Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 33/1995

Strana 81393/100

)vanje

vanje

i urednik
ca, Malta
dinarsko
id sa p. 0.

izvodom
roizvoda,
oji služe

Vine donijela na sj

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Godina IV - Broj 33

349

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
' sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O
OBRAZOVANJU i RADU OKRUGA
Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o obrazovanju i radu
okruga, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine do-
nijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od
3.14. augusta 1995. godine.
PR broj 1821/95
21. augusta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O OBRAZOVANJU I RADU
OKRUGA

Član 1.

U Zakonu o obrazovanju i radu okruga ("Službeni list
RBiH", br. 12/92, 14/92, 18/92, 21/92, 3/93, 22/93, 13/94 i
9/95), u članu 14. stav 1. u tački 5. broj "27" zamjenjuje se
brojem "39". .

Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro LaZović, s.r.
UDIO
350

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

KAZ

U
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI
ZAKONA O NAPUŠTENIM STANOVIMA
i Proglašava se Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o napušte-
; koji je Skupština Republike Bosne i Hercego-

; sjednici Skupštine Republike Bosne i
Hercegovine od 3. i 4. augusta 1995. godine.

PR broj 1822/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

Petak, 1. septembra/rujna 1995.
SARAJEVO

CAYXBEHA AUCT

PENYBAUKE BOCHE U XEPLJETOBUHE

Akontacija pretplate
se utvrduje
kvartalno

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
NAPUŠTENIM STANOVIMA

Član 1.

U Zakon o napuštenim stanovima ("Službeni list RBiH",

br. 6/92, 8/92, 16/92, 13/94, 36/94 i 9/95), u članu 3. iza stava
3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:

+ "Ne smatra se napuštenim stanom stan kojeg je nosilac
stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva
napustio zbog službenog ili privatnog odlaska u drugo mjesto
u zemlji ili inostranstvu u svojstvu predstavnika državnog
organa, odnosno preduzeća, ustanova i drugih organizacija i
zajednica po nalogu ili u saglasnosti nadležnog organa države,
ako je upućen na liječenje od strane zdravstvene ustanove, a u
roku utvrdenom u aktu o odobravanju boravka u inostranstvu,
odnosno u drugom mjestu u zemlji, ili ako se nalazi u oružanim
snagama Republike Bosne i Hercegovine.

Ne smatra se napuštenim stanom stan koji se ne koristi
uslijed smrti nosioca stanarskog prava ili člana porodično
domaćinstva, koji je ostao u stanu nakon 30. aprila 1991,
godine."

Član 2.

U članu 4. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova Republike
Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: MUP) nadležni organ
utvrdit će koji se stanovi MUP-a u smislu člana 2. Zakona o
napuštenim stanovima smatraju napuštenim",

U stavu 3. na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i
godaju riječi: "a za stanove M UP-a, ministar unutrašnjih po-
slova".

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 3.

Član 5.

U članu 7. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

Strana 81489/100

|

|

Petak, 1. septembra 1995, godine

NLISTIR BIH

' zakona dodjeljuje ministar unutrašnjih poslova na privremeno

korišćenje radnicima MUP-a i članovima porodice poginulih

- radnika MUP-a"

Član 6.
"— Učlanu 9. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
"Ministar unutrašnjih poslova davalac je napuštenog stana
Kap omelo korišćenje, za stanove iz stambenog fonda

R

a Član 7.

U članu 4. u stavu 3, u članu 7. u stavu 3, u članu 9. u st.
2. 13. i u članu 10. u stavu 3. Zakona o napuštenim stanovima
1 u članu 8. Zakona O izmjeni i dopuni Zakona o napuštenim
stanovima ("Službeni list RBiH", br. 16/92 i 13/94), riječi:
"načelnik štaba Vrhovne komande" u različitim padežima,

{ zamjenjuju se riječima: "komandant Generalštaba" u odgova-

rajućem padežu.

Član 8.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

F vanja u "Službenom listu RBiH ".

U

|

I
I
}
i
I
U

|
|
|

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
DOOOUOOODOOOOGROOUOOAODONO DO GO O OOOODO DA OA DUGA GO DONASE
351
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi
UKAZ ,

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA
DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET
PROIZVODA I USLUGA

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na promet proizvoda i usluga, koji je Skupština Repu-
blike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine Re-
publike Bosne i Hercegovine od 3. i 4. augusta 1995. godine.

PR broj 1823/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU
NA PROMET PROIZVODA I USLUGA
Član 1.

U Zakonu o porezu na prometproizvoda iusluga ("Službeni
list RBiH", br. 5/95 i 9/95), u članu 16. stavu 3. u trećem redu
1Za riječi "porez" stavlja se tačka, a ostali dio teksta briše se.

U stavu 6. druga rečenica postaje novi stav 7. a dosadašnji
st. 7,8, 9. 110. postaju st. 8, 9, 10. 1 11.

Član 2.
U članu 19. stavu 1. u tački 3) broj "24" zamjenjuje se
brojem "29",
Član 3.

U članu 20. stav 3. u trećem redu riječi: "ili gradana" brišu
se.

Član 4.
U članu 28. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Vlada Republike može za određena javna preduzeća po-
sebno propisati šta se smatra naplaćenom realizacijom u smislu
stava 2. ovog člana".

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. 1 5,

G

Član 5.
U članu 60. stay 2. mijenja se i glasi: :
"Izuzetno od stava 1. ovog člana, prihode ostvarene od
poreza na promet proizvoda i kamate, u prometu duhans i
preradevina, nafte inaftnih derivata, alkohola ialkoholnih pića,
piva, bezalkoholnih pića, kahve 1 prerađevina od kahve, ore.
ski obveznici - uvoznici uplaćuju u DEM, a poreski obveznici
- proizvođači - u DEM ili dinarima zavisno u kojoj je Valuti
promet ostvaren, na uplatne račune kod Zavoda Za platni
promet".
Član 6. ;;
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
O PE O EEC EEO EEC
952
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi
UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O KONTROLI CIJENA
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
kontroli cijena, koji je Skupština Republike Bosne i Hercego-
vine donijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i Herce-
govine od 3. 1 4. augusta 1995. godine.
PR broj 1824/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
KONTROLI CIJENA
Član 1.
U Zakonu o kontroli cijena ("Službeni list RBiH", br. 10/94
i13/94), u članu 9. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana organi uprave

nadležni za cijene okruga Bihać i okruga Goražde, grada ,

Sarajeva (općine: Stari grad, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo,
Novi grad i dijelovi drugih općina grada Sarajeva), te općina
Srebrenica i Žepa, čije su teritorije u neprijateljskom okružen-
ju, na tom području mogu, uz prethodnu saglasnost Vlade,
propisati mjere neposredne kontrole cijena i za ostale proizvode
i usluge od interesa za Republiku osim za: električnu energiju,
ugalj, zemni gas, usluge poštanskog, telegrafskog i telefonskog
saobraćaja, prevoz putnika i robe u željezničkom saobraćaju,
radio i televizijsku pretplatu i obavezno osiguranje motornih
vozila, a za grad Sarajevo pored ovih proizvoda i usluga
izuzimaju se i derivati nafte i proizvodi prerade duhana, dok
ove okolnosti traju".
Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.
Clan 2.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH",
Predsjednik
Skupštine RBiH,
; Miro Lazović, s. r.
PEI PE EGE ERE DEEP EC re
3953
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne iHercegovine; Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

da

izr

"4.
ječi

sa7

zam
Vide
riječ

zam
Jenji

Strana 81591/100

NAD ma

Ustav
ke Bo-

ona o
'CEgO-
ferce-

0/94
lasi:
rave
rada ,
EVO,
ćina
žen-
ade,
rode
siju,
kog
aju,
rnih
uga
dok

lji-

av
0-

Petak, 1. septembra 1995. godine

š U ZMJENAMA I
O PROGLAŠENJU ZAKONA O I
DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA
a se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
att koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine
donijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine
od 3. 14. augusta 1995. godine.
PR broj 1825/95—
21. augusta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik ;
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O BANKAMA

Član 1.
U Zakonu o bankama ("Službeni list RBiH", br. 10/94 i
13/94) član 1. mijenja se i glasi: "= '
"Ovim zakonom ureduje se osnivanje, poslovanje i organi-
zacija banaka i štedionica i drugih š tedno kreditnih organizacija
odnosno drugih finansijskih organizacija koje se bave depozit-
nim poslovima (u daljem tekstu: depozitne organizacije)".
Član 2.
Iza člana 1. dodaje se podnaslov koji glasi: "II Banke".

Član 3.
Iza člana 2. dodaje se novi član 2a. koji glasi:

"Član 2a.
Banka je finansijska organizacija koja se osniva za oba-
vljanje depozitnih, kreditnih i drugih bankarskih poslova.
Banka se može baviti poslovima u Republici i sa inostran-
stvom, pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim pro-
pisima".
Član 4.
Član 4. i podnaslov "II Banke" brišu se.

Član 5.
_ U članu 5. u stavu 2. riječi: "sa najmanje deset dioničara"
i riječi: "sa najviše devet ulagača", brišu se.
JU stavu 5. riječi: "filijalu, poslovnu jedinicu i" i riječi: "(u
daljem tekstu: organizacioni dijelovi strane banke)", brišu se.
Član 6.

U članu 6. u stavu 1. riječi: "1,5 miliona SAD dolara
Prazan u dinarima", zamjenjuju se riječima: "2,5 miliona

Član 7.
U članu 7. ustavu 1. riječi: "3. 14." zamjenjuju se riječima:
Koja a riječi: "Ministarstvo finansija" zamjenjuju se ri-
Ječima: "Ministarstvo pravde".

U stavu 2. iza riječi "finansija" dodaju se riječi: "u skladu
Sa zakonom"

Član 8.
Član 8. briše se. .

Član 9.

U članu 9. u stavu 1. riječ "dozvole" u različitom padežu
Zamjenjuje se riječju "rješenja", u odgovarajućem padežu.
Sa tački 6. riječ. "rukovodeća" briše se, a riječi: "su pred-
Tijege. i Osposobljena. da. rukovode bankom", zamjenjuju se

Uečima: " će obavljati rukovodeće poslove u banci".
Član 10.

U članu 10. u stavu 1. riječi:
Zamjenjuju se riječju "predstavništva"
Jenjuje se riječju "rješenja".

Tačka 4. briše se.

"organizacionog dijela"
,Y a riječ "dozvole" zam-

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 815

Iza tačke 5. dodaje se nova tačka 5b, koja glasi:

"5b) ovlaštenje rukovodioca predstavništva;". KORE

U dosadašnjoj tački 6. koja postaje tačka 7. riječi: koje će
organizacioni dio banke obavljati", zamjenjuju se riječju
"predstavništva". Š . =

Dosadašnja tačka 7. koja postaje tačka 8. mijenja se i glasi:

"podaci o direktoru odnosno o rukovodnim licima". ;

Dosadašnja tačka 8. koja postaje tačka 9. mijenja se i glasi:

"ovjerenu izjavu za preduzimanje odgovornosti za sve
obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništava.

Član 11.

U članu 11. u stavu 1. iza riječi "donosi" dodaje se riječ
"odgovarajuće", a iza riječi "rješenje" stavlja se tačka, a preo-
stali dio teksta briše se.

U stavu 2. riječ "dozvolom" zamjenjuje se riječju "rješe-
njem".

U stavu 3. riječi: "o izdavanju dozvole" zamjenjuju se
riječima": "iz stava 1. ovog člana".

Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

"Ako Narodna banka ne donese rješenje iz stava 1. ovog
člana u roku od 30 dana, smatra se da je udovoljeno zahtjevu
banke, odnosno osnivača."

Član 12.

U članu 12. stav 1. u tački 5. riječ "osiguravaju" zamjen-
juje se riječju "obezbjeđuju".

U tački 7. riječ "osigurati" zamjenjuje se riječju "obezbije-
de".
Član 13. i

U članu 13. riječi: "prijeko potrebne" zamjenjuju se riječju
"neophodne".

Član 14.

U članu 14. stav 1. iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3, koja
glasi:

"3. predmet poslovanja".
U dosadašnjoj tački 3. koja postaje tačka 4. riječ "odnos"
zamjenjuje se riječju "izdavanje".
Dosadašnje tač. 4. do 11. postaju tač. 5. do 12.
Član 15.

_ U članu 16. stav 3. u tački 5. riječ "dinarska", briše se a
riječi: "na privremeni račun kod organizacije ovlašćene za
obavljanje platnog prometa, a za strana sredstva plać

U članu 17. st. 1. i 2. brišu se.

U stavu 3. riječi: "obavljaju se u skladu sa odredbama Ovog
zakona koje se primjenjuju kod osnivanja banke", zamjenjuje
So riječima: "mogu se vršiti isključivo uz saglasnost Narodne

e",

Član 17.
U članu 18. ustavu 1. broj "60" zamjenjuje se brojem "90".

Član 18.
U članu 22. stav 2. u tački 6. izari

riječi: "koji se izražavaju u novcu". Ka jedastaa dodojuse
U tački 7. riječ "određenih" briše se.
Iza tačke 7. dodaje se nova tačka 8. koja glasi:
"8. otkup mjenica i čekova".,
Dosadašnje tač. 8. i 9. postaju tač. 9. i 10.
Član 19.

U članu 25. u Slavu 1. iza riječi " j j
a preostali dio teksta briše se. u sradana' stavljane (rika

Strana 81693/100

Broj 33 - Strana 816

Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:

._ "Odobrenje o davanju podataka iz stava 2. ovog člana
izdaje direktor banke.

Banka je dužna obavijestiti javnosto visini kamatnih stopa".

! Član 20.
U članu 26. riječi: "dinarskih i deviznih", brišu se.
Član 21. :

U članu 29. u stavu 1. iza riječi "ili" dodaju se riječi: "za
to ovlaštenog".
Član.22.

U članu 32. u stavu 1. procenat "5%" zamjenjuje se
procentom "10%".

U stavu 3. riječ "osiguranja" zamjenjuje se riječju "obezb-

jedenja".
Stav 4. briše se.
Član 23.
Iza člana 32. podnaslov :"1.2.1. Principi" zamjenjuje se
novim podnaslovom "Načela". -
Član 24.
U članu 33. riječi: "svog poslovanja" zamjenjuju se ri-
ječima: "i ostale principe bankarskog poslovanja. "
Član 25.
U članu 44. u stavu 2. riječi: "i druga sredstva" zamjenjuju
se riječima: "stvari i prava".
Član 26.
U članu 47. u stavu 1. riječ "osiguranje" zamjenjuje se
riječju "obezbjeđenje".
Član 27.
U članu 51. u stavu 1. iza riječi "banke" dodaju se riječi:
"odnosno drugi odgovarajući organi".
U stavu 3. izariječi "skupštine" dodaju se riječi: "odnosno
drugog odgovarajućeg organa".
Član 28.
U članu 52. u stavu 1. iza riječi " banke" dodaju se riječi:
"odnosno drugi odgovarajući organ".
U tački 6. iza riječi "banke" dodaju se riječi: "o izdavanju
ostalih vrijednosnih papira i kupovini vrijednosnih papira".
Član 29.
U članu 53. u stavu 3. riječ "prioritetno", briše se.
Stavovi 6. i 7. brišu se.
Član 30.

Učlanu 56. u stavu 3. riječ "prioritetno" briše se, a iza riječi
"direktoru" dodaje se riječ "banke".

U stavu 4. iza riječi "banke" stavlja se zarez i dodaju riječi:
"koja se daje na osnovu kriterija koje usvaja Savjet Narodne
banke".

Član 31.

U članu 59. u stavu 2. riječi: "šest mjeseci" zamjenjuje se
riječima: "jednu godinu".

Član 32.

Iza člana 61. dodaje se novi podnaslov: "4. Bankarska
tajna", i čl. 61a. i 61b. koji glase:

"Član 614."

; Sve osobe koje obavljaju upravljačku funkciju ili su zapo-
sleneu banci kao i osobe koje obavljaju usluge za banku, dužne
Su izvršiti osiguranje svih informacija čije neovlašteno ko-
rištenje može štetiti poslovanju banke i čuvati kao poslovnu
tajnu.

_ Obaveza čuvanja informacija iz stava 1. ovog člana odnosi
SC1 na SVe osobe koje su ranije imale upravljačku funkciju, bile
zaposlene u banci ili su mogle doći u posjed informacija banke".

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 1. septembra 1995, godine

"Član 61b."
"Obaveza čuvanja poslovne tajne iz člana 62. OVOg Zakona

ne odnosi se kad se informacije daju na pismeni zahtjev Narod-_.

ne banke, Centralne banke Federacije Bosne i Hercegovine i
Agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka.

Povjerljive informacije koje se smatraju poslovnom tajnom
banke daju se uz odobrenje direktora banke".
Član 33.
U članu 62. riječi: "stambena zadruga", brišu se.
Član 34.

Član 63. mijenja se i glasi:

"Iznos novčanog osnivačkog kapitala za osnivanje štedio-
nice iznosi 1 milion DEM, a za druge štedno kreditne i finan-
sijske depozitne organizacije 500 hiljada DEM.

