Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 20/1995

Strana 56985/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.8 od 100; 14% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

juni 1995. godine.
dm 1995. godina

WPMEG
x 30. 03.

x 31. 08.

je. 31. 03.
X G-ti
u mjesecu
x S-ti
u mjesecu
xX S-tiu
mjesecu
x lu
mjesecu
U
x Polovina ,
marta
x Polovina
marta
Aa
x Polovina
ri
marta
x Polovina
marta
X Polovina
marta
x Polovina
marta
x Polovina
avgusta
X Polovina
avgusta
x Polovina
avgusta
x Polovina
avgusla

Ad LINE
odgovorni urednik
- Poslovnica, Malta
)3-1396 za dinarsko
u; AOKOx dd sa p. 9:

atra se proizvodom
promet proizvi A,
roizvoda koji služe

SLUŽBENI LIST \

REPUBLIKE BOSNE | HERCEGOVINE

} ; ki
" Petak, 2. juna/lipnja 1995. Ć ontacija pretplate
Godina IV - Broj 20 SARAJEVO kvartalno

254 Član 2.

Vanjskotrgovinski promet mogu vršiti preduzeća i druga

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav pravna lica, osnovana u skladu sa Zakonom o preduzećima,

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- akoi ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. u

sne i Hercegovine, donosi Privredne djelatnosti iz člana 1. stav 4. ovog zakona mogu —
UKAZ obavljati Kretizak a draga Pravna lica, organizacije koje =

) JAK obavljaju društvenu djelatnost, banke i organizacije za osigu-

o PROGLAŠENJU ZAKONA O ANJU ranje, ako ispunjavaju uvjete predviđene ovim zakonom. ,

VANJSKOTRGO 4207 Preduzeće i drugo pravno lice stiče pravo da obavlja van ——

Proglašava se Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju,  jskotrgovinsko poslovanje danom upisa tog poslovanja u odgo-

koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na varajući registar, ako posebnim zakonom. nije drukčije

sjednici Skupštine od 21. maja 1995. godine. : propisano.
PR broj 1799/95 ' Predsjednik Član 3.
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH, Na vanjskotrgovinsko poslovanje u oblasti naoružanja i
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r. vojne opreme primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako poseb=
ZAKON ' nim zakonom nije drukčije propisano. ;
%.

, PROMETA
I- OSNOVNE ODREDBE
Član 4. ;
Član 1. Za vršenje vanjskotrgovinskog prometa preduzeće morada
ispunjava slijedeće uvjete: Y
1) da je općim aktom preduzeća utvrđeno da preduzeće
obavlja vanjskotrgovinski promet kao jedinu djelamost, ili da
pored drugih privrednih djelatnosti, obavlja i vanjskotraovinski =
promet; I
2) da su općim aktom preduzeća utvrdeni poslovi i zadaci
vanjskotrgovinskog prometa, odnosno zastupanje i predsta-
vljanje preduzeća i zaključivanja ugovora o vanjskotrgovin-
skom prometu, kao i granice tih ovlašćenja;
3) da preduzeće općim aktom utvrđuje uvjete koje moraju
ispunjavati lica za vršenje poslova vanjskotrgovinskog prome-—

Ovim zakonom uređuje se vanjskotrgovinsko poslovanje
koje obuhvaća vanjskotrgovinski promet i obavljanje privred-
nih djelatnosti u inozemstvu.

Vanjskotrgovinski promet robe i usluga između pravnih
lica sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovine (u daljem
tekstu: Republika) i lica sa sjedištem u inozemstvu koji se vrši
na osnovu ugovora zaključenih u skladu sa republičkim propi-
sima i međunarodnim ugovorima.

Vanjskotrgovinski promet, pored izvoza i uvoza robe i
usluga, obuhvaća i privremeni izvoz i uvoz, posebne oblike
vanjskotrgovinskog prometa predviđene ovim zakonom, priba-

vljanje i ustupanje intelektualne svojine i pružanje usluga u ta,
inozemstvu od strane domaćih pravnih lica. Član 5.
Obavljanje privrednih djelatnosti u inozemstvu, u smislu Preduzeće može da zaključuje ugovore i da obavlja

ovog zakona, podrazumijeva obavljanje proizvodnih, trgovin- poslove prometa robc i usluga samo u okviru djelatnosti za
skih,' uslužnih, naučnoistraživačkih i istraživačko-razvojnih je upisano u sudski registar.
djelatnosti, bankarskih i drugih finansijskih poslova i poslova član 6.
E {
Katursaja ireosiguranja, u skladu sa propisima zemlje u kojoj Zahtjev za upis u sudski registar vanjskotrgovinskog
ljelatnosti, odnosno poslovi obavljaju. ta podn dl d

Privredne djelatnosti u inozemstvu obavljaju se preko pre- Ola, DOKIOSI se Nadložnom SUOI.

d: ge etar og KRAK KARL U sudski registar za vršenje poslova vanjskotr
duzeća, predstavništava, poslovnih jedinica, poslovnica, bana- rometa upisuje se pred kviru djelatnosti k
ka i drugih finansijskih organizacija, informativnih biroa P pisuje se preduzeće u okvirudj os
banaka, osiguravajućih i reosiguravajućih organizacija i drugih : Član 7
oblika obavljanja privredne djelatnosti u inozemstvu, u skladu Sud koji vodi registar iz člana 6. stav 1. ovog zak
sa propisima zemlje u kojoj se te djelatnosti obavljaju, ulagan- je da primjerak rješenja o izvršenom upisu u su
jem sredstava u strana preduzeća i i povjeravanjem obavljanja odnosno rješenje o promjenama izvršenim u to
privrednih poslova stranim licima. roku od 30 dana od dana izvršenog upisa, odnos

Strana 57093/100

Broj 20 - Strana 570

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

tom registru, dostavi republičkom organu uprave nadležnom
za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom koji vodi jedin-
Stvenu evidenciju o preduzećima upisanim u sudski registar za
vršenje vanjskotrgovinskog prometa. ;

Rješenje o izvršenom upisu u sudski registar, rješenje o
promjenama i rješenje o brisanju iz sudskog registra prava za
vršenje poslova vanjskotrgsovinskog prometa objavljuju se u
"Službenom listu RBiH" na teret preduzeća čija se prava upi-
suju, odnosno brišu iz sudskog registra.

Član 8.

Preduzeće može bez upisa u sudski registar za vršenje
poslova vanjskotrgovinskogs prometa pružati usluge stranim
licima u Republici u okviru djelatnosti koju obavlja u Republici,
a u inozemstvu može pružati usluge montaže opreme koju
Izvozi.

Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na preduzetnike.

Preduzeće registrirano za investicione radove u inozemstvu
može bez upisa u sudski registar da:

I) izvozi i kupuje u inozemstvu opremu, reprodukcioni i
drugi materijal i pribor koji su potrebni za investicione radove
koje izvodi u inozemstvu i robu namijenjenu ličnoj potrošnji
radnika u pogonima u inozemstvu;

2) uvozi robu u okviru odobrenog kompenzacionog posla
sa inozemstvom; ;

3) izvrši posao posredovanja u vanjskotrgovinskom prome-
tu koji će republički organ uprave nadležan za poslove ckonom-
skih odnosa za inozemstvom odobriti, ako se time povećava
IZVOZ.

III - OBLICI IZVOZA I UVOZA

Član 9.

Izvoz i uvoz robe su slobodni (LB).

Radi zaštite domaće proizvodnje i potrošnje, IZVOZ i UVOZ
robe može se regulirati odredivanjem kontingenata (K).

Radi izvršavanja medunarodnih ugovora, reguliranja IZvo-
za i uvoza naoružanja i vojne opreme, izvoza i uvoza historij-
skih i umjetničkih djela i pojedinih plemenitih metala, određena
roba može se izvoziti na osnovu dozvole (D).

Uvoz režervnih dijelova za održavanje uvezene opreme,
odnosno dijelova uvezene opreme i za održavanje trajnih po-
trošnih dobara je slobodan.

Član 10.

Radi regionalnog usmjeravanja izvoza i uvoza ili provode-
nja mjera samoograničenja republički organ uprave nadležan
za ekonomske odnose sa inozemstvom imože izvoz, odnosno
uvoz uvjetovati izdavanjem prethodne saglasnosti čiji je cilj:

1) uspostavljanje platnobilansne ravnoteže;

2) efikasna naplata dugova, odnosno potraživanja iz odnosa
sa inozemstvom;

3) uredno ispunjavanje medunarodnih ugovora.

Član 11.

Roba se može uvoziti, ili privremeno uvoziti samo ako
odgovara standardima, atestima i tehničkim normativima i
normama kvaliteta propisanim za stavljanje u promet, odnosno
za upotrebu te robe na tržištu Republike.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada) posebnim propisom utvrdit će starosnu granicu Za uvoz,
odnosno unos motornih vozila u skladu sa ovim zakonom.

Roba za koju su obavezne zdravstvena, veterinarska ili
fitopatološka kontrola ili kontrola kvaliteta ne može se uvoziti
ili privremeno uvoziti ako ne ispjinjava propisane uvjete.

_ Izuzeuo od odredbe st. 1. i 3. ovog člana, roba se može
privremeno uvoziti radi oplemenjivanja, ako se time ne
ugrožava život i zdravlje ljudi i prirodna sredina. ;

Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na robu koja se
uvozi ili privremeno uvozi u slobodne zone. i

Radi sprečavanja ugrožavanja Života i zdravlja ljudi i pri-
rodne sredine, Vlada može zabraniti uvoz i tranzit određene
robe preko teritorije Republike ili propisati uvjete pod kojima
se takva roba može uvoziti, odnosno IZVoZIt. =

Član 12.

Vlada, na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog

nskih odnosa sa inozemstvom, razvrstava

za poslove ekonomskih ( sa INOZ( 1
robu na pojedine oblike izvoza 1 UVOZA 1 odreduje vrste robe

čiji se izvoz i UVOZ regionalno usmjeravaju.
= Član 13. —

Dozvole iz člana 9. stav 3. ovog zakona i saglasnosti iz
člana 10. i člana 57. stav 2. ovog zakona izdaje republički organ
uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom, ako posebnim propisom nije drukčije odredeno.

Član 14.

Vlada, na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog
za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom, do 31. oktobra
tekuće godine utvrđuje obim kontingenata Za izvoz i uvoz robe,
regionalnu strukturu uvoza i dinamiku izvoza za narednu godi-
nu. Pri utvrdivanju obima kontingenata uzimaju se u obzir
kontingenti utvrdeni za robu koja se uvozi na kreditili se uvozi,
odnosno plaća duže od godine dana, kao i posebni kontingenti
za slobodne zone.

Kontingente sporazumno raspoređuju preduzeća i predu-
zetnici u Privrednoj komori Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Privredna komora) u roku od 30 dana od dana
donošenja propisa iz stava 1. ovog člana, i to: za izvoz-proiz-
vodači, a za uvoz potrošači i utvrđuju dinamiku izvoza, odno-
sno uvoza i druga medusobna prava i obaveze. U raspodjeli
kontingenata mogu učestvovati i vanjskotrgovinska preduzeća
ako izvoze, odnosno uvoze u svoje ime i Za svoj račun robu
široke potrošnje ili uvoze robu za račun Republike i općina i
njihovih organa.i organizacija.

Ako se u roku iz stava 2. ovog člana kontingenti ne raspod-
jele ili ne iskoriste, kontingente će, u narednom roku od 30
dana, raspodjeliti na pojedina preduzeća republički organ upra-
ve nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom.
Protiv tog rješenja može se voditi upravni spor koji ne zadržava
njegovo izvršenje.

Privredna komora obavještava učesnike iz stava 2. ovog
člana o mjestu i vremenu raspodjele kontingenata, najkasnije
osam dana prije raspodjele. ;

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom donosi opći akt kojim se uređuje način
učestvovanja privrednih subjekata u raspodjeli kontinsenata.

Izvještaj o izvršenoj raspodjeli kontingenata, Privredna
komora dostavlja bankama ovlašćenim za poslove sa inozem-
stvom koje vođe evidenciju o korišćenju kontingenata i repu-
bličkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom. Preduzeće bira banka kod koje će se
evidentirati korišćenje kontingenata i o tome obavještava Pri-
vrednu komoru.

Pri raspodjeli kontingenata u Privrednoj komori osiguratće

se najmanje 10% za naknadnu raspodjelu i to: za novu proiz-

vodnju čije se potrebe nisu mogle predvidjeti pri raspodjeli
kontingenata, i za otkup sajamskih eksponata izloženih na
medunarodnim sajamskim priredbama koje se održavaju u
Republici. : i
' Član 15.

 Kontingentima se određuje obim izvoza, odnosno uvoza
pojedine robepo količini ili po vrijednosti, po pravilu, za period
od godinu dana. Ako se roba izvozi, odnosno uvozi na kredit
ili se izvozi, odnosno uvozi duže od godinu dana, kontingent
se utvrđuje za period korišćenja kredita, odnosno za period
izvoza, odnosno uvoza odnosne robe.

Član 16.
Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa. sa mozemstvom može utvrditi kontingent izna
utvrđenog kontingenta iz člana 14. ovog zakona i to: za uvoz

NG JU

——m—-

Strana 57192/100

SOdine
Tr

id pri-
redene
kojima

ležnog
vrstava
ee robe

lOsti iz
lorgan
1OZem-

ležnog
)ktobra
zrobe,
u godi-
1 obzir
UVOZI,
ingenti

predu-
vine (u
d dana
-Proiz-
, odno-
podjeli
duzeća
n robu
pćina i

'aspod-

od 30
u upra-
stvom.
država

. OVOg
kasnije

pmskih
c način
snata.

vredna
1Oozem-
i repu-
)mskih
C će SC
va Pri-

uratće

proiz-
podjeli
nih na
vaju u

uvoza
period
kredit
tingent
period

)mskih
iznad
gd U VOZ

RRROINAKE  SAONG RG

—s—-

Petak, 2. juna 1995. godine

robe radi zamjene robe koja je uništena djelovanjem više sile
ili elementarnih nepogoda: za uvoz'robe na osnovu odobrenog
"kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj i drugih
medunarodnih finansijskih organizacija i provedene međuna-
rodne licitacije za uvoz sirovina i reprodukcionog materijala
radi proizvodnje za izvoz, uz preuzimanje obaveza izvoza
najmanje u iznosu 50% većem od vrijednosti uvoza u roku
predvidenom odobrenjem i za izvoz robe ako se time ne stva-
raju poremećaji u snabdjevenosti domaćeg tržišta. | :
Uvoz aviona i brodova radi zamjene uvezenih aviona i
brodova uništenih djelovanjem više sile ili u saobraćajnom
udesu koji se nabavljaju po osnovu reosiguranja, jeste slobo-
dan.

Član 17.

Uvoz sigurnosnih sredstava, rezervnih dijelova i usluga za
potrebe organa uprave nadležnih za unutrašnje poslove i izvoz
ove robe se na osnovu dozvole koju izdaje republički organ
uprave nadležan za unutrašnje poslove i na taj uvoz ne prim-
jenjuju se odredbe ovog zakona o oblicima uvoza. Republički
'organ uprave nadležan za unutrašnje poslove obavještavat će
Vladu o izvršenom izvozu i uvozu u tekućoj godini.

Uvoz reprodukcionog materijala koji je namijenjen za
proizvodnju sigurnosnih sredstava iz stava 1. ovog člana vrši
se na osnovu rješenja o razvrstavanju na oblike uvoza koje
izdaje republički organ uprave nadležan za poslove ekonom-
skih odnosa sa inozemstvom.

Član 18.

Republički organ uprave nadležan za poslove ckonomskih
odnosa sa inozemstvom na osnovu podataka carinarnica prati
ostvarivanje platnog bilansa Republike po oblicima izvoza i
uvoza robe, a za robe čiji je uvoz slobodan, po pojedinim
vrstama, odnosno grupama robe.

Član 19.

Izvoz, odnosno uvoz izvršen je kada je roba ocarinjena i
kad je prešla carinsku liniju, odnosno kad je usluga izvršena.
Kao dan izvoza, odnosno uvoza robe smatra se dan kad je
izvršeno carinjenje robe.

Izuzemo od odredbe stava 1. ovog člana, republički organ
uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom može izdati odobrenje da se izvrši izvozno-uvozno ca-
rinjenje robe i bez prelaska robe preko carinske linije, ako je
zaključen ugovor sa stranim licem i ako se smanjuju troškovi
transporta robe. Pri izvozno-uvoznom carinjenju ove robe
primjenjuju se propisi koji se odnose na izvoz i uvoz koja
prelazi carinsku liniju.

Funkcioner koji rukovodi republičkim organom uprave
nadležnim za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom
propisuje koji se dan smatra danom izvršenja usluga.

IV - POSEBNI OBLICI VANJSKOTRGOVINSKOG
PROMETA

Član 20.

Uvoz robe koja predstavlja ulog stranog lica ili povećanje
tog uloga vrši se slobodno, u skladu sa pravnim poslom kojim
se vrši ulaganje.

Član 21.

Preduzeće može sa stranim licem zaključiti ugovor o dugo-
ročnoj proizvodnoj kooperaciji, sa rokom trajanja od najmanje

tri godine. Vrijednost izvoza na osnovu ugovora iz stava 1.

ovog člana mora biti najmanje jednaka vrijednost uvoza
izvršenog na osnovu tog ugovora. ;

Plaćanje i naplata sa stranim licem preko tekućeg računa na
osnovu ugovora iz stava 1. ovog člana vršit će se u skladu sa
važećim propisima o deviznom poslovanju.

SLUŽBENI LIST RBiH

Član 22.

Ako je roba koja se izvozi ili uvozi na osnovu ugovora 0.
dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji u vrijeme zaključenja,
odnosno izmjena i dopuna tog ugovora, razvrstava na slobodan
izvoz ili uvoz, izvozi se i uvozi slobodno do izvršenja {og
ugovora.

Ako je izvoz, odnosno uvoz robe koji se vrši na osnovu
ugovora o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji reguliran kon-
tingentom ili dozvolom, preduzeće izvozi, odnosno uvozi tu
robu na osnovu pribavljene saglasnosti republičkog organa
uprave nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom, koji je dužan da odluči o zahtjevu u roku od 30 dana od
dana donošenja zahtjeva za izdavanje saglasnosti. Ta sagla-
snost istovremeno predstavlja utvrđeno pravo na izvoz, odno-
sno uvoz po tom osnovu i važi dok važi ugovor.

Član 23. SNA

Ugovor o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji mora biti
zaključen u pismenom obliku.

Ugovor o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji mora da
sadrži specifikaciju roba koje se uvoze odnosno izvoze. S peci-
fikacija sadrži vrstu robe, godišnje količine, jedinične cijene,
godišnje vrijednosti i ukupnu vrijednost isporuka u jednom
pravcu.

Ugovor iz stava I. ovog člana i njegove izmjene i dopune
prijavljuju se republičkom organu uprave nadležnom za poslo-
ve ekonomskih odnosa sa inozemstvom u roku od 30 dana od
dana njegovog potpisivanja, odnosno njegove izmjene i dopune
i postaje punovažan danom upisa u registar ugovora o dugo-
ročnoj proizvodnoj kooperaciji.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom dužan je da donese rješenje o upisu,
odnosno o odbijanju upisa ugovora u registar ugovora o dugo-
ročnoj proizvodnoj kooperaciji u roku od 30 dana od dana
podnošenja zahtjeva za upis. Ako se rješenje o upisu, odnosno
o odbijanju upisa u registar ne donese u tom roku, Ugovor
postaje punovažan istekom tog roka.

Član 24.

Preduzeće može, na osnovu odobrenja republičkog organa
uprave nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom, zaključivati ugovore o izvozu robe i usluga koji se
naplaćuju uvozom robe i usluga u istoj vrijednosti (kompenza-
cioni poslovi).

Ako se radi o uvozu opreme radi povećanja obima i teh-
ničkog nivoa proizvodnje, odnosno pružanja usluga, mogu se,
izuzetno, odobravati poslovi iz stava 1. ovog člana, pod uvje-
tom da se uvoz opreme i uvoz u zakup plaća izvozom robe
proizvedene tom opremom. odnosno izvozom usluge pružene
tom opremom.

Izvoz i uvoz robe u okviru posla iz stava 1. ovog člana vrši
se u skladu sa propisanim oblicima izvoza i uvoza.

Funkcioner koji rukovodi republičkim organom uprave
nadležnim za poslove ckohnomskih odnosa sa inozemstvom
propisuje bliže uvjete, način i rokove pod kojima se poslovi iz
st. 1.12. mogu zaključivati. ;

, Izvoz i uvoz robe po međunarodnim sajamskim kompenza-—
cionim poslovima može vršiti preduzeće koje je upisano u
sudski registar za vršenje poslova vanjskotrgovinskog prome-
ta, u okviru ukupne vrijednosti izvoza i uvoza koju za pojedine
sajmove svake godine utvrđuje republički organ uprave
dležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom i ki
okviru tog iznosa utvrđuje lista robe za izvoz i UVOZ.

, Izvoz i uvoz robe po međunarodnim sajamskim ko)
cionim poslovima vrši se u skladu sa propisanim o.
IZVOZA i uvoza. /

Član2Š MI
Preduzeće upisano u sudski registar za
vanjskotraovinskog prometa može slobodno k
inozemstvu radi prodaje u inozemstvu.

Strana 57292/100

Broj 20 - Strana 572

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

Preduzeće upisano u sudski registar za vršenje poslova
vanjskotrgovinskog prometa može kupljenu i uvezenu, odno-
sno privremeno uvezenu robu ponovo izvoziti.

U slučaju kupovine robe u inozemstvu, uvoza te robe i
izvoza iste količine robe iz istog tarifnog stava Carinske tarife,
izvoz i uvoz je slobodan.

Plaćanje i naplata po poslovima iz stava 2. ovog člana mogu
se odobriti i uvozom robe, pod uvjetima iz člana 24. ovog
zakona, ili otkupom bosanskohercegovačkog duga na osnovu
odobrenja datog u skladu sa posebnim propisom kojim se
ureduju kreditni odnosi sa inozemstvom.

Poslove iz stava 2. ovog člana odobrava republički organ
uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom a finansijske transakcije u vezi sa tim poslovima repu-
blički organ uprave nadležan za poslove finansija. ;

Republički organ uprave nadležan za poslove ckonomskih

odnosa sa inozemstvom odobrava poslove iz ovog člana, ako "
su u poslovi u skladu sa zaključenim međunarodnim trgovin--

skim ugovorima ili ako se njima ne remeti redovan izvoz robe
iz Republike ili ako se osigurava zapošljavanje slobodnih proiz-
vodnih kapaciteta u republici ili izvršavanje obaveza preuzetih
međunarodnim ugovorima, kao i ako se osigurava povećanje
priliva deviza koje su predmet kupoprodaje na deviznom
tržištu, smanjivanje dospjelog, a nenaplaćenog potraživanja
Republike sa odredenim zemljama i uravnoteženje razmjene sa
zemljama sa kojima su zaključeni sperazumi o uravnoteženoj
razmjeni robe i usluga.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom utvrduje bliže uvjete i način odobra-
vanja poslova iz stava 2. ovog člana i način prijavljivanja,
evidencije i kontrole tih poslova.

Član 26.

Malogranični promet vrši se u pograničnom i susjednom
prekomorskom području, u skladu sa ovim zakonom, Za-
ključenim medudržavnim ugovorom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona. ' !

Pograničnim područjem i susjednim prekomorskim po-
dručjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se područje
određeno međudržavnim ugovorom.

Ako medudržavnim ugovorom nije određeno područje iz
stava 2. ovog člana, to područje na teritoriji Republike određuje
Vlada. .

Poslove izvoza i uvoza robe i usluga u malograničnom
prometu može vršiti preduzeće kojeje upisano u sudski registar
zatu vrstu poslova, ako međudržavnim ugovorom nije drukčije
odredeno.

Izvoz i uvoz robe u okviru malograničnog prometa obavlja
se u skladu sa propisanim oblicima izvoza i uvoza.

V - USLUGE U VANJSKOTRGOVINSKOM PROMETU

- Član 27.

Usluge u vanjskotrgovinskom prometu može vršiti predu-
zeće koje je upisano u sudski registar za vršenje, tih usluga u
vanjskotrgovinskom prometu, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno. ; ;

Uslugama u vanjskotrgovinskom prometu podrazumijevaju
se naročito: izvodenje investicionih radova u inozemstvu i
ustupanje investicionih radova stranom licu u Republici, usluge
medunarodnog transporta robe i putnika, pomorsko-tehničke
usluge na moru i podmorju i druge usluge koje su u vezi sa
međunarodnim transportom (međunarodna špedicija, skla-
dištenje, lučke i aerodromske usluge, agencijske usluge u
transportu i sl.), ugostiteljske i turističke usluge, posredovanje
i zastupanje u prometu robe i usluga, poštansko-telegrafske i
druge telekomunikacione usluge, usluge kontrole kvaliteta i.
kvantiteta u izvozu i Uuvozu robe, usluge istraživanja i pružanja
i korišćenja informacija i znanja u privredi, nauci, usluge
atestiranja, usluge fakloringa, finansijski inženjering i druse
usluge. CE =

1. Izvođenje investicionih radova u inozemstvu i ustupanje
investicionih radova stranom licu u Republici

; Član 28.
Izvodenje investicionih radova u smislu ovog zakona obuh-
1) izradu ekspertiza i studija, investicionih programa, pro-'
stornih i urbanističkih planova i projekata, idejnih, glavnih i
detaljnih projekata i investiciono-tehničke dokumentacije, lici-
tacionih elaborata (tenderske dokumentacije) i druge investi-

\'cione dokumentacije za objekte i radove;

2) izvodenje seodetskih, geoloških i drugih istražnih rado-
va, melioracionih radova i radova oplemenjivanja zemljišta,
privodenje zemljišta kulturi i komunalno uređivanje zemljišta;

3) izvodenje gradevinskih, gradevinsko-zanatskih, rudar-
skih hidrotehničkih i drugih sličnih radova i radova unutrašnjeg
uređenja i dekoracije; . Pe

4) izvodenje instalacionih, montažnih idemontažnih radova
i radova na održavanju, remontu i revitalizaciji industrijskih i
drugih postrojenja; :

5) stavljanjem u pogon postrojenja i opreme izdrađenih
objekata, rukovođenje radovima, tehničko upravljanje pogo-
nom ili proizvodnjom i održavanjem izgrađenih postrojenja,
objekata i pogona; :

6) izgradnju kompletnih objekata i isporuka oprema, dije-
lova i materijala i tehničkih Jinija i ostalih komponenti;

-7) organizaciju. izgradnje kompletnih objekata (inženje-
ring), izvodački inženjering i savjetodavni (konsalting) inžen-
jering;

8) stručno-telinički nadzor nad izvođenjem investicionih
radova i izgradnjom investicionih objekata;

9) pružanje stručne pomoći, odnosno konsultantskih usluga

u toku izgradnje i u radovima na izgrađenim objektima;

10) održavanje, remont i revitalizacija izgrađenih objekata
iispitivanje opreme; ='
11) obuku radnika, prijenos znanja i iskustva i organizo-
vanje proizvodnje u izgradenim objektima,
12) druge poslove izvođenja investicionih radova.
Član 29.

Ugovor o izvođenju investicionih radova u inozemstvu
može sa stranim licem zaključiti preduzeće koje je upisano u
sudski registar za izvodenje investicionih radova u inozemstvu.

Ugovor o izvodenju investicionih radova mora biti za-
ključen u pismenom obliku i sadržavati odredbe o osiguranju
naplate. ' .

Clan 30.

