-
tranja i obavještavanja, usklađeno sa osmatračko-izvidačkim
službama u jedinicama oružanih snaga, koje čine jedinstven
sistem osmatranja i obaviještavanja u RBiH.
. 8. Osnovni cilj obučavanja omladine za odbranu je stvaran-
Je spoznaje o trajnim vrijednostima naše domovine i potrebu
očuvanja tih vrijednosti i RBiH kao zajednice ravnopravnih
naroda i gradana.

Obučavanjem postići:

a) kod učenika osnovnih škola - da se obuče u duhu
patriotizma i humanizma - vjekovnih tradicija naroda BiH; da
usvoje neophodna saznanja o agresiji na RBiH, kao i o ratnim
zločinima počinjenim do sada, te učenike osposobiti za pružan-
JE neoružanog otpora agresoru i pripremiti ih na moguće ele-
mente oružanog otpora agresoru;

b) kod učenika gimnazija i drugih srednjih škola - da
Spoznaju sve oblike i načine ugrožavanja naše države i naroda
i da se pripreme za uključivanje u sve oblike zaštite, oružanog

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 12 - Strana 321

1ncoružanog suprotstavljanja agresoru, u civilnu zaštitu i druge
oblike borbe 1 otpora. Praktično ih osposobiti da pravilno i
umiješno rukuju osnovnim pješadijskim naoružanjem i minsko-
eksplozivnim sredstvima, sredstvima lične zaštite od dejstava
nuklearno-hemijsko-biološkog oružja, za izvršenje zadataka u
jedinicama civilne zaštite opće namjene, specijaliziranim jedi-
nicama civilne zaštite, službi osmatranja i obavještavanja, te da
Se upoznaju i osposobe za Suprotstavljanje djelovanjima nepri-
jateljskih obavještajnih i propagandnih uticaja;

c) kod studentske omladine - da se, u skladu sa profesional-
nom orjentacijom, kroz stručna kursiranja osposobe za
izvršavanje poslova odbrane i zaštit

JE Pi a C 1 zaštite u državnim organima,
preduzećima i drugim pravnim licima.

Težište vaspitanja i obučavanja omladine za odbranu u
skladu sa dosadašnjim ratnim iskustvima sprovoditi u okviru
postojećeg obrazovnog sistema, i to:

- prema jedinstvenim i zajedničkim planovim:
ma za nastavne predmete iz oblasti odbrane, k
na nivou Ministarstva odbrane, Mini,
ke, kulture i sporta i Univerziteta;

- izučavanjem sadržaja posebno značajnih za odbranu i
zaštitu, koji se realiziraju kroz programe drugih predmeta, a
utvrđuju ih nadležni organi za obrazovanje u suradnji sa Mini-
starstvom odbrane i Ministarstvom unutarnjih poslova;

- kroz sadržaje značajne za odbranu ugradene u vannastav-
ne i druge aktivnosti.

Omladinu, koja ne pohada srednje škole, odgajati i
obučavati za odbranu i zaštitu po posebnom programu sa
težištem na praktičnom osposobljavanju za uključivanje u
oružanu borbu, kroz obuku u centrima za obuku, metodom
zborovanja, logorovanja i slično.

Postojeći sistem odgoja, obučavanja i pripremanja omladi-
ne za odbranu dograditi i unaprijediti u skladu sa novonastalom
situacijom i iskustvom u vođenju odbrambenog rata u RBiH sa
težištem na praktičnoj obuci uz ukupno unapređenje i podizanje
kvaliteta odgojno-obrazovnog rada.