Druge uvjete za osnivanje iposlovanje depozitne Organiza-
cije propisuje Vlada Republike Bosne i Hercegovine na prije-
dlog Narodne banke."

Član 35. i
U članu 65. riječi: "preduzeća i druga" brišu se.

Član 36.

Član 66. mijenja še i glasi:

"Pravno lice koje nije osnovano u skladu sa ovim zakonom,
ne može u sudski registar upisati naziv koji u sebi sadrži naziv
"banka", "finansijska organizacija", "depozitna organizacija",
odnosno izvedenicu iz ovih naziva".

Član 37.

U članu 70. u stavu 1. riječi: "u dinarskoj protuvrijednosti
po srednjem kursu koji utvrduje i objavljuje Narodna banka",
brišu se.

Tačka 4. briše se.

U stavu 2. riječi: "u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem
kursu koji utvrduje i objavljuje Narodna banka", brišu se.

: Član 38.
Član 71. briše se.
Član 39.
Iza člana 71. dodaje se novi član 71a. koji glasi:
"Član 71a.

" Novčane kazne utvrđene ovim zakonom plaćaju se u valuti
utvrđenoj zakonom o valuti Republike po srednjem kursu koji
utvrđuje i objavljuje Narodna banka na dan plaćanja".

Član 40.
U članu 72. broj "18/89" zamjenjuje se brojem "18/90".

Član 41.

Član 73. mijenja se i glasi:

"Banke i druge finansijske organizacije dužne su uskladiti
svoje poslovanje sa odredbom člana 6. ovog zakona u visini od
10% do 30. septembra 1995. godine, od 25% do 31.decembra
1995. godine, od 50% do 31. marta 1996. godine, od 75% do

30. juna 1996. godine, a puni iznos do 31. decembra 1996.
godine.

Ukoliko banka ili druga finansijska organizacija ne uskladi
svoje poslovanje u roku iz stava 1. ovog člana, Narodna banka
oduzet će dozvolu i pokrenut će postupak za brisanje banke iz
sudskog registra.

Propise o uskladivanju poslovanja banke i druge depozitne

Greenizacije sa odredbama ovog zakona propisuje Narodna

a.

Član 42.
Iza člana 73. dodaje se novi član 73a. koji glasi:

H

we

Va

"Sh
Tije

teks
\
(ud

ljem

reko
pute:
pute;
cije }

reko!
lokal
slove
dalje;

; teva,
Minis

Strana 81790/100

odine
——

ikona

arod- ,

line i

jnom

edio-
nan-

1iza-
rije-

om,
aZIV
ja",

Osti
a",

jem

'uti
Oji

JE
ja

|
i
|

. teva,

Petak, 1. septembra 1995. godine

"Član 73a.

Uplata osnovnog kapitala u skladu sa članom 73. ovog
Mi je uplata početnog kapitala po članu 6. Zakona o
bankama ("Službeni list RBiH", br. 10/94 i 13/94) za koji u
slučaju izdavanja dionica ne treba odobrenje iz člana 43. Za-
kona o vrijednosnim papirima ("Službeni list RBiH", br. 10/94
i 13/94)." '

Član 43.
Član 74. briše se.

Član 44. NU
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
DOOOONnANOOOOOOOOOONOOONOOONOOOOOONONONONIONANUNANANANU

354

Na osnovu Amandmana LXXIJII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ :
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PUTEVIMA
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
putevima, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine
donijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine
od3. 14. augusta 1995. godine.
PR broj 1826/95
21. augusta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PUTEVIMA

Član 1.

U Zakonu o putevima ("Službeni list SRBiH", broj 10/90 i
"Službeni list RBiH", br. 21/92 i 13/94) u članu 8. u stavu 3.
riječi:"Direkcija puteva (u daljem tekstu : Direkcija) dužna",
zamjenjuju se riječima:"nadležna direkcija puteva (u daljem
tekstu: nadležna direkcija) dužna".

Član 2.

U članu 9. u stavu 3. riječi:"nadležan za poslove saobraćaja

(u daljem tekstu: nadležni ministar)", zamjenjuju se riječi-ma:
"prometa i komunikacija (u daljem tekstu: ministar) ili okružni-
kantonalni funkcioner nadležan za poslove saobraćaja (u da-
ljem tekstu: okružni-kantonalni funkcioner)"

Član 3.

Član 10. mijenja se i glasi:

"Obezbjeđenje materijalnih i drugih uslova za izgradnju,
rekonstrukciju, održavanje, zaštitu i upravljanje magistralnih
puteva, kaoi Osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva javnih
Puteva, vrši Ministarstvo promata i komunikacija putem Direk-
CIJE puteva (u daljem tekstu:Direkcija).

Obezbjedenje materijalnih i drugih uslova za izgradnju,
Tekonstrukciju, održavanje, zaštitu i upravljanje regionalnih i
(9 puteva vrši okružni-kantonalni organ nadležan za po-

Slove saobraćaja putem direkcije puteva okruga-kantona (u
daljem tekstu: direkcija okruga-kantona)".

Član 4.
Član 16. mijenja se i glasi:

"Saglasnost za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih pu-
U postupku pribavljanja urbanističke saglasnosti daje
Inistarstvo prometa i komunikacija.

SLUŽBENI LIST RBiH

Saglasnost za izgradnju i rekonstrukciju regionalnih ilokala =
nih puteva, u postupku pribavljanja urbanističke saglasnost ' =
daje okružni-kantonalni organ nadležan za poslove saobraćaja "i
(u daljem tekstu: okružni-kantonalni organ).

Član 5. NOT

U članu 26. u stavu 2. riječi: "nadležni ministar" zamjenjuju —
se riječima:"ministar ili okružni-kantonalni funkcioner".

Član 6.
U članu 27. u stavu 1. riječ"nadležni", briše se.
Član 7.

U članu 32. u stavu 2. riječi: "ministarstvo nadležno za
poslove saobraćaja (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo),
odnosno opštinski organ", zamjenjuju se riječima: "nadležna
direkcija".

Član 8. I

U članu.33. u stavu 2. riječi:"Direkcije, odnosno opštin-
skog organa", zamjenjuju se riječima: "nadležne direkcije".

: Član 9.

U članu 36. st. 1 12. mijenjaju se i glase:

"Na magistralne puteve mogu se priključiti regionalni,
lokalni i nekategorisani putevi uz saglasnost Direkcije, u kojoj
se utvrđuje način i uslovi pod kojima se može vršiti pri-
ključivanje. ;

Priključivanje puteva stambenim i poslovnim objektima na
magistralne i regionalne puteve vrši se prvenstveno njihovim
povezivanjem sa drugim putem, a na područjima na kojima to
nije moguće provesti, priključivanje se može izuzetno izvršiti
neposredno na magistralni ili regionalni put, uz saglasnost
nadležne direkcije i pribavljeno mišljenje nadležnog opštinskog
organa".

Član 10.

U članu 47. u stavu 1. riječi: "Direkcija za puteve", zam-
jenjuju se riječima: "Nadležna direkcija"
U tački 4. riječi: "lokalnih i nekategorisanih", brišu se.

U st. 2 i 4. riječi: "Direkcija za puteve", zamjenjuju se
riječima: "nadležna direkcija".
U stavu 3. riječi: "republičkom, odnosno opštinskom orga-

nu uprave nadležnom za poslove saobraćaja", zamjenjuju se

riječima: "Ministarstvo prometa i komunikacija ili okružanom -
kantonalnom organu".—|!

Član 11.
U članu 59. stav 1. mijenja se i glasi:
132" N adležna direkcija i preduzeća za puteve ugovorom regu-
lišu uslove i način izvršavanja radova održavanja i zaštite

magistralnih, odnosno regionalnih i lokalnih puteva i druga
pitanja vezana za njihovo održavanje i zaštitu".

,__U stavu 3. riječi: "i regionalnih" zamjenjuju se riječima;
odnosno regionalnih i lokalnih".
Član 12. "
NJU članu 63. u stavu 1. riječi: "tačka 1." zamjenjuju se
riječima: tač. 1. 17.", a riječi: "Direkcija, odnosno opštinski
organ", zamjenjuju se riječima: "nadležnih direkcija".
U stavu 2. riječi: "Direkcija, odnosno opštinski organ",
zamjenjuju se riječima:" nadležnih direkcija".
U stavu 5. riječi: "Nadležno ministarstvo", zamjenjuju se

U

Li

riječima: "nadležna direkcija".
Stav 6. briše se.

KRON. Član 13.
px anu 67. u stavu 1. riječi: "6. i 8. do 13.", zamjenjuju —

se Paotiake "j 6. do 13.", a riječi: "Direkciji, odnosno Falle.
anu, odnosno opštini", jenjuj iječima: "na-

den) direkoia p. zamjenjuju se riječima: na-
Stavovi 4. i 5, brišu se.

Strana 81892/100

|
\
:
u
}

w-

Broj 33 - Strana 818

SLUŽBENI

LISTRBiH Petak, 1. septembra 1995. godine

Član 14.
Iza člana 67. dodaje se novi član 674, koji glasi:

"Član 67a.

Srednjoročni program izgradnje, rekonstrukcije, održa-
vanja 1 zaštite magistralnih puteva i finansijski program, odno-
sno Skupština RBiH.

Srednjoročni program izgradnje, rekonstrukcije, održa-
vanja i zaštite regionalnih i lokalnih puteva i finansijski pro-
gram, donosi skupština okruga-kantona.

Godišnje planove, koji se odnose na osnovu programa iz
stava 1. ovog člana, usvaja Vlada, a godišnje planove iz stava
2. ovog člana, usvaja nadležni organ okruga-kantona."

Član 15.

u U članu 68. riječi: "nadležno ministarstvo", zamjenjuju se
riječima: "Ministarstvo prometa i komunikacija, okružni-kan-
tonalni organ".

Član 16.
U članu 69. u stavu 1. riječi
zamjenjuju se riječima: "Ministarstvo prometa i komunikaci-
ja", a riječi: "i regionalnim", brišu se.
Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Okružni-kantonalni organ vrši poslove inspekcijskog nad-

- Zora nad regionalnim i lokalnim putevima preko okružnog-kan-

tonalnog inspektora za javne puteve (u daljem tekstu:
okružni-kantonalni inspektor)".

U stavu 2. koji postaje stav 3. riječ "lokalnim", i riječi:
"ulicama u naseljima", brišu se.

Član 17.

U članu 71. u stavu 1. iza riječi "republički", stavlja se
Zarez i dodaju riječi: "okružni-kantonalni", a u tački 8) riječi:
"fonda za puteve", zamjenjuju se riječima: "nadležne direkci-
ije -

Član 18. }

U članu 9. u stavu 3, u članu 17. u stavu 2, u članu 18, u
članu 25, u članu 26. u stavu 1, u članu 36. u stavu 3, u članu
60, u članu 72. u stavu 2. i u članu 73. u stavu 2. riječ
"Direkcija", u različitim padežima, zamjenjuje se riječima:
"nadležna direkcija", u odgovarajućem padežu.

U članu 19. u stavu 1, u članu 31. u stavu 2, u članu 34. u
stavu 5, u članu 35. u stavu 2, u članu 38. u st. 3. 14, u članu
41. u stavu 2, u članu 42. u stavu 3, u članu 46. i u članu 71.
u stavu 3. riječi: "Direkcija, odnosno opštinski organ", u
različitim padežima, zamjenjuju se riječima: "nadležna direk-
cija", u odgovarajućem padežu.

Član 19.

U članu 72. u stavu 1. u uvodnoj rečenici, riječi: "90.000
do 1.000.000 dinara", zamjenjuju se riječima: "225 do 2.500
DEM".

U stavu 2. riječi: "5.000 do 40.000 dinara", zamjenjuju se
riječima: "12 do 100 DEM".

Član 20.
U članu 73. u stavu 1. u uvodnoj rečenici, riječi: "20.000

do 120.000 dinara", zamjenjuju se riječima: "50 do 300 DEM". '

_ U stavu 2. riječi: "5.000 do 25.000 dinara", zamjenjuju se
riječima:"15 do 62 DEM".
Član 21.
U članu 74. riječi: "5.000 do 25.000 dinara", zamjenjuju
se riječima: "12 do 60 DEM". :
Član 22.
Iza člana 74. dodaje se novi član 742. koji glasi:

:"nadležno ministarstvo",

"Član 74a.

Novčane kazne iz čl, 72. do 74. ovog zakona plaćaju se u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i
objavljuje Narodna banka BiH, na dan plaćanja.

Član 23.
Iza člana 77. dodaje se novi član 774, koji glasi:
"Član 77a.

Direkcija će uskladiti svoj rad, prema (odredbama ovog
zakona, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Ovog
zakona.

Direkcija okruga-kantona počeće sa radom, u skladu sa
odredbama ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja
na snagu ovog zakona.

Nadležni opštinski organ uskladiće svoj rad, prema odred-
bama ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona." ;

Član 24.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
OI IO O O O ODAO O O O O OM O DO OD DADO DODAO O OAKA ONA U Uanaaaama

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donoši

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PREVOŽU U DRUMSKOM
SAOBRAĆAJU

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
prevozu u drumskom saobraćaju; koji je Skupština Republike
Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine Republike
Bosne i Hercegovine od 3. i 4. augusta 1995. godine.

PR broj 1827/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O. IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
PREVOZU U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU
Član 1;

U Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju ("Službeni
list SRBiH", br. 22/90 i 27/91 i "Službeni list RBiH", broj
24/92) u članu 1. dodaje se novi stav 1. koji glasi:

"Ovim zakonom ureduju se uslovi i način obavljanja pre-
vozalica i stvari u unutrašnjem drumskom saobraćaju (u daljem
tekstu: drumskom saobraćaju)".

Dosadašnji st. 1. i2. postaju st. 2. 1 3.

Član 2.

U članu 2. u stavu 1. iza riječi "stvari" dodaju se riječi: "uz
odgovarajuću nadoknadu,".

U stavu 2. izariječi "obavljanjem" brišu se riječi: "registro-
vane, odnosno odobrene".

Član 3.
U članu 3. u stavu 2. riječi na kraju teksta: "i ima svojstva
predvidena jugoslovenskim standardima", brišu se.
U stavu 2. riječi: "ministar za saobraćaj i veze" zamjenjuju
se riječima: "ministar prometa i komunikacija (u daljem tekstu:
ministar)", a

Strana 81993/100

: BOdine
seseme

aju se u
vrđuje i

a Ovog
u ovog

ladu sa
tupanja

odred-

anja na

Djavlji-

Mibuai

Ustav
ke Bo-

—?

ona o
iblike
iblike

beni
broj

pre-
ljem

"

uz

tro-

tva

uju
tu:

——

Petak, 1. septembra 1995. godine

Član 4.
U članu 7. u tački 2. riječ "gradskog" zamjenjuje se riječju
"linijskog", a iza riječi "prevoza" dodaje se riječ "lica".
Član 5. X
e U članu 10. riječ "ispravna" u različitim padežima zamjen-
juje se riječju "registrovan" u odgovarajućem padežu.

U stavu 1. u tački 2. iza riječi "poslova" stavlja se zarez,
riječ "i" zamjenjuje se riječima: "a najmanje:" i dodaju se
podtačke a) ib) koje glase: =

"a) jednog vozača po vozilu, za obavljanje javnog linijskog
prevozalica, :

b) jednog vozača, za obavljanje drugih vrsta javnog prevo-
za. : o .

U stavu 2. iza riječi "vršenje" riječi: "gradskog i prigrad-
skog" brišu se, iza riječi "saobraćaju" dodaju se riječi: "na
području opštine", a tačka na kraju teksta zamjenjuje se zare-
zom i dodaju se riječi: "ukoliko to nije u suprotnosti sa propi-

' som iz člana 7. ovog zakona".
Član 6.

U članu 14. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Lice iz prethodnog stava mora imati srednju stručnu spre-
mu za zanimanje vozača motornih vozila - III stepen stručne
spreme ili stručnu spremu kvalifikovanog vozača motornih
vozila, odnosno vozača specijaliste - V stepen stručne spreme
ili stručnu spremu visokokvalifikovanog vozača motornih vo-
zila."

Član 7.

U članu 17. u stavu 1. riječi: "kao gradski, prigradski i
medđugradski prevoz" zamjenjuju se riječima; "na opštinskim,
okružnim-kantonalnim i republičkim autobuskim linijama".

Dosadašnji st. 2, 3. i 4. zamjenjuju se novim st. 2,3.14.
koji glase:

"Opštinska linija, u smislu ovog zakona, je autobuska linija
koja povezuje dva ili više naselja na području jedne opštine,
odnosno grada Sarajeva.

Okružna-kantonalna linija, u smislu ovog zakona, je auto-
buska linija koja povezuje dvije ili više opština na području
jednog okruga-kantona.

, Republička linija, u smislu ovog zakona, je autobuska linija
koja povezuje dva ili više okruga-kantona."
Član 8.