Preduzeće koje izvozi opremu, odnosno izvodi investicione
radove u inozemstvu može bez uvoza u Republiku kupovati u
inozemstvu opremu za izvođenje tih radova, dio. opreme i
materijala koji se ugrađuju u opremu koja se izvozi, odnosno
objekat koji se gradi u inozemstvu. i i

Preduzeće koje izvodi investicione radove u inozemstvu
može uvoziti dio opreme i materijala radi ugradnje u opremu
koju u sklopu sa izvođenjem investicionih radova izvozi u
inozemstvo. : ze

Na kupovinu opreme, dijela opreme i materijala iz st. 1. i
2. OVOg člana ne primjenjuju se propisi koji se odnose na uvoz
te opreme i materijala u Republiku.

Član 31.
Preduzeće koje izvodi investicione radove u inozemstvu

može po okončanju radova, odnosno po prestanku upotrebe,
slobodno uvesti u Republiku osnovna sredstva i rezervne dije-
loveza sredstva, koja je nabaviloi koristilo za izvršenje poslova
iz ugovora o izvodenju investicionih radova u inozemstvu.

_ Na neamortizirani dio vrijednosti sredstava i rezervnih
dijelova iz stava 1. ovog člana plaća se carina i uvozne dažbine
u skladu sa carinskim propisima.

Strana 57392/100

godine
TL—a-a—tav__—__

panje

! obuh-

a, pro-
IVvnih i
€, lici-
nvesti-

1 rado-
nljišta,
nljišta;
rudar-
ašnjeg

radova
ijskih i

udenih
pogo-
ojenja,

1, dije-

'ženje-
inžen-

cionih
usluga
jekata

anizo-

Mmstvu
sano u
nstvu.
iti za-
uranju

icione
vati u
eme i
nosno

mstvu
)remu
/ozi U

tal
} UVOZ

mstvu
trebe,
= dije-
)slova
u.

rvnih
ižbine

Petak, 2. juna 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Preduzeće je dužno da pri uvozu sredstava i rezervnih
dijelova iz stava. 1. ovog člana, pored dokaza o nabavci,
podnese i izjavu poslovodnog organa da su ta sredstva ko-
rišćena u inozemstvu Za izvođenje investicionih radova.

Član 32.

Izvodenje investicionih radova, odnosno izvođenje pojedi-
nih radova na investicionom objektu u Republici (u daljem
tekstu: investicioni radovi u Republici) može, se ustupiti stra-
nom izvodaču, na osnovu prethodno održanog javnog nadme-

' tanja ili izvršenog prikupljanja ponuda određenog najmanjeg

broja ponudača, u skladu sa propisima kojima se ureduje javno
nadmetanje i prikupljanje ponuda.
i Član 33.

Uvjete za ustupanje izvodenja investicionih radova u Repu-
blici stranom izvodaču utvrđuje preduzeće investilor, a _na-
ročito: J

1) obavezu davanja garancije kao uvjet za učešće na javnom
nadmetanju i sadržaj garancije;

2) obavezu stranog izvodača da uz ponudu podnese garan-
ciju banke za naknadu štete koju bi investitor mogao pretrpjeti
zbog neurednog ispunjenja ugovora od strane izvodača;

3) primjenu važećih domaćih standarda, tehničkih norma-
tiva i normi kvaliteta (u daljem tekstu: standard),

4) način zaštite od tehnologije koje zagađuju okoliš.

Ako domaći standardi ne postoje, o tome se mora pribaviti
potvrda republičkog organa. nadležnog za poslove stand-
ardizacije.

Ova potvrda se mora izdati u roku od 30 dana od dana
podnošenja zahtjeva. Inozemni ili nedunarodni standardi mogu
se zahtijevati, odnosno prihvatiti kao dvjet za ustupanje ugovo-
ra stranom izvodaču ukoliko domaći standardi ne postoje, ili
ako su oni manje strogi od stranih ili nedunarodnih standarda.

Član 34.

Ugovor o izvođenju investicionih radova u inozemstvu,
odnosno ugovor o izvodenju investicionih radova u Republici,
upisuje se u posebne registre koji vodi republički organ uprave
nadležan za poslove ckonomskih odnosa s inozemstvom.

Ugovori iz stava 1. ovog člana neće se upisati u registar
ako nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih repu-
bličkih propisa i ako su protivni interesima sigurnosti ili odbra-
ne zemlje. Ako republički organ uprave odbije da upiše ugovor
u registar, dužan je da o tome donese rješenje u roku od 15 dana
od dana dostavljanja ugovora i dokumentacije koja se prilaže
uz taj ugovor radi upisa u registar. Protiv tog rješenja ne može
se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

2. Zastupanje stranih lica

Član 35.

Preduzeće upisano u sudski registar za vršenje poslova
vanjskotrgovinskog prometa može sa stranim licem zaključiti
ugovor o zastupanju, ugovor o prodaji strane robe sa konsigna-
cionog skladišta i ugovor o vršenju servisnih usluga za
održavanje uvezene opreme i trajnih dobara za ličnu potrošnju.

Ugovori iz stava 1. ovog člana moraju biti zaključeni u
pismenom obliku i evidentiraju se u republičkom organu uprave
nadležnom za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom .
ako su ispunjeni uvjeti iz ovog zakona i propisi donijeti na
osnovu ovlašćenja iz ovog zakona.

Ugovori o zastupanju zaključuju se za zastupanje na cijeloj
teritoriji Republike.

Preduzeće upisano u sudski registar za vršenje poslova
vanjskotrgovinskog prometa koje je zaključilo ugovor o prodaji
robe sa konsignacionog skladišta dužno ja da osigura servis,
potrošni materijal i pribor, rezervne dijelove za opremu i trajnu.
potrošnju robe koju prodaje sa konsignacionog skladišta. Pre?
duzeće može pružanje odredenih scrvisnih usluga povjeriti
drugom preduzeću, odnosno fizičkom licu koja samostalno
obavljaju evidentiranu ili registriranu privrednu djelatnost.

Broj 20-- Strapa 573 —

Vlada donosi propise kojima se bliže uređuju poslovi zastu-
panja stranih lica u Republici i poslovi prodaje sa konsignacio-
nih skladišta.

Član 36.

Preduzeće upisano u sudski registar za vršenje poslova
vanjskotrgovinskog prometa i druga pravna lica za koja je to
predvideno posebnim propisom može, pored prodaje robe sa
konsignacionih skladišta strane robe prodavati robu stranog
porijekla i robu domaće proizvodnje i iz slobodnih carinskih
prodavnica. Roba iz slobodnih carinskih prodavnica može se
prodavati stranim i domaćim fizičkim licima.

Robu iz slobodnih carinskih prodavnica može prodavati
preduzeće upisano u sudski registar za vršenje poslova van-
jskotrgovinskog prometa koje sa stranim licem ima zaključen
ugovor o prodaji robe u slobodnoj carinskoj prodavnici i pre-
duzeće upisano u sudski registar za vršenje poslova vanjsko-
trgovinskog prometa koje je sa preduzećem koje ima generalno
zastupništvo stranog lica u Republici zaključilo ugovor o pro-
daji robe u slobodnim carinskim prodavnicama, ako je roba
predmet generalnog zastupanja.

Na smještaj robe u slobodne carinske prodavnice primjen-
juju se propisi o privremenom uvozu robe.

Vlada može propisati koja se roba ne može prodavati iz
slobodne carinske prodavnice.

3. Obavljanje vanjskotrgovinskih poslova u slobodnim
zonama

Član 37.

Preduzeće može, radi obavljanja privrednih djelamosti u
slobodnoj zoni, slobodno uvoziti i izvoziti ili privremeno uvo-
ziti, odnosno izvoziti robu i usluge u zonu i snabdijevati prije-
vozna sredstva u međunarodnom saobraćaju.

Roba se iz slobodne zone, radi njenog oplemenjivanja,
ispitivanja, atestiranja, popravke ili predstavljanja na tržištu
može privremeno uvoziti slobodno, uz poseban carinski nadzor
do vraćanja robe u zonu, odnosno do njenog izvoza.

Roba proizvedena ili oplemenjena u slobodnoj zoni može
se slavili u promet izvan slobodne zone na domaće tržište uz
primjenu propisa o uvozu i nakon naplate carine i drugih |
dažbina na uvozni sadržaj u toj robi. To

4. Uvjeti za uvoz usluga, strana predstavništva i prodaja
stranih eksponata !

Član 38. s
_ Uvoz privrednih usluga je slobodan, a Vlada može poseb- "
nim propisima izuzetno ograničiti korišćenje određenih usluga
stranih lica radi sigurnosti Republike, zašlite života i zdravlja
ljudi i prirodnih okoliša. kao i radi zaštite određenih privrednih
i društvenih djelatnosti čiji je razvoj posebno značajan za
Republiku. -
_ Strana lica koja pružaju usluge u Republici dužni su da se
pridržavaju važećih propisa, međunarodnih konvencija i pro-
fesionalnih kodeksa.

Član 39.

Strano lice može otvoriti predstavništvo u Republici u
oblasti proizvodnje; prometa robe i privrednih usluga, bankar-
stva i osiguranja.

Predstavništvo iz stava 1. ovog člana može preduzimati
prethodne i pripremne radnje u vezi sa zaključenjem ugovora,
ali ne može zaključiti ugovor u vanjskotrgovinskom prometu.

_ Vlada propisuje bliže uvjete za otvaranje i rad predstav-
ništava stranih lica u Republici. ;
Član 40.

I Strani izlagači mogu na međunarodnim sajmovima u
blici prodavati svoje eksponate za valutu Republike do v
nosti koja je potrebna za plaćanje troškova izlaganja na s:
carina i drugih uvoznih dažbina.

Strana 57491/100

Broj 20 - Strana 574

Vlada propisuje vrstu troškova. koji se mogu plaćati u
skladu sa stavom 1. ovog člana, kao i način i kontrolu prodaje
predmeta iz tog stava.

VI - PRIVREMENI IZVOZ I UVOZ

Član 41.

Radi pružanja usluga stranim licima i korišćenja usluga
stranih lica, kao i u drugim slučajevima kad se roba izvozi,
odnosno uvozi sa obavezom vraćanja u odredenom roku, u
istom ili promijenjenom stanju, roba se može privremeno izvo-
ziti, odnosno uvoziti. ; "

Oprema, dijelovi opreme, sirovine i repromaterijali koji se
uvoze radi proizvodnje za izvoz, uvoze se privremeno u smislu
ovog zakona.

Carinarnica odobrava privremeni uvoz i izvoz robe iz stava.

1. ovog člana na način, po postupku propisanom posebnim
zakonom i pod uvjetima i propisima donesenim na osnovu tog
zakona. .
_ Privremeno izvezena roba mora se vratiti u Republiku ili
definitivno izvesti, a privremeno uvezena roba mora Se vratiti
u inozemstvo ili definitivno uvesti i ocariniti po propisima
kojima se uređuje izvoz, uvoz, carinjenje te robe, kao i rokovi
privremenog IZVOoZA i uvoza.

Član 42.

Preduzeće može privremeno izvoziti, odnosno uvožiti, te
uzimati u zakup opremu radi korišćenja u proizvodnji i radi
pružanja usluga. ;

Ugovor o zakupu obavezno sadrži rok trajanja zakupa.

Ugovorom o zakupu može se 'predvidjeti da po isteku
ugovorenog roka zakupac postane vlasnik privremeno izveze-
ne,.odnosno uvezene opreme. i

Carinarnica odobrava privremeni izvoz, odnosno uvoz,
odnosno uvoz opreme u zakup pod uvjetima propisanim poseb-
nim zakonom i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Ako
je izvoz, odnosno uvoz reguliran kontingentom, odnosno doz=
volom, carinarnica odobrava taj izvoz, odnosno uvoz. ako
preduzeće raspolaže kontingentom, odnosno dozvolom.

Akozataj uvoz nije pribavljen kontingent, odnosno dozvo-
la, privremeni uvoz carinarnica može odobravati na osnovu
pribavljene saglasnosti republičkog organa uprave nadležnog
za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom koji je dužan
da odluči o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva za izdavanje saglasnosti. - ;

Saglasnost iz stava 5. ovog člana izdaje se, ako se tim
izvozom odnosno uvozom unapređuje proizvodnja ili pružanje
usluga ili povećava izvoz.

Član 43.

U Na' robu koja se privremeno izvozi, odnosno uvozi ne
primjenjuju se odredbe čl. 9, 10, 12, 14. 147. ovog zakona,
Privremeno izvezena, odnosno uvezena roba može se upo-
trijebiti samo za namjene za koje je privremeno izvezena,
odnosno uvezena. .

Član 44. ;
Preduzeće može vršiti poslove oplemenjivanja robe (prera-
du, doradu i obradu) stranog lica ili preduzeća upisanog u
sudski registar za poslove posredovanja u vanjskotrsovinskom
NSKiie odnosno može dati na oplemenjivanje robu stranom
Icu. - E ;

Preduzeće može usluge oplemenjivanja platiti, odnosno

naplatiti u robi koja je data na oplemenjivanje, odnosno kojaje
oplemenjena na osnovu odobrenja republičkog organa uprave
nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom. Na
izvoz i uvoz robe kojom se plaća, odnosno naplaćuje usluga
oplemenjivanja primjenjuju se propisi kojima se ureduje izvoz, -
odnosno uvoz te robe. j

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

Član 45.

Preduzeće može sa stranim licem, u skladu sa odredbama
zakona kojim se ureduju strana ulaganja, zaključivati Ugovor o
davanju u zakup privrednog objekta. Tim ugovorom može se
predvidjeti da preduzeće pruža 1 usluge organiziranja proizvod-
nje. ! ,

Član 46. H

Vlada određuje vrstu i namjenu privremenog IZVOZA i uvo-
za, rokove privremenog izvoza i uvoza po namjenama, a može
odrediti koja se roba ne može privremeno uvoziti.

VII - OSTALE ODREDBE O IZVOZU I UVOZU

Član 47.

Preduzeće može uvoziti robu na osnovu neposredne pogod-
be, na osnovu prethodno izvršenog. prikupljanja ponuda
odredenog najmanjeg broja ponudača ili na osnovu prethodno
"održanog javnog nadmetanja. -

Ako domaći i strani ponudači ponude jednake uvjete, pred-
nost imaju domaći ponudači. te

Ako strani ponudači ponude povoljnije uvjete od domaćih
ponudača prednost ima ponuda onog stranog ponudača koji u
većoj mjeri angažira domaće proizvodače za proizvodnju robe
koju isporučuje. i koji u većoj mjeri kreditira domaćeg proiz-
vodača u odnosnoj proizvodnji, ili kupuje u većoj vrijednosti
proizvode domaćih proizvodača.

: Član 48. ' .

Ako je ugovorom sa stranim licem, međunarodnim ugovo-
rom ili odlukama međunarodnih organizacija predviđeno da
robu, koja se izvozi iz, uvozi u, ili tranzitira i kroz one oblasti
Republike koje su određene odlukama međunarodnih organi-
zacija, treba da prate uvjerenja, dozvole ili ovjerene isprave.
Ta uvjerenja, dozvole i isprave izdaje, odnosno ovjerava Pri-
vredna komora, izuzev dokumenata koja na osnovu drugih
propisa izdaju carinski i inspecijski organi.

Ako propisi zemlje u kojoj će se upotrijebiti uvjerenje,
odnosno druge isprave iz stava 1. ovog člana predvidaju ovjeru
tih uvjerenja, odnosno isprave od strane državnih organa, tu
ovjeru vrši republički organ uprave nadležan za inozemne
poslove. I ; i

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom propisuje:

1) način izdavanja uvjerenja i dozvola;

2) način ovjeravanja isprave koje prate robu pri izvozu,
uvozu i tranzitu iz stava 1. ovog člana i

3) šta se smatra robom bosanskohercegovačkog porijekla.

Tim propisom može se predvidjeti da pojedina uvjerenja
izdaju carinski i drugi organi. .

Propisom iz stava 3. ovog člana može se predvidjeti. koja
se roba proizvedena u slobodnoj zoni smatra robom domaćeg
porijekla i u kojim slučajevima je potrebno pribaviti uvjerenja
o porijeklu te robe. ;

Član 49.

Preduzeće može u okviru zaključenih ugovora o izvozu i
UVOZU slobodno izvoziti i uvoziti robu radi zamjene za ranije
isporučenu robu za koju je komisijski utvrdeno daje neispravna
ili da ne odgovara ugovorenim uvjetima do roka predviđenog
ugovorom za otklanjanje nedostataka.

' Član 50.

_ Preduzeće može, u vezi sa obavljanjem svoje privredne
djelatnosti, izvoziti robu i usluge bez naplate protuvrijednosti i
Uvoziti robu i usluge bez plaćanja protuvrijednosti, ako je to
potrebno. za ispitivanje kvaliteta robe koja se izvozi, odnosno
SGGE ako. to predstavlja višak po poslovima izvoza i uvoza
ODE, ako ta roba služi za reklamu u izvozu, odnosno-uvozu ili
Se radi o uzroku, studiji, projektu i drusoj tehničkoj dokumen-
ke role pnale Izvezenu, odnosno uvezenu robu ili ako pretho-

međunarodnim javnim nadmetanjima, odnosno

Strana 57592/100

godine
SL

dbama
'OVOT O
lOŽe se
)IzZVOd-

Li uvo-
a može

pogod-
Jonuda
thodno

; pred-

pmaćih
"koji u
ju robe
proiz-
rdnosti

IZOVO-
2no da
oblasti
)rgani-
prave.
va Pri-
drugih

rrenje,
ovjeru
ma, tu
zemne

)mskih

ZVOoZU,

ijekla.
erenja

ti. koja
maćeg
erenja

vozu i
ranije
)ravna
denog

/redne
nosti i
o je to
Inosno
uvoza
ozu ili
umel-
retho-
nosno

Petak, 2. juna 1995. godine

ako služe učešću na međunarodnom javnom nadmetanju , ako
oprema svoja predstavništva u inozemstvu, ako šalje ili prima
robu u humanitarne, naučno-prosvjetne, kulturne, zdravstvene
i socijalne svrhe, ako šalje ili prima robu kao pomoć radi
otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i drugih oblika
više sile, ako pruža ili prima usluge opravki, montaže robe koje
prate robu u izvozu, odnosno kao 1 u slučajevima kad postoji
reciprocitet sa odnosnom zemljom ili ako je to predviđeno
medunarodnim ugovorom.

Preduzeće upisano u sudski registar za zastupanje stranih
lica može primati alate, mjerne instrumente i uređaje, Servisna
vozila i opremu, koje mu šalje strano lice sa kojim je zaključilo
ugovor ozastupanju, držanju konsignacionog skladišta i vršen-
ju servisnih usluga, radi pružanja usluga u okviru zaključenog
'ugovora.

Republika, općine i njihovi organi i organizacije, političke

i druge organizacije i druga pravna lica mogu slati i primati
robu i primali i pružati usluge u humanitarne, naučno-prosvjet-
ne, kulturne, zdravstvene, socijalne, sportske, vjerske i druge
nekomercijalne svrhe. t

Prodstavništva stranih lica i druge strane organizacije u
Ru; :ulici mogu uvoziti osnovna sredstva i potrošnu robu koji
s': prijeko potrebni za njihov rad.

Izvoz i uvoz, odnosno primanje i slanje robe i primanje i
pružanje usluga iz st. 1. do 4. ovog člana vrši se slobodno. Za
izvoz robe bez naplate protuvrijednosti, preduzeće podnosi
odluku poslovodnog organa. i

Nadležnoj carinarnici, uz carinsku deklaraciju, podnosi se
dokaz o izvozu bez naplate, odnosno uvozu bez plaćanja pro-
tuvrijednosti.

VIII - PRIBAVLJANJE I USTUPANJE PRAVA
INDUSTRIJSKE SVOJINE I ZNANJA I ISKUSTVA,

_ (KNOW-HOW)

; Član 51. :
Preduzeće može pribavljati od stranog lica, odnosno ustu-
pati stranom licu pravo industrijske svojine i znanje i iskustvo
(know-how) (u daljem tekstu; znanje i iskustvo).

Član 52.

Pravom industrijske svojine, u smislu ovog zakona, podra-
zumijeva se patent, model za iskorišćavanje, industrijski uzo-
rak ili model, fabrički ili trgovački žig, uslužni žig, trsovačko
ime i oznaka ili ime porijekla.

Znanjem i iskustvom u smislu ovog Zakona, podrazumijeva
se posebno ekonomsko dobro sačinjeno od jednog ili više
povezanih, prenosivih, tehničkih, tehnoloških, komercijalnih i
finansijskih saznanja i vještina, koji su tajni ili teško dostupni,
a mogu se primjeniti u proizvodnji i poslovanju.

Član 53.

Pribavljanje i ustupanje prava industrijske svojine i znanja
i iskustva izmedu preduzeća i stranih lica obavlja se na osnovu
ugovora, koji se zaključuje u pismenom obliku.

Prava industrijske svojine i znanja i iskustva mogu se
ugovorom iz stava 1. ovog člana prenijeti u cjelini ili djeli-
mično.

Ugovorom iz stava 1. ovog člana mogu se pribavlajti sva
prava industrijske svojine ili dio tih prava (pravo korišćenja).

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom cijeni usklađenost ugovora iz stava 1.
ovog člana sa ovim zakonom i ako utvrdi da ugovor nije u
skladu sa ovim zakonom ili ako je protivan interesima odbrane
i sigurnosti zemlje, donijet će rješenje kojim se prijava takvog
ugovora, odnosno prijava njegove izmjene i dopune odbijaju.

Član 54.

Ugovorom o pribavljanju patenta i znanja i iskustava mora

se predvidjeti:.

SLUŽBENI LIST RBiH

1) garancija davaoca patenta i znanja i iskustava da će se
primjenom patenta, odnosno znanja i iskustva proizvesti roba $
ugovorenog kvaliteta, kao i obaveze da se za vrijeme važenja
ugovora primaocu stavljanja na raspolaganje poboljšanja na —
patentu i znanju i iskustvu;

2) garancija davaoca patenta i znanja i iskustva da njihovo.
korišćenje ne utiče štetno na život i zdravlje ljudi, odnosno
"stvari i prirodni okoliš;

3) da se stavljanjem u promet proizvoda proizvedenih po
pribavljenom patentu i znanju i iskustvu ne povrijeđuju prava
trećih lica;

4) obavezu stranog lica da će preduzeću i trećem licu
nadoknaditi štetu nastalu zbog povrijedivanja prava trećeg lica.

Ugovorom o pribavljanju modela, ili uzork:.. ili žiga mora
se predvidjeti da se stavljanjem u promet proizvoda proizvede-
nih po pribavljenom modelu ili uzorku i označenom žigu ne
povrijeđuju prava trećih lica.

Član 55.

Ugovorom o pribavljanju patenta i znanja i iskustva ne
može se predvidjeti:

1) ograničenje za preduzeće da primjenjuje, unapređuje,
dopunjuje i dalje razvija pribavljeni patent i znanje i iskustvo i
da u svoje ime zaštićuje inovacije do kojih je došlo vlastitim
istraživanjem; 1

2) ograničenje za preduzeće da samostalno odlučuje o
nabavci ili korišćenju sirovina, reprodukcionog materijala,
rezervnih dijelova i opreme;

3) zabrana ili ograničenje za preduzeće da izvozi proizvode
i usluge u određene zemlje, osim u zemlje u kojima davalac
patenta i znanja i iskustva ima ili je dao isključivo pravo
proizvodnje, odnosno vršenja usluga za iste proizvode i usluge;

4) zabrana da se patent i znanje i iskustvo koristi i poslije
prestanka ugovora, odnosno obaveza preduzeća da plaća nak-
nadu za korišćenje patenta i znanja i iskustva poslije prestanka
Ugovora. ' '

i Član 56.

Ugovor o pribavljanju i ustupanju prava industrijske svoji-
ne'i znanja i iskustva kao i ugovor o njegovim izmjenama i
dopunama. prijavljuju se republičkom orsanu uprave na-
dležnom za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom u
roku od 30 dana od dana njegovog potpisivanja. Ovi ugovori"
postaju punovažni danom upisa u registar.

Uz zahljev za upis ugovora u registar podnosilac je dužan
priložiti:

1) mišljenje republičke organizacije za standardizaciju da
standardi proizvoda koji će se proizvodili po pribavljenom
pravu na patente ili znanju f iskustvu, nisu suprotni važećim
standardima, unifikacijom i tipizacijom, osim ako su proizvodi
namijenjeni izvozu;

,', 2)\potvrdu republičke organizacije za patente o tome da li
Jeina koji način odnosni patenti zaštićen;

3) rješenje republičkog organa uprave nadležnog za poslo-
ve zdravstva o puštanju u prometu lijekova ili rješenje repu-
bličkog organa uprave za poslove poljoprivrede za sredstva za
zaštitu bilja, ako je ugovorena proizvodnja tih sredstava.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom cijeni usklađenost ugovora iz stava 1.
ovog člana sa ovim zakonom. Ako utvrdi da ugovor nije u
skladu sa ovim zakonom ili da je protivan interesima odbrane
1 sigurnosti zemlje, donijet će rješenje kojim se odbija registra-
cija takvog ugovora. Ukoliko je ugovor saglasan sa ovim —
zakonom, interesima odbrane i sigurnosu, republički. ,
nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemst
nijet će rješenje o upisu ugovora u registar.

Rok za donošenje rješenja iz stava 3. ovog člana
od dana prijema zahtjeva za upis ugovora u registar.

Strana 57693/100

IX - PRIVREMENE MJERE

Član 57.

Ako nastanu poremećaji u vanjskotrgovinskoj razmjeni i
planom bilansu Republike, Vlada može preduzeti mjere kojima
će se dodatno podsticati izvoz i devizni priliv, i lo:

1) dodatno prilagođavanje tečaja valute Republike;

2) dodatne mjere iz člana 61. ovog zakona.

Radi otklanjanja poremećaja u vanjskotrgovinskoj razmjeni
i platnom bilansu Republike, Vlada može preduzeti privremene
mjere za otklanjanje tih poremećaja, i to:

1) odrediti robu čiji je uvoz uvjetno slobodan (LBO),
odrediti da se odredene usluge mogu uvozili u okviru utvrdenog
obima plaćanja ili odrediti da se plaćanje usluga u inozemstvu
vrši u zavisnosti od ostvarenog deviznog priliva;

2) uvesti saglasnost iz člana 10. ovog zakona;

3) propisati uvjete pod kojima fizička lica mogu vršiti i
uvoz, odnosno ograničiti uvoz od strane fizičkih lica ili uvesti
posebnu taksu na uvoz predmeta od strane, fizičkih lica, u
skladu sa posebnim zakonom.

Poremećajima, u smislu st. 1. i 2. ovog člana, podrazumi-
jevaju se ostvarivanje izvoza i deviznog priliva znatno. ispod
planiranog u platnom bilansu Republike za period duži od 90
dana neprekidno i pad deviznih rezervi Republike ispod dvoi-
pomjesečne vrijednosti uvoza.

Mjere iz stava 2. ovog člana moraju biti vremenski ogra-
ničene i mogu trajati do šest mjeseci. Ako se poremećaji zbog
kojih su mjere propisane ne otklone u tom roku, Vlada predlaže
Skupštini Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Skupština) mjere za otklanjanje tih poremećaja, s tim što se
mjere Vlade mogu primjenjivati do odluke Skupštine o pre-
dloženim mjerama. ) .

Prilikom propisivanja mjera iz stava 2. ovog člana kojima

se smanjuje obim uvoza, osigurat će se da preduzeća koja

ostvaruju veći izvoz od uvoza zadrže onaj obim uvoza koji
odgovara njihovim potrebama proizvodnje za izvoz.

Član 58. i

Ako se uslijed napredvidenih okolnosti u kratkom vremen-
skom periodu znatno poveća uvoz ili izvoz odredene robe ili se
oni vrše pod takvim uvjetima da dovode do poremećaja na
domaćem tržištu, odnosno ugrožavaju snabdjevenost domaćeg
tržišta i nanose ili prijete da nanesu znatnu štetu proizvodnji ili
prometu te robe u Republici, Vlada može privremeno da pre-
duzme mjere za otklanjanje nastalih poremećaja i štete. Ove
mjere primjenjivat će se dok traju poremećaji, odnosno dok se
ne otkloni šteta.