U tom cilju je potrebno:

a) da Ministarstvo odbrane predloži da se u nastavne pro-
grame iz predmeta odbrane, koji se realiziraju u osnovnim i
srednjim školama ugrade odgovarajući programski sadržaji iz
domena razumijevanja i shvatanja najnovijih dogadanja na
prostorima bivše Jugoslavije, agresije na suverenu RBiH,
vodenje genocidnog rata na ovim prostorima, kao i historijsku
pozadinu svih ovih dogadanja sa ciljem jačanja moralne snage
naše mlade generacije. Omladinu obučiti da Je oslonac u sop-_.
stvenim snagama jedina garancija slobode i nezavisnosti, jer se
i sada pokazalo da se jedan narod onoliko respektuje, koliko je
sposoban da se odbrani od svih nasrtaja; —;

b) dograditi sadržaje značajne za odbranu koji se realiziraju
kroz programe drugih predmeta u školama i na fakultetima, i
to: izvršiti analizu dosadašnjeg rada i u skladu sa potrebama
inovirati postojeće i programirati nove sadržaje; pristupiti izra-
di nove udžbeničke literature i stvaranju materijalne baze za
realizaciju ovih sadržaja; intenzivirati održavanje kurseva i
seminara za osposobljavanje nastavnika svih predmeta sa
ugrađenim odbrambenim i zaštitnim sadržajima.

9. Dosadašnje iskustvo u vođenju oslobodilačkog rata uka-
zuje na neadekvatan broj uključenih žena u oružanu borbu.

U cilju većeg uključivanja žena u oružane snage potrebno
je intenzivirati aktivnosti na njihovoj pripremi, brojnijem
učešću, te rasporedivanju na mjesta koja odgovaraju njihovim
stručnim i psihofizičkim sposobnostima.

10. Pripremanje i osposobljavanje privrednih i društvenih
djelatnosti za uspješno djelovanje u ratu je od posebnog
značaja. To proizilazi iz složenosti funkcioniranja ovih djelat-
nosti u ratu, s jedne strane, i njihovog značaja za odbranu, s
druge strane. Zbog toga, kroz osposobljavanje kadrova u tim

a i programi-
OJi se utvrđuju
starstva obrazovanja, nau-

djelatnostima u potpunosti sagledati uvjete u kojima te djelat-
nosti djeluju u ratu i za te uvjete obezbijediti adekvatnu

Broj 12 - Strana 322

SLUŽBENI LIST RBiH

: Ponedjeljak, 10. aprila:1995. godine

obučenost i uvježbanost kadrova i radnika u ovim djelatnosti-
ma. Težište usmjeriti na praktičnim oblicima i uvježbavanja za
najsloženije ratne uvjete i za prilagodavanje djelovanja u uvje-
tima kada dode do narušavanja postojećeg sistema i utvrdene
Organizacije rada pojedinih djelatnosti i njihovih organa.

Ministarstvo odbrane je dužno sagledati dosadašnje stanje
u ovoj oblasti i sačiniti konkretne zadatke, koje treba poduzeti
na ovom planu.

11. S obzirom da su dijelovi RBiH privremeno okupirani,
a daje tendencija naše borbe u njihovom oslobađanju i stavljan-
ju pod jurisdikciju legalnih organa vlasti; u tu svrhu je neophod-
no organizirati obučavanje i osposobljavanje ' ratnih
predsjedništava i drugih organa privremeno okupiranih općina.

Cilj obučavanja i osposobljavanja ovih organa je da mogu

uspješno i u što kraćem roku organizirati i uspostaviti civilnu
vlast na novooslobodenim teritorijama i pružanju potrebne
pomoći oružanim snagama na frontu.
12. Iskustva u ratu, stečena u odbrani naseljenih mjesta i
gradova nameću potrebu pripremanja za odbranu svih struktura
u tim sredinama. Poučeni dosadašnjim iskustvom, nameće se
potreba i zahtjev da se, pored prilagodavanja infrastrukture
gradova za odbranu, posebna pažnja posveti izgradnji skloništa
i drugih fortifikacijskih objekata i putnih komunikacija.

U tom cilju, u procesu obučavanja i osposobljavanja za
odbranu gradova moraju se angažirati svi organi i organizacije
i mora se obezbijediti zajedničko praktično uvježbavanje svih
subjekata, a posebno obezbjedivanje sadejstva civilnih struktu-
ra i jedinica oružanih snaga.