U članu 18. u stavu 3. tač. 1, 2. 13. mijenjaju se i glase:

'1) republičke linije, kod Ministarstva prometa i komuni-
kacija (u daljem tekstu: Ministarstvo),

2) okružne-kantonalne linije, kod okružnog-kantonalnog.

Organa uprave nadležnog za poslove saobraćaja (u daljem
tekstu: okružni-kantonalni organ uprave),

3) opštinske linije, kod opštinskog organa uprave nad-
ležnog za poslove saobraćaja, odnosno nadležnog organa upra-
VE grada Sarajeva (u daljem tekstu: opštinski organ uprave)."

U stavu 4. riječi: "Nadležna privredna komora i opštinski
Organ" zamjenjuju se riječju "Organi".

Stavovi 6. i 7. brišu se.

Član 9.
U članu 20. u stavu 1. riječi: "za linije koje se registruju i
aeladnju kod nadležne privredne komore" i riječi: ", u roku
J dana ana pokretanja postupka za uskladivanje redova
Vožnje", brišu se. Gi ;
l U Stavu 2. riječi: "tač. 2. 13." zamjenjuju se riječima: "tač.
da 12."; a riječi: "Privredna komora Bosne i Hercegovine"
amjenjuju se riječju "Ministarstvo".
Stavovi 4. i 5. brišu se.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 819

Član 10. ki

" U članu 21. u stavu 1. riječi: "Ministarstvo za saobraćaj +

veze" zamjenjuju se riječima: "nadležni organ uprave", aa
riječi "prevoz" zarez i riječi: "na linijama koje se usklađuju

nadležne privredne komore iz člana 18. stav 3. tač. 2. 13. ovog

zakona", brišu se. as

Stav 2. briše se, a u stavu 3. koji postaje stav 2. iza riječi
"iz" dodaje se riječ "prethodnog", a iza riječi "stava", riječi:
"1. ovog člana", brišu se.

Član 11.

U članu 22. stav 1. briše se.

U stavu 2. koji postaje stav 1. riječi: "Nadležna privredna
komora", zamjenjuju se riječima: "Ministarstvo, okružni-kan-
tonalni".

U stavu 3. koji postaje stav 2. riječi: "nadležna privredna
komora, odnosno opštinski" zamjenjuju se riječju "nadležni",
a iza riječi "uprave" dodaju se riječi: "kod kojeg je red vožnje
registrovan".

Član 12.

U članu 23. u stavu 4. riječi: "nadležna privredna komora,
odnosno opštinski" zamjenjuju se riječju "nadležni", a riječ
"kojih" zamjenjuje se riječju "kojeg".

Član 13. }

U članu 24. u stavu 2. riječi: "u gradskom i prigradskom
saobraćaju, ako" zamjenjuju se riječju "koja".

Član 14.

U članu 31. u stavu 4. riječi: "nadležnoj privrednoj komori,

odnosno opštinskom" zamjenjuju se riječju "nadležnom".

Član 15.
U članu 32. u stavu 2. riječi: "nadležna privredna komora,
odnosno opštinski" zamjenjuju se riječju "nadležni".
Član 16.
Član 33. mijenja se i glasi:
"Član 33.

Ulazak i izlazak putnika vrši se na autobuskim stanicama,
odnosno autobuskim stajalištima upisanim u registrovani red
vožnje.

Ako je u ređu vožnje upisan naziv mjesta u kojem postoji
autobuska stanica, bez drugih naznaka, prevoznik odnosno
samostalni privrednik dužan je koristiti autobusku stanicu u tom
mjestu." '

Član 17.

Član 38. mijenja se i glasi:

"Član 38.

Autobuska stanica mora obezbijediti pružanje usluga sva-
kom prevozniku, odnosno samostalnom privredniku koji u
registrovanom redu vožnje ima upisanu tu autobusku stanicu.

Autobuska stanica i prevoznik, odnosno samostalni pri-
vrednik ugovorom regulišu uslove i način korišćenja usluga
autobuske stanice kao i visinu naknade za izvršene usluge."

Član 18.

_U članu 44. u Stavu 1. riječi: "oblik karoserije "limuzina",
brišu se, tačka, na kraju teksta, zamjenjuje se zarezom i dodaju
riječi: "koji ima najmanje četvoro vrata",

Član 19.
U članu 49. stav 2. mijenja se i glasi:

odnosno sportske ustanove, lica koja se prevoze moraju imati

identifikacijske iskaznice koje izdaje ice koje taj
999 j Je pravno lice koje taj prevoz "

Strana 82084/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 83.9 od 100; 14% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

O

i:

Broj 33 - Strana 820 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine
Stavovi 3. i 4. brišu se. Član 25.

Član 20.
Član 54. mijenja se i glasi:

U članu 58. u stavu 1. riječi: "45.000 do 120.000 dinara"
zamjenjuju se riječima: "400 do 1.000 DEM". :

"Član 54. Tačka 1. briše se, a dosadašnje tač. 2. do 17. postaju (ас.
Nadzor nad izvršavanjem odredaba OVOg Zakona i propisa — 1· do 16. оса, Вит
koji зе odnose па prevoz u drumskom saobraćaju vrši a U stavu 2. riječi: "10.000 do 25.000 dinara zamjenjuju se

stvo preko republičkog inspektora za drumski saobraćaj (u riječima: "80 do 205 DEM".
daljem tekstu: opštinski inspektor). Član 26.
Opština može poslove inspekcijskog nadzora u drumskom U članu 59. u stavu 1. riječi: "10.000 do 25.0
iti ı _ Zamjenjuju зе riječima: "80: do 415 DEM".

U tački 1) riječi: "nema svojstva predvidena jugosloven-

skim standardima ili" i tačka 12. brišu se, a dosadašnje tač. 13.
Opština može poslove inspekcijskog nadzora u drumskom ~ do32. postaju tač. 12. do 31.
saobraćaju роујепа okružnom-kantonalnom organu uprave,

00 dinara"

сл 1 = U stavu 2. iza broja 5, dodaju se riječi: "24, 26.i", а riječi:
koji te poslove Vrši preko Okružnog-kantonalnog inspektora za "25," i "28.", brišu se.
oi saobraćaj (u daljem tekstu: okružni-kantonalni inspek- U stavu 4. izabroja 10. dodaju seriječi: "14, 21. i”, ariječi:
a ~ ок : "15," i "i 23.", brišu se.
Osim nadzora iz stava 1. Ovog člana, republički, okružni- Č
kantonalnii Opštinski inspektor (u daljem tekstu: inspektor) vrši lan 27.
nadzor i nad izvršavanjem propisa o prevozu opasnih materija, U članu 60. u uvodnoj rečenici, riječi: "1.000 do 5.000
kad se taj prevoz obavlja drumskim prevoznim sredstvima, kao

) ( 1 )Z 1 dinara" zamjenjuju зе riječima: "25 do 100 DEM", a riječi:
i e ад рута a 0 se. Tepuliše rad | opštinskom" i "ili nadležnoj privrednoj komori", brišu зе.

samos privrednika u obavljanju djelatnosti Javnog ргеуо- i i еп j i ieniui
Zau drumskornu saobraćaju." 5 Utački 1. бгој 2. zamjenjuje se brojem 1, а бгој 3 zamjenjuje

e se brojem 2.
lan 21.
} 8.
Član 54a. briše se. ; сто, АНА MC
Član 22 по Фери, O тегет riječi: "500 dinara zamjen~
: IJU Se riječima: "4, 1

U članu 55. u stavu 1. riječi: "Republičkii opštinski inspek- DR 2, Еди БОЉЕ, олово орабазка" Ба
tor" zamjenjuju зе riječju "Inspektor", ariječi: "Jugoslovenske ŠTGVU TMC Кери s оапозпојор i VG
narodne armije" zamjenjuju se riječima: "oružanih snaga Re- U stavu 4. riječi: "republički odnosno opštinski inspektor
publike Bosne i Hercegovine". = podnijeće" zamjenjuju se riječima: "inspektor će podnijeti".

Član 23. Član 29.

U članu 56. u uvodnoj rečenici, riječi: "republički i opštin- Novčane kazne utvrdene ovim zakonom plaćaju Se u dinar-
ski”, brišu se, iza riječi "inspektor" dodaje se riječ "je", a iza skoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i обја-
riječi "ovlašten", riječ "је", briše se. vljuje Narodna banka Bosnc i Hercegovine na dan plaćanja.

.. U tački 1) riječi: "samoupravne sporazume” i u tački 2) Član 30.
2 Е, voa а ртефујасш jugoslovenskim standardima za Član 65. mijenja se i glasi:
: ево "Član 65а.
с п · Ministarstvo бе donijeti aktiz člana 20. stav 2. ovog zakona
O Ер 2 авина, a АНЕ, O со 46. 000-000 u roku od šest mjeseci од dana stupanja па snagu ovog zakona."
U tački 1. riječi: "nema svojstva predvidena jugosloven- Član 31.

skim standardima" zamjenjuju se riječima: "пе ispunjava pro-
pisane tehničko-eksploatacione uslove",

"Član 67a.
Tačka 7. briše se, a dosadašnje tač. 8. do 17. postaju tač. :
16,

7. do 16. Odredbe člana 14. stav 2. Ovog zakona u pogledu stručne

; ; – Si j  Spremć za zanimanje vozača vozila ne odnosi se na vozača

nja tačka 12, koja postaje tačka 11. Ipuenja SC СЕ koji je na dan stupanja na snagu Ovog zakona bio u

: radnom odnosu kod prevoznik ivred-

"ле koristi autobusku stanicu. upisanu u redu vožnje, оапо- ika i j OL OOU Роте

sno ulazak i izlazak putnika vrši suprotno odredbama člana 33.
OvOg zakona,".

Iza člana 67. dodaje se novi član 67a. koji glasi:

; .. Уогаба тојогаћ vozila u inostranstvu, tena KV ili VKV vozača
Dosađašnja tačka 14, koja postaje tačka 13. mijenja se i
glasi:

"пе obezbijedi pružanje usluga u skladu sa odredbom člana Član 32.
38. stav 1. ili ako izvršene usluge naplaćuje suprotno odredbi .. U članu 68, na kraju teksta, iza riječi "poslova" dodaju se
člana 38. stav 2. оуов Zakona,". riječi: "Republike Bosne i Hercegovine".
„U Бани 2, riječi: "20.000 do 50.000 dinara" zamjenjuju se Član 33.
riječima: "1 5 do 415 DEM". : ye U članu 3. u stavu 2, članu 4. u stavu 2, članu 5. u stavu 2,
U stavu3. izabroja 6. dodaje se broj 13, iza tačke 15, 20167. članu 6. u stavu 4, članu 15. u stavu 2, članu 37. u stavu 2,
зе IV pu KOM i dodaje riječ "i", а iza tačke 16. riječi: članu 41.u stavu 4, članu 51. u stavu 4, i članu 63. u stavu 1

: riječi: "га saobraćaj i veze" u Tazličitim padežima zamjenjuju
U stavu 4. iza broja 3. dodaju se riječi: "14. 1", aizabroja зе riječima: " 1 ikacjia" | –
15. brišu se riječi "1 AO Ј | )J 50 prometa i komunikacija" u PRDUN ONA ра:

ме

Pet.

obj:

III!
35

Вер
sne.

medi
blike
publ

21.

Strana 82193/100

xr

Petak, 1. septembra 1995. godine

Član 34.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od od dana
objavljivanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. r.
DODOOOOOONONOOOAONODOODOONOOONONOOOJONONNANANNJANANANA
356

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O MEDUNARODNOM
DRUMSKOM TRANSPORTU
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
medunarodnom drumskom transportu, koji je Skupština Repu-
blike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine Re-
publike Bosne i Hercegovine od 3. i 4. augusta 1995. godine.
PR broj 1828/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo i Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
MEDUNARODNOM DRUMSKOM TRANSPORTU

Član 1.

U Zakonu o međunarodnom drumskom transportu ("Služ-
beni list RBiH", broj 13/94), u članu 5. stav 2. tačka 7. mijenja
se i glasi:

"7. da ima odgovarajuću finansijsku sposobnost, i to:

a) da po sjedištu autobusa, odnosno po toni nosivosti teret-
nog vozila raspolaže kapitalom i rezervama od najmanje 150
DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srdnjem kursu koji utvr-
duje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine, s tim što
u vrijednosti kapitala i rezervi ne ulazi vrijednost vozila, ili

b) da o tome pridonese bankarsku garanciju."

Stav 3. briše se.

Stav 4. koji postaje stav 3. mijenja se i glasi:

"Uvjete iz stava 2. tačka 7. pod'a) utvrđuje organ uprave
okruga-kantona nadležan za poslove privrede, prema poslov-
nom sjedištu domaćeg prijevoznika."

Dosadašnji stav 11. postaje stav 10, mijenja se i glasi:

"Pri obavljanju međunarodnog prijevoza kod posade vozila
mora se nalaziti original odobrenja-licence ili njena kopija
ovjerena od strane Ministarstva, ili izvod iz odobrenja-licence

OJI izdaje Ministarstvo na obrazcu i na način koji pravilnikom
Propiše ministar."
Član 2.

U članu 33. iza stava 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase:

"Ministarstvo može raspodjelu dozvola iz stava 2. ovog
člana povjeriti drugom organu ili ins tituciji.

Organ odnosno institucija iz stava 3. ovog člana dužna je
Podnositi Ministarstvu izvještaj o izdatim i iskorištenim dozvo-
ama, na način utvrden pravilnikom koga donosi Ministarstvo."

Stav 3. postaje stav 5.

Stav 4, koji postaje stav 6. mijenja se i glasi:

da "Troškove raspodjele dozvola iz stava 2. ovog člana snose

Maći prijevoznici korisnici dozvola, u visini koju odredi
inistarstvo. "

Član 3.

U članu 35. broj "30" zamjenjuje se brojem "50".

SLUŽBENI LIST RBiH

F
=.

Broj 33 - Strana 821—
Član 4.
U članu 44. stav 2. mijenja se i glasi: ? E
"Ministarstvo će na zahtjev stranog prijevoznika, koji se
podnosi preko pravnog lica registrovanog za poslove međuna-
rodne špedicije odnosno poslove medunarodnog prijevoza
stvari u drumskom transportu, izdati dozvolu za vanredni
prijevoz, ako utvrdi da za to postoje saobraćajno-tehnički
uvjeti."
| Član 5. "2
U članu 49. u st. 1. i 2. riječ "republički" zamjenjuje se
riječju "nadležni".
Član 6.
Član 55. mijenja se i glasi:
"Nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i drugih propisa
kojim se uređuje prijevoz u međunarodnom drumskom tran-
sportu vrši Ministarstvo i okružni-kantonalni organ uprave
nadležan za poslove inspekcijskog nadzora.
Ministarstvo vrši poslove inspekcijskog nadzora iz stava 1.
ovog člana preko republičkog inspektora drumskog transporta.
Okrug-kanton vrši poslove inspekcijskog nadzora iz stava
1. ovog člana preko okružnog-kantonalnog inspektora drum-
skog transporta."
Član 7.
Iza člana 55. dodaje se novi član 55a, koji glasi:

"Član 55a.

Republički i okružni-kantonalni inspektor drumskog tran-
sporta (u daljem tekstu: inspektor) ovlašćen je da preduzima
sve inspekcijske mjere koje su utvrđene propisima o prijevozu
u drumskom saobraćaju i ovim zakonom.

U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor je ovlašćen da
privremeno izuzme lične isprave i prijevoznu dokumentaciju,
uz izdavanje odgovarajuće potvrde.

Nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrši i nadležni
carinski organ preko carinskog radnika, u slučajevima propi-
sanim ovim zakonom."

Član 8.

U čl. 56. i 57. riječi: "Republički inspektor i carinski
organi" zamjenjuju se riječima: "Inspektori, odnosno carinski
radnici".

Član 9.

U članu 58. u stavu 1. riječi: "od 1.000.000.000 do
2.500.000.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 3.000 do
8.300 DEM".

U tački 3. broj "7" zamjenjuje se brojem "5",

I U stavu 2. riječ "prijevoz" zamjenjuje se riječju "prestup",
riječ "prijevoza" zamjenjuje se riječju "prijevoznika", a riječi:
Jod 50.000.000 do 125.000.000 dinara" zamjenjuju se ri-
ječima: "od 150 do 400 DEM".

: Član 10.
U članu 59. u stavu 1. riječi:
PRO dinara" zamjenjuju se riječ
_ Ustavu2. riječ "prijevoza" zamjenjuje se riječju "prijevoz-
nika", a riječi: "od 25.000.000 do 62.500.000 aitara zvao
Juju se riječima: "od 80 do 200 DEM",
Član 11.

Stavu 1. riječi: "od 100.000.000 do
zamjenjuju se riječima: "od 300 do 800

"od 125.000.000 do
ima: "od 400 do 1.000

U članu 60. u
250.000.000 dinara"
DEM".

U tački 10. u prvo i tr i ij ="
bličkog". prvom i trećem redu briše se riječ "repu.