Prijedlog za donošenje mjera iz slava 1, ovog člana mogu
podnijeti: republički organ uprave nadležan za poslove eko-
nomskih odnosa sa inozemstvom zainteresirana preduzeća pre-
ko Privredne komore pri čemu daju podatke o stvarnoj šteti koja
je nastala ili može nastati, ako se mjere na donesu i o uzročno-
posljedičnoj vezi izmedu uvoza ili izvoza pod odredenim okol-
nostima i štete.

Prije zavodenja mjera iz stava 1. ovog člana, o njima će biti -

obaviještene strane ugovornice GATT-a, s tim što će se onoj
zainteresiranoj za robu čijeg se uvoza, odnosno izvoza predu-
zimaju mjere, pružiti mogućnost za konsultacije. U izuzetnim
slučajevima, kada bi svako odlaganje primjene mjera dovelo do
teško otklonjive štete, konsultacije će se obaviti u najkraćem
roku poslije njihovog uvođenja.

Vlada donosi i mjere zaštite shodno odgovarajućim multi-
lateralnim sporazumima. I

Vlada može propisati antidampinšku dažbinu, ako JE u_——

odgovarajuće provedenom postupku utvrdeno da dampins po-
stoji i da je uslijed toga nastala, ili može nastati znatna šteta za
domaće proizvodače. N

Broj 20 - Strana 576 ; SLUŽBENI LIST RBiH .___ Petak, 2. juna 1995. godine

Smatra se da postoji damping kada se neka roba uvozi po
cijeni koja je niža od tržišne cijene u zemlji porijekla, ili od
cijene koja je niža od proizvodnih troškova, pri čemu Izaziva
ili prijeti da izazove ozbiljnu štetu privredi Republike, ili ako
bi takav uvoz usporio razvoj odredene grane privrede.

Ako se utvrdi da ima uvjeta za uvodenje antidampiške
dažbine, ona ne može biti veća od marže dampinga i Ostaje na
snazi za vrijeme i u visini potrebnoj da se neutralizira damping
koji prouzrokuje štetu. od mm

Prijedlog za donošenje antidampiških dažbina mogu podni-
jeti zainteresirana preduzeća preko Privredne komore, u kome
'moraju biti pruženi dokazi o postojanju dampinga, aktualnih ili
pontencijalnih štetnih posljedica i uzročne Veze izmedu uvoza
koji je predmet dampinga i nastale i moguće štete.

Republički oragan uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom razmatra prijedlog iz stava 8. ovog
člana, provodi postupak u sklađu sa odredbama posebnog
propisa kojim je prihvaćen Kodeks o antidampingu 1 predlaže
Vladi donošenje mjera iz stava 4. ovog člana.

Protiv odluke iz stava 5. ovog člana' može se pokrenuti
upravni spor.

Radi neutraliziranja djelovanja subvencija ili premija koje
se direktno ili indirektno odobravaju u zemlji porijekla ili u
zemlji izvoza odredene robe, koja se uvozi u Republiku, Vlada
može propisati kompenzatornu carinu do iznosa subvencije ili
premije.

Primjena mjera iz ovog člana vrši se po postupku propisa-
nom posebnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog
zakona.

X - UNAPREDENJE IZVOZA ROBE I USLUGA

Član 59.

Republički organ nadležan za poslove ekonomskih odnosa
sa inozemstvom-u saradnji sa Privrednom komorom do 31.
oktobra priprema program za unapredenje izvoza: Ovaj pro-
gram usvaja Vlada.

Vlada, u okviru razvojne politike, utvrduje godišnjim ak-
tom. o:deviznoj i kreditno-monetarnoj politici, mjere podstican-
ja izvoza i povećanja deviznog priliva, propisuje povrat
carinskih, poreskih i drugih dažbina, vraćanje vozarine plaćene
do granice Republike pri uvozu i izvozu robe iz odredenih
zemalja, te visinu | način isplate dodatnih podsticaja izvoza.

Prava iz stava 1. ovog člana ostvaruju se i na naplate
potraživanja preko kontokorentnih ili deviznih računa u ino-
zemstvu.

- Član 60.

Sredstva za povraćaj poreskih, carinskih i drugih uvoznih
dažbina, za obuku kadrova i za opću privrednu propagandu i
opću turističko-informativnu djelatnost prema inozemstvu i Za
primjenu drugih mjera člana iz 59. stav 1. ovog zakona,
utvrduju se u budžetu Republike u okviru sredstava repu-

bličkog organa uprave nadležnog za poslove ekonomskih od-;

nosa sa inozemstvom.. Iznos potrebnih sredstava utvrduje se
aktom o deviznoj politici za svaku kalendarsku godinu.

Član'o1. i

; Osnovica za obračun povraćaja poreskih, carinskih i drugih
dažbina određuje se primjenom važećih srednjih tečajeva stra-
nih valuta koji važe na dan kada je naplata izvršena.

Povraćaj carinskih i drugih dažbina za robu koja se izvozi
na kredit vrši se po izvršenom izvozu.

_ Osnovicu za obračun povraćaja carine i drugih dažbina od
priliva ostvarenog od usluga pomorskog, zračnog i rječnog
saobraćaja u inozemstvu predstavlja dinarska protuvrijednost
definitivno unesenih deviza od naplaćenih usluga pomorskog,
zračnog i rječnog transporta. i

Strana 57793/100

SOdine
——

/0Zi po
ili od
Izaziva
ili ako

mpiške
taje na
imping

podni-
1 kome
nih ili
UVOZA

omskih
. OVOg
sebnog
redlaže

krenuti

ja koje
la ili u
, Vlada
Icije ili

ropisa-
vu tog

odnosa
do 31.
aj pro-

jim ak-
(stican-
povrat
)laćene
eđenih
/0ZA.
naplate
u ino-

voznih
andu i
vu iza
akona,
| repu-

kih od--

Juje se

drugih
va stra-

izvozi

)ina od
ječnog
jednost
)rskOg;

=

Ka

Petak, 2. juna 1995. godine

Osnovicću za obračun povraćaja carine i drugih dažbina od
" priliva ostvarenog izvođenjem investicionih radova u inozem-

stvu predstavlja protuvrijednost u valuti Republike definitivno -

unesenih deviza od plaćenih'radova u inozemstvu.
Vlada, na prijedlog Narodne banke Bosne i Hercegovine,
{ propisuje metodologiju za utvrdivanje iznosa valute Republike
koji potiču od zamjene deviza, a uračunavaju se u osnovicu za
podsticaj izvoza usluga. '

XI - OBAVLJANJE PRIVREDNIH DJELATNOSTI U
INOZEMSTVU

1. Osnivanje preduzeća u inozemstvu

Član 62.

Preduzeće i drugo pravno lice registrirano za obavljanje
vanjskotreovinskog prometa može u okviru svoje registrirane
djelatnosti osnivati vlastita ili zajednička preduzeća u inozem-
stvu. |

Član 63.

Osnivač može odlučiti da preduzeće koje je osnovao u
juozemstvu osnuje drugo preduzeće u inozemstvu; da pristupi
kao osnivač preduzeću koje je osnovalo drugo preduzeće u
inozemstvu; da otkupi osnivački ulog stranog lica, odnosno
domaćeg preduzeća u preduzeću u inozemtvu i da poveća svoj
osnivački ulog u preduzeću u inozemstvu.

Osnivač može odlučiti da preduzeće koje je osnovao u
inozemstvu otvori predstavništvo ili osnuje poslovnu jedinicu
u toj ili drugoj zemlji, koji čine sastavni dio preduzeća koje ih
je otvorilo, odnosno osnovalo, o čemu je dužan, u roku od 15
dana od dana otvaranja, odnosno osnivanja, da obavijesti repu-
blički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa
sa inozemstvoin radi evidentiranja.

Preduzeće koje je osnovano u inozemstvu po odredbama
ovog zakona može osnivati preduzeće i predstavništva i ulagati
sredstva u Republiku.

Član 64.

Za osnivanje preduzeća u inozemstvu osnivač mora dobiti
odobrenje republičkog organa uprave nadležnog za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom.

Za dobijanje odobrenja iz stava 1. ovog člana osnivač je
dužan republičkom organu uprave nadležnom za poslove eko-
nomskih odnosa sa inozemstvom dostaviti zahtjev koji sadrži:
naziv osnivača, firmu, sjedište i predmet djelatnosti preduzeća
u inozemstvu, iznos i izvor sredstava osnivačkog uloga predu-
zeća po osnivačima, podatke o licu koje je odgovorno za
poslovanje preduzeća u inozemstvu i njegova ovlašćenja,

Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana osnivač je dužan priložiti
i pismenu izjavu da će osigurati pravnu zaštitu uloženih sred-
stava u skladu sa propisima zemlje u kojoj se osniva preduzeće;
pismenu izjavu da će osnovati preduzeće u inozemstvu koje za
svoje obaveze odgovara do visine uloženih sredstava, odnosno
da za obaveze preduzeća u inozemstvu osnivač .odgovara do
visine uloženih sredstava, kao i pismenu izjavu da će osigurati
uobičajenu kontrolu finansijskog poslovanja preduzeća u ino-
Zemstvu.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom dužan je donijeti rješenje o zahtjevu iz
stava 2. ovog člana u roku od 30 dana po njegovom prijemu.
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Vladi u roku od 15
dana od dana prijema tog rješenja. Rješenje Vlade je konačno
i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

Član 65.

Osnivač je dužan da, u roku od godinu dana od dana

dostavljanja rješenja o odobrenju iz člana 64. ovog zakona,

dostavi republičkom organu uprave nadležnom za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom izvod iz registra iz koga

SLUŽBENI LIST RBiH

se vidi da je preduzeće u inozemstvu registrirano u skladu sa
izdatim rješenjem o odobrenju, kao i statut, ugovor ili drugi akl'
na osnovu koga preduzeće posluje.

Preduzeće iz stava 1. ovog člana upisuje se u poseban
registar preduzeća u inozemstvu koji vodi republički organ
uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom.

U slučaju da osnivač ne podnese u zakonskom roku zahtjev
za upis preduzeća u inozemstvu u registar, dužan je da u roku
od 30 dana od dana isteka odobrenja vrati u Republiku sredstva
iznesena radi osnivanja preduzeća u inozemstvu.

2. Prava, obaveze i odgovornosti osnivača i preduzeća u
inozemstvu

Član 66.

Osnivač je dužan, da godišnji obračun u inozemstvu, koji
to preduzeće izraduje na osnovu propisa zemlje u kojoj je
osnovano, dostavi nadležnom Zavodu za računovodstvo i revi-
ziju Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod za
računovodstvo i reviziju), najkasnije u roku od 30 dana od dana
kada je propisima te zemlje godišnji obračun prihvaćen.

Član 67.

, Dobit koju ostvari u preduzeću u inozemstvu osnivač je

dužan unijeti u zemlju u roku od 60 dana od dana usvajanja
godišnjeg obračuna ili iskoristiti za:

A) povećanje osnivačkog uloga u preduzeću u inozemstvu
u kome je dobit ostvarena ili u drugom preduzeću koje je
osnovao u inozemstvu, u skladu sa ovim zakonom.

2) pokrivanje gubitka istog ili drugog preduzeća u inozem-
stvu;

3) osnivanje novih preduzeća i za otkupljivanje osnivačkog
uloga drugih preduzeća u inozemstvu, u skladu sa odredbama
ovog zakona;

4) davanje kredita preduzeću u inozemstvu u kome je dobit
ostvarena ili drugom preduzeću u inozemstvu za potrebe nje-
govog poslovanja;

5) ulaganje u preduzeće na osnovu ugovora o ulaganju.

Vlada može u slučaju platnobilansnih poremećaja, izuzetno
propisati bliže uvjete, način i rok u kome je osnivač dužan da
određeni procent dobiti ostvaren u preduzeću u inozemstvu
unese u Republiku.

Dobit koja se po propisima strane zemlje ne može transfe-
rirali, odnosno koja se ostvaruje u netransferabilnoj valuti,
može se unijeti u Republiku u robi, u sklađu sa propisima
kojima se uređuje uvoz te robe ili koristiti kao osnivački ulog,
odnosno kao kredit preduzeću u inozemstvu.

Osnivač je dužan da o korišćenju dobili iz st. 1. i. 3. ovog
člana obavijesti republički organ uprave nadležan za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom u roku od 60 dana od dana
dostavljanja godišnjeg obračuna radi upisa nastale promjene u
registar.

Dokaz o unošenju u Republiku dobili iz st. 2. 13. ovog člana
osnivač je dužan da dostavi republičkom organu uprave na-
dležnom za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom u
roku od 15 dana od dana unošenja te dobiti u Republiku.

3. Prestanak i prodaja preduzeća u inozemstvu

Član 68.

Preduzeće u inozemstvu može prestati sa radom po odluci
osnivača, po odredbama ovog zakona i po propisima zemlje u
kojoj je osnovano. koi

U slučajevima iz stava 1. ovog člana osnivač je dužan
pokrene postupak za likvidaciju preduzeća i da o tome
Jesti republički organ uprave nadležan za poslove ekoi
odnosa sa inozemstvom.

Po okončanju postupka za likvidaciju preduzeća
stvu, osnivač je dužan da sačini likvidacioni bilans i
60 dana od dana sastavljanja istih dostavi i Zavodu z

Strana 57892/100

Broj 20 - Strana 578

SLUŽBENI LISTRBiH

Petak; 2. juna 1993. fsodine

Vodstvo i reviziju, i o tome obavijesti republički organ uprave
nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom, koji
će donijeti rješenje o bilansu preduzeća iz registra.

Član 69.

Osnivač može donijeti odluku o povlačenju sredstava iz
zajedničkog preduzeća i o prodaji preduzeća u inozemstvu o
čemu je dužan, u roku od 60 dana od dana donošenja odluke,
obavijestiti republički organ uprave nadležan za poslove eko-
noimnskih odnosa sa inozemstvom, koji će donijeti rješenje o
brisanju preduzeća iz registra. i

. Član 70.

Po okončanju postupka likvidacije preduzeća u inozem-
stvu, a najkasnije u roku od 90 dana od dana prihvatanja
likvidacionog bilansa, osnivač je dužan da unese, odnosno
uveze u Republiku preostala sredstva i prava likvidiranog
preduzeća.

Sredstva iz slava 1. ovog člana u naturalnom obliku mogu
se uvoziti po obliku uvoza slobodno, ako su kupljena u inozem-
stvu i ako su bila u upotrebi u preduzeću koje je likvidirano.

Sredstva stranog porijekla u naturalnom obliku mogu se
uvoziti u Republiku i u slučaju smanjenog obima poslovanja
preduzeća u inozemstvu na osnovu odobrenja republičkog
organa uprave nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa
inozemstvom. j

Član 71. :

Republički organ uprave nadležan zg poslove ckonomskih
odnosa sa inozemstvom donijet će rješenje o brisanju preduzeća
u inozemstvu iz registra, ako:

1) osnivač odluči da ukine preduzeće;

2) se propisima strane zemlje trajno ukine mogućnost Za
transfer dobiti; dA

3) preduzeće mora prestati sa radom po propisima zemlje
u kojoj je osnovano.

Osnivač preduzeća u inozemstvu, diplomatsko-konzularna
predstavništva, predstavništva Privredne komore i organi in-
spekcije i kontrole, u okviru svoje nadležnosti dužni su da
republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom obavještavaju o činjenicama iz stava 1.
ovog člana. '

U slučaju iz stava 1. ovog člana, osnivač je dužan da
pokrene postupak likvidacije preduzeća u inozemstvu u roku
od30 dana od dana dobijanja rješenja ida o tome podnese dokaz
republičkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom.

Član 72.

Ako više osnivača donese odluku o spajanju, pripajanju ili
razdvajanju preduzeća u inozemstvu, dužni su da o tome u roku
od 30 dana od dana registracije spajanja, pripajanja ili razdva-
Janja preduzeća u inozemstvu obavijeste republički organ upra-
ve nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom
radi upisa u registar preduzeća u inozemstvu.

Član 73. ;

Osnivač može odlučiti da poslovanje preduzeća u inozem-
stvu miruje, ako preduzeće privremeno ne može da obavlja
svoju djelatnost, o čemu je dužan da u roku od 30 dana od dana
početka mirovanja poslovanja preduzeća obavijesti republički
organ uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa ino-
zemstvom radi eviđentiranja. )

4. Predstavništva, poslovne jedinice i poslovnice u
inozemstvu

Član 74. ;

Preduzeće i drugo pravno lice, koje je registrirano za
obavljanje vanjskotrgovinskog prometa, može otvarati pred-
stavništva i osnivati poslovnu jedinicu (prodavnicu, servis,
konsignaciju, gradilište i sl.), kao i drugi oblik obavljanja
privrednih djelatnosti u inozemstvu. : ;

Predstavništvo, poslovna jedinica i drugi oblik obavljanja
privrednih djelatnosti u inozemstvu sastavni .su dio predufeća

koje ih je osnovalo, nemaju status pravnog lica, obavljaju
poslove po nalogu osnivača i podnose osnivaču izvještaj o radu.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, osnivač je dužan dostaviti
republičkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih.
odnosa sa inozemstvom obavještenje koje sadrži: naziv osni-
vača, firmu, sjedište i predmet djelatnosti predstavništva, od-
nosno poslovne. jedinice, podatke o liču koje će obavljati
poslove i zadatke u predstavništvu, kao i podatke o licu odgg-
vornom za rad poslovne jedinice 1 njegova ovlašćenja. Repu-
blički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa
sa inozemstvom vodi evidenciju oblika obavljanja privrednih
djelatnosti u inozemstvu bez statusa pravnog lica.

Član 75.

_ Predstavništvo, odnosno poslovne jedinice iz člana 74,
ovog zakona može otvoriti poslovnicu u IStoj zemlji, očemuje
osnivač dužan u roku od 30 dana od dana otvaranja poslovnice
obavijestiti republički organ uprave nadležan za poslove eko-
nomskih odnosa sa inozemstvom radi evidentiranja.

Član 76.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom donijet će rješenje o brisanju predstav-
ništva, odnosno poslovne jedinice iz evidencije, ako:

1) predstavništvo, odnosno poslovna jedinica mora prestati
sa radom po propisima zemlje u kojoj je otvoreno, odnosno
osnovano i

2) po odluci osnivača.

5. Povjeravanje obavljanja privrednih djelatnosti stranim
licima
Član 77.

Preduzeće i drugo pravno lice može stranom licu povjeriti
poslove zastupanja, prodaje robe sa konsignacionog skladišta
i vršenje servisne službe samo na osnovu ugovora zaključenog
u pismenom obliku.

XII = OBAVLJANJE BANKARSKIH I FINANSIJSKIH
POSLOVA I POSLOVA OSIGURANJA I REOSIGURANJA
U INOZEMSTVU

Član 78.

Odredbe čl. 62. do 77. ovog zakona koje se odnose na
obavljanje privrednih djelamosti u inozemstvu osnivanjem pre-
duzeća, predstavništva i poslovnih jedinica u inozemstvu,
shodno se primjenjuju i na obavljanje bankarskih i finansijskih
poslova u inozemstvu od strane banaka ovlašćenih za vršenje
platnog prometa i kreditnih poslova sa inozemstvom, kao i na
obavljanje poslova osiguranja i reosiguranja u inozemstvu.

XIII - ČUVANJE UGLEDA U VANJSKOTRGOVINSKOM
POSLOVANJU

Član 79.
Preduzeće i drugo pravno lice i njihovi radnici dužni su da
u vanjskotrgovinskom poslovanju čuvaju svoj ugled, ugled
drugih preduzeća i ugled Republike u inozemstvu.
Kao povreda ugleda smatra se postupanje protivno dobrim
poslovnim običajima, posebnim uzansama i poslovnom mora-
u.

XIV - MJERE PRIVREMENE ZABRANE
VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJA

Član 80.

Republički organ uprave nadležan'za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom može preduzeću ili drugom pravnom

_Jicu izreći mjere zabrane 'vanjskotrgovinskog poslovanja:

(a)

Strana 57993/100

godine
I —

duđeca
avljaju
O radu.
OStaviti

omskih-

V osni-
va, od-
Davljati
1 odgo-

Repu-
odnosa
'rrednih

na 74.
emu je
ovnice
/e eko-

mskih
edstav-

prestati
Inosno

anim

vjeriti
ladišta
ičenog

\NJA

ose na
m pre-
mstvu,
sijskih
'ršenje
10 ina
vu.

OM

| suda
ugled

lobrim
mora-

mskih
Ivnom

:

noj komori - odluku kojom je izrekao mjeru iz svoje nadležno-

Petak, 2. juna 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 20 - Strana 579

1) ako je presudom nadležnog suda kaežnjeno za privredni
prijestup iz člana 94. ovog zakona, ili za privredni prijestup
utvrđen drugim propisom kojim se ureduje poslovanje predu-
zeća s inozemstvom;

2) ako su mu više od dva puta u posljednje dvije godine
izrečene mjere od strane Suda časti pri Privrednoj komori.,

Mjera zabrane vanjskotrgovinskog poslovanja iz stava I.
ovog člana ne može se izreći poslije isteka roka od šest mjeseci
od dana prijema pravosnažne presude nadležnog suda, odnosno
odluke Suda časti pri Bivrdnoi komori.

lan 81.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom može u slučajevima iz člana 80. ovog
zakona izreći preduzeću, ili drugom pravnom licu jednu ili više
slijedećih mjera, i to: '

1) pismenu opomenu, uz upozorenje da će mu u ponovlje-
nom slučaju biti izrečena neka od mjera zabrane iz ovog člana;

2) zabranu vršenja 'pojedenih oblika vanjskotrgovinskog
prometa, odnosno obavljanja svih ili pojedenih oblika obavljan-
ja privrednih djelatnosti u inozemstvu, odnosno u pojedinim
zemljama;

3) zabranu vršenja izvoza na pojedina tržišta i uvoza sa
pojedinih tržišta;

4) zabranu vršenja izvoza i uvoza određene robe;

5) zabranu izvršenja konkremog posla vanjskotrgovinskog
prometa;

6) zabranu pojedinim licima da vrše vanjskotreovinski
promet i obavljaju poslove u svim ili pojedinim oblicima pri-
vrednih djelamosti u inozemstvu, odnosno u pojedinim zemlja-
ma.

Republički organ uprave nadležan za poslove ckonomskih
odnosa sa inozemstvom može preduzeću ili drugom pravnom
licu izreći neku od mjera iz stava 1. ovog člana i ako je svojim
poslovanjem u inozemstvu nanijelo štetu Republici ili ako je
zbog nesavjesnog poslovanja u inozemstvu kažnjeno od na-
dležnog suda.

Republički organ uprave nadležan za poslove ckonomskih
odnosa sa inozemstvom ne može izreći mjeru iz stava 1. lač. 2.
do 5. ovog člana, ako.je preduzeću vršenje odnosnog oblika
vanjskotrgovinskog prometa jedini predmet poslovanja.

Zabrane iz stava 1. ovog člana mogu trajati od jedne do tri
godine. Rok trajanja zabrane teče od dana dostavljanja rješenja
kojim je izrečena mjera zabrane.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom dostavlja rješenje o izricanju mjera
zabrane nadležnom sudu, koji izrečenu mjeru upisuje u sudski
registar i donosi rješenje o zabrani preduzeću ili drugom prav-
nom licu da vrši određene vrste poslova vanjskotrgovinskog
prometa, odnosno obavljanje privrednih djelatnosti u inozem-
stvu za vrijeme dok zabrana traje. To rješenje objavljuje se u
"Službenom listu RBiH" o trošku preduzeća kome je izrečena
mjera.

Prije izricanja mjere iz stava 1. ovog člana, republički
organ uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa ino-
zemstvom dužan je da sasluša predstavnika preduzeća, odno-
sno drugog pravnog lica ili da na drugi način omogući
preduzeću ili drugom pravnom licu da se izjasni o činjenicama
i okolnostima koje mogu biti od uticaja na izricanje mjere.

Protiv rješenja kojima je izrečena mjera iz stava 1. ovog
člana ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni
Spor.

G Član 82.

Nadležni sud dužan je da republičkom organu uprave na-
dležnom za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom do-
stavi pravosnažnu presudu kojom je preduzeću ili drugom
pravnom licu izrečena kazna za privredni prijestup zbog povre-
de odredaba ovog zakona ili drugih propisa kojima se uređuje
poslovanje preduzeća sa inozemstvom, a Sud časti pri Privred-

sti.

Član 83.

Ako postoji opasnost da izvršenjem određenog vanjsko-
trgovinskog posla može nastati znatna šteta po ekonomske
interese, sigurnost, zdravlje ljudi ili prirodnu sredinu, repu-
blički organ uprave nadležan Ža poslove ekonomskih odnosa
sa inozemstvom može izreći preduzeću ili drugom pravnom
licu mjeru privremene zabrane izvršenja tog posla.

Protiv mjere iz stava 1. ovog člana ne može se izjaviti žalba,
ali se može pokrenuti upravni spor. Postupak po tužbi u uprav-
nom sporu je hitan.

, Preduzeće ili drugo pravno lice koje smatra da mu je
mjerom iz stava 1. ovog člana nanijeta materijalna šteta može
u postupku pred redovnim sudom tražiti naknadu stvarne štete.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom dužan je da, u roku od 15 dana od dana
izricanja mjere iz stava 1. ovog člana, podnese prijavu na-
dležnom organu radi pokretanja postupka kod nadležnog suda,
odnosno tužbu Sudu časti pri Privrednoj komori.

Ako republički organ'uprave nadležan za poslove ekonom-
skih odnosa sa inozemstvom ne podnese prijavu iz stava 3.
ovog člana ili ako organ nadležan za pokretanje postupka kod
nadležnog suda, odnosno Suda časti pri Privrednoj komori
odbaci prijavu republičkog organa uprave nadležnog za poslo-
ve ekonomskih odnosa sa inozemstvom, privremena zabrana
prestaje da važi. Ako republički organ uprave nadležan za
poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom u roku iz stava 3.
ovog člana ne podnese prijavu iz tog stava ili ako nadležni sud,
odnosno Sud časti pri Privrednoj komori, utvrdi da preduzeće
i drugo pravno lice nije odgovorno, preduzeće i drugo pravno
lice prema kome je izrečena mjera privremene zabrane vršenja
pojedinog posla može od tog republičkog organa uprave zahti-
jevati da mu nadoknadi pretrpljenu štetu uslijed izrečene mjere
privremene zabrane. i

Član 84.

Ako preduzeće, banaka i organizacija za osiguranje budu
kažnjeni za privredni prijestup, ili im Sud časti pri Privrednoj
komori izrekne određenu mjeru u vezi sa poslovanjem njenog
preduzeća, banke, odnosno poslovne jedinice ili predstavništva
u inozemstvu, republički organ uprave nadležan za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom izriče odgovarajuće mjere
predviđene ovim zakonom, koje su dužni da primjene i na svoje
preduzeće, banku, poslovnu jedinicu, odnosno predstavništvo
u inozemstvu, ako je rješenjem o izricanju mjera to predvideno,
odnosno donosi rješenje o brisanju preduzeća, banke, poslovne
jedinice, odnosno predstavništva iz odgovarajućeg registra.

XV - ODOBRENJE MONOPOLISTIČKOG DJELOVANJA

Član 85.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom može izuzetno odobrili monopolistički
sporazum koji zaključe izvoznici pri izvozu, ako takav spora-
zum: ;

1) služi unapređenju izvoza;

2) ne znači isključenje ili ograničenje konkurencije na
domaćem tržištu i

3) ne predstavlja povredu pravila konkurencije u zemlji ili
grupaciji u koje se izvozi.

Zahtjev za odobrenjem sporazuma iz stava 1. ovog člana
može podnijeti svaki učesnik u sporazumu.