13. U sredinama gdje to ratni uvjeti dozvoljavaju, a u cilju
praktičnog uvježbavanja svih struktura sistema odbrane u ratu
i neposrednoj ratnoj opasnosti, u saradnji sa oružanim snagama
RBiH društveno-političke zajednice, preduzeća i druga pravna
lica će organizirati i izvoditi praktične vježbe radi provjere
stanja pripremljenosti i radi uvježbavanja za djelovanje u
određenim ratnim uvjetima.

Cilj izvodenja praktičnih vježbi treba da bude dogradnja i
provjera odgovarajućih planova radi uspješnog suprotstavljan-
ja agresorskim napadima. U izvodenju praktičnih vježbi obez-
bijediti postupnost u njihovom izvodenju. Prije zajedničkih
Vježbi svih struktura sprovoditi uvježbavanje po organima i
granama djelatnosti, kako bi se obezbijedili svi preduvjeti za
uspješno učešće na zajedničkim vježbama.

Radi obezbjedenja jedinstvene metodologije, pripreme i
izvođenja vježbi i jedinstvenih kriterija i zahtjeva u njihovom
sprovodenju, Ministarstvo odbrane će u suradnji sa nadležnim
organima društveno-političkih zajednica i Armije RBiH pripre-
mili uputstvo za pripremanje i provođenje praktičnih vježbi u
RBiH.

14. S obzirom na složenost, vrstu obuke i načine njenog
sprovodenja, formiranje i stavljanje u funkciju Državnog centra
za obuku kadrova ima izuzetan značaj. Radi toga, u granicama
mogućnosti, Ministarstvo odbrane će obezbijediti stavljanje u
funkciju Državnog centra za obučavanje civilnih struktura za
odbranu, sa sjedištem u Sarajevu. Centar organizirati da fun-
keionira kao zajednička nastavna ustanova za obuku kadrova
civilne zaštite, veza rukovodenja i KZ-e, službe osmatranja i
obavještavanja, privrednih i društvenih djelatnosti, organa
uprave općina, okruga, Grada, Republike i drugih kadrova,
čime se obezbjeđuje racionalno ulaganje i jedinstveno funkcio-
niranje ove značajne ustanove. Pored Državnog centra, kao
organizacione jedinice Ministarstva odbrane, a zbog racional-
nosti poslovanja, obuku po okruzima realizirati u suradnji sa
regrutno-nastavnim centrima (u daljem tekstu: RNC) korpusa

Armije RBiH.

U cilju obezbjedenja uspješnog funkcioniranja Državnog
centra za obuku i suradnje sa RNC korpusa Armije RBiH,
Ministarstvo odbrane će u suradnji sa nadležnim organima
Generalštaba utvrditi uvjete 1 način korištenja RNC, kao i
izuzimanje imajućih nastavnih i drugih sredstava neophodnih

za obuku civilnih struktura.

15. Radi ostvarivanja jedinstva svih subjekata obučavanja ,
u RBiH, gdje je to moguće, a ujedno metodički i ekonoms
opravdano, organizirati i obezbijediti zajedničku izradu i izda-
vanje stručne U terature -Drižučnika) nastavnih filmova 'kaosi
drugih očiglednih nastavnih sredstava iliterature za obu
za odbranu. NESTO .
U tom cilju Ministarstvo odbrane će izvršiti analizu dosa-
dašnjih iskustava, postojeće ; nastavne materijalne baze
oružanih snaga i drugih struktura društva'i utyrditi načine
rješavanja problema u ovoj oblasti. £ Pi sm
16. U skladu sa zakonom neophodno je što prije donijeti
jedinstvene planove i programe obučavanja civilnih struktura

av anje

za odbranu. Pri tome posebnu pažnju posvetiti što potpunijem .

definiranju ciljeva, zadataka i zahtjeva u obučavanju, izboru
tematskih cjelina, sadržaja i metoda u organiziranju sprovođen-
ja obučavanja svih struktura u sistemu odbrane.