U stavu 2. riječ "prijevoza" zamjenjuje se riječju "prije-
voznika", a riječi: "od 20.000.000 do 50.000.00) die
zamjenjuju se riječima: "od 60 do 150 DEM". :

Strana 82292/100

Broj 33 - Strana 822 SLUŽBENI LIST RBiH ; Petak, 1. septembra 1995. godine
ER a

U članu 61. u stavu 1.

ĐEM".

U stavu 2. riječi: "od 25.000.000 do 62.500.000 dinara"
zamjenjuju se riječima: "od 80 do 200 DEM".

Član 13.
U članu 62. u stavu 1. riječi: "od 75.000.000 do
SO ODU:GOO dinara" zamjenjuju se riječima: od 250 do 700
Tačka 1. postaje tačka 2, a nova tačka 1. glasi:
'1)akopri obavljanju međunarodnog prijevoza kod posade
vozila se ne nalazi Original odobrenja-licence ili njena kopija
ovjerena od Ministarstva, odnosno izvod iz odobrenja-licence
izdat od strane Ministarstva (član 5. stav 9);"
ja U tački 2. riječ "prijevoza" zamjenjuje se riječju "prijevoz-
nika". "

U stavu 2. riječ "prijevoza" zamjenjuje se riječju "prije-
voznika", a riječi: "od 15.000.000 do 40.000.000. dinara"
zamjenjuju se riječima: "od 50 do 130 DEM".

Član 14. ;
U članu 63. u stavu 1. riječi: "od 25.000.000 do 62.500.000
dinara" zamjenjuju se riječima: "od 80 do 200 DEM".
Član 15.
U članu 64. u stavu 1. riječi: "od 50.000.000 do

125.000.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 150 do 400
DEM".

Član 16.
Iza člana 64. dodaje se novi član 64a, koji glasi:

"Član 64a.

Novčane kazne utvrdene ovim zakonom plaćaju se u dinar-
skoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i obja-
vljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan plaćanja."

Član 17.

U članu 67. u stavu 1. iza tačke 6. dodaje se nova tačka 7
koja glasi:

"7. Pravilnik o sadržaju i rokovima dostavljanja izvještaja
O izdatim i iskorištenim stranim dozvolama za međunarodni
prijevoz stvari (član 33. stav 4).".

Član 18.

Član 68. mijenja se i glasi:

"Preduzeća i druga pravna lica koja po propisima o spol-
jnotrgovinskom prometu mogu obavljati nmedunarodni drumski
prijevoz dužna su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama
člana 5. ovog zakona najkasnije do 31. decembra 1995.

Do roka iz stava 1. ovog člana domaći prijevoznik može
obavljati međunarodni drumski prijevoz ako ispunjava uvjete
iz člana 5. stav 2. tač. 1,2.14. ovog zakona."

Član 19.
Član 69. mijenja se i glasi:
"Odredbe člana 5. stav 2. tačka 4. i člana 7. stav 1. ovog
zakona, u odnosu na zvanje vozača specijaliste, ne odnose se
na:

._  -Vvozača vozila koji je na dan stupanja na snagu ovog zakona
imao stručnu spremu kvalifikovanog vozača motornih vozila,
bio u radnom odnosu kod domaćeg prijevoznika i obavljao

poslove i zadatke vozača u međunarodnom drumskom prijevo-
Zu,

= građanina koji je najmanje dvije godine radio na poslovi-
ka: vozača u međunarodnom drumskom prijevozu u inozem-
s 3

= visokokvalifikovanog Vozača koji je to zvanje stekao po
ranijim propisima."

6 riječi: "od 125.000.000 do
300.000.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 400 do 1.000

Član 20.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
DOODODODOOODOOOOOOOONONOOONONOOOOOOODODOVONOMANOOOVU ma

357

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSTI
ŽELJEZNIČKOG PROMETA

Proglašava se Zakon o sigurnosti željezničkog prometa;
koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na
sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 3. i 4,

augusta 1995. godine.

PR broj 1929/95
21. augusta 1995. godine

Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O SIGURNOSTI ŽELJEZNIČKOG PROMETA

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom utvrduju se: uvjeti koje moraju ispunjavati
željezničke pruge i objekti, uredaji i oprema kao sastavni
dijelovi tih pruga, uvjeti koje moraju ispunjavati željeznička
vozila i uređaji i oprema na njima kao sastavni dijelovi tih
vozila, pravila prometa, sistem prometne signalizacije i signal-
nih oznaka, uvjeti za sticanje prava na upravljanju vučnim
vozilom iza sticanje pravaza regulisanje željezničkog prometa,
uvjeti koje u stručnom i zdravstvenom pogledu moraju ispun-
javati željeznički radnici koji neposredno učestvuju u željez-
ničkom prometu (u nastavku teksta: željeznički radnici), ukup-
no radno vrijeme željezničkih radnika u toku jedne smjene,
prava i dužnosti subjekata u slučaju vanrednih događaja u
željezničkom prometu, uvjeti koje cestovni prijelazi na mjesti-
ma ukrštanja željezničkih pruga i cesta moraju ispunjavati u
pogledu sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željeznič-
kog prometa, prava, dužnosti i odgovornosti željezničkih rad-
nika, uvjeti sigurnosti i reda na željezničkom području i u
vozovima i mjere zaštite željezničkih pruga i željezničkih vo-
zila, te obavljanje javnog prijevoza osoba i stvari i prijevoza
Osoba i stvari za vlastite potrebe u željezničkom prometu.

Član 2.

Željeznički promet na željezničkim prugama obavlja Pre-
duzeće Željeznice Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu
(u daljem tekstu: Željeznice BiH) koje je osnovano Zakonom 0
željeznicama ("Službeni list SRBiH, br. 41/79, 36/87, 22/90 i
"Službeni list RBiH, br. 5/92 i 24/92).

Željeznički promet na industrijskom kolosjeku obavljaju

Željeznice BiH ili drugo preduzeće.
Član 3.

Preduzeće koje obavlja željeznički promet iz člana 2. Ovog
zakona odgovorno je za sigurno i uredno obavljanje željez-
ničkog prometa.

Član 4.

Ministarstvo prometa i komunikacija Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo) prati i razmatra

Vodenje propisa iz ove oblasti, predlaže, preduzima i propisuje
mjere potrebne za unapređenje sigurnosti u željezničkom pro-

—

Peta

met
Vlac
Rep
proil

J
znač
j
posli
koja
podi
2
pron
prije
a
koji
jezni
4
nalaz
nepo
5
regul
metn
dvok
6
na pi
VOZO!
stvar:
7
Ograr
putni!
8.
kao i
aako
janju
9.
pruge
1(
pruge
kolosj

Voza |
odnos
tanja y
Jena s;
13
VOZA 1
Vozila.
14
ničkoj
1 želje;
15
konstr
(putnič
16.
garnitu
US;
Sd
(dizel |
Mmotorn
18.
Putničk
Vučnih
Vlastiti)

Strana 82393/100

Petak, 1. septembra 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana

i povremeno, a najmanje jednom godišnje izvještava

Kom Kepiblike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vladu

Republike) o stanju i problemima sigurnosti u željezničkom

prometu.

Član 5.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom tekstu imaju slijedeća
značenja: : ,

1. učesnik u željezničkom prometu je osoba koja obavlja
poslovei radne zadatke na željezničkoj pruzi iliu vozilu, = oba
koja se nalazi u vozilu i osoba koja se kreće po željezničkom
području; ret pvtelimi

2. javni prijevoz je prijevoz osoba ili stvari u željezničkom
prometu koji se obavlja na osnovu zaključenog ugovora o
prijevozu između Željeznice BiH i korisnika njihovih usluga; :

3. prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz osoba ili stvari
koji Željeznice BiH, odnosno druga preduzeća obavljaju žel-
jezničkim transportnim sredstvima za svoje potrebe;

4. željeničko područje je površina zemljišta na kome se
nalazi željeznička pruga, objekti, postrojenja i uređaji koji
neposredno služe za obavljanje željezničkog prometa; Ž

5. prometna mjesta na pruzi su službena mjesta iz kojih se
reguliše željeznički promet (željezničke stanice, ukrsnice, pro-
metna otpremništva, odjavnice, rasputnice, mjesta prelaska sa
dvokolosječne na jednokolosječnu prugu) i stajališta;

6. željeznička stanica odnosno ukrsnicaje prometno mjesto
na pruzi iz koga se reguliše promet suprotnih i uzastopnih
vozova i u kome se obavlja ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar
stvari;

7. stajalište je prometno mjesto na pruzi na kome se obavlja
ograničen putnički promet i koje služi isključivo za ulaz i izlaz
putnika u vozove namijenjene za prijevoz putnika;

8. pružni pojas je prostor izmedu željezničkih kolosjeka,
kao i pored krajnjih kolosjeka na odstojanju od najmanje 8 m,
a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na odsto-
janju od najmanje 6 m, računajući od ose krajnjeg kolosjeka;

9. zaštitni pružni pojas je zemljišni pojas sa obje strane
pruge, širine 200 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka;

10. odvojna skretnica je skretnica kojom se sa otvorene
pruge odvaja pruga ili pruga druge željeznice ili industrijski
kolosjek;

11. nagib nivelete je podužni nagib pruge koji se mjeri
tangensom ugla prema horizontali i izražava se u promilima;

12. auto-stop uređaj je uređaj za automatsko zaustavljanje
Voza kod signala koji pokazuje da je dalja vožnja zabranjena,
odnosno uredaj za automatsku kontrolu smanjenja brzine kre-
tanja voza od signala koji pokazuje da je dalja vožnja dozvol-
Jena smanjenom brzinom;

13. budnik je uređaj koji služi za automatsko zaustavljanje
voza u slučaju nebudnosti ili nesposobnosti vozača vučnog
Vozila;

,14. željezničko vozilo je namijenjeno za kretanje po željez-
ničkoj pruzi (lokomotive, motorna kola, putnička i teretna kola
1 željeznička vozila za posebne namjene);

15. željeznička putnička i teretna kola su željeznička vozila
konstruisana za kretanje po pruzi, namijenjena za prevoz osoba
(putnička kola) odnosno za prijevoz stvari (teretna kola);

16. motorna kola su elektromotorna kola, elektromotorne
garniture, dizel motorna kola, dizel motorne garniture i šino-

Usi;

._17. vučno voziloje željezničko vozilo sa vlastitim pogonom
(dizel lokomotive, električne lokomotive, parne lokomotive,
motorna kola i motorna vozila za posebne namjene);

18. voz je propisno sastavljeni i zakvačeni niz željeničkih
Putničkih i teretnih kola sa jednim vučnim vozilom ili sa više

Vučnih Vozila sa vlastitim pogonom ili samo vučno vozilo sa
Vlastitim pogonom;

19. registrujući brzinomjer (tahograf) je uređaj za regis s.
vanje brzine i predenog puta i drugih podataka u toku vožnje —
vučnog vozila; ' am

20. vanredni događaj u željezničkom prometu je tdlcs ili
nezgoda u kome je jedno ili više osoba poginulo ili povrij nr
ili je izazvana materijalna šteta, odnosno u kome je došlo (o
prekida, ugrožavanja ili otežavanja željezničkog prometa;

21. udes je vanredni događaj u željezničkom prometu u
kome je jedno ili više lica poginulo ili teže povrijeđeno ili je
nastala znatna materijalna šteta ili je nastao veći prekid u
željezničkom prometu. Udesom se smatra i svaki nastali sudar
vozova, nalet voza ili iskliznuće voza.

22. nezgoda je vanredni događaj u željezničkom prometu u
kome je jedno ili više lica lakše povrijeđeno ili je nastala manja
materijalna šteta ili manji prekid željezničkog prometa ili je
nastalo ugrožavanja ili otežavanje željezničkog prometa;

23. slobodan profil (gabarit) pruge je ograničen prostor u
poprečnom presjeku upravnom na sredinu kolosjeka u koji ne
smiju da se ugrađuju, postavljaju i u njega zadiru postrojenja, ||
objekti, signali i signalne oznake, naslage materijala ili neki -
drugi predmeti;

24. profil vozila je ograničen prostor u poprečnom presjeku
upravnom na sredinu kolosjeka (sredinu odstojanja između
kolosječnih šina) koji ne smije prelaziti šinsko vozilo niti jednim
svojim dijelom, bilo da je prazno ili zajedno sa teretom;

25. cestovni prijelaz je mjesto ukrštanja željezničke pruge
i ceste u istom nivou;

26. pješački prijelaz je mjesto ukrštanja željezničke pruge
i prijelaza za pješake u istom nivou;

27. kočna masa vozaje zbir kočnih masa željezničkih vozila
od kojih je sastavljen voz, kojom se osigurava pouzdano kočen-
je voza;

28. lokomotivni depo je željeznički objekat s odgovara-
jućim postrojenjima i uredajima u kome se obavlja priprema i
održavanje vučnih vozila;

29. tehnička stanica je željeznički objekatsa odgovarajućim
postrojenjima i uređajima u kome se obavlja priprema i
održavanje željezničkih putničkih i teretnih kola;

30. maksimalna brzina je brzina voza na željezničkoj pruzi
ili dijelu pruge navedena u redu vožnje ili propisana na drugi
način, koja se ne smije prekoračiti;

31. najveća dopuštena (dozvoljena) brzina voza je propisa-
na najveća brzina voza na pruzi ili dijelovima pruge, s obzirom
na tehničko stanje pruge i željezničkih vozila ili druge uvjete;

32. industrijska željeznica je željeznica kojom preduzeće iz
oblasti prometa, industrije, rudarstva, šumarstva i u drugim
oblastima privrede prevozi osobe i stvari za vlastite potrebe;

133. industrijski kolosjek je željeznički kolosjek koji se
priključuje na željezničku prugu i služi za dopremanje i otpre-
manje stvari za nosioca prava kotištenja tog kolosjeka;

34. razmak kolosjeka je rastojanje između osa kolosjeka;

35. osovinsko opterećenje je zbir vlastite mase praznog ili
Katovatenog željezničkog vozila podijeljen brojem osovina na
vozilu;

36. masa vozila po dužnom metru je zbir vlastite mase
praznog ili natovarenog željezničkog vozila podijeljen dužinom
vozila u mctrima, mjerenom od čela do čela nesabijenih odboj-
nika (odbojnih uređaja), odnosno automatskih kvačila;

37. osavremenjivanje (rekonstrukcij j

7. OSav (reko ija) pruge, postrojenja
uređaja 1 objekata na pruzi i željezničkih vozila  odrancutoka
takve izmjene (prepravke) koje mijenjaju njihove osnovne teh-
ničke i konstrukcione karakteristike; ;

38. serijska proizvodnja podrazumijeva proizvodnju

jezničkih vozila koja je saobrazna odobrenom prototipu ž
ničkog vozila;

Strana 82491/100

Broj 33 - Strana 824 SLUŽBEN
39. željeznička pruga opremljena auto-stop uredajem je
pruga odnosno dio pruge na kojoj ili kojem. kod ulaznih i
izlaznih signala u svim prometnim mjestima i kod prostornih i
zaštitnih signala je ugrađen auto-stop uređaj.
' Član 6. ,

_ Učesnici u prometu i drugi subjekti ne smiju da oštećuju
željezničku prugu, objekte i postrojenja na pruzi i željeznička
vozila i da ometaju sigurno odvijanje željezničkog prometa.

Učesnici u prometu dužni su da postupaju po pravilima
U prometa, prometnoj signalizaciji postavljenoj na pruzi i nared-
Ii bama koje daju ovlaštene osobe.
| Drugi subjekti (preduzeća koja projektuju željezničke pru-
I ge, prozivode vozila, školuju ili obučavaju kandidate za oba-
MM vljanje poslova i zadataka u željezničkom prometu i dr.) dužni
| | su da postupaju u skladu sa ovim zakonom.

Član 7.

Projekti za izgradnju ili rekonstrukciju željezničkih pruga
moraju da sadrže takva rješenja kojima se osigurava sigurno
odvijanje željezničkog prometa.

I Preduzeća koja projektuju željezničke pruge dužna su da to
H | tako čine da pruge budu osposobljene za siguran promet.

I Preduzeća koja izgrađuju ili rekonstruišu željezničke pruge
dužna su da pruge izgrade ili rekonstruišu tako da se na njima
promet može odvijati na siguran način.

Preduzeća koja održavaju željezničke pruge dužna su da ih
održavaju tako da se na njima u svako doba može odvijati
siguran promet. Pri održavanju željezničkih pruga, posebna
pažnja mora se posvetiti otklanjanju nedostataka na pruzi usli-
jed kojih na određenim mjestima dolazi do vanrednih događaja.

Član 8.

Željeznice BiH, druga preduzećai obrazovne ustanove koje
školuju ili obučavaju kandidate za željezničke radnike ili koji
Školuju ili obučavaju željezničke radnike, dužna su da to čine
na način kojim će osigurati da ti kandidati odnosno radnici
steknu potrebno znanje i vještinu za sigurno obavljanje željez-
ničkog prometa.

i Član 9.