Uz zahtjev se prilažu:
1) tekst monopolističkog sporazuma;
2) analiza efekata sporazuma na domaćem tržištu;

4) analiza efekata sporazuma na tržištu zemlje ili
u kojoj se izvozi.

3) pravila konkurencije zemlje ili grupacije u koju se izvozi

Strana 58091/100

Broj 20 - Strana 580

Republički oragan uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom može povodom zahtjeva zatražiti od
domaćih kupaca ili od Privredne komore izjašnjenje o podne-
senom prijedlogu. _ "

Ukoliko prihvati zahtjev za odobrenje sporazuma iz slava
1. ovog člana, republički organ uprave nadležan za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom može' postaviti uvjete i
okvire u kojima ono važi. J

Odluka o zahtjevu mora se donijeti u roku od 60 dana od
dana prijema zahtjeva.

U republičkom organu uprave nadležnom za poslove cko- :

nomskih odnosa sa inozemstvom vodi se službena evidencija
odobrenih sporazuma iz stava 1. ovog člana.

Ovlašćuje se funkcioner koji rukovodi republičkim orga-
nom uprave nadležnim za poslove ekonomskih odnosa sa ino-
zemstvom da donese uputstvo o načinu podnošenja zahtjeva, o
rješenju zahtjeva i vođenju evidencije zahtjeva koji su odobre-

ni. :
i Član 86.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom može izuzetno odobriti monopolistički
sporazum koji zaključe uvoznici pri uvozu, ako takav spora-
Zum:

I) ima za predmet uvoz isključivo u Republiku;

2) ne znači isključivanje ili ograničavanje konkurencije na
domaćem tržištu i ;

\ 3) nastaje u situaciji u kojoj na strani izvoznika konkuren-
cija uopće ne postoji ili je neznatna. j

Zahtjev za odobrenjem sporazuma iz stava 1. ovog člana
može podnijeti svaki učesnik u sporazumu.

UZ zahtjev se prilažu:

1) tekst monopolističkog sporazuma; I

2) analiza efekata sporazuma na domaćem tržištu i

3) analiza stanja na strani ponude. a

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom može povodom zahtjeva tražiti od
domaćih kupaca ili Privredne komore izjašnjenje o podnese-
nom prijedlogu.

Ukoliko prihvati zahtjev za odobrenje sporazuma iz stava
1. ovog člana, republički organ uprave nadležan za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom može postaviti uvjete i
okvire u kojima ono važi. A

Odluka o zahtjevu mora se donijeti u roku od 60 dana od
dana prijema zahtjeva. ,

U republičkom organu uprave nadležnom za poslove eko-
nomskih odnosa sa inozemstvom vodi se službena evidencija
odobrenih sporazuma iz stava 1. ovog člana. ;

Ovlašćuje se funkcioner koji rukovodi republičkim orga-
nom uprave nadležnim za poslove ekonomskih odnosa sa ino-
zemstvom da donese uputstvo o načinu podnošenja zahtjeva, o
Kosavanju zahtjeva i vodenju evidencije zahtjeva koji su odo-

reni.

XVI - KONTROLA I PRAĆENJE
VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJA

Član 87. —.

Kontrolu vanjskotrgovinskog poslovanja vrši republička
tržišna inspekcija, Zavod za računovodstvo i reviziju, Narodna
banka Bosnei Hercegovine i carinski organi u okviru ovlašćen-
ja utvrđenih posebnim zakonom, o čemu dostavljaju izvještaj
republičkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom. ; ,

STT ME Članias. :

__ Carinski organi, prilikom carinjenja robe, vrše kontrolu da
Ji stvarno stanje robe koja se izvozi ili uvozi odgovara propisa-
nom obliku izvoza i uvoza i dali postoji atest za robu koja
podliježe obaveznom atestiranju. U'vršenju te kontrole prim-
jenjuju se odredbe posebnih propisa Kojima se ureduje vršenje
kontrole pri carinjenju robe. — ;

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

Funkcioner koji rukovodi republičkim organom uprave
nadležnim za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom, u
saradnji sa upravom carina i Privrednom komorom određuje
robu koja podliježe obaveznom atestiranju.

Član 89.
bavljanja privrednih djelatnosti u inozem-
stvu, domaći privredni subjekti koji obavljaju te djelatnosti,
dužni su da republičkom organu uprave nadležnom Za poslove

ekonomskih odnosa sa inozemstvom, na njegov zahtjev, blago-

Radi praćenja O

vremeno dostavljaju dokumentaciju i podatke o poslovanju ,

subjekata preko kojih obavljaju privredne djelatnosti u inozem-
stvu. ).

XVII - PRAVA FIZIČKIH LICA
"i ! Član 90.

Domaćai strana fizička lica mogu slobodno unositi i primati

iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete
ličnog prtljaga, predmete za lične potrebe i potrebe članova
obitelji (lijekovi i medicinska pomagala, predmete za potrebe
obrazovanja i razonodu), predmete za potrebe njihovog do-
maćinstva, uključujući i putničke automobile kao i životinje, u

= količinama koje nisu namjenjene preprodaji. Predmeti nasli-

jedeni u inozemstvu mogu se slobodno unositi, a iznositi pod
uvjetima reciprociteta. Predmeti predvideni medudržavnim
ugovorima mogu se slobodno unositi i iznositi u skladu sa tim
ugovorima. ; ;

Domaća i strana fizička lica iznošenje i slanje robe, odno-
sno.,predmeta koji. imaju historijsku, umjetničku ili. kulturnu
vrijednost vrše na osnovu dozvole republičkog organa uprave
nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom,
koji tu dozvolu izdaje po pribavljenom mišljenju nadležnog
organa, odnosno organizacije.

Preduzetnici mogu da, u okviru zakonom dozvoljene dje-
latnosti, obavljaju vanjskotrgovinsko poslovanje za svoje po-
trebe (izvoz vlastitih proizvoda i usluga, uvoz za sopstvenu
proizvodnju i usluge, kooperacija, investicioni radovi i dr.):

Lica koja su na privremenom radu u inozemstvu provela

najmanje dvije godine neprekidno, odnosno boravila najmanje

četiri godine po bilo kom osnovu, kao i strana fizička lica koja
su dobila državljanstvo Republike i strani državljani koji su
dobili azil, odnosno odobrenje za stalno nastanjenje u Republi-
ku mogu jednom u roku od godinu dana od dana povratka iz
inozemstva, dana dobijanja državljanstva Republike, odnosno
azila ili odobrenja Za stalno nastanjenje u Republiku, slobodno
uvesti robu iz ovog člana, uključujući i motorna vozila koja
služe korisnicima uvoza kao putnički automobil, odnosno za
obavljanje njihove djelatnosti.

Invalidna lica kod kojih je nastupilo tjelesno oštećenje. mogu
uvoziti motorna vozila, bez obzira da li mogu sama ili ne,
upravljati tim vozilom. Ova motorna vozila ne mogu se otuditi
prije isteka roka od tri godine od dana uvoza.

Bliža uputstva o tome ko se smatra invalidnim licem donijet

će funkcioner koji rukovodi republičkim orsanom uprave na-

dležnim za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, odnosno
republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva i soci-
jalne zaštite:

Član 91.

Vanjskotrgovinskim prometom, u smislu ovog zakona, ne
smatra se pružanje usluga domaćih fizičkih lica stranim licima
u Republici koja te usluge pružaju u granicama zakonom
dozvoljene djelatnosti ličnim radom, odnosno ličnim radom i
sredstvima u svojini gradana.

Član 92. ;
, Domaća 1 strana fizička lica koja dolaze na privremeni
oravak u Republiku, odnosno odlaze na privremeni boravak
u mozomstvo, mogu privremeno unijeti ili primiti iz inozem-

po

Strana 58192/100

godine
——

uprave
vom, u
dreduje

Nozem-
atriosti,
poslove
i blago-

ovanju ,

10Zem-

primati

edmete
lanova
potrebe
og do-
nje, u
| nasli-
iti pod
zavnim
sa tim

, odno-
uturnu
uprave
stvom,
ležnog

ne dje-
je po-
stvenu
dr.):

rovela
jmanje
sa koja
coji su
zpubli-
atka iz
Inosno
bodno
a koja
sno za

mogu
ili ne,
otuditi

lonijet
ve na-
Nosno
i soci-

na, ne
licima
onom
dom i

emeni
ravak
ozem-

po

Petak, 2. juna 1995. godine

stva, odnosno privremeno iznijeti ili poslati u inozemstvo pred-
mete koji su im potrebni za vrijeme privremenog boravka u
republici, odnosno u inozemstvu.

Privremeno uneseni, odnosno izneseni predmcti iz stava 1.
ovog člana:mogu se upotrijebiti samo za namjene zbog kojih su
privremeno uneseni, odnosno izneseni. !

Domaća i strana fizička lica dužna su da, po isteku
odredenog roka, privremeno unesene, odnosno iznesene pred-
mete vrate u Republiku, odnosno u inozemstvo.

Pod uvjetima propisanim posebnim zakonom i propisima
donesenim na osnovu tog zakona, carinarnica odobrava privre-
meno unošenje, odnosno iznošenje predmeta iz st. 1. do3. ovog
člana. Pune .

Član 93.

Strana fizička lica sa privremenim boravkom u Republici
dužim od dvije godine, koja su privremeno uvezla putmičko
motorno vozilo po odredbama člana 90. ovog zakona mogu,
prije povratka u inozemstvo, uvesti to vozilo uz plaćanje carine
i drugih uvoznih dažbina i prodati ga u Republici.

XVIII - KAZNENE ODREDBE

Član 94.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, kaznit će se
za privredni prijestup preduzeće ili drugo pravno lice:

1) ako bez upisa u registar vrši vanjskotrgovinsko poslo-
vanje, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano (član
2);

2) ako zaključuje ugovore ili obavlja druge poslove prometa
robe i usluga izvan okvira djelatnosti za koju je upisano u sudski
registar (član 5);

3) ako zaključi ugovor o uvozu ili privremenom uvožzu robe
koja ne ispunjava uvjete za stavljanje u promet, odnosno za
upotrebu te robe na domaćem tržištu ili robe čiji je plasman
zabranjen u zemlji porijekla, odnosno ako uvoz vrši protivno
propisu Vlade donesenog na osnovu ovlašćenja iz ovog člana
(člana 11); ; ;

4) ako se prilikom izvoza i uvoza robe ne pridržava propisa-
Vlade kojim je roba razvrstana na pojedine oblike izvoza i
uvoza robe (član 12);

5) ako ne izveze robu na osnovu preuzete obaveze izvoza
u roku predvidenom odobrenjem republičkog organa uprave
nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom.
(član 16. stav 1);

6) ako bez odobrenja republičkog organa uprave nadležnog
za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom vrši kompen-
zacione poslove (član 24), ili kupuje robu u inozemstvu radi
prodaje u inozemstvu, odnosno kupljenu i uvezenu ili privre-
meno uvezenu robu ponovo izveze (član 25);

7) ako izvođenje investicionih radova, odnosno izvodenje
pojedenih radova na investicionom objektu u Republici ustupi
stranom izvodaču bez prethodno održanog javnog nadmetanja,
odnosno prikupljanja ponuda odredenog najmanjeg broja po-
nuđača, ili ako te radove ustupi bez prethodno utvrđenih uvjeta
propisanih ovim zakonom (čl. 32. 133);

8) ako koristi usluge stranog lica čije je korišćenje ogra-
ničeno propišom Vlade iz člana 38. ovog zakona;

9) ako kod razmatranja ponuda za uvoz robe, pri jednakim
uslovima ne uvaži prednost domaćeg ponudača, odnosno ako
pri povoljnijim ponuđama stranih ponudača ne uvaži prednost
onog stranog ponudača koji u većoj mjeri angažira domaće
proizvodače za proizvodnju robe koja se isporučuje (član 47)

10) ako se prilikom izvoza i uvoza robe i usluga ne
pridržava privremenih mjera donijetih radi otklanjanja nastalih
poremećaja i šteta na domaćem tržištu (čl. 57.158); — =

11) ako u propisanom roku, po prihvatanju godišnjeg
obračuna preduzeća u inozemstvu ne unese dobit u Republiku
(član 67. stav 5);

"
U

SLUŽBENI LIST RBiH

12) ako prilikom prestanka oblika preko koga obavlja —
privrednu djelatnost u inozemstvu, ili pri povlačenju sredstava
iz zajedničkog preduzeća ili mješovite banke u inozemstvu, NT
prodaje pređuzeća u inozemstvu drugom licu ili prilikom pre-
stanka ugovora o ulaganju ili povlačenju sredstava po tom
osnovu ne provode postupak ili ne preduzme druge mjere
propisane ovim zakonom ili ako ti oblici nastave da rade i
poslije brisanja iz registra (čl. 68, 69, 71, 77. i 79);

13) ako u roku od 90 dana od dana prihvaćanja likvidacio-
nog bilansa preostala sredstva i prava likvidiranog preduzeća
ne unese, odnosno ne uveze u Republiku ili sredstva preduzeće
u inozemstvu u naturalnom obliku koja su kupljena u inozem-
stvu ne uveze u Republiku, ili ako ih uveze bez odobrenja
republičkog organa uprave nadležnog za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom (član 70).

Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup i odgovorno lice u preduzeću, odnosno drugom prav-
nom licu, novčanom kaznom od 80 DEM do 400 DEM.

Član 95.

Novčanom kaznom od 1.000 DEM do 5.000 DEM, kaznit
će se za privredni prijestup strano lice ako vrši usluse u
Republici protivno uvjetima propisanim ovim zakonom ili pro-
pisima donesenim na osnovu njega ili otvori u Republici pred-
stavništvo protivno uvjetima propisanim ovim zakonom ili
propisima donesenim na osnovu njega ili strani izlagač ako
predmete svoje domaće radinosti, zanatstva ieksponate prodaje
za valutu Republike preko vrijednosti koja je potrebna za
plaćanje troškova izlaganja na sajmu, carina i drugih uvoznih
dažbina (čl. 38, 39. 1 40). E

Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup novčanom kaznom od 80 DEM do 400 DEM i odgo-
vorno lice subjekta iz stava 1. ovog člana.

Član 96.

Novčanom kaznom od 80 DEM do 400 DEM, kaznit će se
za privredni, prijestup odgovorno lice u organu Republike,
općine ili drugom državnom organu za uvoz robe i usluga ako
izvrši uvoz robe protivno propisanim oblicima uvoza robe,
odnosno izvrši uvoz usluga protivno propisanim uvjetima za
uvoz usluga (član 17. stav 1).

Član 97.

Novčanom kaznom od 100 DEM do 500 DEM, kazni! će
se za prekršaj preduzeće, odnosno drugo pravno lice:

1) ako ugovor o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji (član
23. st. 1. 1 2) ili ugovor o izvođenju investicionih radova u
inozemstvu, odnosno u Republici (član 34. stav 1) ili USOVOr O
zastupanju stranih lica'(član 35. stav 2) ili ugovor o pribavljanju
i ustupanju prava industrijske svojine i znanja i iskustva (član
53. st. 1. 1 2) ne sačini u pismenom obliku ili ga ne prijavi
republičkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom;
_ 2) ako prekorači propisani rok za vraćanje privremeno
izvezene, odnosno uvezene robe (član 41. stav 3) ili ako
privremeno uveze robu u zakup bez odobrenja privremenog
uvoza od strane carinskih organa (član 41. stav 2. i člana 42.
stav 4), ili ako privremeno izvezenu ili uvezenu robu upotrebi
za druge namjene a ne za namjene zbog kojih je privremeno
izvezena, odnosno uvezena (član 43, stav 2); Vam

3) ako protivno ovom zakonu i propisu donesenom na
osnovu njega izvozi ili uvozi robu bez pribavljenog određenog.
uvjerenja, odnosno određene ovjerene isprave ako je
utvrđeno posebnim propisom (član 48);

4) ako u roku od 30 dana ne obavijesti republički 01
upraye nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa in
stvom o tome da je njegovo preduzeće u inozemstvu Os
poslovnu jedinicu ili otvorilo predstavništvo u istoj
zemlji (član 63. stav 2) ili da je predstavništ o ili
dedimea u inozemstvu otvorila poslovnicu u istoj Ze)

; .

Strana 58292/100

Broj 20 - Strana 582

SLUŽBENI LISTRBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

5) ako nadležnom Zavodu za računovodstvo i reviziju ne
dostavi godišnji obračun preduzeća u inozemstvu u roku od 30
dana od dana prihvatanja tog obračuna po propisima zemlje u
kojoj je preduzeće osnovano (član 66);

6) ako u roku od 30 dana ne obavijesti republički organ
uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-
stvom, o spajanju, pripajanju ili razdvajanju preduzeća u ino-
zemstyu (član 72) ili o mirovanju poslovanja preduzeća u
inozemstvu (član 73);

7) ako republičkom orsanu uprave nadležnom za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom ne dostavi, na njegov
zahtjev, blagovremeno, dokumentaciju i podatke o poslovanju
subjekata preko kojih obavljaju privredne djelatnosti u inozem-
stvu (član 89); ,

8) ako na poslove i zadatke za koje su potrebna posebna
ovlašćenja ili odgovornosti u vanjskotrgovinskom poslovanju
primi lice osudeno za privredni prijestup propisan ovim zako-
nom ili posebnim propisom kojim se ureduie devizno poslovan-
je (član 100).

Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj
novčanom kaznom od 20 DEM do 160 DEM i odgovorno lice
u preduzeću, odnosno drugom pravnom licu.

Član 98.

Novčanom kaznom od 20 DEM do 100 DEM, kaznit će se
za prekršaj domaće fizičko lice ili strano fizičko lice:

1) ako predmete iz inozemstva unese protivno odredbama
ovog zakana (član 90); '

2) ako privremeno izvezenu robu otudi, odnosno privreme-
no uvezenu robu da drugom na upotrebu ili je upotrebi u druge
svrhe a ne u svrhe zbog kojih je privremeno izvezena, odnosno
uvezena, ili ako privremeno uvezenu ili unijetu robu u Repu-
bliku, ne vrati u inozemstvo (član 92).

Član 99,

Za prekršaje iz ovog zakona, pored novčane kazne može
se izreći 1 zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrije-
bljeni ili su bih namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali
izvršenjem prekršaja.

Ako se roba koja je predmet prekršaja iz člana 98. ovog
zakona ne pronade, od učinioca prekršaja naplatit će se njena
vrijednost koja prema carinskim propisima. predstavlja carin-
sku osnovicu.

Smatra sedaroba nije pronađena ako sc iz bilo kojih razloga
ne može oduzeti od njenog držaoca. ruke

Za vrijednost nepronadene robe učinioci prekršaja odgova-
raju solidarno. )

Roba koja je predmet prekršaja iz ovog zakona za koju je
propisana zaštitna mjera oduzimanja robe, može se staviti pod
carinski nadzor do okončanja prekršajnog postupka.

Član 100.
U preduzeću ili drugom pravnomlicu koje obavlja vanjsko-

trgovinsko poslovanje to poslovanje ne može obavljati lice koje.

je izvršilo krivično djelo protiv sigurnosti Republike, protiv
oružanih snaga Republike, protiv čovječnosti i međunarodne
organizacije ili protiv jedinstva domaćeg tržišta za koje je
pravosnažno osudeno na kaznu zatvora od najmanje jednu
godinu.

Za lice koje je sa umišljajem učinilo krivično djelo protiv
privrede, protiv drugih društvenih vrijednosti ili protiv službe-
ne dužnosti, zabrana iz stava 1. ovog člana nastupa ako je za
takvo krivično djelo pravosnažno osudeno na kaznu zatvora
najmanje dvije godine.

\_ Zalice koje je učinilo drugo krivično djelo, osim krivičnih
djela navedenih u st. 1. 12. ovog člana, zabrana iz stava 1. Ovog
člana nastupa ako je pravosnažno osudeno za to djelo na kaznu
zatvora od najmanje tri godine. :

popu za te iz st. I. 12. Ovog člana traje pet godina, a
za lice Iz Slava 3. ovog člana'- tri godine od dana izdržane,
oproštene ili zastarjele kazne.

Član 101. =
Predužeće ili drugo pravno lice ne može na poslove {i
zadatke za koje su potrebna posebna ovlašćenja NL odgovorno-
sti u vanjskotrgovinskom poslovanju primiti niti zadržati lice
koje je osudeno za privredni prijestup na osnovu OVOg zakona
ili posebnog propisa kojim se ureduje devizno poslovanje i za
koji mu je izrečena novčana kazna za privredne prijestupe iz
čl. 94, 95. st. 2. i 96. u maksimalnom iznosu. ——-——
Zabrana iz stava 1. ovog člana traje godinu dana i teče od
dana pravosnažnosti presude. s —
Član 102. m
_ Novčana kazna, imovinska korist, kao i roba i predmeti koji -
su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje privrednog
prijestupa ili prekršaja ili koji su nastali izvršenjem privrednog
prijestupa ili prekršaja uplaćuju se u republički budžet.
: Član 103. '
Novčane kazne za učinjeni privredni prijestup i prekršaj
prema odredbama čl. 94, 95, 96, 97. i 98. ovog zakona
utvrdene u DEM, naplaćuju se u valuti Republike po srednjem
tečaju koji utvrduje i objavljuje Narodna banka Bosne i Herce-
govine na dan plaćanja.
XIX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 104.

Humanitarne organizacije mogu u periodu od šest mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona obavljati usluge u vezi
sa medunarodnim transportom ako ispunjavaju uvjete koji su
predvideni ovim zakonom.

Humanitarna organizaćija iz stava 1. ovog člana nije oba-
vezna ispunjavati uvjete za obavljanje vanjskotrgovinskog pro-
meta predviđene u čl. 4. do 8. ovog zakona.

Član 105.

Humanitarna organizacija može obavljati usluge u vezi sa
međunarodnim transportom ako:

1) sklopi ugovor o poslovno tehničkoj saradnji sa predu-
zećem koje je registrirano za obavljanje usluga u vezi sa
međunarodnim transportom za period važenja ovog zakona i

2) ako se upiše u posebnu evidenciju humanitarnih organi-
zacija koje:obavljaju usluge u vezi sa međunarodnim transpor-
tom, koji vodi republički organ uprave nadležan za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom.

Ovlašćuje se funkcioner koji rukovodi republičkim orga-
nom uprave nadležnim za poslove ekonomskih odnosa sa ino-
zemstvom da u roku od 30 dana od dana objavljivanja u
"Službenom listu RBiH" ovog zakona donese Uputstvo o
vodenju posebne evidencije humanitarnih organizacija koje su
ovlašćene za obavljanje poslova u vezi sa medunarodnim tran-
sportom.

Član:106.

Radi osiguranja snabdijevanja tržišta i omogućavanja ne-
smetanog odvijanja ekonomskih odnosa sa inozemstvom Za'
vrijeme ratnog stanja, republički organ uprave nadležan za
poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom može vanjsko-
trgovinskim preduzećima od značaja davati naloge.

Nadzor nad izvršenjem ovih naloga treba da provodi organ
iz stava 1. ovog člana.
Član 107. ,

Za vrijeme trajanja ratnog stanja, republički organ uprave
nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom, U
saradnji sa nadležnim ministarstvima, razvrstava robu na poje-
dine oblike izvoza i uvoza i određuje vrste robe čiji se izvoz i
uvoz regionalno usmjeravaju. ;

Za vrijeme trajanja ratnog stani: iz S
SASA ici Ne sma ratnog stanja, organ iz stava 1. OVOg

šsporeduje kontingente preduzećima i preduzetnicima.
a Spin "s deve (Prior Import Licence) ne može
se izdat UVOZNIK ne dobije rješenje o pravu na korišćenje
oblika uvoza (K) i (D). Kjerea

Strana 58391/100

SoOdine
_ZOdine

slove i
Vorno-
sati lice
zakona
nje iza
tupe iz

teče od

eti koji
rednog
rednog

rekršaj
zakona
ednjem
Herce-

mjeseci
2 U Vezi
koji su

je oba-
08 pro-

VeZI sa

predu-
/ezi sa
ona i

organi-
u Spor-
)oslove

1 Orga-
sa ino-
anja u
stvo 0
koje su
n tran-

nja ne-

om Za

Žan za
njsko-

| organ

uprave
'om, u
a poje-
IZVOZ 1

. OVOS
|cima.
: može
šćenje

Petak, 2. juna 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Za vrijeme trajanja ratnog stanja, izvoz iuvoz robene mogu
se izvršiti bez isprave o porijeklu robe.

Uvjerenje, dozvole i isprave iz člana 48. ovog zakona za
vrijeme ratnog stanja izdaje, odnosno ovjerava republički or-

gan uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozem-

stvom.
Član 108.

Preduzeća i druga pravna lica dužna su da svoju registraciju
za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja usklade sa odred-
bama ovog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Član 109.

Ugovori o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji, poslovno-
tehničkoj saradnji i pribavljanju i ustupanju materijalnog prava
na tehnologiju, o izvođenju investicionih radova u inozemstvu
i o ustupanju izvođenja investicionih radova stranom izvodaču
u Republici, koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona
podneseni republičkom organu uprave nadležnom za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom na odobrenje, odnosno
registracije, odobravaju se, odnosno registriraju se po propisi-
ma koji su važili u momentu njihovog zaključivanja, odnosno
po ovom zakonu na zahtjev preduzeća.

Uvoz i izvoz na osnovu ugovora o duegoročnoj proizvodnoj
kooperaciji koji su zaključeni i odobreni do dana stupanja na
snagu ovog zakona vrši se slobodno.

Član 110.

Preduzeće i druga pravna lica dužna su da u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona podnesu repu-
bličkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih

odnosa sa inozemstvom zahtjev za upis u registar, do tada

osnovanih preduzeća u inozemstvu, kao i obavještenja o otvo-
renim predstavništvima i osnovanim poslovnim jedinicama radi
evidentiranja.

Član 111.

Domaći privredni subjekti kojima je do dana stupanja na
snagu ovog zakona izdato odobrenje za obavljanje određenog
onlika privrednih djelatnosti u inozemstvu; mogu nastaviti
obavljanje tih djelatnosti u skladu sa izdatim odobrenjem, s tim
što su dužni o svim statusnim promjenama u organiziranju
obavijestiti republički organ uprave nadležan za poslove cko-
nomskih odnosa sa inozemstvom.

Tan'112:

Odredbe člana 58. stav 3. ovog zakona ne moraju se
primjenjivati dok Republika Bosna i Hercegovina ne postane
članica GATT- a. ;

Član 113.

Podzakonski akti potrebni za sprovodenje ovog zakona
donijet će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona. '

Do isteka roka iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se
podzakonski akti iz oblasti vanjskotrgovinskog poslovanja koji
su preuzeti Zakonom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih
zakona koji se u RBiH primjenjuju kao republički zakoni
("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). j

- Član 114.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena,

Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju ("Službeni list

RBiH", br. 2/92 i 13/94) i prestaje da važi Zakon o izmjenama

i dopunama zakona 0 vanjskotrgovinskom poslovanju

("Službeni list RBiH", br. 34/94 1 36/94) i člana 2, člana 15.

stav 1, čl. 28. i 29. i člana 35. stav 1. tač. 10, 21.122. Zakona

o robnom prometu i uslovima snabdijevanja ("Službeni list
RBiH", br. 14/92, 21/93 i 13/94).

Član 115. me

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.

'sne i Hercegovine, donosi

255

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

UKAZ '
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENJIVANJU ZAKONA
O PROSTORNOM UREDENJU
. Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
primjenjivanju Zakona o prostornom uređenju, koji je Skupšti-
na Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupšli-
ne od 21. maja 1995. godine.
PR broj 1800/95
1. juna 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
PRIMJENJIVANJU ZAKONA O PROSTORNOM
UREDENJU

Član 1.