U tim planovima i programima jedinstveno regulirati pitan-
ja i rješenja za uspješno sprovođenje obučavanja za odbranu,
a posebno u pogledu utvrdivanja tematskih sadržaja i literature,
praćenja i ocjenjivanja. obučavanja, te analize i materijalnog
obezbjedenja obuke. Uvažavajući sve objektivne poteškoće,
neophodno je jedinstvene planove i programe obučavanja za
odbranu utvrditi najkasnije 60 dana od dana donošenja ovih
smjernica, a izvedbene planove i programe na nivou općina i
okruga u roku od 30 dana od donošenja jedinstvenih planova i
programa obučavanja civilnih struktura za odbranu.

17. Financiranje obaveza koje proizilaze iz Smjernica je u.
većini riješeno postojećim Zakonom o odbrani.

Pitanja opremanja kabineta i vježbališta reguliraće Mini-
starstvo odbrane uz korištenje raspoloživih nastavnih i drugih
sredstava koje posjeduje Armija RBiH, koja je također dužna
da pruži odgovarajuću materijalnu i stručnu pomoć u realizaciji
zadataka obučavanja i osposobljavanja za odbranu civilnih
struktura.

18. U procesu obučavanja i osposobljavanja za odbranu
jedno od značajnih pitanja je i reguliranje obaveza republičkih,
okružnih, gradskih i općinskih organa. U tom pogledu, obez-
bijediti da:

a) Ministarstvo odbrane, saglasno svojim nadležnostima,
pravima i obavezama koje proizilaze iz zakona i ovih smjerni-
ca, utvrđuje planove i programe obučavanja i osposobljavanja
za odbranu, usmjerava i obezbjeduje kvalitet, usklađenost i
racionalnost svih programa i oblika obuke u skladu sa potreba-
ma i zadacima odbrane; vrši periodične analize i ocjenu
obučavanja za svaku godinu i utvrđuje mjere za unapređenje
tog stanja; izraduje i koordinira izradu stručne literature i
nastavnih filmova; vrši inspekcijski nadzor nad realiziranjem
obuke i razriješava druga pitanja vezana za obučavanje za
odbranu; ;

b) sekretarijati odbrane i odjeljenja odbrane po općinama,
u skladu sa jedinstvenim planovima i programima obučavanja,
koje donosi Ministarstvo odbrane, organiziraju i sprovode
obučavanje, prate i ocjenjuju postignute rezultate i poduzimaju
mjere da se obučavanje za odbranu uskladi sa realnim mo-
gućnostima, potrebama i zahtjevima ratnog stanja i neposredne
ratne opasnosti; '

e) društveno-političke zajednice u skladu sa Ustavom i
Zakonom o odbrani RBiH putem svojih organa su dužne da
osiguraju uvjete za organiziranje i sprovođenje svih oblika
obučavanja i osposobljavanja civilnih struktura za odbranu
zemlje.

19. Ministarstvo odbrane će se starati o sprovođenju ovih
Smjernica i poduzimati zakonom predviđene mjere za organi-
ziranje 1 sprovodenje obuke za odbranu u skladu sa ovim
smjernicama. "bine

20. Ove smjernice stupaju na snagu javljivanja
"Službenom listu RBIH Su danom objavljivanja u

PR broj 1787/95 Predsjednik
6. aprila/travnja 1995. g.. Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

snag
Drža

Odine
—

vanja.

)mski
izda-
kao:i
vanje

dosa-
baze
ačine

nijeti
ktura

lijem

;boru
den-

itan-
ranu,
ture,
Inog
oće,
ja za
ovih
ina i
OVa i

'jeu

lini-
ugih
užna
aciji
inih

ranu
kih,
bez-

ma,
rni-
anja
st i
:ba-
enu
nje
re i
jem
za
ma,
nja,
ode
aju
No-
dne

ni

ika
nu

vih
ni-

au

Ponedjeljak, 10. aprila 1995. godine
168

Na osnovu člana 37. stav 5. Zakona o zaštiti civilnih žrtava
rata - Prečišćeni tekst ("Službeni list SRBiH ", br. 34/84, 41/87,
41/89 133/90), ministar za izbjeglice i socijalnu politiku, donosi