Preduzeća koja proizvode, održavaju i popravljaju željez-
nička vozila ili stavljaju u promet željaznička vozila, uredaje,
| rezervne dijelove i opremu za vozila, dužna su da vozila,
; uredaje, rezervne dijelove i opremu proizvode, stavljaju u
promet, održavaju, odnosno popravljaju prema propisanim
) uvjetima neophodnim za sigurno korištenje željezničkih vozila
i | u prometu na željezničkim prugama.
a Željeznice BiH i druga preduzeća koja koriste vozila u
| željezničkom prometu dužna su da preduzimaju potrebne mjere
da njihova vozila budu u ispravnom stanju i da imaju propisane
uredaje i opremu.

Član 10.

u Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički
promet dužni su da se brinu da njihovi radnici ispunjavaju
Propisane zdravstvene, stručne i druge uvjete za sigurno oba-
vljanje željezničkog prometa. cd

" Radnici iz stava 1. ovog člana obavljaju poslove i radne
zadatke utvrđene općim aktom Željeznice BiH

i =
H) i " Član11.
; _ Željeznice BiH i druga preduzeća koja se brinu o željez-
ničkim prugama i željezničkim vozilima i koja ih održavaju
dužna su organizovati i trajno obavljati kontrolu nad stanjem i
= ržavanjem željezničkih pruga i postrojenja, objekata, uređaja

zi 0p kao sastavnih dijelova tih pruga, nad tehničkom
! '1spravrtošću željezničkih vozila i uređaja i opreme kao sastav-

.

I LISTRBiH Petak, 1. septembra 1995. godine
nih dijelova tih vozila i nad ispunjavanjem drugih uvjeta za
željezničke pruge i vozila od kojih zavisi sigurnost Odvijanja
željezničkog prometa. NG i

Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički
promet dužna su da organizuju i trajno obavljaju kontrolu
propisanih uvjeta rada radnika i drugih uvjeta koje moraju
ispunjavati radnici, od kojih zavisi sigurno odvijanje željez-
ničkog prometa.

: Član 12.

Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički
promet imaju pravo u pružnom pojasu izgradivati, postavlj atii
održavati signalno-sigurnosne i telekomunikacione uredaje i
elektroenergetska postrojenja i druge uredaje i postrojenja koji
su sastavni dijelovi željezničkih pruga, u skladu sa propisima.

II - JAVNI PRIJEVOZ

Član 13.

Željeznički promet mora se obavljati na način i uz uvjete
utvrđene ovim zakonom, propisima i općim aktima donesenim
na osnovu ovog zakona, a u međunarodnom željezničkom
prometu i u skladu sa međunarodnim ugovorima, koji obave-
zuju Republiku Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekst: Republi-
ka) i međunarodnim željezničkim propisima koji obavezuju
Željeznice BiH.

Član 14.

Željeznice BiH, u okviru svoje djelatnosti, dužne su da
organizuju i trajno obavljaju kontrolu nad sigurnim odvijanjem
željezničkog prometa u skladu sa ovim zakonom.

Željeznice BiH dužne su pratiti i analizirati stanje sigurnosti
u željezničkom prometu i provođenje propisa iz ove oblasti te
predlagati i preduzimati mjere potrebne za unaprijeđenje sigur-
nosti željezničkog prometa i o tome izvještavati Ministarstvo.

Član 15.

Željeznički radnici dužni su da čuvaju i održavaju sva
materijalna dobra na željeznici i da obezbjede zaštitu ljudskih
života kao i da organizuju i obavljaju željeznički promet na
siguran način.

1. Željezničke pruge

Član 16.

. Željezničke pruge moraju se projektovati, graditi i održava-

ti tako da odgovaraju utvrđenoj prevoznoj i propusnoj moći
pruge, brzini vozova, osovinskom opterećenju, masi natovare-
nih vozila po dužnom metru, zahtjevima sigurnosti željez-
ničkog prometa, kao i drugim uvjetima koji su propisani za tu
prugu, a željezničke pruge koje služe međunarodnom tranzit-
nom prometu moraju ispunjavati i uvjete koji su utvrdeni
medunarodnim ugovorima.
. Pri projektovanju i građenju željezničkih pruga i postrojen-
Ja, uređaja i objekata na pruzi moraju se primjenjivati uvjeti i
tehnički normativi utvrđeni odredbama ovog zakona kao i
propisani standardi, koji se odnose na pruge i postrojenja,
objekte i uređaje na pruzi, i drugi propisani uvjeti kojima se
obezbjeđuje tehničko i tehnološko jedinstvo u željezničkom
prometu.

._ , Dozvola za izgradnju i rekonstrukciju željezničkih pruga
izdaje se po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva,
kojom se utvrđuje da je tehnička dokumentacija za izgradnju i
rekonstrukciju željezničkih pruga izgrađena u skladu sa ovim

zakonom.
Član 17. ——.
Željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi
mogu se predati prometu tek kada se tehničkim pregledom
utvrdi da sa gledišta sigurnosti prometa ispunjavaju propisanć

'_ Petal

uvjel
ispul
želje

VOIiZI
uredi
odno
uklju

stava
dozvi

Mini:

objek
vučni
pruzi
zemlj
pruge

" Sigurr

kojid

Ni
ispunj

1.
mora
mm ni
krivini

PI
najma:
najmaj
krivine
150 m

3.
25 pro
4

pravcu
Zavisn

5.
slobod
Sigurni
Jenja, }
ŽU, 05,

6.;
m, ara:
najmar
najmar

7.

i parale

Strana 82592/100

1(P

mt

AA geta A goni)

ar

{_ Petak, 1. septembra 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH
FO TE TI SS

jete i ičke normative i druge uvjete koje moraju da
nek pogledu tehničkog H tehnološkog jedinstva u
željezničkom prometu. oa a
Tehničkom pregledu iz stava 1. ovog člana podliježu no-
voizgrađene i rekonstruisane pruge i postrojenja, objekti i
uređaji na pruzi, a obavlja se kad je završena njihova izgradnja,
odnosno rekonstrukcija u cjelini ili faza u kojoj se mogu
uključiti u promet. \ - SU
Tehnički pregled pruga i postrojenja, objekata i uredaja iz
stava 2. ovog člana obavlja nadležni organ uprave koji je izdao
dozvolu za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju.

U komisiju za tehnički pregled obavezno ulazi predstavnik
Ministarstva.

Član 18.

Željezničku prugu sačinjavaju donji i gornji stroj pruge,
objekti, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, _elektro-
vučna, eleketro-energetska i ostala postrojenja i uredaji na
pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade željeznice na pruzi sa
zemljištem koje služi tim zgradama, pružni pojas sa obje strane
pruge i vazdušni prostor iznad pruge u visini od 12 m, odnosno
14 m, kod dalekovoda napona preko 220 KV, računajući iznad
gornje ivice šine.

Član 19.

Željezničke pruge prema namjeni i obimu prometa, pri-
yrednom značaju ili značaju koji imaju za unutrašnji i neđuna-
rodni promet mogu biti magistralne 1 ostala.

Magistralne željezničke pruge su i pruge koje su uvrštene
u međunarodnu željezničku mrežu evropskih pruga, utvrđene
međunarodnim ugovorima.

Kategorizacija, klasifikacija i oznake željezničkih pruga
utvrđuje odlukom Vlada Republike, na prijedlog Ministarstva.

Željeznice BiH i druga preduzeća dužna su da o željez-
ničkim prugama i postrojenjima, objektima i uredajima na pruzi
vode evidenciju i druge tehničke podatke koji su značajni za

" sigurnost željezničkog prometa, na način utvrden općim aktom

koji donosi Željeznice BiH.

Član 20.

Novoizgrađene i rekonstruisane željezničke pruge moraju
ispunjavati slijedeće uvjete:

1. širina kolosijeka između unutrašnjih ivica glava šina
mora iznositi 1435 mm s tim što ne smije biti manja od 1432
mm ni veća od 1438 mm uključujući i proširenje kolosijeka u
krivini;

2. poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora iznositi
najmanje 300 m, a na glavnom prolaznom kolosjeku u stanici
najmanje 500 m. Spoljna šina, zavisno od veličine poluprečnika
revime i dozvoljene brzine, mora biti nadvišena ali ne više od

mm;

3. nagib nivelete na otvorenoj pruzi može iznositi najviše
25 promila;

4. nagib nivelete u stanici može iznositi, i to: za stanicu u
pravcu-do 1 promila, a za stanicu u krivini-do 2,5 promila,
Zavisno od poluprečnika krivine; i

5. razmak kolosjeka u stanici mora biti toliki da između
Slobodnih profila tih kolosjeka postoji potreban prostor za
Sigurno kretanje putnika i drugih lica i za postavljanje postro-
Jenja, naprava i stubova za signale, električnu kontaktnu mre-

U, osvjetljenje i dr.;

6. razmak kolosjeka u stanici mora iznositi najmanje 4,75
m, a razmak kolosjeka izmedu kojih se postavljaju peroni visine
najmanje 0,5 m računajući od gornje ivice šine mora iznositi
najmanje 6 m;

7. razmak kolosjeka na otvorenoj pruzi kod dvokolosječnih

i paralelnih pruga mora iznositi najmanje 4m;

O

_ Braditi na istim stubovima ili sa zajedničkom konstrukcijom,

Broj 33 - Strana 825 —

8. osovinsko opterećenje magistralnih pruga mora ;
najmanje 22,5 t po osovini i 8 t po dužnom metru, a ostalih
pruga 18 t po osovini i 6,4 t po dužnom metru. }
Izuzetno, tamo gdje je tehnički otežano ili ekonomski neo-
pravdano primjenjivati uvjete iz stava 1. ovog člana, mogu se
primjenjivati i slijedeći uvjeti: Nj
1. poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora biti najman-
je 200 m, a u stanicama 300 m, a za industrijske željeznice
dozvoljava se primjena i manjeg poluprečnika krivine sa ili bez
specijalne konstrukcije kolosjeka, zavisno od sposobnosti vo-
zila;

2. nagib nivelete u stanici koja se nalazi u pravcu može
iznositi i preko jednog promila, s tim da kolosjeci na kojima se
kola ostavljaju ili se sa kolima manipuliše, ako imaju nagib veći
od jednog promila, moraju imati štitne skretnice kojima se
spriječava nekontrolisano pomjeranje kola na otvorenu prugu;

3. nagib nivelete u stanici koja se nalazi u krivini može
iznositi preko 2,5 promila u granicama utvrđenog redukovanog
nagiba (zavisno od poluprečnika krivine), s tim da kolosjeci na
kojima se kola ostavljaju ili se sa kolima manipuliše, ako imaju
nagib veći od 2,5 promila, moraju imati štitne skretnice kojima
se spriječava nekontrolisano pomjeranje kola na otvorenu pru-
s.

Za pruge u eksploataciji širina kolosjeka ne smije biti manja
od.1430 mm, niti veća od 1470 mm, uključujući i proširenje
kolosjeka u krivini. !

Željezničke pruge moraju da ispunjavaju propisane uvjete
slobodnog profila za otvorenu prugu, za mostove i tunele i za
stanicu, zavisno od toga da li je pruga elektrificirana ili nije.

Ostali tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati željezničke
pruge iz stava 1. ovog člana utvrđuju se općim aktom koji
donose Željeznice BiH.

Član 21.

Željeznička pruga priključuje se na drugu prugu u stanici,
a izuzetno i na otvorenoj pruzi, uz obavezu provođenja neo-
phodnih mjera sigurnosti prometa.

Ako se željeznička pruga priključuje na otvorenoj pruzi
magistralne pruge, odvojna skretnica mora biti izvedena sa
zaštitnim kolosjekom i osigurana signalima i sa predsignalima.
Signali moraju bit zavisni od položaja skretnice, koja se kon-
troliše is susjednog posjednutog mjesta na pruzi.

Odvojna skretnica iz stava 2. ovog člana mora biti posjed-
nuta željzničkim radnikom ako se njen položaj ne kontroliše iz
susjednog posjednutog prometnog 'mjesta na pruzi.

Član 22.

._ Medusobno ukrštanje željezničkih pruga i ukrštanje željez-
ničke pruge sa drugom prugom (prugom industrijske željezni-
ce, industrijskim kolosjekom, tramvajskom prugom i sl.) mora
biti van nivoa.

Član 23.
Zajednički most za željezničku prugu i javna cesta može se

pod uvjetom da su pruga i kolovoz ceste odvojeni sigurnosnom
ogradom.

Član 24,

= PLO. pojas Zeljeeničke pruge mora biti omeđen kamenim
lonskim znacima. U pružnom pojasu mogu se raditi samo

željeznički objekti i postrojenja. ki SnsEG i.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana u pružnom pojasu =—

mogu se, uz prethodnu saglasnost ellerice BiH graditi ob-_—

jektii postrojenja drugih preduzeća koji služ Listo.
robe na željeznici. Sta PS OAO za UMOVAr Listotar

Strana 82692/100

Broj 33 - Strana 826 SLUŽBEN

U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi građevinski i
drugi objekti, podizati postrojenja na određenoj udaljenosti od
Pruge zavisno od njihove vrste i namjene i saditi drveće, prema
uvjetima i uz primjenu mjera koje osiguravaju sigurnost ljudi i
prometa, u sklađu sa zakonom.

Član 25.

; Razmak izmedu željezničke pruge i ceste mora biti toliki da
se između njih mogu postaviti svi uređaji i postrojenja potrebni
|. iza obavljanje prometa na pruzi i cesti, s tim da iznosi najmanje

8 m, računajući od osovine najbližeg kolosjeka od najbliže
tačke gornjeg stroja ceste.

__ Na brdovitim i teškim terenima, klisurama i na drugim
sličnim konfiguracij ama terena, razmak izmedu željezničke
pruge i ceste, koja nema svojstvo auto-ceste, može biti i manji

rn nt nad

se između njih mogu postaviti signalno-sigurnosni uređaji,
telekomunikacioni uredaji, stabilna postrojenja elektro-vuče i
drugi uređaji neophodni za sigurno odvijanje prometa, s tim da
pruga bude najmanje 1 m iznad nivelete puta.

Ako postojeća cesta ne ispunjava uvjete iz st. 1. i 2. Ovog
člana, na cesti se moraju postaviti sigurnosne ograde, u skladu
sa zakonom.

Član 26.
Sistem veza Željeznice BiH mora se graditi i održavati tako

da predstavlja jedinstvenu tehničku i tehnološku cjelinu u po-
gledu funkcionisanja i korišćenja i da zadovoljava potrebe
sigurnog odvijanja željezničkog prometa.

Osnovni uvjeti za izgradnju i održavanje sistema veza
Željeznice BiH zavisno od značaja i kategorije pruge, utvrđuje
se opštim aktom koji donose Željeznice BiH.

Član 27.

Prometna mjesta iz kojih se obavlja upravljanje i regulisanje
"željezničkog prometa (stanice i ukrsnice) na željezničkoj pruzi,
zavisno od maksimalno dozvoljene brzine kretanja voza, mo-
raju biti opremljena signalno-sigurnosnim uređajima i postro-
jenjima, i to:

1. za brzinu kretanja voza na ostalim željezničkim prugama
preko skretničkog područja veću od 50 km/h, odnosno bez
obzira na propisanu brzinu kretanja voza na magistralnim

Pi prugama-ulaznim signalima i predsignalima. Ulazni signali
} moraju biti u tehnički uslovljenoj i međusobnoj Zavisnosti i u
U zavisnosti od položaja skretnica u putu vožnje tako da signališu
(| da li je dalja vožnja dozvoljena redovnom ili smanjenom brzi-
nom;

2. za brzinu kretanja voza za veću od 100 km/h - ulaznim
signalima i predsignalima i izlaznim signalima koji su u takvoj
tehnički uslovljenoj zavisnosti od puta vožnje da se mogu
postaviti u položaj koji dozvoljava dalju vožnju samo po pre-
thodno obezbjeđenom putu vožnje i ako je pruga slobodna u
smjeru kretanja voza do narednog ulaznog ili prostornog signa-
| | la. Izlazni signali susjednih prometnih mjesta na jednokolo-
'

sječnoj pruzi moraju biti _u takvoj medusobnoj tehnički

| uslovljenoj zavisnosti da se mogu postaviti u položaj koji
Ha dozvoljava vožnju samo u jednom smjeru;
| } 3. za brzinu kretanja voza veću od 100 km/h kod ulaznih i
W! izlaznih signala u stanicama, prostornih i zaštitnih signala-

i pružnim auto-stop uređajem.

I Magistralne željezničke pruge moraju za brzinu kretanja

| Voza veću od 100 km/h biti opremljene pružnim uredajima

' vozila i osoblja dispečerskog centra, koji su izvedeni kao

i međustanična zavisnost ili pružni auto-stop uređaj (APB).
|! | Ako se željeznička pruga koja nema ugrađene pružne au-
|. | to-stop uredaje priključuje na Prugu sa ugrađenim auto-stop
| uređajima, ulazni signali, izlazni signali na prolaznom kolosje-
i ku i predsignali priključne pruge u stanici ili na drugom pro-

ILISTRBiH Petak, 1. septembra 1995, godine
metnom mjestu (ukrsnici ili rasputnici) priključenja moraju biti
opremljeni pružnim auto-stop uređajima ili zaštitnom skretni-
com na putu vožnje.