U Zakonu o primjenjivanju Zakona o prostornom uređenju
("Službeni list RBiH", br. 16/92 i 13/94) u članu 3. stav 2.
mijenja se i glasi:

"Korišćenje prostora i dobara u prostoru na područjima iz
stava 1. ovog člana, vrši se na osnovu odgovarajućeg plana i
člana 77. Zakona o prostornom uređenju - Prečišćeni tekst
("Službeni list SRBiH", br. 9/87, 23/88, 24/89, 10/90, 14/901
15/91), koji utvrđuje Ministarstvo prostornog uređenja, resur-
sa i zaštite okolice (u daljem tekstu:Ministarstvo)".

U stavu 3. riječi: "Prostorni plan", zamjenjuju se riječju:
"Plan".

U stavu 5. riječ: "privremenih", zamjenjuje se riječju:
"novih", a iza riječi: "naselja za", dođaje se riječ"privremeni".

U stavu 6. iza riječi "Ministarstva" stavlja se tačka, a ostali
dio teksta briše se.

Iza stava 7. dodaju se novi st. 8. i 9. koji glase: s

"Novo naselje iz stava 5. ovog člana planira se i izeraduje
da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izerad-
nju, može prerasti u naselje koje odaovara budućem razvoju
tog područja, u suprotnom investitor ja na zahtjev općine dužan
naselje ukloniti, odnosno porušiti, i prostor dovesli u prvobitno
stanje.

Planiranje i izgradnja novog naselja iz stava 7. ovog člana
vrši se u saradnji sa nadležnim općinskim oreanom uprave
općine na čijem se području planira izgradnja novog naselja".

Član 2.

U članu 8. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i5. koji glase:

"Za davanje stručnog mišljenja iz stava 1. ovog "člana
općina može ovlastiti instituciju specijaliziranu za poslove pro-
stornog uređenja (općinski, gradski zavod za urbanizam, iz-
gradnju i sl.) ako takva institucija zadovoljava uslove iz slava
2. ovog člana u pogledu stručnih kadrova.

_ Komisija za urbanizam ili ovlašćena institucija daju stručno
mišljenje na osnovu planova širih područja, osnova i programa
razvoja posebnih oblasti za odnosno područje, uvida u poslo-—=—
jeće stanje, programa uređenja građevinskog zemljišta i druge
raspoložive dokumentacije". I

Član 3.
, , U članu 9. u stavu 1. iza riječi "spaljena", tačka se z
Juje zarezom i dodaju riječi: "kao i izmjene i dopune v
prostornog plana općine kada su iste neophodne radi izg
imirastrukturnih objekata, proizvodnih kapaciteta
privremeni smještaj izbjeglih i raseljenih lica".

Strana 58492/100

Broj 20 - Strana 584

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

Član 4.

U članu 25. iza stava 1. dođaju se novi st. 2. 13. koji glise:

"Urbanistička' saglasnost za građevine iz slava 1. ovog
člana, na području za koje nije donesena propisana planska
dokumentacija, ili je ta dokumentacija orsanu nedostupna
(uništena, zadržana na okupiranom području i dr.) izdaje se na
osnovu stručnog mišljenja Komisije za urbanizam odnosno
ovlašćene institucije iz člana 8. Zakona. {

U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, općinski
organ uprave nadležan za poslove gradenja, pored saglasnosti
iz člana 124. stav 1. tačka e. Zakona o prostornom uredenju
dužan je pribaviti saglasnost izvršnog odbora općine, odnosno
općinskog načelnika, da je građenje iz stava 1. ovog člana u
sklađu sa ratnim-potrebama".

Član 5.

Član 26. briše se.

Član 6.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
yanja u "Službenom listu RBiH". ;

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, $. r.
DOOOOOOOODONNONONOSONONODONONOOOOOOONODOONODANANGONONA
256

Na osnovu Amandmana LXXIH tačka 1. stav 7. na Ustav

' Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, donosi )
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENJIVANJU ZAKONA
O PREMJERU I KATASTRU NEKRETNINA
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
primjenjivanju Zakona o premjeru i katastru nekretnina, koji je
Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici
Skupštine od 21. maja 1995. godine.
PR broj 1801/95
1. juna 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik |
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, S: r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
PRIMJENJIVANJU ZAKONA O PREMJERU I
KATASTRU NAKRETNINA

Član 1.

U Zakonu o primjenjivanju Zakona o premjeru i katastru'

nekretnina ("Službeni list RBiH", br. 3/93 1 13/94) u članu 2.

dodaje se novi stav 2. koji glasi: ii
"Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na postupke i

radnje državnih organa koji su u vezi sa provodenjem odredaba

Zakona o pretvorbi društvene svojine ("Službeni list RBiH", .

broj 33/94)".
Član 2.

U članu 4. na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i
dadaju riječi: "osim upisa koji su u vezi sa pretvorbom društve-
ne svojine".

Član 3.

Ovaj zakori stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

_— Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r._—

257 )
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustay
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, donosi
UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRGOVINI
elašava se Zakon o traovini, koji je Skupština Republike
USE donijela na sjednici Skupštin? od 21. maja
1995. godine. — '
Pr broj 1802/95
1. juna 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
"Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, S. r.

ZAKON
O TRGOVINI

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom ureduju se: obavljanje i uvjeti za obavljanje
treovine i trgovinskih usluga, zaštita potrošača, narušavanje
konkurencije, mjere privremenog ograničenja tržišta, kao-i
druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na jedinstve-

' nom tržištu Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

Republika).
Član 2:
Trgovinom u smislu ovog zakona smatra se kupovina i
prodaja robe i obavljanje traovinskih usluga.
Trgovcem se smatraju pravna 1 fizička lica koja se bave

- trgovinom na osnovu registracije, odnosno odobrenja na-

dležnog organa.
Član 3.

Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim zakonskim
uvjetima za sve trgovce'u sklađu sa dobrim poslovnim običaji-
ma, načelima lojalne konkurencije i trgovačkim pravilima.

Trgovačka pravila, utvrđuju se u okviru komora ili drugih
oblika udruživanja trgovaca. i

Član 4.

Aktima organa Republike i općine (u daljem tekstu: na-
dležni organi), ne može se ograničavati nastupanje na tržištu,
narušavati konkurencija, niti se mogu pojedini trgovci ili po-
trošači stavljati u neravnopravan položaj na tržištu.

Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana, ukoliko nastanu
ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu usljed: nepo-
sredne ratne opasnost, rata, elementarne nepogode, nestašice
dobara neophodnih za potrebe odbrane, odnosno za potrebe
privrede i opskrbe stanovništva u najmanje dva okruga, Vlada
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) može
propisati privremene mjere ograničavanja tržišta u skladu s
ovim zakonom.

II - OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE

TRGOVINE

Član 5. :
= se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na
malo: '
Član 6.

Trgovina na veliko je kupovina robe radi dalje prodaje u
nepreradenom ili preradenom stanju, kao i prodaja vlastitih
proizvoda licima koja nisu krajnji individualni potrošači.

Trgovina na malo Je prodaja robe krajnjim individualnim

. potrošačima.

I

Strana 58589/100

_S8Odine
TRI

a Ustav
like Bo-

publike
1. maja

vljanje
šavanje
, kao i
linstve-
tekstu:

ovina i

e bave
1ja na-

onskim

običaji-
ma:
drugih

tu: na-
tržištu,
ili po-

zastanu
: nepo-
'stašice
potrebe
Vlada
) može
Jadu s

/ina na

daje u
lastitih
i.

ualnim

Petak, 2. juna 1995. godine

Član iz.)
Trgovina na veliko i na malo se obavlja u prodajnom
objektu ili drugom mjestu koje ispunjava propisane uvjete (u
daljem tekstu: poslovni prostor). .

Ministar trgovine, propisat će uvjete u pogledu minimalne.

tehničke opremljenosti poslovnih prostora u kojima se obavlja
trgovina na veliko i na malo i utvrditi proizvode iz grupa i
podgrupa proizvoda koji se mogu prodavati u tim poslovnim
prostorima.

Član 8.

Trgovac je samostalan pri izboru oblika obavljanja treovine
i može se baviti trgovinom na veliko, trgovinom na malo i
trgovinom na veliko i malo.

Trgovac je dužan da na poslovnom prostoru istakne firmu
onako kako je registrirana kod nadležnog organa.

Trgovac je dužan utvrditi i na podesan način učiniti kupcu
dostupnim uvjete poslovanja (cijene, način plaćanja i isporuke,
bonifikacije i sl.) i pridržavati se tih uvjeta.

Član 9.

Trgovac na malo je dužan da utvrdi radno vrijeme prođaj-
nog poslovnog prostora i da se pridržava utvrđenog radnog
vremena.

Izuzetno, ako je to od posebnog društvenog interesa, na-
dležni organ općine, odnosno grada Sarajeva, može odrediti
minimalno radno vrijeme u kojem se mora obavljati trgovina.

Član 10.

Trgovac je dužan da vodi evidencije utvrđene zakonom i
drugim propisima.

Trgovac na malo, dužan je da vodi treovačku knjigu koja
sadrži podatke o nabavci i prodaji robe i da osigura uvid u
dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija.

Evidencija o nabavci robe vodi se hronološki na osnovu
računa, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata.

Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa, trake
registar kase, paragon-bloka ili na drugi način koji osigurava
podatke'o vrijednost prodate robe.

Ministar trgovine propisuje oblike, sadržaj i način vođenja
trgovačke knjige.

III - OBAVLJANJE I UVJETI ZA OBAVLJANJE
TRGOVINSKIH USLUGA

Član 11.

Trgovinske usluge su djelamosti kojima se podstiče oba-
vljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača.

Trgovac je samostalan pri izboru oblika obavljanja trgovin-
skih usluga. y

Trgovinske usluge su: posredovanje, zastupanje, komi-
sion, uskladištenje, otprema i doprema robe (špedicija), kon-
trola kvaliteta i kvantiteta robe, osiguranje robe, robna berza,
marketing, tržnica na veliko, tržnica na malo (pijaca), trgovin-
ski centar, stočna pijaća, vašar, sajam i druge usluge uobičajene
u trgovini. m. ?

Trgovinske usluge može obavljati trgovac sa svojstvom
pravnog lica. i

Član 12.

Za obavljanje pojedinih usluga trgovac je dužan osigurati
minimalne tehničke uvjete u pogledu opremljenosti poslovnih
prostora, uredaja i opreme, koje propisuje ministar trgovine.

ć Član 13.

Uslugama posredovanja smatra se naročito dovođenje u

vezu komintenta s trećim licima radi zaključivanja ugovora.
Član 14.

Uslugama zastupanja smatra se naročito obavljanje trgovi-
ne i usluga u ime i za račun trgovca, kao i obavljanje servisne
službe i drugih tehničkih usluga u vezi s održavanjem i oprav-
kom proizvoda. , '

SLUŽBENI LIST RBiH

" d čuvanje robe, kao i drugi poslovi i radnje koji se uobičajeno — |

Broj 20

Član 15. +,
Uslugama komisiona smatra se naročito prodaja ili
na robe u svoje ime, a za račun komitenta.
Član 16. ; Sa
Uslugama uskladištenja robe smatraju se naročito smještaj

ae

obavljaju uz smještaj i čuvanje robe.
Član 17. }

Uslugama otpreme i dopreme robe (špedicije) smatraju se ——
naročito otpremanje i dopremanje robe u svoje ime, a za račun
komitenta, kao i drugi poslovi i radnje koje se uobičajeno
obavljaju uz otpremu i dopremu robe. |
\ Član 18. ; I

Uslugama kontrole kvaliteta i kvantiteta smatra se naročito
kontrola ugovorenog kvaliteta i kvantiteta u ime i za račun I.
komitenta, pri čemu se izdaje odgovarajući dokument. i

Član 19. :

Uslugama osiguranja robe smatra se naročito zaključivanje
ugovora kojima se osiguranik obavezuje platiti određenu pre-.
miju radi osiguranja robe od određenih rizika, a osisuravatelj
se obavezuje da će, ako se rizik ostvari, isplatiti osiguraniku
ugovoreni iznos. -

' Član 20.

Robna berza je subjektčijaje djelatnost trajno organiziranje |
sastanaka između privrednih subjekata radi zaključivanja ugo-
vora o kupovini i prodaji robe.

Berxanskim uslugama smatraju se: je

I. organiziranje sastanaka prodavaca i kupaca u skladu sa
propisima i pravilima berze;

2, objavljivanje cijena za proizvode koji su bili predmet
berzanskih poslova, te objavljivanje podataka o njihovim ko-
ličinama, rokovima isporuke, kvalitetu i asortimanu;

3. organiziranje prodaje pojedinih proizvoda na javnoj
dražbi (aukciji) i '

4. davanje obavještenja o stanju na tržištu.

Robna berza može obavljati i druge poslove, te pružali i
druge usluge koje su uobičajene u poslovanju robnih berzi ikoji
su odredeni njihovim pravilima.

Saglasnostna rad robnih berzi izdaje Ministarstvo trsovine,
a bliža uputstva o njihovom poslovanju propisat će posebnim a
propisom ministar trgovine. 78

Član 21. 4
, Marketing uslugama smatraju se naročito usluge iz oblasti
istraživanja tržišta i tržišnog komuniciranja (ekonomska propa-
ganda, reklama, izložba i sl.) kao i druge marketing usluge koje
se obavljaju u ime i za račun komitenta.

Član 22.

Tržnica na veliko je posebno organizirano i uređeno mjesto
na kojem se vrše usluge prodaje i kupovine na veliko poljopri=
vredno-prehrambenih i drugih proizvoda iz registrirane djelat- =
nosti, radi daljne prodaje i prerade. '

Za obavljanje usluga tržnice na veliko, trgovac utvrduje ;
tržni red kojim se bliže uređuju tržna pravila za: izlaganje robe,
način prodaje i druga pravila za obavljanje trgovine. -

Na tržni red iz stava 2. ovog člana saglasnost daje nadi
organ općine, odnosno grada Sarajeva.

_ Trgovac i korisnici usluga tržnice na veliko dužni
pridržavati utvrđenog tržnog reda iz stava 3. Ovog a
Član 23.

Uslugama tržnice na veliko smatraju se:

1. stavljanje na raspolaganje prostora za izlag
poljoprivredno-prehrambenih i drugih proiz

2. uskladištenje poljoprivredno-p 1
proizvoda, njihova obrada 1 dorada kao i pot
manipulaciju tih proizvoda;

'-
-A
"

Strana 58692/100

SLUŽBENI LISTRBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

Broj 20 - Strana 586

3. obavljanje prijevoza, otpreme i dopreme, kao i poslovi
kontrole kvaliteta i kvantiteta uskladištenih proizvoda.

; Član 24. :

Tržnica na malo (pijaca) je organizirano i uredeno.mjesto
na kojem se na uobičajen način obavlja trgovina na malo
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Za prodaju drugih proizvoda (rabljeni automobili, rabljena
tehnička i ostala roba i sl.), trgovac je dužan osigurati odvojeni
prodajni prostor. :

Trgovac koji vrši usluge tržnice na malo (pijace), utvrđuje
pijačnim redom asortiman proizvoda i uvjete za obavljanje
trgovine.

Na pijačni red iz prethodnog stava saglasnost daje nadležni
organ općine, odnosno grada Sarajeva.

Trgovac koji vrši usluge tržnice na malo (pijace) i korisnici
usluga, dužni su da se pridržavaju utvrdenog pijačnog reda iz
stava 4. ovog člana.

Član 25. i

Trgovinski centar je posebno izaradena ili u postojećem
objektu uredena prostorna cjelina koja se sastoji od više poje-
dinačno opremljenih poslovnih prostora u kojima se obavlja
trgovina na malo i pružaju trgovinske i druge usluge.

Trgovac koji vrši usluge trgovinskog centra, donosi kućni
red kojim se bliže utvrduje poslovanje trgovinskog centra.

Na kućni red iz stava 2. ovog člana saglasnost daje nadležni
organ općine, odnosno grada Sarajeva.

Trgovac koji pruža usluge trgovinskog centra i korisnici
usluga, dužni su da se pridržavaju utvrdenog kućnog reda iz
stava 3. ovog člana.

Član 26.

Stočna pijaca je posebno organizirano, uredeno i tehnički

opremljeno mjesto na kojem se vrši trgovina stokom.
Član 27.

Trgovina na stočnoj pijaci odvija se po pijačnom redu koji
donosi trgovac...

Na pijačni red iz stava 1. ovog člana saglasnost daje na-
dležni organ općine, odnosno grada Sarajeva.

Trgovac koji pruža usluge stočne pijace i korisnici usluga,
dužni su da se pridržavaju utvrđenog pijačnog reda iz stava 2.
ovog člana.

Član 28.

Vašar je posebno organiziran oblik usluge na kojem se na
uobičajen način vrši trgovina stokom, poljoprivrednim i drugim
proizvodima.

Trgovina na vašaru se odvija po vašarskom redu i pod
uvjetima koje propiše nadležni organ općine, odnosno grada
Sarajeva.

: Član 29.

Sajam priređuje trgovac koji je registriran za obavljanje tih
poslova.

Trgovac koji se bavi priredivanjem sajmova, dužan je
pridržavati se rokova predviđenih u kalendaru sajmova, koji se
utvrduje u dogovoru sa komorom. j

IV - ZAŠTITA POTROŠAČA

Član 30. i
Prava potrošača na zaštitu i obaveze trgovca pri prodaji
robe na malo osiguravaju se pod jednakim uvjetima.
Član 31.
_Trgovac na malo, dužan je da pri rukovanju robom osigura
uvjete za očuvanje njenog kvaliteta.
I Član 32.
Trgovac na malo, dužan je da u prodajnom objektu:
1. na uočljiv način istakne cijenu robe utvrđenu u trgo-
vačkoj knjizi i za robu koju prodaje i da se pridržava te cijene;

2. uruči račun za prodatu robu, paragon-blok, isječak
registar-kase i sl.; =

3. na uočljiv način istakne radno vrijeme; — de;

4. robu prodaje svim potrošačima pod istim uvjetima
utvrđenim u članu 8. ovog zakona; —, A

5. osigurati podatke za identifikaciju robe koja se prodaje;

6. osigurati deklaraciju, garant! list, atest i tehničko uput-
stvo o načinu korištenja, u skladu sa propisima; žii
7. osigurati rezervne dijelove, priključne aparate i slično i
nakon prestanka proizvodnje robe, u skladu sa propisima;

8. osigurati prodaju količine robe označene na originalnom
pakovanju; , %

9. proda onu količinu robe koju potrošač traži, ako raspo-
laže tom količinom, izuzev ako drugim propisima nije drugačije
regulisano; '

10. tačno mjeri robu i omogući potrošaču da provjeri
količinu kupljene robe; x +

11. proda robu koja je izložena u prodaji, odnosno koja se
nalazi u prodajnom poslovnom prostoru, izuzev unikat robe u
aranžiranom izlogu; =

12. pri manjim pakovanjima robe upotrebljava omotni ma-
terijal srazmjerno upakovanoj robi;

13. na zahtjev potrošača posebno upakuje robu i takvo
pakovanje naplati prema svom cjenovniku.

Član 33.

Potrošač ima pravo na reklamaciju za kupljenu robu u
prodajnom objektu u kome je kupovina obavljena, uz račun o
kupovini:

Trgovac je dužan da robu sa nedostatkom zamjeni novom
ili da potrošaču vrati iznos plaćen za tu robu ili da, uz saglasnost
potrošača, otkloni nedostatak na robi.

Potrošač može ostvariti pravo iz stava 2. ovog člana pod

uvjetima da svoj zahtjev podnese trgovcu čim je otkrio nedo-

statak, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kupovine robe.

Potrošač ne može ostvariti pravo iz stava 2. ovog člana, ako
je nedostatak na robi nastao njegovom krivicom ili, ako je u
trenutku kupovine znao ili mogao utvrditi nedostatak?

Odgovor na podneseni zahtjev (reklamaciju) trgovac je
dužan da dostavi potrošaču najkasnije u roku od 15 dana od
prijema zahtjeva.

U slučaju da kupac nije zadovoljan sa rješenjem reklama-
cije, svoja prava ostvaruje putem redovnog suda.

Član 34.

Trgovac koji prodaje robu sa nedostatkom, dužan je da tu
robu prostorno izdvoji, da na uočljiv način istakne oznaku koja
upozorava na vrstu nedostatka i srazmjerno utvrđenom nedo-
statku izvrši smanjenje maloprodajne cijene.

Član 35.

,Potrošač ima pravo i obavezu da provjeri cijenu, kvaliteti

količinu kupljene robe i da preuzme račun za kupljenu robu.

Član 36.
Na. zahtjev potrošača, tržišna inspekcija je dužna da ga
e . . . ., H NE. ,
informira o njegovim pravima i mogućnostima pravne zaštite.

V - NARUŠAVANJE KONKURENCIJE

_Clan 37.
Konkurencija na tržištu narušava se monopolističkim dje-
lovanjem, nelojalnom konkurencijom, špekulacijom i ogra-
ničavanjem tržišta. j ; i

1. Monopolističko djelovanje

Član 38.
Monopolističko djelovanje obuhvaća monopolističko spo-

razumijevanje i monopolističko ponašanje.

2?

Strana 58791/100

Godine
—

sječak

jetima

odaje;
) uput-
lično i
14;

alnom

raspo-
igačije

rovjeri

Oja se
robe u

ni ma-

takvo

obu u
Ačun o

IOVom
asnost

la pod
nedo-
robe.
a, ako
ojeu

vac je
a. od

lama-

"da tu
u koja
nedo-

aliteti
obu.

da ga
aštite.

n dje-
Ogra-

) Spo-

Petak, 2. juna 1995. godine

,  Monopolističko sporazumijevanje je odnos izmedu dva ili
više trgovaca o uvjetima poslovanja koji je usmjeren na na-
rušavanje ili sprečavanje slobodne konkurencije, a kojim se
jedan ili više trgovaca dovodi ili može dovesti u povlašćeni
položaj u odnosu na druge trgovce ili potrošače. '

Monopolističkim ponašanjem podrazumijeva se zloupotre-
ba dominantnog položaja na tržištu i radnje usmjerene na
stvaranje i korišćenje monopolističkog položaja.

Dominantnim položajem na tržištu, u smislu ovog zakona,
. podrazumijeva se položaj trgovca čiji je udio na tržištu za
određenu robu veći od 40%.

Član 39.

Monopolističkim sporazumijevanjem iz člana 38. stav 2.
ovog zakona podrazumijeva se naročito:

1. podjela tržišta u pogledu kupovine ili prodaje robe;

2. obaveza prodavca da odredenu robu neće prodavati
drugom kupcu, ili kojim se kupac obavezuje da će kupljenu
robu prodati samo na odredenom tržištu ili odredenom kupcu;

3. utvrđivanje cijena u uvjetima prodaje robe iste vrste;

4. ograničavanje obima proizvodnje;

5. zatvaranje tržišta radi isključenja drugih trgovaca sa
tržišta; i

6. uskraćivanje prodaje ili prodaja robe, odnosno kupovina
robe protivno dobrim poslovnim običajima.

Član 40.

Ne smatra se monopolističkim sporazumijevanjem kada
dva ili više trgovca zajednički razmjenjuju iskustva i studije,
istražuju tržište, pripremaju i realiziraju istraživačko-razvojne
projekte, koriste opremu za proizvodnju, transporti skladišten-
je, servisiranje, reklamu, propagandu i dr.

Član 41.

Radnjama usmjerenim na stvaranje i korišćenje monopo-
lističkog položaja iz člana 38. stava 3. ovog zakona podrazu-
mijeva se naročito:

1. korišćenje posebnih pogodnosti pri uvozu robe (oslo-'

badanje ili smanjivanje uvoznih dažbina) uz uvećanje troškova
trgovine iznad stvarnih, radi sticanja protupravne imovinske
koristi;

2. kupovina robe iz uvoza po cijeni višoj od tržišne cijene.
2. Nelojalna konkurencija

Član 42.

Nelojalna konkurencija je radnja traovca koja je protivna
dobrim poslovnim običajima i kojom se nanosi ili može nanijeti
šteta drugom trgovecu, drugom pravnom licu i potrošaču.

Član 43.

Nelojalnom konkurencijom iz člana 42. ovog zakona po-
drazumijeva se, naročito:

1. reklamiranje, oglašavanje ili nudenje robe navođenjem
podataka ili upotrebom izraza kojim se stvara ili se može stvoriti
zabuna na tržištu, čime se određeni traovac dovodi ili se može
dovesti u povoljniji položaj;

2. davanje podataka o drugom trgovcu koji mogu biti štetni
po ugled ili poslovanje tog trgovca;

3. prodaja robe s oznakom ili podacima koji stvaraju ili
mogu stvoriti zabunu u pogledu porijekla, način proizvodnje,
količine, kvaliteta ili drugih svojstava robe;

4. prikrivanje mana robe ili dovođenje, na drugi način,
kupca u zabludu; I

5. preduzimanje radnji usmjerenih na raskidanje poslovnog
odnosa između drugih trgovaca ili radi spriječavanja, odnosno
otežavanja zasnivanja takvog poslovnog odnosa;

6. neopravdano neizvršavanje ili jednostrano raskidanje
ugovora o kupovini i prodaji robe ili drugog trgovinskog ugo-
vora zbog zaključenja istog ili sličnog ugovora sa drugim čime
se nanosi ili može nanijeti šteta saugovaraču;

U)

SLUŽBENI'LIST RBiH Broj 20

.. 7. oglašavanje prividne rasprodaje ili prividnog sni:
cijena robi ili obavljanje drugih sličnih radnji koje dovo u.
mogu dovesti potrošača u zabludu u pogledu cijena; Ke

8. neovlašćena upotreba tudeg imena, firme, žiga, ozutake
može s I

ili drugog spoljnog obilježja, ako se time stvarg ili k
zabuna na tržištu; j
, 9. davanje ovlašćenja drugom trgovcu da može koristiti
njegova vanjska obilježja, ako se time stvara ili može stvorili
zabuna na tržištu; - =
10. neovlašćeno korišćenje usluga trgovačkog pumika,
trgovinskog predstavnika ili zastupnika drugog preduzeća.

3. Špekulacija

Član 44.

Špekulacija je, korišćenje stanja na tržištu nastalog pore-
mećajima u snabdjevanju ili nezakonitog povećanja cijena radi
sticanja protivpravne imovinske koristi.

pekulacija je, u skladu sa stavom 1. ovog člana, naročito:

1. prikrivanje robe, ograničavanje ili obustavljanje prodaje
robei druge radnje kojima se prouzrokuje poremećaj na tržištu;

2. uvjetovanje kupovine jedne robe kupovinom druge robe
ili nadrugi način uvjetovanje kupovine i prodaje robe;

3. prodaja robe na način i pod uvjetima kojima se kupcima
otežava ili onemogućava kupovina robe;

4. zaključivanje fiktivnih ugovora o kupovini i prodaji robe
ili drugim poslovima trgovine;

5. neugovaranje roka isporuke robe ili isporuka robe poslije
ugovorenog roka po cijeni višoj od cijene koja je važila na dan
isporuke robe utvrđen ugovorom. ,

4. Ograničavanje tržišta

Član 45. i
Ograničavanjem tržišta smatra se opći ili pojedinačni prav-
ni akti radnja nadležnog organa, trgovca i drugog pravnog lica
kojima se, protivno Ustavu i ovom zakonu ograničava slobodna
razmjena robe i slobodno nastupanje na tržištu ili na drugi način
narušava konkurencija.

Član 46.
 Aktima i radnjama iz člana 45. ovog zakona smatraju se
akti i radnje kojima se trgovac dovodi u neravnopravan položaj
tako što mu se onemogućava širenje prodajne mreže, prodaja

robe ili se prisiljava na prodaju koja nije u skladu sa njegovom
poslovnom politikom.

VI - MJERE PRIVREMENOG OGRANIČENJA TRŽIŠTA

Član 47.