" NAREDBU
O USKLADIVANJU MJESEČNIH NOVČANIH IZNOSA
PRIMANJA CIVILNIH ŽRTAVA RATA OD 1.
JANUARA 1995. GODINE

1. Mjesečni novčani iznosi civilne invalidnine, dodatka za

njegu i pomoć drugog lica, dodatne novčane pomoći, dodatka
za člana porodice nesposobnog za rad i dodatka za samohra-
nost, kao i imovinski cenzus, povećavaju se za 55,5% u odnosu
na isplatu u decembru 1994. godine, i to počev od 1. januara
1995. godine i iznose:

1) CIVILNA INVALIDNINA U BHD
I grupa - 100% tjelesnog oštećenja
za lica kojima je za osnovne životne
potrebe potrebna njega i pomoć
.drugog lica 2.368.-
II grupa - 100% tjelesnog oštećenja 1.712.-
III grupa - 90% tjelesnog oštećenja 1.300.-
IV grupa - 80% tjelesnog oštećenja 1.034.-
V grupa - 70% tjelesnog oštećenja 689.-
VI grupa - 60% tjelesnog oštećenja 421.-
2) DODATAK ZA NJEGU I POMOĆ
DRUGOG LICA 1.560.-
3) DODATNA NOVČANA POMOĆ 557.-
4) DODATAK ZA ČLANA PORODICE
NESPOSOBNOG ZA RAD 288.-
5) DODATAK ZA SAMOHRANOST 288.-
6) IMOVINSKI CENZUS 406.-

2.Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".

Broj 04-534-1135/95
22. marta 1995. godine Ministar
Sarajevo Muharem Cero, s. r.
OODOODUDAODOOOOOONODOOOODOOOOOOODOUNONODUDUOOODODANUNA
169
Na osnovu člana 10. stav 3. Zakona o dječijoj zaštiti
("Službeni list SRBiH", broj 39/84), ministar za izbjeglice i
socijalnu politiku, donosi
NAREDBU
O USKLADIVANJU IZNOSA DODATKA NA DJECU
1. Ovom naredbom uskladuju se iznosi dodatka na djecu sa
kretanjem plata u Republici Bosni i Hercegovini, tako da se u
januaru 1995. godine, u odnosu na decembar 1994. godine,
povećavaju za 55,5%.
2. Povećanje iznosa i isplata dodatka na djecu za januar
1995. godine izvršit će se bez donošenja rješenja.
3. Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH",
Broj 04-534-1136/95
22. marta 1995. godine

Ministar
Saraejvo

Muharem Cero, s. r.

DODODOOODUOOOOOONOOOOOOOONOOOOOOOOOUOOONNOOUOUOUDUDONU
Državni zavod za statistiku

Na osnovu člana 85. tač. 1. do 11. Uredbe sa zakonskom
snagom o računovodstvu ("Službeni list RBiH", broj 2/92),
Državni zavod za statistiku, utvrduje

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 12 - Strana 323

KOEFICIJENTE
RASTA CIJENA I KOEFICIJENTE RASTA
TROŠKOVA ŽIVOTA U RBiH U
MARTU/OŽUJKU 1995.

_1. Mjesečni koeficijent rasta cijena proizvođača industrij-
skih proizvoda u mjesecu martu/ožujku 1995. godine u odnosu
na prethodni mjesec je -0,082,

2. Koeficijent rasta cijena proizvodača industrijskih proiz-
voda od početka godine do kraja marta/ožujka je 0,169.

3. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proiz-
vodača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja
marta/ožujka je 0,194.,

4. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proiz-
voda u mjesecu martu/ožujku 1995. godine u odnosu na isti
mjesec prethodne godine je 1,745.

5. Mjesečni koeficijent rasta cijena na malo u mjesecu

martu/ožujku ove godine u odnosu na prethodni mjesec je

—-0,117.