Član 28.

Elektrifikacija željezničkih pruga obavlja se primjenom

monofaznog sistema 25 KV, 50 Hz.
Član 29.

Na mjestima na kojima je kontaktna mreža pod naponom i
na mjestima na kojima su postavljeni uređaji te mreže, gdje
postoji opasnost po život ljudi, moraju se provesti odgovarajuće
zaštitne mjere.

Na signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim postrojen-
Jima i uredajima ili na dijelovima tih postrojenja ili uređaja koji
se nalaze u neposrednoj blizini kontaktne mreže, moraju se
provesti odgovarajuće mjere zaštite od štetnih (opasnih i ome-
tajućih) električnih uticaja.

Član 30.

Kontaktni provodnik monofaznog sistema (25 KV, 50 Hz)
iznad cestovnog prelaza u nivou mora biti postavljen na visini
od najmanje 5,5 m, računajući od gornje ivice šine s tim što se
sa obje strane cestovnog prelaza moraju postaviti zaštitne ka-
pije za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom
na njemu prelazi zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu
na rastojanju od najmanje 8 m od najbliže šine mjereno po osi
ceste i na visini od najmanje 4,5 m iznad kolovoza ceste.

Na propisanoj udaljenosti od zaštitnih kapija sa jedne i
druge strane cestovnog prelaza moraju se postaviti odgovara-
jući znaci zabrane prometa za cestovna vozila čija ukupna
visina, zajedno sa teretom na njemu, prelazi zakonom propisa-
nu najveću dozvoljenu. visinu sa naznakom visine zaštitne
kapije radi sigurnog odvijanja cestovnog prometa preko cestov-
nog prelaza.

Izuzetno od odredbe stava 1. Ovog člana, zaštitne kapije za
cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na
njemu, prelazi zakonom propisanu najveću dozvoljenu visinu,
mogu biti postavljene na visini m: ljoj od 4,5 'm ali ne manjoj
od 4,2 m iznad kolovoza ceste.

Član 31.

Željezničke stanice i druga prometna mjesta na pruzi u
kojima se reguliše željeznički promet moraju imati propisane
prostorije, uređaje za osvjetljavanje, naprave i opremu, kao i
druge propisane uredaje koji omogućavaju sigurno upravljanje
prometom.

Prostorije i mjesto za primanje, smještanje i otpremanje
putnika, prtljaga i pošiljaka u željezničkom prometu moraju biti
osvijetljeni i snabdjeveni odgovarajućim uređajima, postrojen-
jima i opremom koji su potrebni za sigurnost putnika i sigurno
obavljanje poslova na tim mjestima.

Stanica sa velikom frekvencijom putnika mora imati iz-
građene perone i pristupe do vozova izvedene tako da putnik
ne prelazi preko kolosjeka (podhodnici, nadhodnici i čeoni
prilaz).

, Stanice sa srednjom frekvencijom putnika moraju imati

izgrađene perone i izgrađene prelaze preko kolosjeka. ;

U stanicama sa malom frekvencijom putnika međukolo-
sječni prostori za izlaz-ulaz putnika moraju biti nasuti iizdignuti
dana gornje ivice šine i sa izgrađenim prelazima preko kolo-
sjeka.

., Pod frekvencijom putnika u smislu ovog zakona podrazu-
mijeva se:

1. velika frekvencija-prijem i otprema preko 5000 putnika
u 24 časa,

2. srednja frekvencija-prijem i otprema od 3000 do 5000
Putnika u 24 časa,

) 3. mala frekvencija-prijem i otprema do 3000 putnika u 24
asa.

—_— —

O G% my "7 3

IN
M(

je,
jer
UV.

VOZ
pro
sim

non
utv)

du;

po
koji

stav

Vaju
u od

akto

Želj

Strana 82792/100

dine
Se

1 biti
etni-

nom

mi
dje
juće

jen-
koji
I se
me-

1z)
ini
) se
ka-
om
nu
Osi

el
ra-
na
a-
ne

za
na
u,
oj

RRJ

Petak, 1. septembra 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 827.

Željeznička stanica otvorena za prijem i otpremu stvari
mora biti povezana prilaznim putem sa najbližom javnom ce-
stom. ' se, : .

Prilazni put izgraduje investitor pruge.

Član 32.

Stajalište na dvokolosječnim prugama mora imati perone
povezane prolazima ispod ili iznad pruge ili perone sa pristup-
nim prilazima za usmjeravanje putnika na osigurani cestovni ili
pješački prelaz ili moraju biti zaštićena željezničkim signalima.

Stajališta na dvokolosječnim prugama iz stava 1. ovog
člana, osim stajališta na ostrvskim peronima, moraju imati
ogradu između kolosijeka.

Član 33.

Radi dezinfekcije i dezinsekcije putničkih i teretnih kola
jedna stanica na području Željezniće BiH mora biti osposoblje-
na za ovu namjenu.

Član 34.

Cjevovodi i vodovodi, električne, telefonske i telegrafske
vazdušne linije i podzemni kablovi i druge slične instalacije i
uređaji koji služe za opšte potrebe mogu se postaviti na želje-
ničko područje i ukrštati sa željezničkom prugom na željez-
ničkom području i van željezničkog područja pod uvjetom da
se njihovim postavljanjem, izvođenjem i ukrštanjem ne ugro-
žava sigurnost željezničkog prometa niti ometa njegovo oba-
vljanje i razvoj.

Postavljanje instalacija i uređaja iz stava 1. ovog člana na
željezničko područje obavlja se nakon prethodno pribavljene
saglasnosti Željeznice BiH.

Član 35.

Željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na njima
moraju se održavati u stanju koje osigurava siguran promet i
moraju biti redovno kontrolisani i povremeno pregledani.

Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju održavan-
je, kontrolu i povremene preglede željezničkih pruga i postro-
jenja, objekata i uređaja na njima moraju ispunjavati propisane
uvjete za obavljanje tih poslova.

. Način održavanja, kontrola i povremeni pregledi željez-
ničkih pruga, postrojenja, objekata i uređaja na njima iz stava
2. ovog člana utvrduju se opštim aktom Željeznice BiH.

g U P I

2. Željeznička vozila

Član 36.

Željeznička vozila, uređaji i oprema koji se ugrađuju u la
Vozila moraju ispunjavati uvjete propisane ovim zakonom,
Propisanim standardima i tehničkim normativima, kao i propi-
sima o zaštiti od požara.

Željeznička vozila namijenjena za korišćenje u međdunarod-
nom Zeljezničkom prometu moraju ispunjavati i uvjete
utvrđene međunarodnim ugovorima.

Član 37.

Željeznička vozila sa teretom ili bez tereta, moraju u pogle-

u gabaritnih dimenzija vozila, osovinskog opterećenja i mase
po dužnom metru, ispunjavati propisane uvjete za pruge na
kojima funkcionišu.
eljeznička vozila koja ne ispunjavaju propisane uvjete iz
Stava 1. ovog člana mogu saobraćati na prugama ako ispunja-
vaju posebne uvjete koji omogućavaju siguran promet utvrdene
U odobrenju koje izdaju Željeznice BiH.

Posebni uvjeti iz stava 2. ovog člana utvrđuju se opštim
aktom Željeznice BiH

Član 38.
Za uostrana željeznička vozila mogu saobraćati na prugama

jeznice BiH ako ispunjavaju uvjete utvrdene međunarodnim
Ugovorima.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana na grane Žel-
jeznice BiH, mogu saobraćati inostrana željeznička vozi s pod
'uvjetima propisanim ovim zakonom, ako su ti uvjeti blaži e
uvjeta utvrđenih u međunarodnim ugovorima i ako nije
pitanju tranzit preko teritorije Republike.

Vozila iz st. 1. i 2. ovog člana koja ne ispunjavaju uvjete
utvrđene međunarodnim ugovorima, odnosno uvjete propisane
ovim zakonom, izuzetno mogu saobraćati na prugama eljez-
nice BiH, ako za to dobiju odobrenje (vanredni prijevoz stvari
u međunarodnom željezničkom prometu).

Odobrenje iz stava 3. ovog člana izdaju Željeznice BiH.

Član 39.

Željeznička vozila koja se proizvode moraju u pogledu
konstrukcionih i eksploatacionih osobina vozila i uređaja i
opreme kao sastavnih dijelova tih vozila, odgovarati uvjetima
propisanim ovim zakonom, propisanim standardima i tehnič-
kim normativima propisanim za prototip željezničkog vozila.

Prototip željezničkog vozila mora biti odobren. Odobrenje
za prototip željezničkog vozila, na osnovu koga će se serijski
proizvoditi željeznička vozila izdaje Ministarstvo.

Željeznička vožila koja se predaju prometu moraju odgo-
varati odobrenom prototipu. NU

Tehnički uvjeti koje mora da ispunjava prototip željez- j"
ničkog vozila, način i postupak odobravanja prototipa željez-
ničkog vozila i obrazac odobrenja prototipa željezničkog
vozila, utvrduje se propisom koji donosi Ministarstvo.

Član 40.

Željezničko vozilo podliježe obaveznom tehničkom pregle-
du.
Tehnički pregled željezničkih vozila obavlja se prije njiho-
vog puštanja u promet.
Na tehničkom pregledu utvrđuje se dali željeznička vozila
koja se serijski ili pojedinačno proizvode, prepravljaju ili uvoze
imaju propisane uređaje, a naročito uređaje za upravljanje, za
zaustavljanje vozila, za davanje svjetlosnih signala i zvučnih
signalnih znakova, za osvjetljavanje pruga i vozila i sl. i
propisanu opremu, i da li su ti uređaji i ta oprema u ispravnom
stanju, i da li ta vozila ispunjavaju i druge uvjete za sigurno
učestvovanje u željezničkom prometu i uvjete koje moraju
ispunjavati u pogledu tehničkog i tehnološkog jedinstva na
željeznici.
Tehnički pregled iz stava 2. ovog člana obavljaju Željeznice .
BiH i druga preduzeća koja odredi Ministarstvo.

Za željezničko vozilo koje je tehnički pregledano izdaje se

potvrda o utvrdenoj tehničkoj ispravnosti, u skladu sa ovim
zakonom.

_ Drugi uvjeti koje moraju ispunjavati željeznička vozila za
sigurno učestvovanje u željezničkom prometu i uvjeti koje ta
vozila moraju ispunjavati u pogledu tehničkog i tehnološkog

jedinstva na željeznici utvrđuju se općim aktom koji donose
Zeljeznice BiH. |

Član 41,

ne Željeznička vozila koja su tehnički
prije predaje u promet moraju biti upis
ničkih vozila, koja sadrži vrstu, seriju,
vodnje, evidencioni broj i druge potreb
vrste vozila.

pregledana i primljena,
ana u evidenciju željez-
nosivost, godinu proiz-
ne podatke, zavisno od

Željeznice BiH i drue: i j
NIŽ CE ga pređuzeća koja raspolažu ž ljez-—
ničkim vozilima dužna su da o željezničkim Kozina pe '
evidenciju 1 druge tehničke podatke koji su od značaja 7
sigurnost željezničkog prometa, na način utvrđen općim akto
eljeznice BiH. ;

se

Strana 82894/100

n

Broj 33 - Strana 828 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine

Član 42.

Željeznička vozila moraju se održavati u stanju koje obezb-
jeđuje siguran željeznički promet.

Željeznička vozila moraju u prometu biti redovno kontroli-
sana 1 povremeno pregledana (kontrolni pregled) radi provje-
ravanja da li imaju propisane uređaje i opremu u ispravnom
Stanju i da li ispunjavaju i druge uvjete neophodne za sigurno
odvijanje prometa.

__ Način (održavanja, kontrola i povremeni pregledi željez-
ničkih vozila i drugi uvjeti značajni za sigurno odvijanje željez-
ničkog prometa utvrđuju se općim aktom Željeznice BiH.

Član 43.

Željeznička vozila moraju biti opremljena uređajima za
automatsko kočenje voza.

- Uredajima za ručno kočenje (ručnim kočnicama) moraju
biti opremljena putnička kola, a pritvrdnim kočnicama moraju
biti opremljena vučna vozila.

Pritvrdne kočnice za osiguranje željezničkih vozila od sa-
mopokretanja ili ručne kočnice mora imati i određeni broj
željezničkih teretnih kola u odnosu na ukupan broj željezničkih
teretnih kola, uključenih u vozni park Željeznice BiH, u odnosu
na ukupan broj željezničkih teretnih kola uključenih u voz.

Broj željezničkih teretnih kola koja u voznom parku Željez-
nice BiH odnosno u vozu moraju imati pritvrdne ili ručne
kočnice u obimu od značaja za sigurnost željezničkog prometa,
utvrđuje se općim aktom eljeznice BiH.

Lokomotive, putnička i motorna kola moraju biti opremlje-
na uređajima za brzo kočenje u slučaju opasnosti.

Uredaji za brzo kočenje u slučaju opasnosti, ugrađeni u
putničkim i motornim kolima, moraju biti dostupni putnicima.

Član 44.

Vučna vozila u prometu na željezničkim prugama koje su
opremljene auto-stop uredajima, moraju imati ugrađene auto-
stop uređaje. ;

Na željezničkim prugama opremljenim auto-stop uređaji-
ma, u izuzetnim slučajevima, mogu saobraćati vučna vozila bez
ugrađenog auto-stop uredaja ili sa neispravnim auto-stop ure-
dajem (vožnja voza sa pruge bez ugrađenog auto-stop uređaja
na prugu s ugrađenim auto-stop uredajerrt i obratno, vožnja
Voza po obilaznoj pruzi, produženje vožnje do prve moguće
zamjene vučnog vozila u slučaju kvara auto-stop uređaja za
vrijeme vožnje, otprema vučnog vozila u radionicu i sl.), u
skladu sa uvjetima i mjerama za sigurno odvijanje željezničkog
prometa, utvrđenim općim aktom Željeznice BiH.

Vučna vozila u prometu na magistralnim željezničkim pru-
gama kojima je dozvoljena brzina preko 100 km/h moraju biti
opremljena radio-uredajima kojima se uspostavlja radio-veza
sa dispečerskim centrima.

Vučna vozila moraju biti opremljena uređajima za davanje
zvučnih signala, registrujućim brzinomjerom (tahografom),
priborom za prvu pomoć i aparatima za gašenje požara.

Dizel lokomotive, električne lokomotive i motorna kola
moraju biti opremljeni budnikom.

Član 45.

Putnička kola moraju biti opremljena uredajima za grijanje
za električno osvjetljavanje, sanitarno-higijenskim uređajima,
aparatuma za gašenje požara i morajii biti podešena za sigurno
prelaženje putnika iz jednih kola u druga.

Član 46. ;

Na dijelovima željezničkih vozila koja mogu doći pod
električni napon i dovesti u opasncst živote 'osoba, moraju se
provesti propisane zaštitne mjere.

Zaštitne mjere iz stava 1. ovog člana utvrđuju se općim
aktom Željeznice BiH.

3. Pravila prometa .

Član 47.
Željeznice BiH dužne su da organizuju i obavljaju željez-
nički promet prema jedinstvenom tehničkom i tehnološkom
procesu u skladu sa ovim zakonom.

Željeznički promet mora se obavljati prema propisanim
uvjetima o načinu regulisanja i obavljanja željezničkog prome-
ta, o sastavu vozova i o kočenju vozova u prometu, zavisno od
tehničke opremljenosti pruge.

Prijevoz putnika i stvari u željezničkom prometu obavlja se
željezničkim vozilima koja moraju odgovarati uvjetima propi-
sanim za sigurno odvijanje željezničkog prometa.

Vozovi za prijevoz putnika moraju biti sa strane obilježeni
putokaznim tablama koje označavaju relaciju na kojoj voz
saobraća.

Način regulisanja i obavljanja željezničkog prometa, sasta-

vavozovai rasporeda vozila u vozu, kao i način kočenja vozova '

u prometu, zavisno od tehničke opremljenosti pruge, utvrđuje
se općim aktom koji donose Željeznice BiH.

Član 48. :

Promet putničkih i teretnih vozova obavlja se prema una-
prijed utvrđenom redu vožnje s tim što se red vožnje koji se
odnosi na redovan prijevoz putnika mora objaviti najmanje 15
dana prije njegovog stupanja na snagu.

Željeznice BiH moraju se pridržavati utvrdenog reda vož-
nje i moraju preduzimati mjere za njegovo sigurno izvršavanje
iu njemu deklarisanog kvaliteta usluge.

Član 49.
Voz u prometu na pruzi mora biti posjednut propisanim
brojem željezničkih radnika, odgovarajuće stručne spreme i
obučenosti.

Član 50.