Privremene mjere ograničavanja tržišta iz člana 4. stav 2. |
ovog zakona Vlada može propisati samo ako se značajn ;

Doremeaut na tržištu ne mogu otkloniti mjerama ekonomske
politike. I

Član 48. (2

Posebnim propisom iz člana 47. ovog zakona, Vlada će
propisati: NT

- zabranu trgovine određenih proizvoda, sirovina i
materijala;

- odredivanje posebnih uvjeta za trgovinu po
vodima (kupovina po odobrenju, kartice i sl.);

- obavezu određenim trgovcima da stave na ti
vrste i količine pojedinih proizvoda, odnosn
određenim korisnicima po propisanom redo

- obavezu određenim trgovcima da for.

rezervi određene vrste i količine proizvoda :
rezervi. +

Strana 58891/100

Broj 20 - Strana 588

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. sodine

VII - INSPEKCIJSKI NADZOR I UPRAVNE MJERE

Član 49. ;

Nadzor nad provodenjem odredaba ovog zakona, vrši

tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija i inspekcija rada.
; Član 50.

Ako trgovac obavlja trgovinu bez odobrenja ili suprotno
odobrenju, odnosno mimo djelatnosti koja je predmet registra-
cije, tržišni inspektor će donijeti rješenje kojim se zabranjuje
vršenje te djelatnosti.

Protiv rješenja tržišnog inspektora iz stava 1. ovog člana
može se izjavili žalba nadležnom drugostepenom organu.

Tržišni inspektor može privremeno, do odluke nadležnog
suda, oduzeti robu trgovcu iz stava 1. ovog člana kao ilicima
koja u smislu ovog zakona nemaju status trgovca.

ZAMJE Član 51.

Ako poslovni prostori, uredaji i oprema namijenjeni za
obavljanje trgovine i vršenje usluga ne ispunjavaju propisane
minimalne tehničke, kao i uvjete tehničke opremljenosti, tržišni
inspektor će donijeti rješenje o privremenoj zabrani rada do
otklanjanja utvrdenih nedostataka.

U slučaju teže povrede higijensko-sanitarnih, zdravstvenih
i tehničkih uvijeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po
zdravlje i život ljudi, sanitarni inspektor će donijeli rješenje
kojim će odmah zabraniti obavljanje djelatnosti dok se utvrdeni
nedostatci ne otklone.

Protiv rješenja iz st. 1. 12. ovog člana, može se izjavili žalba
nadležnom drugostepenom organu koja ne odlaže izvršenje.

Član 52. Se)

'Ako trgovac neopravdano odbije zahtjev potrošača da mu
robu koja ima nedostatke zamijeni novom robom ili da mu vrati
iznos za plaćenu robu ili da, uz saglasnost potrošača, otkloni
nedostatak na robi, tržišni inspektor će donijeti rješenje kojim

će narediti trgovcu da udovolji osnovanom zahtjevu potrošača. :

Član 53.
Ako trgovac ne postupa u skladu sa članom 10. st. 1. 12.
ovog zakona, tržišni inspektor će: rješenjem privremeno zabra-

niti obavljanje djelatnosti dok se nedostaci u poslovanju ne '

otklone ili do pravosnažnosti sudske odluke.
j Član 54.

Ako tržišni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora,
utvrdi postojanje monopolističkog sporazumijevanja iz člana
39. ovog zakona donijet će rješenje kojim se zabranjuje prim-
jena tih sporazuma. '

Ako tržišni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora
utvrdi postojanje nelojalne konkurencije, špekulacije i ogra-
ničenja tržišta utvrđenim ovim zakonom, donijet će rješenje o
primjeni propisa i utvrditi rok za otklanjanje tih nedostataka.

VIII - KAZNENE ODREDBE

Član 55. -

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 DEM kaznit će se
za privredni prijestup preduzeće ili drugo pravno lice, ako:
10) 1. ne vodi ažurno trgovačke knjige i druge evidencije (član

2. preduzme neku od radnji koje prema ovom zakonu
predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja i monopo-
lističko sporazumijevanje (čl. 38. i 39.);

3. izvrši radnju koja je usmjerena na stvaranje i korišćenje
monopolističkog 'položaja (član 41.); .

4. učini radnju koja prema-ovom zakonu predstavlja djelo
nelojalne konkurencije (čl. 42. i 43.);

5. učini djelo špekulacije (član 44.);

6. učini radnje suprotne propisu Vlade za otklanjanj -
mećaja na tržištu (član 48). P PE RNADO ,

Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup i odgovorno lice, novčanom kaznom od 200 do 2.000
DEM. : ;

Član 56. a

Uz novčanu kaznu za privredni prijestup iz člana 55. ovog
zakona mogu se izreći i zaštitne MJCre:

1. oduzimanje predmeta;

2. zabrana bavljenja odredenom djelatnošću trgovcu u
trajanju do jedne godine; i

3. zabrana vršenja određenih dužnosti odgovornog lica u
trajanju do jedne godine.

U ponovljenom slučaju iz stava 1. tačka 3. ovog člana,.
izreći će se zaštitna mjera u trajanju od jedne do tri godine.

Član 57.

Novčanom kaznom od 200 do 2.000 DEM kaznit će se za
prekršaj trgovac: ć

1. ako ne ispunjava minimalne tehničke i druge uvjete
prpisane za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga (čl. 7112.);

2. Ako.na prodajnom objektu ne istakne firmu (član 8. stav

+)
3. akoneutvrdii ne učini dostupnim uvjete poslovanja (član
8. stav 3.); i

4. ako se ne pridržava utvrdenog radnog vremena (član 9.);

5. ako se ne pridržava tržnog, pijačnog, vašarskog i kućnog
ređa i sajamskih rokova (čl. 22, 24, 25, 27, 28. 129.);

6. ako ne osigurava uvjete za očuvanje kvaliteta robe (član

31.);

7. ako na uočljiv način ne istakne cijenu robe utvrđenu u
trgovačkoj knjizi ili se ne pridržava te cijene (član 32. tačka
Ike);

8. ako ne uruči račun za prodatu robu (član 32. tačka 2.);

9. ako na uočljiv način ne istakne radno vrijeme (član 32.
tačka 3.);

- 10. ako ne prodaje robu pod istim uvjetima svim po-
trošačima (član 32. tačka 4.);
11. ako ne osigurava podatke kojima se idenuficira roba
koja se prodaje (član 32. tačka 5.);
12. ako ne osigura deklaraciju, garantni list, atest ili teh-
ničko uputstvo o načinu korišćenja (član 32. tačka 6:);
13. ako ne osigura rezervne dijelove, priključne aparate i
sl_i nakon prestanka proizvodnje robe (član 32. tačka 7.);
14. ako ne osigura prodaju količine robe označene na
originalnom pakovanju (član 32. tačka 8.);
15. ako ne proda količinu robe koju potrošač traži, a tom
robom raspolaže (član 32. tačka 9.);"
16. ako tačno ne mjeri robu i ne omogući potrošaču da
provjeri količinu kupljene robe (član 32. tačka 10.);
17. ako ne proda robu koja je izložena prodaji ili se nalazi
u prodajnom objektu (član 32. tička 11.);
18: ako pri manjim pakovanjima robe ne upotrijebi omotni
materijal koji je srazmjeran robi (član 32. tačka 12.);
"19. ako na zahtjev potrošača ne izvrši posebno pakovanje
robe ili za takvo pakovanje naplati cijenu veću od cijene
utvrđene cjenovnikom (član 32. tačka 13.);
' 20. ako na zahtjev potrošača, robu koja ima nedostatak ne
zamijeni novom robom ili potrošaču ne vrati iznos plaćen za tu
robu ili, uz saglasnost potrošača, ne otkloni nedostatak na robi,
a bio je dužan da to učini (član 33. stav 2.);

; 21. ako ne odgovori na reklamaciju u predvidenom roku
(član 33. stav 5.); G

(22. ako Tobu sa nedostatkom prostorno ne izdvoji i na
uočljiv način označi da je roba sa nedostatkom (član 34.).

Za radnju 1Z stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice od 30 do 300 DEM.

Strana 58990/100

godine

anti

vredni
2.000

- OVOg

Vcu u

lica u

člana,.

IN.

2 Se za
uvjete
112.);
$. stav
a(član

am9.);
UĆNOg

e (član

lenu u
tačka

:22:);
an 32.

m. po-
a roba
ili teh-
arate i

);

ne na

atom =

ču da
nalazi
)motni

gvanje
cijene

tak ne
za tu
yrobi,

1 roku
1ina

). PD
kršaj 1

Petak, 2. juna 1995. godine

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana tač. 6. do 9., tač. 12. do
17. itačka 19, tržićni inspektor može naplatiti novčanu kaznu
na licu mjesta u iznosu od 100 DEM za trgovca i za odgovorno
lice u iznosu od 10 DEM.
Član 58.
Novčana kazna za učinjeni privredni prijestup i prekršaj
prema odredbama čl. 55: 1 57. ovog zakona utvrđena u DEM
naplaćuje se u valuti Republike po srednjem tečaju koji utvrđuje
i objavljuje Narodna banka Republike Bosne i Hercegovine, na
dan plaćanja. : ij

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 59.
Propise iz čl. 7, 10. i 12. ovog zakona donijet će ministar
trgovine u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

; Član 60.

Za vrijeme ratnog stanja okruzi i općine će iz oblasti
trgovine pratiti i usmjeravati: snabdjevanje stanovništva,
oružanih snaga i drugih potrošača robama, posebno robama za
prehranu stanovništva i poslove vezane za otkup i čuvanje
tržišnih viškova.

Okruzi i općine će vršiti izradu i pratiti realizaciju bilansa

 robaširoke potrošnje, poduzimati i predlagati poboljšanje uslo-

va poslovanja trgovine, te dostavljati odgovarajuće izvještaje
Ministarstvu trgovine.
Član:61.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena
Zakona o trgovini ("Službeni list SRBiH", broj 27/91 i "Službe-
nilist RBiH", br. 2/92 113/94) i Zakona o mjerama ograničenja
i slobodnog prometa robe i usluga od interesa za cijelu zemlju
("Službeni list RBiH", br. 2/92 1 13/94).

Do isteka roka iz člana 59. ovog zakona, primjenjivat će se
podzakonski akti koji su preuzeti Zakonom o preuzimanju i
primjenjivanju saveznih zakona koji se u RBiH primjenjuju kao
republički zakoni ("Službeni list RBiH", br. 2/92 1.13/94),

Član 62.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.
DODODODOODOOOOOONUOOONOOODONOODOOONODNUDOOANUNODOUNANI
258 i

Na osnovu Amandmana LXXIJII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Her-

cegovine, donosi
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O STRANIM
ULAGANJIMA

Proglašava se Zakon o stranim ulaganjima, koji je Skupšti-
na Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupšti-
neod21. maja 1995. godine. i

PR broj 1803/95 Predsjednik _—
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, S. T.
_— ZAKON
O STRANIM ULAGANJIMA

I- OSNOVNE ODREDBE

| Član 1.
Strana lica mogu ulagati kapital radi obavljanja privrednih
i vanprivrednih djelatnosti u Republici Bosni 1 Hercegovini (u
daljem tekstu:Republika) uz samostalno ili zajedničko snošenje
rizika i učešće u dobiti u skladu sa ovim zakonom.

SLUŽBENI LIST RBiH

osnovati vlastito pravno lice.

Broj 20 - Strai

Član 2.

Strani ulagač u skladu sa ovim zakonom je strano
lice čije je sjedište glavne uprave u inozemstvu i fizičko lice
stranim državljanstvom koji ulažu kapital na teritoriji Republi-
ke po odredbama ovog zakona. KO
 Stranim ulagačem, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se
i državljanin Republike koji je imao redovno boravište u ino-
zemstvu prije 31. decembra 1991. godine, strano lice koje ima
vlastito preduzeće ili drugo pravno lice u Republici i domaće
pravno lice koje je potpuno u vlasništvu stranog ulagača.

Član 3."

Ulozi stranih ulagača mogu biti u devizama, valuti Repu-
blike koja se po propisima o deviznom poslovanju može tran-
sferirati u inozemstvo, stvarima i pravima.

, Domaći ulagač, koji zajedno sa stranim ulagačem, ulaže u
domaće pravno lice, može svoj dio uloga uložiti i u devizama.
Član 4.

Strano ulaganje može se vršiti u sva domaća pravna lica.

i Član 5.

Oblici stranog ulaganja, u skladu sa ovim zakonom su:

1) ulaganje u postojeće pravno lice;

2) osnivanje zajedničkog pravnog lica;

3) osnivanje vlastitog pravnog lica;

4) posebni oblici ulaganja.

Član 6.

Pravni režim ulaganja ravna se prema domaćim propisima
za pojedine oblike ulaganja, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.

Član 7.

Pravni subjekt u koji je uložen strani kapital ima isti pravni
položaj kao i odgovarajući subjekt osnovan isključivo domaćim
kapitalom, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 8.

Strana ulaganja podliježu prijavi, odobravanju, registraciji
i evidentiranju. —

I - UGOVORI O STRANOM ULAGANJU U PRAVNO
LICE,

Član 9.

Ugovorom o stranom ulaganju u pravno lice, u smislu Ovog
zakona smatraju se:

1) ugovor o stranom ulaganju u postojeće pravno lice i
2) ugovor o osnivanju zajedničkog pravnog lica zaključen
izmedu stranog i domaćeg ulagača.

Član 10. :

Ulog stranog ulagača ne može bili veći od 49% kapitala u
preduzećima: za proizvodnju i promet predmeta naoružanja i
vojne opreme, u oblasti željezničkog i zračnog saobraćaja, veza
i telekomunikacija 1 javnog informiranja, ako posebnim zako-
nom nije drukčije određeno.

Član 11.

Ugovor o stranom ulaganju mora biti zaključen u pisanoj we
formi. s

Jedan od autentičnih tekstova ugovora o stranom ul ;
kao i izmjene i dopune tog ugovora, mora biti i na jeziku |
Je u službenoj upotrebi u Republici Bosni i Hercegovini.

III - OSNIVANJE VLASTITOG PRAVNOG LICA
STRANOG ULAGAČA y

Član12.
Strani ulagač može -sam ili zajedno sa
ulagačem na teritoriji Republike u skladu

Strana 59092/100

Broj 20 - Strana 590

Član 13.

Strani ulagač na teritoriji Republike ne može, osnovati
vlastitu ustanovu bez prethodno dobijene saglasnosti od strane
republičkog organa uprave nadležnog za neprivrednu djelat-
nost u kojoj strani ulagač osniva vlastitu ustanovu.

Član 14.

Strani ulagač ne može na teritoriji Republike osnovati
vlastito pravno lice na području koje je, odredbama posebnog
zakona kojim se ureduje odbrana, određeno kao zabranjena
zona.

IV - POSEBNI OBLICI ULAGANJA

Član 15.

Strano ulaganje vezano za iskorišćavanje obnovljivih i
neobnovljivih prirodnih bogatstava i dobara u općoj upotrebi
vrši se u skladu sa aktom kojim se ureduju koncesije i ovim
zakonom.

Odnosi povodom poslovnog poduhvata za koji je data
koncesija ureduju se ugovorom koji zaključuju strani ulagač i
domaće pravno lice određeno zakonom (u daljem tekstu: ugo-
vor o koncesiji). £

Ugovor o koncesiji iz stava 2. ovog člana mora bili za-
ključen u pisanoj formi.

Jedan od autentičnih tekstova ugovora o koncesiji sa stra-
nim ulagačem kao i izmjene i dopune tog ugovora moraju biti
sačinjene i na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Republici
Bosni i Hercegovini.

Član 16.

Ugovor o koncesiji na obnovljivim prirodnim bogatstvima,
kao i izmjene i dopune tog ugovora postaju punovažni danom
odobrenja od strane republičkog organa uprave nadležnog za
poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom.

Prije izdavanja odobrenja, organ iz stava 1. ovog člana,
dužanje pribaviti mišljenje općinskog organa uprave nadležnog
za poslove privrede na čijem području se nalazi obnovljivo
prirodno bogatstvo. ;

Član 17.

Nadležni orsani Republike mogu, u sklađu sa aktom kojim
seureduje koncesija i ovim zakonom, dati dozvolu stranom licu
dana zemljištu u državnoj ili društvenoj svojini izgradi, vodi i
iskorištava određeno vrijeme određeni objekat, postrojenje ili
pogon kao vlastito pravno lice, pod uslovima utvrđenim tom
dozvolom. . :

Odnosi povodom poslovnog poduhvata za koji je data
dozvola iz stava 1. ovog člana ureduju se ugovorom koji
zaključuju strani ulagač i domaće pravno lice odredeno zako-
nom (u daljem tekstu: B.O.T. ugovor). ;

B. O. T. ugovor iz stava 2. ovog člana mora biti zaključen
u pisanoj formi. j

Jedan od autentičnih tekstova B.O.T. ugovora, kao i izm-
jene i dopune tog ugovora mora biti sačinjen i na jeziku koji je
u službenoj upotrebi u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 18.

B.O.T. ugovor kao i ugovor o njegovim izmjenama i

dopunama postaju punovažni danom odobrenja od strane repu-

bličkog organa uprave nadležnog za poslove ekonomskih od-
nosa sa inozemstvom.

Član 19.
{| Prestankom B.O.T. ugovora, objekat, postrojenje ili pogon
iz člana 17. ovog zakona postaje državna ili društvena svojina.
Član 20. ) :
Ulaganja lica koja se po ovom zakonu smatraju stranim
ulagačem u slobodnim zonama su strana ulaganja u smislu ovog
zakona.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

V - PRAVA STRANIH ULAGAČA I NJIHOVA ZAŠTITA.

Član 21.

Strani ulagač ima prava da: u

I) upravlja pravnim licem, odnosno poslovnim poduhva-
tom za koje je dobijena posebna dozvola; Ea sred,

2) sam ili posredstvom ovlašćenih predstavnika izvrši uvid
iziju godišnjeg obračuna pravnog lica;

u poslovne knjige i revi: dišnj raču I
3) svoj ulog u stranoj cefektivnoj valuti evidentira u poslov-

nim knjigama; ; , ,

4) transferira dobit iz stranog ulaganja koja mu pripada;

5) zahtijeva povraćaj uloga;

6) reinvestira dobit. s

Prava iz stava 1. ovog:člana ostvaruju se na način određen
zakonom i ugovorom o stranom ulaganju.

Pored prava iz slava 1. ovog člana, strani ulagač može imati
i druga prava predviđena propisima ili ugovorom o stranom
ulaganju.

Član 22. 3

Strani ulagač se oslobada carina i drugih dažbina na stvari $
koje uvozi kao ulog.

Pravnolice u koje je uložen strani kapital oslobada se carine
i drugih dažbina na uvoz sirovina, materijala i komponenti
potrebnih za prvu godinu redovne proizvodnje.

Specifikacije stvari iz st. 1. i 2. ovog člana daju se kao
posebni prilozi ugovoru ili drugom aktu kojim se vrši ulaganje.

Pravnolice u koje je uložen strani kapital oslobada se carine
i drugih dažbina na' uvoz sirovina, materijala i komponenti
namijenjenih za proizvodnju Za izvoz.

Član 23.

Strani ulagač koji ulaže u domaće pravno lice oslobada se

poreza na dobit ostvarenoj u prvoj godini redovne proizvodnje.
Član 24.

Povlastice iz člana 22. stav 2. i člana 23. pravno lice
ostvaruje srazmjerno procentu učešća stranog ulagača u vla-
sništvu preduzeća.

Član 25.

Strani ulagač oslobada se poreza na dobitkoja se reinvestira
na teritoriji Republike.

Strani ulagač oslobada se poreza na dobit koju dugoročno
deponuje kod banke čije je sjedište na teritoriji Republike i to
za vrijeme trajanja depozita.

: _ Član 26.

Prava stranog ulagača navedena u čl. 21, 22, 23. 124. ovog
zakona ne mogu biti ukinuta, niti umanjena kasnije donesenim
zakonima.

Ako se nakon punovažnosti ugovora ili drugog akta na
osnovu koga se vrši ulaganje, izmjene zakoni na osnovu kojih

je ugovor zaključen, odnosno akt donesen, na odnose uređene

tim ugovorom ili aktom primjenjuju se odredbe ugovora, dru-

gog akta, statuta i zakona koji je važio na dan punovažnosti \
ugovora, odnosno akta o ulaganju, ako je to za stranog ulagača )
povoljnije ili ako ulagači određena pitanja sporazumno ne urede

u skladu sa izmjenjenim odredbama zakona.

VI - PRIJAVLJIVANJE, ODOBRAVANJE,

REGISTRACIJA I EVIDENTIRANJE STRANIH
ULAGANJA

" Član 27.

" Strani ulagač je dužan da republičkom organu uprave na-
ežnom za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom pri-

javi sve ugovore i akte:

1) na osnovu kojih vrši ulaganje u postojeće pravno lice;
2) na osnovu kojih osniva zajedničko pravno lice;
3) na osnovu kojih se osniva vlastito pravno lice;

Strana 59193/100

godine
—

ITA.

duhva-

ši uvid
3 lica;
'oslov-

ada;

dreden

eimati
ranom

| stvari

carine
onenti

se kao
iganje.
carine
onenti

ađa se
odnje.

0 lice
u vla-

vestira

)ročno
ke i to

, OVO
'ssenim

kla na
1 kojih
'eđene
1, dru-
ižnosti
lagača
urede

ve na-
m pri-

lice;

Petak, 2. juna 1995. godine

4) na osnovu kojih se vodi koncesionirani poslovni poduh-
vat iz člana 15. ovog zakona;

5) na osnovu kojih se vodi dopušteni B.O.T. poslovni
poduhvat iz člana 17. ovog zakona;

6) kojima se mijenjaju, dopunjavaju ili raskidaju ugovori iz
tač. 1, 2,3, 4. 15. ovog zakona;

7) o reinvestiranju dobiti;

8) o dugoročnom depozitu dobiti shodno stavu 2. člana 25.
ovog zakona; , ;

9) oemisiji i kupovini dionica pravnog lica, ukoliko se one
izdaju; . ' m

10) o prijenosu uloga na drugo, strano ili domaće lice;

11) o transferu dobiti i repatrijaciji uloga i

12) koji znače prestanak važnosti ugovora ili drugog akta
o ulaganju.

Član 28.

Prijavi ugovora i akata navedenih u tač. 1, 2, 3, 4, 5.1 6.
člana 27. ovog zakona se prilaže autentični tekst ugovora o
ualganju na jednom od jezika u zvaničnoj upotrebi u Republici.

Prijavi ugovora i akata nayedenih_u tač. 7, 8, 9, 10, 11. i
12. člana 27. ovog zakona prilažu se njihovi autentični tekstovi
i na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Republici Bosni i
Hercegovini. Ako su relevantni dokumenti sačinjeni na stra-
nom jeziku kao mjerodavnom za autentičnost teksta, prijavi se
mora priložiti njihov sudski ovjeren prijevod.

Ugovori i akti navedeni u tač. 1, 2, 3, 4, 5. 1 6. člana 27.
ovog zakona podliježu odobrenju republičkog organa uprave
nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom.

Ugovori i akti navedeni u tač. 7, 8, 9, 10; 11. i 12. člana
27. ovog zakona prijavljuju se u svrhu evidentiranja.

"Član 29.

Prijava svih ugovora i akata iz člana 27. ovog zakona mora
se podnijeti u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora ili
donošenja akta.

Član 30.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom procjenjuje da li je ugovor na osnovu
koga se vrši strano ulaganje, a koji podliježe odobrenju, u
skladu sa republičkim ustavom i propisima.

Član 31.

Prije donošenja rješenja povodom prijave ugovora o stra-
nom ulaganju koji podliježe odobrenju, republički organ upra-
ve nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom
dužan je pribaviti saglasnost republičkog organa uprave na-
dležnog za neprivrednu djelatnost u kojoj se strani kapital ulaže
u ustanovu.

Član 32,

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom dužan je donijeti rješenje o davanju ili
odbijanju odobranja ugovora o stranom ulaganju u roku od 15
dana od dana prijema prijave ugovora o ulaganju.

Ako rješenje ne bude doneseno u roku iz stava 1. ovog
člana, smatrat će se da je ugovor o stranom ulaganju saglasan
sa republičkim ustavom i propisima i da je odobren.

Član 33.

Protiv rješenja kojim se odlučuje o davanju ili odbijanju
odobranja. može. se izjaviti žalba Vladi Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) u roku od 15 dana od
dana dostave rješenja.

Protiv konačnog rješenja iz stava 1. ovog člana ne može se
voditi upravni spor.

Član 34.

Pravno lice koje proizvodi predmete naoružanja i vojne
opreme ne može pregovarati o zaključenju ugovora o stranom
ulaganju prije nego što dobije dozvolu nadležnog republićkog
organa.

SLUŽBENI LIST RBiH =

- uredno vodenje registra iz stava 1. ovog člana.

prenosu stranog uloga sa jednog na drugo stranolie

Prije dobijanja dozvola iz stava 1. ovog člana pravno lice
ne može stranom ulagaču davati bilo kakve alate o proiz-_—

vodnji predmeta naoružanja i vojne opreme, niti d
snimanje objekta.

Član 35.

Ugovori na osnovu kojih se vrši strano ulaganje navedeni
u članu 27. tač. 1, 2, 3, 4, 5. 1 6. ovog zakona vode se u
posebnom registru kod republičkog organa uprave nadležnog
za poslove ckonomskih odnosa sa inozemstvom.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom ima pravo da zahtijeva od stranog
ulagača, od domaćih ulagača i pravnog lica u koje se vrši strano
ulaganje da dostave tražene podatke i informacije potrebne za

Upisi u registar moraju biti izvršeni u roku od osam dana
od dana uredne prijave podataka iz člana 27. ovog zakona.

Član 36.

Registarski sud je dužan u roku od 30 dana od dana
izvršenog upisa pravnog lica u isključivom ili djelomičnom
vlasništvu stranog ulagača u odgovarajući registar obavijestiti
o tome republički organ uprave nadležan za poslove ekonom-
skih odnosa sa inozemstvom i dostaviti mu izvod iz registra.

Republički organ uprave nadležan za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom vodi posebnu evidenciju vlastitih prav-
nih lica stranih ulagača na teritoriji Republike.

Član 37. !

Ovlašćuje se funkcioner koji rukovodi republičkim orga-
nom uprave nadležnim za poslove ekonomskih odnosa sa ino-
zemstvom da donese uputstva o vođenju regostra iz člana 35.
ievidencije iz člana 36. ovog zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

VII - KAZNENE ODREDBE

Član 38.

Novčanom kaznom od 1:000 DEM do 5.000 DEM kaznit
će se za privredni prijestup pravno lice:

I) ako ulaganje zasnuje sa ulozima protivno ovom zakonu
(član 3.);

2) ako ugovor o stranom ulaganju ne sačini u pisanoj formi
(član 11. ) ili ga ne prijavi kod republičkog organa uprave
nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom
(član 27); ;

3) ako uskrati ulagaču uvid u poslovne knjige ili mu one-
mogući da sam ili putem svog ovlašćenog predstavnika izvrši
reviziju godišnjeg obračuna (član 21. stav 1. tačka 2.);

4) ako, kao proizvođač predmeta naoružanja i vojne opre-———
me započne pregovore sa stranim ulagačem o zaključenju 4
ugovora o ulaganju bez odobranja nadležnog republičkog or=———
gana (član 34), i

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni

prijestup i odgovorno lice novčanom kaznom od 80 DEM do
400 DEM.

Član 39.

Novčanom kaznom od 80 DEM do 400 DEM kaznit će se
za privredni prijestup odgovorno lice u nadležnom orsanu
Republike ako izda stranom ulagaču dozvolu (koncesiju) za
iskorišćavanje obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u
općoj uptrebi bez odobrenja republičkog organa uprave na-

dežuog za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom (čl.