6. Koeficijent rasta cijena na malo od početka godine do
kraja marta/ožujka je -0,142.

7. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena na malo
od početka godine do kraja marta/ ožujka je -0,025,

7. Koeficijent rasta cijena na malo u martu/ožujku 1995.
godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,007.

8. Koeficijent rasta prosječnih troškova života u mar-

tu/ožujku 1995. godine u odnosu na prosjek prethodne godine
je 0,044.

Broj 41
7. aprila 1995. godine Direktor
Sarajevo dr Hasan Zolić, s. r.

DOOOODODOOONOOOOOOOODOOOOOONODOONONNOMUUONUO DANO DA Lam
SLUŽBENE OBJAVE
DODODODODONOONODONODOODONOOOOODOUNUNONUOUUOAUUANAOA UMA
LIKVIDACIONI POSTUPAK

Viši sud Doboj

Broj: R1.1/91
Dana, 13. 12. 1994. g.

RJEŠENJE

1. Likvidacioni postupak protiv DP UPI "Bosanka-Florina"
slobodni Doboj u Gračanici se zaključuje.

2. Sa zaključenjem likvidacionog postupka tj. sa danom 12.
12. 1994. godine prestaje da postoji DP "Bosanka-Florina"
slobodni Doboj u Gračanici.
\ 3, Rješenje o zaključenju stečajnog postupka bit će upisano
u registar Višeg suda u Doboju sa danom 13. 12. 1994. godine,
a prethodni upis će se brisati.

4. Potraživanja koja povjerioci nisu prijavili do dana ra-
sprave o glavnoj diobi likvidacione mase, izmiritće ZZ Velika
Brijesnica" iz Velike Brijesnice, samo do iznosa preuzete
likvidacione mase, budući da je ona preuzela ostatak imovine
likvidiranog subjekta.

5. Ovo rješenje bit će objavljeno u "Službenom listu RBiH".

(so-153/95)

DOODOOODODOONONDOOONOOONODANNUNANANANADAANANADAINALIMA

PUTNE ISPRAVE

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu:

BH 413651 izdatu 24. 01. 1994. godine u G. K. RBiH u
Minhenu na ime HRNJICA NARCISA. (so-260/95)
DODDODOOOOOOOODODODOOODODANOUDADONONANONNADAININIIIM

RAZVOD BRAKA

Osnovni sud u Kiseljaku sa sjedištem u Fojnici, predsjednik
vijeća-sudija Omerbašić Mustafa, u pravnoj stvari tužitelja
Selman Jasmina iz Bilalovca - Kiseljak, protiv tužene Selinan

Broj 12 - Strana 324

Emine r. Begović, sada nepoznatog prebivališta, sadašnja poz-
nata adresa Višnjica-Kiseljak, radi razvoda braka, dana 29.
marta 1995. godine izdaje

OGLAS
O POSTAVLJENJU PRIVREMENOG ZASTUPNIKA

Rješenjem ovog suda br. P: 6/95 od 18. 3. 1995. godine,
na osnovu člana 84. stav 2. tač. 4. i 5. preuzetog ZPP postavljen
je Japaur Abdulah, dipl. pravnik iz Kiseljaka za privremenog
zastupnika tuženoj Selman Emini, sada nepoznatog prebivališta
u parnici koja se vodi kod ovog suda po tužbi Selman Jasmina.

Istim rješenjem određeno je da će privremeni zastupnik
zastupati tuženu u postupku sve dok se tužena ili njen puno-
moćnik ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva
ne obavijesti sud da je tuženoj postavio staraoca.