Kočenje voza obavlja se automatskim kočnicama, koje se
stavljaju u dejstvo iz vučnih vozila ili sa pojedinih vozila,
odnosno koje djeluju automatski kada se voz raskine.

Kočenje vozom može se obavljati i ručnim kočnicama u
slučaju iznenadnog kvara uredaja za automatsko kočenje voza
iu drugim propisanim slučajevima koji uvjetuju da se kočenje
voza obavlja ručnom kočnicom.

Član 51.
Sastav voza i raspored vozila u vozu moraju biti takvi da
obezbjeduju sigurno kretanje i efikasno kočenje voza i da voz
može sigurno saobraćati prema utvrđenom redu vožnje.

U voz se može uvrstiti željezničko vozilo koje odgovara
propisanim uvjetima i tehničkim normativima, ako je sposobno
za promet, ako je u granicama propisanog profila i ako ne
prekoračuje najveće dozvoljeno osovinsko opterećenje ili naj-
veću dozvoljenu masu po dužnom metru, utvrđene za pruge na
kojima vozilo treba da saobraća.

Ako vozilo zajedno sa tovarom ili bez tovara prekoračuje
granice propisanog tovarnog profila ili najveće dozvoljeno
osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu masu po dužnom
metru pruga na kojima treba da saobraća, takvo vozilo može
se izuzetno uvrstiti u voz i može učestvovati u prometu na
željezničkim prugama ako ispunjava posebne uvjete koji omo-
gućavaju siguran željeznički promet, utvrđene u odobrenju iz
člana 38. stav 3. i člana 39. stav 2. ovog zakona.

Član 52.
Teretna kola natovarena materijama koje mogu biti opasne
po ljudski život, S1gurnost okoline i prometa moraju biti obil-
ježena, a prijevoz tih materija u željezničkom prometu mora se

obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima o prijevozu
opasnih materija.

skin
smje

VOŽI
nap

nači
Celz

ili u
Pprug
pred
pron

nički
dapi
IZVOGĆ

stava
vodei

koje.
ostat!
druge
da po
druge
ničko

posad
promi

4. Sis

U
signal
radnic
razum
zabrai
ograni

Že
mais;
Osobe
do zn:
Pridrž.
željezi

Pr
Značer
znako;

Ostav
eljezi

Strana 82993/100

Petak, 1. septembra 1995. godine

: Član 53.

Na željezničkoj pruzi voz može saobraćati brzinom koja
odgovara tehničkoj sposobnosti pruge i postrojenja i uredaja na
pruzina kojoj saobraća, sposobnosti željezničkih vozila uvršte-
nih u voz, kao i kočnoj masi voza.

U željezničkom prometu brzina kretanja voza mora se
prilagoditi propisanim brzinama na odredenoj pruzi ili na dijelu
te pruge a propisana maksimalna brzina voza ne smije se ni u
kom slučaju prekoračiti.

, Član 54.
Voz mora biti opremljen propisanim aparatima sa hemij-

skim sredstvima za gašenje požara i priborom za prvu pomoć,

smještenim na lako dostupnim mjestima.

Voz za prijevoz putnika mora noću, a u tunelima u kojima .

vožnja traje duže od tri minuta i danju, biti unutra osvijetljen
na propisan način. ';

Kola u vozu za prijevoz putnika moraju biti na propisan
način zagrijana ako je spoljna temperatura niža od + 12 stepeni
Celzijusovih.

Član 55.

Prije započinjanja radova na pruzi ili postrojenju, objektu
ili uređaju na pruzi, kao i za vrijeme održavanja željezničkih
pruga ili postrojenja, objekata ili uredaja na pruzi, moraju se
preduzimati propisane ili druge neophodne mjere za sigurnost
prometa i sigurnost radnika koji izvode te radove.

Preduzeće koje izvodi radove odnosno koje održava željez-
ničku prugu, postrojenja, objekte i uredaje na pruzi dužno je

da prije početka radova osigura mjesto na kome će se radovi

izvoditi.

Željeznice BiH dužne su da za vrijeme trajanja radova iz
stava 2. ovog člana organizuju siguran promet na mjestu iz-
vodenja tih radova.

Nakon završetka radova iz stava 1. ovog člana preduzeće
koje izvodi te radove dužno je da sa željezničke pruge ukloni
ostatke materijala, sredstva rada, signalne znake i oznake i
druge predmete koje je postavilo prilikom izvodenja radova i
da postavi opremu, telekomunikacione, signalno-sigurnosne i
druge uređaje koji su neophodni za sigurno odvijanje željez-
ničkog prometa.

Član 56.
Za svaki voz moraju se voditi podaci o njegovom sastavu,

posadi, kočenju i kretanju i o dogadajima u vezi sa njegovim
prometom.

4. Sistem signalizacije i signalnih oznaka

Član 57.

_ U obavljanju željezničkog prometa primjenjuju se prometni
Signali, koji moraju biti takvi da se pomoću njih željeznički
radnici mogu brzo i pouzdano medusobno obavještavati i spo-
razumijevati o prometu vozova pri manevrisanju, o dozvoli ili
zabrani 'vožnje preko određenog mjesta, o stanju pruge, o
Ograničenju brzine kretanja vozova i dr. :

Član 58.

Željezničke pruge moraju se opremati propisanim signali-
ma i signalnim oznakama kojima se željeznički radnici i druge
Osobe upozoravaju na opasnost koja im prijeti, stavljaju im se
do Znanja ograničenja, zabrane i upozorenja kojih se moraju
Pridržavati i daju neophodna obavještenja za sigurno odvijanje
željezničkog prometa i njihovu ličnu sigurnost.

Prometni znaci, signalni znaci i oznake na pruzi, vrsta,
značenje, oblik, boja i najmanja daljina vidljivosti signalnih
Znakova i oznaka kao i mjesta njihove ugradnje, odnosno

Ostavljanja i način njihove upotrebe utvrđuju se općim aktom
eljeznice BiH.

SLUŽBENI LIST RBiH .

Broj 33 - Strana 829 —

Član 59. 13
Signalima i signalnim oznakama moraju se označavati d
opasnosti privremenog karaktera, naročito one koje nastau i
uslijed iznenadnog oštećenja pruge i privremena ograničenja
zabrane u prometu. Ti signali i signalne oznake moraju se
ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su bili postavljeni.
i — Član 60. ?
Sistem signalizacije i signalnih oznaka mora odgovarati
organizaciji i procesu rada u obavljanju željezničkog prometa
i ispunjavati zahtjeve sigurnosti prometa, a u pogledu značenja
signalnih pojmova mora biti jedinstven za cijelu teritoriju Re-
publike. i
Član 61.
Željeznički radnici moraju se u obavljanju prometa pridr-
žavati ograničenja, zabrana i obaveza datih pomoću signalnih
znakova. :

Član 62.
Signali se moraju postavljati i održavati i moraju biti osvi-
jetljeni vlastitim izvorom svjetlosti ili biti prevučeni reflektu-
jućom materijom tako da ih željeznički radnici i druge osobe
na koje se odnose mogu na vrijeme i lahko uočiti danju, noću
i pri smanjenoj vidljivosti.
Član 63.
Za očuvanje lične sigurnosti željezničkih radnika i drugih
osoba na određenim mjestima i stanicama i na pruzi postavljaju
se i koriste signali za opomenu. -

Član 64.
Određeni signali u željezničkom prometu imaju značenje
obaveznog naređenja ili upozorenja. Željeznički radnici i druge
osobe na koje se ti signali odnose moraju po njima postupati.
Akoje značenje signala nejasno, željeznički radnici i druge
Osobe na koje se signal odnosi moraju postupati tako kao da taj
signal ima ono značenje koje obezbjeđuje veću sigurnost u
željezničkom prometu.

Član 65.

Signali se moraju ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njiho-

vo značenje ne odgovara izmijenjenim uslovima prometa na

pruzi i zahtjevima sigurnosti prometa.
Član 66.

Voz mora biti označen, i to: na čeonoj strani noću, a na
kraju voza i danju i noću odgovarajućim signalima. Noću, au
slučaju smanjene vidljivosti i danju, ti signali moraju davati
svjetlost odgovarajuće boje i jačine.

Član 67.
Na željezničkim prugama mogu saobraćati vozovi oprem-
ljeni signalima postavljenim na kraju voza, koji su prevučeni
reflektujućom materijom, tako da reflektuju svjetlost odgova-
rajuće boje i jačine.
Član 68.
U željezničkom prometu željeznički radnici moraju davati
propisane signalne znake u skladu sa signalnim i prometnim
pravilima.
Željeznički radnici i druge osobe na koje se ti signalni znaci
odnose moraju postupati po njima.
5. Uvjeti koje mora ju ispunjavati željeznički radnici

Sa) Stručno obučavan je željezničkih radnika za
obavljanje željezničkog prometa

ze Član 69.

eljeznički radnici moraju imati propisanu stručnu s Temu, =—
moraju biti stručno obučeni za poslove koje obavljaju u Irena u
željezničkog prometa i moraju ispunjavati i druge propisane
uvjete za obavljanje određenog stručnog posla. _

Strana 83094/100

Broj 33 - Strana 830

._ Stručna obučenost iz stava 1. Ovog člana stiče se u željez-
ničkim obrazovnim centrima i u eljeznici BiH ili drugim
školama po programima koji se utvrduju općim aktom Željez-
nice BiH.

Željeznički radnici moraju za poslove koje obavljaju imati
potreban stručni ispit i podliježu obaveznom stručnom
usavršavanju, a njihova stručna obučenost mora se, prema
potrebi i vanredno provjeravati. Š

Željeznice BiH ne smiju dozvoliti obavljanje određenih
poslova željezničkom radniku koji pri provjeravanju stručne
obučenosti ne pokaže Odgovarajuće znanje za obavljanje tih
poslova ili koji se ne podvrgne tom provjeravanju.

Član 70.

manja.
Programi za polaganje stručnog ispita iz stava 1. Ovog

člana, u obimu koji je od značaja za sigurno odvijanje željez-

ničkog prometa, utvrduju se općim aktom Željeznice BiH.

5b) Sticanje prava na u ravljanje vučnim vozilom i na
regulisanje željeznič og prometa

Član 71.

Pravo na upravljanje vučnim vozilom može da stekne osoba
koja ispunjava slijedeće uvjete:

1. daje psihički i fizički sposobna da upravlja vozilom;

2. da je navršila 18 godina Života,

3. da ima propisanu stručnu spremu odredenog zanimanja,

4. da se obučavala pod nadzorom ovlaštene osobe koja je
stručna za upravljanje određenom vrstom mu

5. da je položila Propisani. stručni ispit %a upravljanje
željezničkim vozilom,

6. da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno upra-
vljanje željezničkim vozilom.

Izuzetno od odredbe stava 1. tačke 2. ovog člana pravo na
upravljanje vučnim vozilom ekspresnih, brzih i poslovnih vo-
zova za prijevoz putnika može da stekne samo osoba koja je
navršila 21 godinu života.

Član 72.

Pravo na regulisanje željezničkog prometa može da stekne
Osoba koja ispunjava slijedeće uvjete:

1. daje psihički i fizički sposobna da reguliše željeznički
promet,

2. da je navršila 18 godina života,

3. da ima propisanu stručnu spremu određenog zanimanja,

4. da se obučava pod nadzorom ovlaštene osobe koja je
stručna za regulisanje željezničkog prometa,

5. da je položila propisani stručni ispit za regulisanje žel-
jezničkog prometa,
6. da joj odlukom nadležnog organa nije zabranjeno da
reguliše željeznički promet.
Sc) Posebni zdravstveni uvjeti koje moraju ispun javati
željeznički radnici i provjera njihove zdravstvene
sposobnosti ;

Član 73.

Željeznički radnik mora ispunjavati propisane posebne
Zdravstvene uvjete i biti psihički i fizički sposoban za vršenje
svojih poslova i radnih zadataka.

j  Zdravstveni uvjeti koje moraju ispunjavati željeznički rad-
nici, način njihovog utvrdivanja i vrijeme njihovog provjera-
vanja utvrđuju se propisom donesenim na osnovu ovog zakona.

SLUŽBENILIST RBiH

" opremljene,

Petak, 1. septembra 1995. godine

i Član 74.
Osoba koja se obučava za obavljanje određenih poslova

željezničkog radnika dužna je da se prije zasnivanja radnog
odnosa potvrgne zdravstvenom pregledu.

Željeznički radnik dužan je da se prije rasporedivanja na
druge poslove i zadatke odnosno prijeupućivanja na školovanje
ili strično obučavanje, podvrgne zdravstvenom pregledu.

Psihička i fizička sposobnost željezničkog radnika mora se
periodično i vanredno provjeravati na periodičnom ili vanred-
nom zdravstvenom pregledu.

Na zdravstvenom pregledu utvrđuje se da li je osoba iz
stava 1. ovog člana, odnosno željeznički radnik Iz stava 2. ovog
člana psihički i fizički sposobna za obavljanje poslova odredene
vrste zanimanja, a na periodičnom ili vanrednom zdravstvenom
pregledu - da li je željeznički radnik iz stava 3. ovog člana
psihički ili fizički sposoban za obavljanje svojih poslova i
radnih zadataka.

Član 75.

Zdravstvene preglede osoba koje se obučavaju za obavljan-
je poslova željezničkog radnika i periodične i venredne zdrav-
stvene preglede željezničkih radnika i zdravstvenu evidenciju
o tim osobama, odnosno o psihičkoj i fizičkoj sposobnosti tih
osoba, obavljaju zdravstvene ustanove koje su osposobljene i
odnosno koje ispunjavaju propisane uvjete, za
obavljanje tih pregleda i vodenje evidencija, a koje za to ovlasti
Ministarstvo.

f Član 76.

Za. periodični zdravstveni pregled upućuje sa željeznički
radnik: u propisanim rokovima, koji zavise od vrste poslova
koje taj radnik obavlja.

Željeznički radnik mora se uputiti na periodični zdravstveni
pregled prije isteka roka propisanog za obavlj anje tog pregleda.

Član 77.

Na vanredni zdravstveni pregled upućuje se željeznički
radnik za koga se osnovano posumnja da iz zdravstvenih
razloga više nije sposoban da obavlja svoje poslove i radne
zadatke i nakon svakog udesa, teže povrede, teške i dugotrajne
bolesti i u drugim propisanim slučajevima.

Upućivanje radnika iz stava 1. ovog člana na vanredni
zdravstveni pregled obavlja se na zahtjev žel ljezničkog radnika
sa posebnim ovlaštenjima, ljekara, osobe koju ovlasti organ za
kontrolu željezničkog prometa, javnog tužioca, suda sudije za
prekršaje ili na lični zahtjev radnika.

Član 78.

Željeznički radnik koji ne ispunjava propisane zdravstvene
uvjete smatra se psihički i fizički nesposoban za obavljanje
odredenih poslova dok ta nesposobnost traje i takvom radniku
ne smije se dozvoliti obavljanje tih poslova.

Željezničkom radniku ne smije se dozvoliti da obavlja
poslove ako na zdravstvenom pregledu ne ispunjava propisane
Zdravstvene uvjete za te poslove ili ako se nije podvrgao
zdravstvenom pregledu na koji je upućen.

Član 79.

; Željeznički radnik koji se u toku obavljanja svojih poslova
osjeća umornim ili bolesnim ili iz bilo kojih drugih razloga
nesposobnim za dalje obavljanje poslova dužan je da o tome
obavijesti odgovornu Osobu u Željeznici BiH i da prekine da

obavlja posao ako ocijeni da ne može sigurno obavljati svoje
poslove i radne zadatke.

Strana 83191/100

te, za
vlasti

'nički
slova

tveni
leda.

nički
'renih
adne
rajne

edni
nika
nza
e za

ene
nje
liku
vlja
ane
Jao

jati

je

Petak, 1. septembra 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH ;
u - TAL = Aa "

Željeznički radnik ne smije uzimati alkoholna pića, opojne
droge ili psihoaktivna sredstva za vrijeme obavljanja svojih
oslova, niti stupiti na rad ako u organizmu ima alkohola ili je
pod dejstvom opojnih droga, odnosno psihoaktivnih sredstava.
Postupak za provjeravanje psihičke i fizičke sposobnosti
radnika iz st. 1, 2. 13. ovog člana, prije njegovog stupanja na
rad i u toku rada, utvrđuje se općim aktom Željeznice BiH.
Željeznice BiH dužne su da organizuju na način iz stava 4.
ovog člana provjeru psihičke i fizičke sposobnosti određenih
željezničkih radnika prije njihovog stupanja na rad i u toku
rada, da utvrdi obim i učestalost provjere te sposobnosti, koji
radnici podliježu toj provjeri i u kojim se organizacionim
jedinicama (stanicama i depoima) obavlja ta provjera.

Član 80.

Željezničkom radniku ne smije se dozvoliti obavljanje po-
slova ako se prilikom provjere njegove psihičke i fizičke spo-
sobnosti utvrdi da ne ispunjava propisane zdravstvene uvjete
za obavljanje tih poslova, ili ako se utvrdi da radi pod dejstvom
alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava ili ako se
utvrdi da je sklon upotrebi alokohola ili opojnih droga ili
psihoaktivnih sredstava.