Član 40. NE
Novčanom kaznom od 100 DEM do 500 DEM kaz
za prekršaj, pravno lice ako ne obavijesti repub
uprave nadležan za poslove ekonomskih odnosa.
stvom o reinvestiranju ili dodatnom ulaganju

Strana 59291/100

U

|

Broj 20 - Strana 592

SLUŽBENI LIST RBiH

= mn

Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom

kaznom od 20 DEM do 100 DEM, za prekršaj i odgovornolice.
Član 41. ;

Novčane kazne za učinjeni privredni prijestup i prekršaj
prema odredbama čl. 38, 39. i 40. ovog zakona, utvrđene u
DEM, naplaćuju se u valuti Republike po srednjem tečaju koji
utvrđuje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na
dan plaćanja.

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

: Član 42. "

Ugovori o stranom ulaganju, izmjene i dopune tih ugovora,
kao i produžavanje važenja tih ugovora, koji su zaključeni i
odobreni do dana stupanja na snagu ovog zakona, izvršavat će
se po propisima koji su važili u vrijeme odobrenja ugovora.

Usgovori o stranom ulaganju zaključeni prije dana stupanja
na snagu ovog zakona odobravat će se i registrirati po propisi-
ma koji su važili u vrijeme zaključenja ugovora: = i

Ugovarači su dužni ranije odobrene ugovore prijaviti u
roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona
republičkom organu uprave nadležnom za poslove ekonomskih
odnosa sa inozemstvom.

Član 43. '

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena
Zakona o stranim ulaganjima ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i
13/94). i E

Član 44.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH ".
m Predsjednik
Skupštine RBiH, '

Miro Lazović, S: r.
DUDDODONONOOOOOOOOONONNOODODOOOOOOONOOOOODOONAGAONONONU
259

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ )
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA

Proglašava se Zakon o slobodnim zonama, kojije Skupština
Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine
od 21. maja 1995. godine.

PR broj 1804/95
1. juna 1995. godine
;/ Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, S. r.

ZAKON : Za
O SLOBODNIM ZONAMA
IT- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se osnivanje, rad i prestanak rada
slobodnih zona i posebnim uvjetima obavljanja djelatnosti u
slobodnim zonama.

Član 2.

Slobodna zona je dio teritorije, odnosno carinskog područja
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika),
koji je posebno ograden i označen i na kojem se obavljaju
djelatnosti pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Član 3.
Slobodna zona je preduzeće. '
Slobodna zona obavlja ekonomske, tehničke, administra-

Mstivno-stručne i druge poslove u vezi sa obavljanjem u'slobodnoj
zoni.

Upisom akta o osnivanju slobodne zone u sudski registar

preduzeća i drugih pravnih lica koja ob avljaju privredne djelat-

nosti, zona stiče pravnu i poslovnu sposobnost.
Član 4.

Slobodna zona osniva se na području mjesta koje. ima
pomorsku ili riječnu luku ili zrakoplovno pristanište koji su
otvoreni za međunarodni javni saobraćaj ili robno transportni
centar registriran u skladu sa zakonskim uvjetima. Slobodna
zona se može osnovati i uz magistralni put, odnosno magistral-
nu željezničku prugu. : ; JEA '

Slobodna zona može se sastojati od više odvojenih dijelova
od kojih svaki mora ispunjavati uvjete iz ovog zakona.

Član 5.

Korisnici slobodne zone mogu biti domaća i strana pravna,

ifizička lica. ; \ .
Korisnik slobodne zone obavlja dozvoljenu djelatnost u
zoni na osnovu ugovora sa zonom.

Član 6.

Saglasnost za osnivanje slobodne zone, odnosno dijela
slobodne zone može se dati ako se mogu osigurati imovinsko-
spravni, prostorni, energetski, tehnički, ekološki i drugi uvjeti
za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni.
Član 7.

U slobodnoj zoni mogu se proizvoditi robe i pružati usluge,
obavljati vanjskotrgovinski promet, promet robe na veliko i
trgovina na malo za devize, te obavljati bankarski i drugi
finansijski poslovi, poslovi osiguranja imovine i lica i poslovi
reosiguranja i vršiti turističke usluge.

U slobodnim skladišnim kapacitetima unutar zone može se
uskladištiti i domaća roba koja nije namijenjena izvozu, pod
uvjetom da se posebno evidentira i da smještaj te robe ne
otežava kontrolu poslovanja u slobodnoj zoni.

Strani korisnik slobodne zone može u zoni osnovati vlastitu
ili mješovitu bankui osiguravajuću organizaciju odnosno fili-
jalu banke ili osiguravajuće organizacije u skladu sa posebnim
propisima.

II - OSNIVANJE SLOBODNE ZONE

Član 8.
Slobodnu zonu može osnovati jedno ili više pravnih lica (u
daljem tekstu: osnivač slobodne zone).
Vlasnik ili nosilac prava korišćenja građevinskog zemljišta
u zoni mora. biti najmanje jedan domaći osnivač, odnosno

Slobodna zona.

Osnivač slobodne zone osigurava sredstva za osnivanje i
početak rada i donosi akt o osnivanju slobodne zone.
Akt o osnivanju slododne zone sadrži:
. naziv osnivača slobodne zone;
. firmu i sjedište slobodne zone;
. područje slobodne zone;
. djelatnost koja će se obavljati u zoni;
. Iznos sredstava za osnivanje i početak rada zone;
6. ime lica ovlašćenog za preduzimanje radnji potrebnih za
osnivanje 1 početak rađa zone; =
7. način upravljanja zonom. ,
Uz zahtjev za davanje saglasnosti za osnivanje. slobodne
zone koji se podnosi republičkom organu uprave nadležnom za
poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom, osnivač slobodne
zone dužan je dostaviti akt o osnivanju zone, elaborat o eko-
nomskoj opravdanosti osnivanja i dokaze o reguliranju imovin-
sko-pravnih odnosa na svim nekretninama koje ulaze u sastav
zZonci dokaze o postojanju organizacionih, prostornih, energet-
skih, ekoloških i tehničkih uvjeta za rad slododne zone.

Au PBWNOND

Petak, 2. juna 1995. sodine

Strana 59392/100

godine
—__—

egistar

djelat-'

je ima
koji su
Sportni
pbodna
gistral-

ijelova

pravna,

nost u

dijela
/insko-
i uvjeti

isluge,
eliko i
drugi
9oslovi

10ŽE se
u, pod
obe ne

vlastitu
no fili-
;ebnim

lica (u

mljišta
Inosno

vanje i

nih za

bodne
JomZa
bodne
o eko-
novin-
sastav
lerget-

Petak, 2. juna 1995. godine

Član 9.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada), na prijedlog republičkog organa uprave nadležnog za
poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom daje saglasnost za
osnivanje slobodne zone, ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim
zakonom. '

Ako se saglasnost ne izda u roku od 60 dana od dana
podnošenja zahtjeva, smatra se sa je saglasnost data.

Član 10.

Slobodna zona utvrduje uvjete pod kojima se koristi po-
dručje zone za obavljanje djelatnosti u toj zoni, uređuje unu-
trašnji rad i propisuje mjere posebne zaštite životne i radne
okoline u slobodnoj Zoni.

Slobodne zona obavezna je da svakom korisniku zone
omogući da pod jednakim općim uvjetima obavlja djelatnost u
slobodnoj zoni.

Akt kojim se utvrđuju uvjeti iz stava 1. ovog člana, obja-
vljuje se u jednom od sredstava javnog informisanja.

Član 11.

Radi osiguranja nadzora ulaza i izlaza robe i lica, područje
slobodne zone ili dio slobodne zone, ako se zona sastoji iz više
dijelova, moraju biti ogradeni, obilježeni i uređeni tako da se
osiguraju svi uvjati za sprovođenje mjera carinskog nadzora.

Ograda slododne zone, odnosno dijela zone mora biti tako
uredena da se proinet robe i lica može obavljati samo kroz
odreden ulaz, odnosno izlaz iz slobodne zone.

Slobodna zona mora biti vidljivo obilježena i označena kao
slobodna zona, kako na ulazu, tako i na izlazu. Ograda i ulaz
u zonu, odnosno izlaz iz zone moraju biti takvi da osiguravaju
kontrolisan ulaz i izlaz i po noći moraju biti osvijelljeni.

Član £2.

Slobodna zona dužna je da na svom području osigura

prostorije potrebne za rad carinske službe.
Član 13.

Opći tehnički uvjeti za osnivanje slobodne zone utvrđuju se
aktom republičkog organa uprave nadležnog za poslove eko-
nomskih odnosa sa inozemstvom.

Ispunjenje uvjeta sadržanih u saglasnosti Vlade o osnivanju
slobodne zone utvrduje republička komisija, Komisiju imenuje
funkcioner republičkog organa uprave nadležnog za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom od predstavnika repu-
bličkih organa uprave nadležnih za ekonomske odnose, sa
inozemstvom, privredu, finansije, unutrašnje poslove, carinu;
Privredne komore Republike Bosne i Hercegovine, te jednog
predstavnika slobodne zone.

Izvještaj o ispunjavanju odnosno neispunjavanju uvjeta,
komisija podnosi organu koji je imenovao u roku od 30 dana.
Na osnovu izvještaja komisije, republiči organ uprave nadležan
za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom u roku od 30
dana od dana prijema izvještaja donosi rješenje.

Rješenjem iz prethodnog stava odobrava se početak rada
slobodne zone, ili odbija početak rada i nalaže izvršenje dopun-
skih radnji.

Član 14.

Ulazak lica na područje slobodne zone ureduje slobodna
zona,

Na lica iz stava 1. ovog člana primjenjuju se mjere carin- -

skog nadzora predvidene za prelazak carinske linije.
Na'području slobodne zone nije dozvoljeno stanovanje.

III - POSLOVANJE U SLODODNOJ ZONI

Član 15.

Roba koja se uvozi, izvozi, prevozi i smješta u slobodnu
zonu, prijavljuje se carinarnici prijavom za uvoz i provoz robe
ili izjavom o teretu, uz koju se prilažu isprave po kojima je roba
dopremljena u slobodnu zonu.

SLUŽBENI LIST RBiH

upućuje u slobodnu zonu, ako sadrži sve podatke iz prijave za

a JR = —__——_—.

Broj 20 - Strana.

Roba namijenjena izvozu prijavljuje se po izvoznoj carin-

skoj deklaraciji. Za
Kao isprava po kojoj se roba prijavljuje carinarnici može

se prihvatiti i nalog, odnosno račun za robu koja se unosi ili

UVOZ i provoz robe.

: Član 16.
, Roba iz slobodne zone može se privremeno iznosili radi
ispitivanja, atestiranja, popravke, predstavljanja na tržištu ili
industrijskog oplemenjivanja.

, Roba iZ stava 1. ovog člana, navedena u specifikaciji, koju
ovjerava carinarnica mora se vratiti najduže u roku od godinu
dana. .

; Član 17.

Na izvoz i uvoz robe i usluga iz slobodne zone i u slobodnu
Zonu, kao i na privremeno upućivanje robe iz slobodne zone
ne primjenjuju se privremene mjere i ograničenja iz zakona
kojima se uređuju vanjskotrgovinski promet i devizno poslo-
vanje.

; Član 18.

Domaća roba upućuje se u slobodnu zonu slobodno, radi
proizvodnje, korišćenja i potrošnje u slobodnoj zoni, uz prija-
vljivanje carinarnici podnošenjem specifikacije.

Ako se roba iz stava 1. ovog člana vraća iz slododne zone,
u cjelosti ili djelimično, carinarnica na osnovu specifikacije
razdužuje korisnika slobodne zone.

Član 19.

Carinski nadzor nad robom u slobodnoj zoni obavlja se na
ulaznim. i izlaznim mjestima slobodne zone odnosno dijela
slobodne zone.

Izuzetno, od odredbe stava 1. ovog člana, carinski nadzor
nad robom u slobodnoj zoni mora se omogućiti i kada se ova
kontrola zahtijeva od carinskog i drugog nadležnog organa.

Korisnik slobodne zone dužan je radi omogućavanja carin-
skog nadzora voditi evidenciju o robi koja ulazi u slobodnu
zonu ili izlazi iz slobodne zone.

Evidencija iz stava 3. ovog člana vodi se hronološki na
osnovu podataka iz isprava koje prate robu.

Ako se evidencija vodi putem kartica, carinarnica ovjerava
iste i vodi njihov registar.

Roba u evidenciji zadužuje se i razdužuje unošenjem poda-
taka o robi iz uvozne, odnosno izvozne carinske deklaracije,
propratice, odlaznog manifesta ili odgovarajuće carinske i
druge isprave.

_ Evidencija iz stava 3. ovog člana mora sadržavati i naziv
korisnika slobodne zone, podatke o vrsti i količini robe, broj
isprave na osnovu koje je roba prijavljena u slobodnu zonu, le
druge podatke nužne za evidenciju o robi. Evidencija mora bili
odvojena po namjeni robe (uvozna, izvozna, provozna, nami-

jenjena potrošnji u slobodnoj zoni ili domaća koja se smješta u
slobodnoj zoni).

Član 20.

Na uvoz u slobodnu zonu ne plaćaju se carina i druge
uvozne dažbine kao ni posebne dažbine pri uvozu poljoprivred-
nih, prehrambenih i drugih proizvoda namijenjenih proizvod-
nji, korišćenju i potrošnji u slobodnoj zoni.

Na izvoz iz slobodne zone u druge zemlje ne plaćaju se
carina, izvozne dažbine i takse. .

Član 21.
Roba proizvedena ili oplemenjena u slobodnoj zoni
se staviti u promet izvan slobodne zone na domaće
primjenu propisa o uvozu, i poslije naplate carine i
uvoznih dažbina za uvozni sadržaj u toj robi.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, na i
slobodne zone tehnološkog i poslovnog otpada ko
procesu proizvodnje i poslovanja u slobodnoj Z.
kvara i loma, primjenjuje se stopa carine i

Strana 59489/100

SLUŽBENI LISTRBiH

Petak, 2. juna 1995. gsodine

Broj 20 - Strana 594

dažbine koje se primjenjuju na sirovine, reprodukcioni materi-
jal, odnosno dijelove uvezene i upotrijebljene u proizvodnji u
slobodnoj zoni. 1

Uvjerenje o porijeklu robe u slobodnoj žoni izdaje se u

skladu sa posebnim propisima. .

E Član 22.
_ Korisnici slobodne zone ne plaćaju porez i doprinose,
izuzev poreza i doprinosa iz plaća.

: Član 23.

Plaćanje i naplaćivanje u slobodnoj zoni je slobodno i
obavlja se na ugovoreni način. .

Zona i korisnik slobodne zone mogu devize ostvarene
poslovanjem u slobodnoj zoni držati na deviznom računu kod
banke ovlašćene za poslove sa inozemstvom. A

Devizama iz stava 2. ovog člana raspolaže se slobodno za
plaćanje obaveza u okviru obavljanja djelatnosti u slobodnoj
zoni ili za prodaju na deviznom tržištu.

; Član 24.

Cijene robe i usluga -u slobodnoj zoni, kao i cijene zakupa
zemljišta i poslovnog prostora u slobodnoj zoni mogu se iska-
zivatri naplaćivati u stranoj valuti. ,

Naplata iz stava 1. ovog člana smatra se deviznim prilivom. '

Član 25. a i,

Slobodna zona i korisnici slobodne zone mogu slobodno
uzimati devizne kredite za potrebe djelatnosti u slobodnoj zoni
uz obavezu otplate iz deviznog priliva ostvarenog u slobodnoj
zoni. ; ;

- — Član 26.

Ulaganje u slobodnoj zoni, transfer dobiti i retransfer uloga
slobodni su.
i Član 27.

Korisnik slobodne zone može uzeti zemljište u zoni, i u
dugoročni zakup, na rok i pod uvjetima utvrdenim ugovorom
(o) korištenju zemljišta a najduže do 30 godina.

Član 28.

Sve izmjene i dopune prinudnih zakonskih propisa primjen-
jivat će se na korisnike slobodne zone samo ako su Za lijih
povoljnije.
- Član 29.

Slobodna zona dužna ja da u roku od 90 dana po isteku
kalendarske godine dostavi republičkom organu uprave na-
dležnom za poslove ekonomskih odnosa sa inozemstvom izv-
ještaj o rezultatima poslovanja slobodne zone i ostvarenom
netto deviznom poslovanju.

Ministar finansija propisuje uvjete i metodologiju za pod-
nošenje izvjaštaja o finansijskom poslovanju slobodne zone.

Član 30.

Ako seu toku rada slobodne zone utvrdi da su prestali uvjeti
propisani ovim zakonom za rad slobodne zone, Vlada će, na
prijedlog republičkog organa uprave nadležnog za poslove
ekonomskih odnosa sa inozemstvom, donijeti rješenje o. pre-
stanku rađa slobodne zone. + E

U slučaju iz stava 1. ovog člana slobodna zona prestaje sa
radom najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja
rješenja. ES }

Član 31.

Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na poslovanje
slobodne zone i na poslovanje korisnika slobodne zone prim-
jenjuju se propisi kojima se uređuje poslovanje preduzeća.

IV - KAZNENE ODREDBE

Član 32.

Novčanom kaznom od 1.000 DEM do 5,000 DEM kaznit
će se za prekršaj preduzeće slobodna zona:

" slobodna zona.

i c donese akt kojim se utvrđuju uvjeti uz koje koristi
I)akoneda bavljanje djelatnosti u toj zoni,

područje slobodne zone za obav i ;
2) ako započne radom prije izdavanja akta o udovoljavanju

uvjeta za početak rada, ; a
3) ako na području zone dozvoli stanovanje suprotno aktu
kojim se ureduje boravak na području zone, Š
4) ako u propisanom roku ne dostavi izvještaj.o finansijskim
rezultatima poslovanja i ostvarenom netto deviznom efektu
slobodne zone. i ,
Novčanom kaznom od 200 DEM do 2.000 DEM za
prekršaj iz stava 1. Kkaznit će se 1 odgovorno lice preduzeća

Član 33.

Novčanom kaznom od 1.000 DEM do 5.000 DEM kaznit
će se za prekršaj korisnik: " RG SGJE

1) ako ne prijavi uvoz, izvoz, prijevoz 1 smještaj robe u
slobodnu zonu nadležnoj carinarnic1;

2) ako ne vrati u slobodnu zonu ili ne izveze robu u roku,
privremeno upućenu izvan zone, MAA

3) ako ne vodi evidenciju o robi koja uliz}; ili izlazi iz
slobodne zone. ) .

Novčanom kaznom od 200 DEM do 2.000 DEM za
prekršaj iz stava 1. kaznit će se i odgovorno lice korisnika.

) Član 34.

Naplaćeni iznos novčanih kazni po prekršajnom postupku
iz ovog zakona uplaćuje se u republički budžet.

Član 35.

Novčane kazne za učinjeni prekršaj prema odredbama čl.
32. 133. ovog zakona, utvrdene u DEM, naplaćuju se u valuti.
Republike po srednjem tečaju koji utvrđuje i objavljuje Narod-
na banka Bosne i Hercegovine na dan plaćanja. "

V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 36.

Slobodne ii carinske zone osnovane i registrirane na osnovu.
dosadašnjih propisa nastavljaju sa radom, s tim da u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona svoju
organizaciju i poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona.

Slobodna zona iz stava 1. ovog člana prestaje sa radom,
ako svoju organizaciju i poslovanje ne uskladi sa ovim zakonom
u roku utvrđenom u stavu 1. ovog člana.

Član 37.

Podzakonski akti potrebni za sprovođenje ovog zakona
donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

Do isteka roka iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se
podzakonski akti preuzeti Zakonom o preuzimanju i primjenji-
vanju saveznih zakona koji se u RBiH primjenjuju kao repu-
blički zakoni ("Službeni list RBiH" br. 2/92 i 13/94).

Član 38.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena
Zakona o slobodnim i carinskim zonama ("Službeni list RBiH",
br..2/92 1 13/94). (

' Član 39,
Ovaj zakon Stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH". i
Predsjednik
Skupštine RBiH,
, Miro Lazović, s. r.
gg OUN DEEN

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi ,

Strana 59592/100

godine
—
koristi
oni,

javanju
10 aktu

sijskim
efektu

M za.

duzeća

kaznit
robe u
u roku.
lazi iz

:M za
ika.

stupku

ima čl.
I valuti.
Narod-

)SNOVU
ku od
svoju
ikona.
adom,
conom

'akona
1 OVOg

će se
njenji-
repu-

mjena
BiH",

javlji-

Ustav
ce BO-

Petak, 2. juna 1995. godine

; UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA
O TRŽIŠNOJ INSPEKCIJI
Proglašava se Zakon o tržišnoj inspekciji, koji je Skupština
Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine
od21. maja 1995. godine. , i
PR broj 1805/95 Predsjednik
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH,
—_ Sarajeyo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O TRŽIŠNOJ INSPEKCIJI

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se inspekcijski nadzor nad
izvršavanjem zakona, drugih propisa, općih i pojedinačnih
akata, normativa i standarda koji se primjenjuju na rad i poslo-
vanje preduzeća, samostalnih radnji i drugih pravnih i fizičkih
lica u oblastima proizvodnje, prometa roba i prometa usluga:
ugostiteljskih, turističkih, zanatskih, intelektualnih, agencij-
skih i drugih usluga, autorskih prava i drugih oblika samostal-
nog privredivanja na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine

(u daljem tekstu: Republika), kao i ovlašćenja i dužnosti inspek-.

tora u vršenju inspekcijskog nadzora.

U oblastima iz stava 1. ovog člana tržišna inspekcija kon-
trolira:

- način i uvjete obavljanja privrednih djelatnosti na do-
maćem tržištu ako posebnim zakonom nije određena nadležnost
drugog organa državne uprave; .

- vanjskotrgovinsko poslovanje; .

- obavljanje zanata, ako zakonom nije određena nadležnost
drugih organa državne uprave;

- cijena proizvoda i usluga, naknade, takse (osim upravnih
i sudskih) pretplate i druge slične naknade koje se zaračunavaju
po propisu; ;

- kvalitet proizvoda;

- kontrola kvaliteta proizvoda pri uvozu i izvozu;

- valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila, te ispun-
jenja mjeriteljskih zahtjeva za pakovine;

- upotrebu mjernih jedinica i njihovo navođenje u prometu
roba;

- zaštitu znakova razlikovanja proizvoda u prometu roba.

Tržišna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove
određene zakonom ili drugim propisima.

U obavljanju djelatnosti prometa i veza, komunalnih djelat-
nosti, vaspitanja i obrazovanja, nauke, kulture, informiranja,
sporta, fizičke kulture, zaštite o djeci, zdravstva, socijalne
zaštite i zaštite o invalidima, tržišna inspekcija ima pravo
inspekcijskog nadzora samo. nad primjenom propisa koji se
odnose na cijene i zaštitu korisnika usluga, ukoliko propisima
kojim se uređuje obavljanje ovih djelatnosti nije drukčije
odredeno.

Član 2,

Poslove nadzora iz člana 1. ovog zakona obavljaju organi.
uprave nadležni za poslove tržišne inspekcije (u daljem tekstu:
organi tržišne inspekcije) u općini, odnosno gradu Sarajevu i
Republici. :

Poslove tržišne inspekcije vrše tržišni inspektori.

Član 3.

Organi tržišne inspekcije općine, odnosno grada Sarajeva,
obavljaju poslove nadzora iz člana 1. ovog zakona, osim'po-
slova koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost republičke
inspekcije.

Član 4.

Pored poslova utvrđenih u članu 3. ovog zakona, organ
tržišne inspekcije grada Sarajeva vrši i kontrolu trgovine na
veliko na području grada Sarajeva.

SLUŽBENI LIST RBiH

: potrebi obavlja poslove iz djelokruga općinskog organa tržišne

' Član 5. "

Republički organ tržišne inspekcije obavlja neposredni.
nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima
uređuje obavljanje trgovine, trgovinskih i drugih usluga S
inozemstvom, nadzire kvalitet proizvoda u proizvodnji, pri
Izvozu 1 uvozu, te zaštitu izuma, tehničkih unapredenja i zna-
kova kvaliteta, kao i neposredni nadzor u poslovanju Državne
direkcije robnih rezervi.

Postupak provodenja kontrole kvaliteta i uzorkovanja pri
izvozu i uvozu robe i izdavanje odgovarajućeg dokumenta 0
kvalitetu robe, propisuje pravilnikom ministar trgovine u roku
od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Osim poslova iz slava 1. ovog člana republički organ
tržišne inspekcije obavlja i slijedeće poslove:

1. nadzor nad radom inspektora u općini, odnosno gradu
Sarajevu; 7

2. koordinira rad inspektora na teritoriji Republike, te po

inspekcije, odnosno grada Sarajeva;

3. rješava po žalbama protiv rješenja koja u prvom stepenu
donose organi tržišne inspekcije općine i grada Sarajeva;

4. brine se o stručnom osposobljavanju tržišnih inspektora
i pruža im neposrednu stručnu pomoć;

5. analizira mjesečne izvještaje općinske tržišne inspekcije
i grada Sarajeva.

Član 6.

Ako je potrebno da se preduzmu hitne mjere u cilju osigu-
ranja izvršenja propisa, kao i radi ostvarenja uvida u stanje i
probleme u određenoj oblasti, republički tržišni inspektor može
i neposredno obaviti inspekcijski nadzor na teritoriji Republike
u svim slučajevima iz člana 1. ovog zakona. EP

Član 7.

Za općinskog tržišnog inspektora može biti postavljeno lice
koje pored općih uvjeta ispunjava i slijedeće posebne uvjele:

- daima visoku stručnu spremu, tri godine radnog iskustva
u struci i položen stručni ispit,

Član 8.

Za republičkog tržišnog inspektora može biti postavljeno
lice koje pored općih uvjeta ispunjava i slijedeće posebne
uvjete: :

- da ima visoku stručnu spremu, najmanje pet godina
radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Član 9.

U vršenju inspekcijskog nadzora preduzeće, samostalna
radnja i drugo pravno 1 fizičko lice (u daljem tekstu: subjekt
nadzora) dužni su u momentu vršenja nadzora, na. zahtjev
inspektora, bez odlaganja, omogućiti mu:

- uvid u rješenje o upisu u sudski registar, odnosno odo-
brenje za rad;

- pregled poslovnih i pripadajućih im prostorija i drugih
prostorija koje služe ili mogu služiti za obavljanje odsovarajuće
djelamosti, poslovnih prostora i objekata, uređaja i opreme,
instalacija i sklopova, kapaciteta mašina, proces rada, poslovnu —
i tehničku dokumentaciju, poslovne knjige i druge evidencije i.
podatke, diskove sa informatičkim sistemima, isprave, druge
dokumente 1 ugovore, uvozne deklaracije, fakture, zapisnil!
izvršenim nivelacijama cijena, knjigovodstvenu i drugu do
mentaciju koja se odnosi na njihovo poslovanje, zatečene
mcte i robu - bez obzira na namjenu-i mjesto adje si
bilješke i drugu korespodenciju o poslovanju subjekta

- pregled vozila-bez obzira na njihovu namjenu.

- uvid u ovlašćenje za upotrebu tude firme,
oznake ili imena ili drugog spoljnog obilježja za p
zatečene na skladištu ili u prodaji; KA ,

, = uvid u plombe i uvjerenja o ispravnosli
žiga na mjerilima;

Strana 59692/100

Broj 20 - Strana 596

- uvid u dokumentaciju o zatečenim radnicima, o svojstvu

radnika u radnom odnosu i dokaze o ispunjavanju posebnih

uvjeta za obavljanje određenih poslova'i zadataka;

- uvid u dokaze o pravu na korišćenje autorskih prava,
prava industrijske svojine i drugih potencijalnih i licenenih
prava; a
- uzimanje uzoraka radi vršenja analize;

_- uvid u poslovne knjige koje se vode u skladu sa zakonom
o porezima,

- uvid i u sve druge objekte i dokumente koja su po ocjeni

inspektora od značaja za inspekcijski nadzor.
Član 10.