Oglas će se objaviti u "Službenom listu RBiH" i putem
oglasne table suda. (so-237/95)

155. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku
za upis u sudski registar

156. Zakon o izmjenama Zakona o računanju vremena

157. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o redovnim
sudovima

158. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom
tužilaštvu

159. Zakon o prestanku važenja Zakona o osnivanju Jav-
nog preduzeća poliuretanska hemija "Polihem" -
Tuzla

160 Zakon o prestanku važenja Zakona o osnivanju Jav-
nog preduzeća za proizvodnju, montažu i promet
čeličnih konstrukcija i opreme "Metalno" Drivuša -
Zenica

161 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona O
potvrdivanju uredbi sa zakonskom snagom

162 Zakon o humanitarnoj djelatnosti i. humanitarnim
organizacijama .

163. Ukaz Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovi-
ne o odlikovanju ordenom Republike sa zlatnim
vijencem Javnog preduzeća Radio-televizija Bosne i
Hercegovine

309
310

310
311

311

311

312

312

316

SLUŽBENI LIST RBiH

Izdavač: Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list RBiH - Sarajevo,
Vlehmedalija Huremović- Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 - Reda

Ponedjeljak, 10. aprila 1995, godine
REGISTRACIJE

I Upisuje se u Registar predstavništava stranih lica u Repu-
blici Bosni i Hercegovini, pod brojem RPSL-12 Predstavništvg
"Jadroplov" d. d. Split, sa slijedećim podacima:

1. Predstavništvo "Jadroplova" d. d. Split za Republiku
Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Branilaca grada 13/1. .

2. Djelatnost predstavništva je: istraživanje tržišta, oba-
vljanje prethodnih i pripremnih radnji za sklapanje ugovora, a
sve u okviru pomorske i transportne djelatnosti osnivača,
praćenje i proučavanje privrednih kretanja na tržištu Republike
Bosne i Hercegovine, kao i obavljanje propagandnih, informa-
tivnih i sličnih poslova.

3. Lice ovlašteno za potpisivanje u ime. Predstavništva
Jadroplova d. d. Split u Republici Bosni i Hercegovini je
Muhamed Merdžanović iz Sarajeva.

4. Danom upisa u Registar 09. 03. 1995. Predstavništvo
može početi sa radom. (so-261/95)

SADRŽAJ

164 Deklaracija o kršenju ljudskih prava i sloboda
Bošnjaka-Muslimana u Sandžaku i drugim dijelovi-

ma Srbije i Crne Gore 316
Uredba sa zakonskom snagom o izručenju po molbi
Međunarodnog suda 3
Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednika i
članova Ratnog predsjedništva Skupštine opštine

165
166

Banjaluka 319
167 Smjernice za obuku civilnih struktura u Bosni i
Hercegovini za odbranu 320
168. Naredba o usklađivanju mjesečnih novčanih iznosa
primanja civilnih žrtava rata od 1. januara 1995.
godine 323
169. Naredba o uskladivanju iznosa dodatka na djecu 323

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
Koeficijenti rasta cijena i koeficijenti rasta troškova
života u RBiH u martu/ožujku 1995.

Ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 Direktor i odgovorni urednik

kcija i Pretplata: 663-471 - Računovodstvo: 651-257 - Poslovnica, Malta

21, telefon 657-441 - Akontacija pretplate se utvrđuje kvartalno, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: 10100-603-1396 za dinarsko

poslovanje i računa: 10100-603-639 za devizno poslovan je - Kompjuterska obrada: NIO Službeni list RBiH Sara jevo - Štampa: OKOx
Sarajevo - Za štampariju Rasim Rapa - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.

Prema mišljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 08-114-4/95 od 13. 3. 1995, godine,
iz člana 19. stav 1. tačka 12. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, za koje se ne plaća pore;
Ministarstva finansija broj 05-021-1768/95 od 28, 3. 1995. godine, prodaja službenog glasila po Tarifi

proizvoda koji služe krajnjoj ličnoj potrošnji, te ne podliježe plaćanju poreza trgovine na malo.

dd sa p. o.

službeno glasilo smatra se proizvodom
z na promet proizvoda, a po mišljenju
tačka 1. Napomene ne spada u prodaju

—

God

Dr

mete
nje,
broj
ja, u
nosi

JE
P(

I-O

1
utvrc
zapl
dalje
jene
orgai
pravi
iskaz
imo;
dalje
bilan
utvrd
proiz

II-P

2
izrad
plane
sadrž
drža,

grads
djela

← Svi brojevi, 1995.