U toku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor saglasno

zakonu i drugim propisima, može uzimati uzorke proizvoda

radi davanja na analizu ovlašćenim stručnim organizacijama -

radi utvrđivanja stvarnog u odnosu na deklarisani kvalitet
proizvoda. i :

U postupku uzimanja' uzoraka subjekt nadzora dužan je
osigurati učešće ovlašćenog lica i preduzeti potrebne radnje za
čuvanje uzoraka do njihove otpreme ovlašćenoj stručnoj orga-
nizaciji.

Ako se analizom utvrdi da uzorak ne odgovara deklarisa-
nom kvalitetu, troškove analize i troškove transporta uzorka
snosi subjekt nadzora od kojeg je uzet uzorak.

e Troškovi sadržani u vrijednosti uzorka padaju na teret
subjekta nadzora od kojeg je uzet uzorak.
- O svakom uzetom uzorku sastavlja se zapisnik.
' Član 11.

Ako prilikom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da
količina i vrsta uskladištene robe ili robe u prodaji ne odgovara
vrsti i količini naznačene robe u raspoloživoj ulaznoj dokumen-
taciji, inspektor je ovlašćen da izvrši popis zatečenih zaliha o
trošku subjekta nadzora. x

Popis robe se može vršiti i u slučajevima da inspektor
osnovano sumnja: da je u objektu vršena nezakonita nivelacija
cijena; da je primljena ne evidentirana roba; da u objektu ima
uvoznih proizvoda za koje se ne zna tko je proizvode uvezao
ilijeu objektu primljena robačije porijeklo nije moguće utvrditi
u momentu nadzora.

U trenutku inspekcijskog nadzora mora se osigurati i pre-
dočiti dokumentacija o svakom izvršenom popisu koji je sačin-

jen zbog izmjene cijene.
- Član 12.

Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor
utvrđuje identitet osoba, saslušava odgovorne osobe i svjedoke,
a po potrebi koristi se uslugama stručnih osoba i stručnih
institucija (drugih organa).

Tokom vršenja nadzora, odgovorno lice subjekta nadzora,
obavezno je prisustvovati u svim fazama inspekcijskog nadzora
ili osigurati ovlašćenu zamjenu.

O službenim radnjama, izvršenih prilikom inspekcijskog
nadzora, inspektor je obavezan sačiniti zapisnik ili službenu
zabilješku u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postup-
ku.

Ako'se u trenutku kontrole ne može osigurali odgovorno
lice, inspektor će na licu mjesta ostaviti poziv da u roku od dva
dana, a izuzetno do sedam dana, odgovorno lice mora biti u
naznačeno vrijeme u objektu.

Član 13. —.

Tržišni inspektori su dužni prilikom obavljanja inspekcij-
skog nadzora uzimati u razmatranje prijave građana i udruženja
potrošača primljene-u usmenoj ili u pismenoj formi.

Član 14.

Subjekti čije poslovanje podliježe inspekcijskom nadzoru
dužni su da na zahtjev. tržišnog inspektora dostave tržišne
podatke koji su potrebni za obavljanje poslova iz djelokruga
organa tržišne inspekcije i dozvole kontrole poslovanja.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

ć
Član 15. PE? ra }

Ako tržišni inspektor utvrdi da su povrijeđeni ili da nisu
primjenjivani propisi čije izvršenje nadzire, ima pravo i obave-
ZU : K ,
- naložiti da se utvrdene nepravilnosti i nedostaci otklone u
odredenom roku, o čemu donosi i pismeno rješenje; ;

- izreći i naplatiti kaznu, ukoliko je za to odgovarajućim
propisom ovlašćen,

- preduzeti druge mjere, 0
ovlašćen.

Član 16.

Tržišni inspektor izdaje rješenje o. privremenoj zabrani
obavljanja odredene privredne djelatnosti samo ako je za to
ovlašćen posebnim propisom.Ova mjera može trajati najduže
tri mjeseca, ako posebnim propisom nije drukčije odredeno.

i lan 17.

Ako se prilikom prodaje robe subjekat nadzora ne
pridržava propisane ili obavezne cijene, tržišni inspektor izdaje
rješenje o privremenom oduzimanju razlike u cijeni po kojoj je
roba prodata i cijene po kojoj je subjekt nadzora bio obavezan
prodati robu. =

Rješenjem iz prethodnog stava naložit će se i prodaja robe
po propisanoj, odnosno obaveznoj cijeni.

Protiv konačnog rješenja iz stava 1. ovog člana subjekt
nadzora ne može pokrenuti upravni spor.

Odluku o oduzimanju nezakonito ostvarene dobiti na razlici
u cijeni donosi nadležni sud u postupku zbog privrednog prije-

stupa.
Član 18.

Na osnovu izvršenog rješenja o oduzimanju razlike u cijeni
donesenom u upravnom postupku, nadležna služba za platni
promet kod koje se vodi žiro-račun izvršenika, izvršit će blo-
kiranje odgovarajućeg iznosa na izvršenikovom žiro-računu do
pravosnažnosti odluke suda donesene po odredbi iz člana 17.
stava 4. ovog zakona.

- Ako. subjekt nadzora u roku od 30 dana od dana saznanja

dnosno radnje, za čije je izvršenje

da postupak za privredni prijestup nije pokrenut, odnosno da _,

je obustavljen, ne podnese sudu zahtjev da u vanparničnom
postupku donese odluku o osnovanosti mjere oduzimanja razli-
ke ucijeni i visine oduzete razlike u cijeni, nadležna služba za
platni promet će na traženje organa inspekcije prenijeti iznos
iz stava 1. ovog člana u korist prihoda općine, odnosno grada
Sarajeva i Republike. j

Član 19.

Ako tržišni inspektor utvrdi da je povredom propisa učinjen
prekršaj, privredni prijestup ili krivično djelo, obavezan je
odmah a najduže u roku od tri dana podnijeti zahtjev za
pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretan-
je postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno krivičnog

jela:

Organ kome je podnešen zahtjev, odnosno prijava iz stava
1. ovog člana, dužan je da Oishodu postupka obavijesti nadležni
organ tržišne inspekcije čiji je inspektor podnio zahtjev, odno-
sno prijavu. i

_ Protiv rješenja 0. prekršaju žalbu može izjaviti i organ
tržišne inspekcije čiji je inspektor podnio zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka.

; I Član 20.

Akoje propisom predvidena mogućnost oduzimanja pred-
meta kojim je učinjeno krivično djelo, privredni prijestup ili
Poki Šaj, tržišni inspektor može privremeno oduzeti taj pred-
met.

O oduzimanju predmeta tržišni inspektor je dužan da izda
potvrdu s tačnim naznačenjem oduzetog predmeta.

a O izvršenom privremenom oduzimanju predmeta, tržišni
inspektor je dužan odmah obavijestiti organ nadležan za pokre-

tanje postupka zbog učinjenog krivičnog djela, privremenog

prijestupa odnosno prekršaja.

a

Strana 59790/100

godine
T——+

la nisu =—

obave-
lone u
ajućim
/ršenje
abrani
za to

ajduže
leno.

a robe

ubjekt

razlici
 prije-

cijeni

platni
'e blo-
mudo
na 17.

znanja

no da,

ičnom
| razli-
žba za

IZNOS
grada

činjen
zan je
cv za
retan-
ičnog

stava
dležni
odno-

organ
etanje

pred-
up ili
pred-

1 izda
ržišni

okre-
Jenog

a

Petak, 2. juna 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

DTD | lTLLIV LTULGL_GLGUGLLGVLLLLLLLLLTLLLLGV GL A S

, Ako je oduzeti predmet podložan brzom kvaru ili ako
njegovo čuvanje. iziskuje nesrazmjerne troškove, inspektor je
ovlašćen odrediti prodaju predmeta, o čemu je obavezan izvi-
jestiti organ nadležan za pokretanje postupka.

Član 21.

Protiv rješenja o odredivanju upravne mjere, koju je na

osnovu ovog zakona ili drugog donio tržišni inspektor općine,
odnosno grada Sarajeva, može se u roku od osam dana od dana
prijema rješenja podnijeti žalba republičkom organu tržišne
inspekcije.

Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovog člana odlaže izvršenje
rješenja, ako zakonom nije drukčije odredeno.

Član 22.

Protiv rješenja koje donosi republički tržišni inspektor,
može se ministru trgovine uložiti žalba u roku od osam dana od
dana prijema rješenja.

Član,23. '

Tržišni inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podat-
keza koje sazna prilikom obavljanja nadzora ili koje mu subjekt
nadzora dostavi, ako je propisano da su ti podaci tajna.

Član 24.

Nadležni organ unutrašnjih poslova pod uvjetima i na način
utvrden zakonom, dužanje osigurati službena lica u cilju zaštite
inspektora prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

Član 25.

Prilikom zatvaranja objekta isti se pečate na propisan način,
a odgovornost za čuvanje i osiguranje objekta 'snosi subjekt
nadzora.

Član 26.

Novčanom kaznom od 2.000 do 8.000 DEM kaznit će se
za prekršaj subjekt nadzora, ako ne dozvoli tržišnom inspekto-
ru pregled poslovne dokumentacije, robe, poslovnog prostora,
tudih ovlašćenja, mjerila i mjernih jedinica, dokaz o pravu
korišćenja autorskih prava i ukoliko na bilo koji način ometa
taj pregled (član 8.).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pređuzeću odnosno drugom pravnom licu novčanom
kaznom od 500 do 2.000 DEM.

Član 27.

Novčanom kaznom od 1.000 do 4.000 DEM kaznit će se
za prekršaj subjekt nadzora, ako uskrati davanje tržišnih poda-
taka, da netačne podatke ili izbjegava kontrolu (član 14.).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u preduzeću, odnosno drugom pravnom licu novčanom
kaznom od 250 do 1.000 DEM.

Član 28.

. Novčanom kaznom od 400 do 2.000 DEM kaznit će se za
prekršaj vlasnik radnje ili drugo odgovornolice, ako ne postupi
po mjerama odnosno radnjama tržišnog inspektora (član 15.).

Član 29.

Novčana kazna izrečena za prekršaj iz čl. 26, 27.128, ovog

zakona utvrđen u DEM, naplaćuje se u valuti Republike po
srednjem tečaju koji utvrduje Narodna banka Bosne i Hercego-
vine, na dan plaćanja. :
Član 30. :
Danom stupanja na.snagu ovog zakona prestaje primjena
Zakona osaveznoj tržišnoj inspekciji ("Službeni list RBiH", br.
2/92 i 13/94) i prestaje da važi Zakon o tržišnoj inspekciji
("Službeni list RBiH", br. 4/92 1 13/94),
Član 31.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.

261

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA

O OSNOVNIM PRAVIMA IZ RADNOG ODNOSA

Proglašava se Zakon o dopunama Zakona o osnovnim
pravima iz radnog odnosa, koji je Skupština Republike Bosne
i Kenai ine donijela na sjednici Skupštine od 21. maja 1995.
godine.

PR broj 1806/95
1. juna 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVNIM PRAVIMA IZ
RADNOG ODNOSA

Član 1. !

U Zakonu o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Službeni
list RBiH", br. 2/92 1 13/94) u članu 75. iza stava 4. dodaje se
novi slav 5, koji glasi: '

"Izuzetno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne rame
opasnosti i dvije godine nakon proglašenja prestanka ramog I
stanja radniku prestaje radni odnos po sili zakona kad navrši s
70 godina života". I

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji- \
vanja u "Službenom listu RBiH". \

Predsjednik )

Skupštine RBiH,
Miro Lazžović, S. r. '
DOOOOOOONONOONODONNODOADONODANONANAODNONOOUNINUDUNIJU MU
262

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Uslav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD
ELEMENTARNIH NEPOGODA

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
zaštiti od elementarnih nepogoda, koji je Skupština Republike
Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine od 21. maja J
1995. godine. =

PR broj 1808/95

1, juna 1995. godine

Sarajevo

Predsjednik M
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

; ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI
OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

Član 1.

,_ U Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Službeni
list SRBiH", broj 40/90) u članu 55. u stavu 1, tač. 3. 1 7. brišu

Član 2. "
Poglavlje VIII "OBRAZOVANJE I KORIŠĆENJE SRED-
STAVA SOLIDARNOSTI I PRUŽANJE POMOĆI ZA OT-
KLANJANJE POSLJEDICA ELEMENTARNIH NEPOGO-
DA" ičl. 56. do 75. brišu se. :

PC s s Kena CEti

BU

Strana 59892/100

Pa

Broj 20 - Strana 598

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

Član 3.
U članu 86. u stavu 1. tačka 4. i stav 2. brišu se.

Član 4.
Članovi 89. i 91. brišu se.

Član 5.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH". .
= Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.

DANODODNODOONOGOONONANOIDONIODODODOOOUOUDONININANANNANU
263

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O
SLUŽBI U ARMIJI RBiH

Proglašava se Zakona o dopuni Zakona o službi u Armiji
RBiH, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine doni-
jela na sjednici Skupštine od 21. maja 1995. godine.

PR broj 1810/95 Predsjednik .
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, S. r.

ZAKON
O DOPUNI ZAKONA O SLUŽBI U ARMIJI
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1. š
U Zakonu o službi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine
("Službeni list RBiH", br. 11/92, 8/93, 17/93, 1/94, 13/94,
14/94, 16/94 1 4/95), iza člana 22b. dodaje se novi član 22c,
koji glasi: \
? "Član 22c.

Predsjedništvo postavlja i razrješava komandanta Genć-
ralštaba Armije Republike Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Generalštab Armije), načelnika štaba Armije i koman-
dante korpusa na prijedlog predsjednika Predsjedništva uz
saglasnost Skupštine Republike Bosne i Hercegovine".

Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.
DODAOOOODODONODONOOOONONODOOONODAOONUNODAOUOOOZONONANU
264

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O
PRIMJENI ZAKONA O REDOVNIM SUDOVIMA

Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o primjeni Zakona
o redovnim sudovima, koji je Skupština Republike Bosne i
Hercegovine donijela na sjednici Skupštine od 21. maja 1995.
godine:
PR broj 1811/95
1. juna 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON '
O IZMJENI ZAKONA O PRIMJENI ZAKONA O
; REDOVNIM SUDOVIMA
; Član 1.

U Zakonu 0 primjer
("Službeni list RBiH", br.
član 2d. mijenja se i glasi:

6/92, 11/92, 21/92, 19/93 i 13/94),

"Član '2d.

" Izuzetno, ako zbog ratnih okolnosti osnovni sud ne može
vršiti funkciju na odredenom:području za koje Je osnovno javno
tužilaštvo osnovano, obrazovat će se odjeljenje osnovnog suda
za to područje, za vrijeme dok te okolnosti traju

Odluku o obrazovanju, sjedištu i području odjeljenja iz
stava 1. ovog člana donosi Vlada Republike Bosne i Hercego-
vine, na prijedlog skupštine okruga tog područja.

Odjeljenje iz stava 1. ovog člana je organizaciona jedinica
najbližeg osnovnog suda na slobodnom području koje je u
mogućnosti da tu funkciju vrši.

Ako zbog ratnih okolnosti osnovni sud ne.može vršiti

funkciju na određenom području koje obuhvata područja više -

osnovnih sudova, osnovat će se osnovni sud za to područje, za
vrijeme dok te okolnosti traju.

Odluku o osnivanju osnovnog suda iz stava 4. ovog člana
donosi Vlada Republike Bosne i Hercegovine, na-prijedlog
skupštine okruga tog područja.

Sudije porotnike odjeljenja iz stava 1. ovog člana i osnov-
nog suda iz stava 4. ovog člana, bira skupština okruga u sjedištu
odjeljenja odnosno osnovnog suda, na prijedlog skupštine
opštine za čije područje su navedeni organi osnovani.

Sudije odjeljenja iz stava 1. i osnovnog suda iz stava 4. ovog
člana, bira Skupština Republike Bosne i Hercegovine na prije-
dlog skupštine okruga u sjedištu odjeljenja odnosno osnovnog
suda.

"Vlada Republike Bosne i Hercegovine odlukom će utvrditi
prestanak rada osnovanog odjeljenja osnovnog suda odnosno
osnovnog suda, kad prestanu okolnosti izbog kojih je osnovano
odjeljenje odnosno osovni sud, a na osnovu prijedloga skupšti-
ne okruga tog područja."

Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.
DODOOODOOOOODODOOOOOOOODOGODOOOONONODOONOONODAOONONIIMU
265

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7, na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi )

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O
ODBRANI

Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o odbrani, koji je
Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici
Skupštine od 21. maja 1995. godine. :

PR broj 1812/95

i Predsjedni
1. juna 1995. godine SERJEdRIk

Predsjedništva RBiH,

Sarajevo. Alija Izetbegović, s. r.
_—_— ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O ODBRANI
Član 1.

U Zakonu o odbrani ("Službeni list RBiH", br. 4/92, 9/92,
; 19/92, 11/93, 17/93, 6/94,, 13/94, 4/95 i9/95) u članu 9. stav
1. alineja 8. mijenja se i glasi:

ni Zakona o redovnim sudovima

——

Strana 59989/100

godine
de

lovima

13/94),

2 može
O javno
)g suda

enja iz
TCCgO-

edinica
je je u

vršiti

ja više -

ičje, za

s člana
ijedlog

Osnov-
jedištu
apštine
|. OVOg
1 prije-
|OVNOg
itvrditi
Inosno

IOVano
kupšti-

pjavlji-

Ustav
ke Bo-

A O

koji je
ednici

9/92,
), stav

I

Petak, 2. juna 1995. godine

"- postavlja i razriješava komandanta Generalštaba Armije
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Generalštab
Armije), načelnika štaba Armije i komandante korpusa na
prijedlog predsjednika Predsjedništva uz saglasnost Skupštine
Republike Bosne i Hercegovine".

Član2..
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, S. r.
DODONOOONONOOONOONOOONONOOOOOOOOOOONONNNOOOOOONODONNOM

266 '

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 24. Zakona o ministar-
stvima i drugim organima državne uprave Republike Bosne i
Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 15/94), na prijedlog
predsjednika Vlade Republike-Federacije Bosne i Hercegovi-
ne, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici
od 1. juna 1995. godine, donijelo je

ODLUKU
O IMENOVANJU MINISTRA VANJSKIH-INOZEMNIH
POSLOVA U VLADI REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE

I
Za ministra vanjskih-inozemnih poslova u Vladi Republike
Bosne i Hercegovine imenuje se MUHAMED ŠAĆIRBEGO-
VIĆ, dosadušnji stalni šef misije Republike Bosne i Hercego-
vine u Ujedinjenim narodima u Njujorku.
II
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-286/95 Predsjednik
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH,

"— Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
NDOZOOOOOOOONONOOUOODIOUOOOONOOOONONONOOONONANNGONONUA
267

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 61. Zakona o obrazo-
vanju i radu okruga ("Službeni list RBiH", br. 12/92, 14/92,
18/92, 21/92, 3/93, 22/93, 13/94 i 9/95), Predsjedništvo Re-
publike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 26. maja 1995.

godine, donijelo je
ODLUKU
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA

RATNOG PREDSJEDNIŠTVA SKUPŠTINE OPŠTINE " -

BOSANSKI NOVI

I
Za predsjednika i članove Ratnog predsjedništva Skupštine
opštine Bosanski Novi, imenuju se:
1. IZET MUHAMEDAGIĆ, za predsjednika Predsjed-
ništva
. HAMDIJA KRUPIĆ, za člana
. JAŠAREVIĆ SENUDIN, za člana
. JAŠAREVIĆ FAHRUDIN, za člana
. GRUDIĆ HAJRO, za člana
. MULALIĆ SEAD, za člana
. JAHA MEHDI, za člana
. HALILOVIĆ FIKRET, za člana
: ARSLANOVIĆ ADMIR, za člana.
II
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-111-293/95 Predsjednik
26. maja 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

DO ITaAU PB W NN

SLUŽBENI LIST RBiH

" bu, advokatu iz Sarajeva, na osnovu Slana

,, SH

Broj 20 - Str

268 ZM
_ Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. pa Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 14. stav 2. Zakona 0
pravima i dužnostima republičkih organa u korišćenju sredsla-
va u društvenoj svojini ("Službeni list SRBiH", br. 33/81 i
29/90), na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine,

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, donijelo je
. ODLUKU
; O PRENOŠENJU PRAVA KORIŠĆENJA
ZG RADE-OBJEKTA BIVŠE ELEKTROTEHNIČKE
ŠKOLE U BUĆA POTOKU NA MINISTARSTVO
UNUTRAŠNJIH POSLOVA
I

Pravo korišćenja zgrade-objekta bivše Elektrotehničke
škole u Buća potoku u Sarajevu, smještene na zemljištu oz-
načenom kao k. č. 896/8, 896/3, 653/28, 653/6, 653/25 1653/9
KO Dolac starog premjera upisana u Z. K. ulošcima 1172, 613,
6443, 2374, 2369 i 2368, a što odgovara podacima novog
premjera k. č. broj 3382/1 u naravi kuća i zgrada sa dvorištem
površine 10795 m' upisana u K. O. Novo Sarajevo IV, dodjel-
juje se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Bosne i
Hercegovine za potrebe smještaja Centra za obrazovanje ka-
drova unutrašnjih poslova.

al

{ JI

Realizaciju ove odluke izvršit će Ministarstvo prostornog
uređenja, resursa i zaštite okolice i Republičko javno pravobra-

nilaštvo.
INI
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-011-304/95 Predsjednik
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOONONNODOOOONONONANNUNODODONANNONODNONANANINUNANNIMA MM
269 ;
Na osnovu člana 49. Poslovnika Predsjedništva Republike
Bosne i Hercegovine ("Službeni list SRBiH", broj 37/91 i
"Službeni list RBiH", br. 5/92 1 23/93), Predsjedništvo Repu-
blike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 1. juna 1995. godine,

donijelo je
ODLUKU
O RAZRJEŠENJU SAVJETNIKA U PREDSJEDNIŠTVU
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

I
Razrješava se dužnosti savjetnika u Predsjedništvu Repu-
blike Bosne i Hercegovine za ekonomska pitanja mr ISHAK
DELJANIN, sa 31. decembrom 1994. godine, radi dužeg
nevršenja funkcije. A
II
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Broj 02-011-305/95 Predsjednik
1. juna 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOOOOOOOONOOODOOOOOOOOONO ONO ONOOOOODODNOOOOOONAOONOA im
SLUŽBENE OBJAVE
DODOODODOOOOOOOOOOOOOOOOODNONO O OODO NAD ODO KODU DOM Ga
PROGLAŠENJE UUMRLIM-=——
Osnovni sud II Sarajevo i to sudija Mrdović Fatima.
vanparničnom predmetu predlagača Širić-Ljuboje Ljil
rajevo ul. Hrasnička 36/I1I koju zastupa advokat Mili.
iz Sarajeva, radi dokazivanja smrti Ljuboje Marka iz P!
- Ilidža, zastupanog po posebnom staratelju Mal

(=

vanparničnom postupku RBiH, izdaje slijed

Strana 60089/100

О

Broj 20 - Strana 600

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 2. juna 1995. godine

. ОСЕА5

ГЈОВОЈЕ BRANKO, sin Milana i Миге, годеп 16: 12.
:1924. g. u Plandištu – Ilidža gdje je imao · posljednje prebiva-
lište navodno je umro dana 18. I 1995. godinc na Ilidži i
sahranjen je na Vrelu Bosne. :

Poziva se Ljuboje Branko, kao i svaku drugo lice Које bilo
šta zna o njegovom životu ili o njegovoj “ги da зе u roku od
30 dana od objavljivanja ovog oglasa javi ovom sudu ul.
Šenoina broj 1, soba broj 310/1III. ;

Po isteku roka od 30 dana sud бе donijeti rješenje po
prijedlogu za dokazivanje smrti. (so-393/95)
BHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHRHHNHHMHHHHHHNHHNHHNNHHHNHHNHHNUI

PUTNE ISPRAVE

Ministarstvo unutrašnjih poslova = Ministarstvo unutarnjih
poslova objavljuje nevažećom slijedećc putne isprave: :
_ - pasoš broj: BH 356632 izdat 21. 02. 1994. godine u

"pasoš broj: BH 356633 izdat 21. 02. 1994. godine u
epa konzulatu RBiH u Štutgartu, na imc ВАУМЈАК

DULSA; јаз,
– pasoš broj: ВН 147202 izdat 11. 09. 1993. godine u

_ Generalnom konzulatu ВВ u Štutgartu, na ime KUSLJ UGIĆ

DAMIR;
– pasoš broj: BH 347055 izdat 03. 01. 1994. godine u

Generalnom konzulatu RBiH u Štutgartu, na ime AVDIĆ RA-
GIBA.

Prosglašava se nevažećom službena putna isprava broj D
000772 izdata 25. 05. 1904. godine na ime MILA VIĆ MIR-
SAD od strane Ministarstva vanjskih poslova R/E Bosne i
Hercegovine. (so-398/95)

Proglašava зе ncvažećom službena puta isprava broj S
000484 izdata 09. 05. 1994. godine na ипе РАРО MAHMUT
od strane Ministarstva vanjskih poslova R/B Bosnc i Hercego-
(50-399/95)

Generalnom konzulatu ВВ u Štutgartu na пе ВАУМЈАК  Уше.
BEĆIR; : по
SADRZAJ

254 Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju 569 263 Zakon о dopuni Zakona о službi u Armiji Кериб Ке

255 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o primjen- Bosne. i Hercegovine 598
jivanju Zakona o prostornom uredci:|u 583 ~ 264 Zakom о izmjcni Zakona o primjcni Zakona o redov-

256. Zakon o izmjenama ı dopunama Zakona o primjen- nim sudovima 598
jivanju Zakona o premjeru i katastru nckrctnina 584 265 Zakon о izmjcni Zakona o odbrani 598

257 Zakom о trgovini 584 266 Odluka o imcnovanju ministra vanjskih-inozemnih

258 Zakon o stranim ulaganjima . 589 poslova u Vladi Rcpublike Bosne ı Herccgovinc 599

259 Zakon o slobodnim zonama 592: 267 Odluka oimcnovanju predsjednika i članova Ratnog

260 Zakon о tržišnoj inspekciji 594 predsjedništva Skupštine opštine Bosanski Novi 599

261 Zakon o dopunama Zakona o osnovnim pravima iz 268. Odluka o prenošenju prava korišćenja zgradc-objck-
„radnog odnosa 597 ta bivšc Elcktrotehničke škole u Buća potoku na

262: Zakon o izmjenama 1 dopunama Zakona o zaštiti od Ministarstvo unutrašnjih poslova 599
elementarnih nepogoda 597 269 Odluka o razrješenju savjetnika u Predsjcdništvu

Republike Bosne i Hercegovine 599

; МО SLUŽBENI LIST
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
1945-1995
50 GODINA POSLOVANJA

Izdavač: Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list RBiH – 5

arajevo, Ulica Magribija 3 – Poštanski fah 3 – Direktor i odgovorni urednik

Mehmedalija Huremović - Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakcija i Pretplata: 663-471 - Računovodstvo: 651-257 – Poslovnica, Malta

21, telefon 657-441 – Akontacija pretplate se utvrduje k i ||
21, n : le SG је kvartalno, a uplata se vrši UNAPRIJED u k
poslovanje i računa: 10100-603-639 za devizno poslovanje - Kompjuterska obrada: NIO Službeni list RBIH Sarajevo - Štampa: »OKO« dd sa p. 0.

Sarajevo – Za štampariju Rasim Rapa – Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista

Prema mišljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 08:

] Г ; a ј: 08-114-4/95 od 13. 3. 1995,
iz člana 19. stav E 12. Uredbe sa zakonskom snagom o ата na promet proizvoda i ок
а po mišljenju Ministarstva finansi ја broj 05-021-1768/95 od 28. 3. 1995. godine, prodaja službenog
krajnjoj ličnoj potrošnji, te пе podliježe plaćanju poreza trgovine na malo. 8

godine, službeno glasilo smatra se proizvodom

glasila ne spada u prodaju proizvoda koji 51029:

(s0-392/05)

računa: 10100-603-1396 za dinarsko

7а Које se nc plaća porez na promet proizvoda,

та