Član 81.
Željeznički radnik za koga se analizom krvi ili krvi i urina,
ili stručnom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu
utvrdi da ima alkohola u krvi, ili da pokazuje znake alkoholne
poremećenosti smatraće se da je pod dejstvom alkohola.

Član 82.

Željezničkom radniku ne mogu se povjeriti poslovi ruko-
vođenja prometom, regulisanja prometa, disponiranje u prome-
tu i kontrole procesa rada ako se utvrdi da je sklon upotrebi
alkohola ili opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava.

Član 83.

Željeznički radnik sa posebnim ovlašćenjem i odgovorno-
stima, koga ovlaste Željeznice BiH, odnosno osoba koju ovlasti
organ nadležan za kontrolu željezničkog prometa, može željez-
ničkog radnika podvrći ispitivanju alkoholisanosti pomoću od-
govarajućih sredstava i aparata, ili uputiti na stručni zdrav-
stveni pregled radi provjere da li ima alokohola u organizmu ili
da li pokazuje znake alokoholne poremećenosti, ili se nalazi
pod dejstvom droga ili psihoaktivnih sredstava.

Željeznički radnik koji neposredno učestvuje u obavljanju
željezničkog prometa' dužan je da se podvrgne ispitivanju,
odnosno stručnom zdravstvenom pregledu iz stava 1. ovog
člana na koji je upućen.

Sd) Ukupno radno vrijeme, trajanje smjene i
upravljanje vučnim vozilom, dnevni i sedmični
odmor i raspored u smjenama Voznog i
staničnog osoblja

Član 84.

Ukupno radno vrijeme željezničkog radnika u toku jedne
smjene ne može trajati duže od 12 sati.

Član 85.

"| Ukupno radno vrijeme voznog i staničnog osoblja, ukupno

ajanje smjene voznog i staničnog osoblja, ukupno trajanje
upravljanja vučnim vozilom voza, dnevni i sedmični odmori i
rasporedi u smjenama voznog i staničnog osoblja, zavisno od
Organizacije prometa, izvršenja reda vožnje i drugih uvjeta koji
utiču na psihičku i fizičku sposobnost voznog i staničnog
Osoblja da sigurno obave svoje radne obaveze pri obavljanju
željezničkog prometa utvrduje se aktom Željeznice BiH.

_ tome obavijeste najbližu zdravstvenu ustanovu.

"
,.-

Broj 33 - Strana 831

Član 86. x a

U željezničkim stranicama i depoima u kojima se +
jzničkim radnicima koji obavljaju poslove voznog osoblja "+"
gurava dnevni odmor izmedu dvije uzastopne smjene mora
postojati odgovarajuće prostorije za odmor i ishranu radi ke a
koje moraju ispunjavati propisane higijensko tehničke uvjete.

6. Dužnosti u slučaju nastanka vanrednih događaja

Član 87. e

Željeznice BiH dužne su da preduzmu mjere za spasavanje
osoba i pružanje pomoći povrijedđenim osobama u vanrednim
događajima nastalim u željezničkom prometu.
U slučaju prekida željezničkog prometa zbog vanrednog
dogadaja Željeznice BiH dužne su da preduzmu mjere za
uspostavljanje prometa u što kraćem roku.

Član 88.
Željeznice BiH dužne su uvrditi uzroke vanrednih događaja
nastalih u željezničkom prometu i okolonosti pod kojima su
nastali. 8 |
Željeznički radnici i druge osobe koje se zateknu ili nadu
na mjestu vanrednog događaja nastalog u željezničkom prome-__|
tu u kome je bilo povrijeđenih osoba dužni su da učestvuju u |
spasavanju tih osoba, da im pruže pomoć i da o tome odmah —\|
obavijeste Željeznice BiH, a ako ima poginulih i povrijedenih
osoba i najbližu zdravstvenu organizaciju ili medicinsku insti-
tuciju i nadležni organ unutrašnjih poslova. |
Način osposobljavanja željezničkih radnika za pružanje ' |
prve pomoći povrijeđenim osobama u vanrednim događajima
nastalim u željezničkom prometu ureduje se općim aktom
Željeznice BiH. '

Željeznice BiH kada su obaviještene o vanrednom događaju
u kome je bilo povrijeđenih i poginulih osoba dužne su da o

Član 89.

Organi koji obavljaju uvidđaje o vanrednim događajima
nastalim u željezničkom prometu dužni su da vode računa da
uvidajne radnje ne omataju odvijanje željezničkog prometa,
odnosno da uvidaj obave u što kraćem roku tako da se ometanje
prometa svede na najmanju mjeru.

Član 90.

Željeznice BiH dužne su da o vanrednim događajima nasta-
lim u željezničkom prometu, koji su imali za posljedicu smrt ili
težu povredu osoba ili znatnu materijalnu štetu, odmah nakon
njihovog nastanka obavijeste nadležni republički organ uprave,
kao i vojne institucije ako je u tim vanrednim događajima bilo
poginulih i povrijedenih vojnih osoba ili oštećenih vojnih tran-
sportnih sredstava. '

_ Željeznice BiH dužne su da o vanrednim događajima nasta-
lim u željezničkom prometu, i o drugim pojavama značajnim
za sigurnost željezničkog prometa vode evidenciju i da na-— |
dležanom organu uprave za poslove prometa i komunikacija
najmanje jedanput godišnje dostavljaju izvještaje o stanju sigur-
nosti željezničko prometa s odgovarajućim podacima.

Način evidentiranja i statističko raćenja i objavljivanja
podataka o vanrednim događajima ast u željezničkom
prometu i o drugim pojavama značajnim za sigurnost željez-
ničkog prometa, utvrđuje se općim aktom Željeznice BiH.

7. Ukrštanje željezničkih pruga i cesta

Član 91.

Prelaženje cestovnih vozila preko željezni
! ) ljezničke pruge doz--
voljeno je samo na cestovnim prelazima, a prelaženje osoba

preko željezničke pruge dozvoljeno ; j im ili —
cestovnim prelazna. s TEO JE SWIRA ala pletatkim s

LS

Strana 83284/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.5 od 100; 13% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

|

Broj 33 - Strana 832 : SLUŽBENI LIST RBiH

_ Vozovi u željezničkom prometu imaju na cestovnim prela- Sigurnost prometa, kod ukrštanja industrijskog kolosjeka
zima pravo prvenstva prolaza u odnosu na cestovna vozila i — sa cestom u krugu preduzeća ureduje imalac željeznice, sagla-

Petak, 1. septembra 1995. godine

druge učesnika u prometu. sno odredbama čl. 94. i 95. ovog zakona.
NEPET. | Član.92. Član 97.
Kate u saničnore sresti 15 i autoceste i Muje Druze Način ukrštanja i tehničke mjere odnosno trouglove pre-
skretnica od kojih počinju stanični kolosieci ne može biti u Slednosti za sigurnost prometa na cestovnom prelazu U nivou,
istom nivou. i saglasno odredbama ovog zakona, utvrđuje se u tehničkoj
; S aa F | dokumentaciji. ;
Ukrštanje željezničke pruge i ceste koja nema svojstvo NO EREFER
autoceste ne može biti u istom nivou ako je promet motornih Član 98.

Vozila na Sran.Busti ako je željeznički promet na Pruziikestaoi do Kolosjek i kolozov u nivou ceste na cestovnom prelazu
; ako toge i u Ju posebni Ki Pejestu ukrštanja pruge i mora biti izveden i održavan po tehničkim propisima tako da
GesEI KeDruz SSESENINOS Zeljezničkog prerncta. su trajno zadovoljeni uvjeti sigurnog prelaza željezničkih i

Pod gustim prometom na :mjestima ukrštanja željezničke cestovnih vozila. i
pruge sa javnom cestom, podrazumijeva se prolaz preko 7.000

i i Ceste sa zemljanim kolovozom na mjestu ukrštanja sa

cestovnih vozila u 24 sata. a prugom u nivou moraju biti kaldrmisani odnosno prekriveni

Pod učestalim prometom na pruzi podrazumijeva se prolaz savremenim kolovoznim zastorom na dužini od 20. m od ose
preko 72 voza u 24 sata.

kolosjeka, osim dijela od po tri metra s obje strane kolosjeka.
Posebni uvjeti koji zahtijevaju ukrštanje u dva nivoa su:

- kada je udaljenost cestovnog prelaza od bližeg službenog i Član 99.
mjesta (željezničke stanice i dr.) takva da je vrijeme dolaska ŽeljezniceBiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički
voza do cestovnog prelaza kraće od propisanog vremena za — promet dužna su starati se 0:
aktiviranje uređaja za zatvaranje prometa na cesti; i 1. održavanju kolosjeka i dijela ceste na dužini od 3 m od
- kada to zahtijevaju razlozi opće sigurnosti ih teški terenski! = ose kolosjeka;
uslovi. 2. signalnim znakovima na pruzi;

' Član 93.. 3. prometnim znakovima na cesti: "Andrejin križ" i "Za-
Radi sigurnosti rometa, na mjestima ukrštanja pruge nor- brana prometa za vozila čija ukupna visina prelazi određenu
malnog kolosjeka Željeznice BiH i drugih preduzeća koja — visinu";
obavljaju željeznički promet sa cestama, cestovni prelaz u
nivou mora ispunjavati slijedeće uvjete: Ki

1. na mjestu ukrštanja sa magistralnom cestom mora imati

4. uređajima za zaštitu sigurnosti prometa na Pruzi i cesti;
5. zaštitnim kapijama na elektrificiranoj pruzi.

m u H i = Direkcija koja upravlja cestom dužna je starati se o:

automatski uređaj za zatvaranje prometa na cesti sa branicima Š ' a

i svjetlosno-zvučnom signaliz acijom; 1. održavanju preostalog dijela ceste na ces tovnom prelazu;
2. na mjestu ukrštanja sa regionalnom cestom mora imati 2. prometnim znacima koji označavaju ukrštanje pruge i

uradaj koji automatski najavljuje učesnicima u cestovnom pro-  CESte; ——

metu nailazak voza; 3. zaštitnim mrežama na nadvožnjacima.
3. na mjestu ukrštanja sa općinskim i ostalim cestama mora Član 100

imati trouglove preglednosti, a ukoliko nije moguće ostvariti Ž

trouglove preglednosti, mora se primjeniti jedan od vidova Željeznice BiH i druga preduzeća koja obavljaju željeznički

zaštite (svjetlosno-zvučna signalizacija ili cesto-prelazni bra- — promet kao i preduzeća koja održavaju ceste dužna su na

nik) što sporazumno utvrduju preduzeće za željezniceiza ceste cestovnom prelazu provesti propisane mjere za siguran promet.
sa nadležnim općinskim organom.
Člaa Član 101.
A Sa a, A Naželjezničkoj pruzi, ispred cestovnog prelaza, moraju biti
E tune de Pruse zeljeznice drasih Dreglizeći S MLOGESKOMI postavljeni propisani signalni znakovi za obavještavanje voz-
i J STROGE : nog osoblja o približavanju voza cestovnom prelazu i o obavezi
AROE područje obuhvata prostor od ulaznih do izlaznih davanja propisanih zvučnih signala sa vučnog vozila.
Član 95 ; Član 102.
Radi sigurnosti prometa na mjestu ukrštanja industrijskog Za prelazak preko cestovnog prelaza vozila koja saobraćaju
kolosjeka sa cestama, cestovni prelaz u nivou mora ispunjavati na cestama sa posebnom dozvolom za vanredni prevoz, ako
slijedeće uvjete: '_ cestovno Vozilo sa teretom na njemu ili bez tereta prekoračuje

i MA. . U ME i jveću dozvoljenu ukupnu masu ili najveće dozvol-

1. na magistralnoj i regionalnoj cesti mora imati jedan od = PTOPISanu najve Jenu ukup Najveće

laja koji zu ER '; na RE najavljuje pribii žavanje  J0NO osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu visinu, po-
voza;

. EP) . , Na podvožnjacima čija je donja ivica konstrukcije iznad

2. na ostalim cestama mora imati irouglove pre lednosti, a Ga Jeidonj a. konstrukcije izna
ako se ne mogu ostvariti trouglovi STR Prag kolovoza ne ceo avljena na visinu manju od najveće dozvo-
prelazu mora se postaviti svjetlosno-zvučna signalizacija ice-  J010 Visine cestovnog vozila za

š OVNOg. zajedno sa teretom na njemu,
sto-prelazni branik. moraju se postaviti zaštitne kapije i Odgovarajući znaci zabrane

, prometa za cestovna vozila čija ukupna visina zajedno sa '
Član 96. teretom na njemu prelazi zakonom propisanu najveću dozvol-
Signalni znakovi na cesti-kolosjeku postavljaju se prema  JEnU visinu.
i i donesenim na osnovu ovog Zaštitne kapije i Odgovarajuće znake zabrane prometa za
cestovna Vozila iz stava 2. Ovog člana dužna su da postavljaju
i da ih održavaju preduzeća koja se brinu o održavanju cesta.

OVO
osi
jenj

prel

oba
ka 2
Želj
ničk
ljezi

uvje
vred

 proy

orga

su d
radn
vljar

9. Z.

podr

izvrš
dužn
pism
IZVIŠ

pripa
i hitn
ili da

_ podn

Nije:

ili nji
ili ba
Vozil:

ošteti
koji d
ili vje
CEStO
zu;

ili izv
sprječ
ničke

željez
na mji

Strana 83392/100

Petak, 1. septembra 1995. godine

8. Dužnosti i odgovornosti željezničkih radnika

Član 103.

Željeznički radnici dužni su da se pridržavaju odredaba
ovog zakona o regulisanju i obavljanju željezničkog prometa,
o signalima i o održavanju željezničke pruge, objekata, postro-
jenja i uredaja na njima i željezničkih vozila.

Nepridržavanje odredaba iz stava 1. ovog člana predstavlja
prekršaj i povredu radne obaveze. I

Željeznice BiH općim aktom utvrđuju organizaciju i način
obavljanja kontrole iz člana 14. ovog zakona, ovlaštenja radni-
ka za obavljanje kontrole kao i ovlaštenja određenih organa
Željeznice BiH za pokretanje i vođenje postupka protiv željez-
ničkih radnika zbog povrede radne obaveze u obavljanju Žže-
ljezničkog prometa, kad tu povredu učini radnik tog preduzeća.

Član 104.

Željeznice BiH općim aktom bliže utvrđuju okolnosti i
uvjete pod kojim će se željezničkom radniku za učinjenu po-
vredu radne obaveze izreći disciplinska mjera, postupak za

" provođenje te mjere, kao i prava, obaveza i odgovornosti
organa koji odlučuje o disciplinskoj odgovornosti radnika.

Željeznički radnici iz člana 103. stav 3. ovog zakona dužni
su da podnesu prijavu sudiji za prekršaj protiv željezničkog
radnika ili odgovorne osobe koja je učinila prekršaj pri oba-
vljanju željezničkog prometa. "

9. Zaštita željezničkih pruga i vozila

Član 105.

Pristup i kretanje osoba i cestovnih vozila na željezničkom
području dozvoljeni su samo na određenim mjestima.

Osobe koje u okviru svojih poslova i zadataka treba da
izvrše određene radove na pruzi, izuzev željezničkih radnika,
dužne su da o tome obavijeste Željeznice BiH i da od njih dobiju
pismeno odobrenje o vremenu i uvjetima pod kojim mogu
izvršiti te radove. !

Izuzetno, odredba stava 2. ovog člana ne odnosi se na
pripadnike policije i oružanih snaga Republike ako u vanrednim
i hitnim slučajevima treba da izvrše određenu službenu radnju
ili da pristupe na željezničko područje i da se kreću na tom
području i na mjestima koja nisu za to predviđena.

Član 106.
, Radi sigurnog odvijanja željezničkog prometa zabranjeno
Mije:
_,.1.kvaritiili oštećivati željezničku prugu, željeznička vozila
ili njihovu opremu;
,, 2. baciti ili stavljati bilo kakav predmet naželjezničku prugu
ili baciti bilo kakav predmet na željeznička vozila ili iz tih
Vozila; ;

3. izvoditi radove u blizini željezničke pruge koji bi mogli
oštetiti željezničku prugu ili umanjiti stabilnost terena ili na bilo
koji drugi način ugrožavati ili ometati željeznički promet;
a. neovlašteno otvarati branik cestovnog prelaza, stavljati
ili vješati bilo što na branik ili drugi signalno-sigurnosni uređaj
cestovnog prelaza, ili na bilo koji drugi način ometati normalno

nkcionisanje branika ili drugog uredaja na cestovnom prela-

,,. U. obavljati poslove, saditi drveće i drugo visoko rastinje
ili izvoditi radove u blizini cestovnog prelaza koji umanjuju,
Sprječavaju ili na bilo koji način ometaju preglednost željez-
ničke pruge ili ceste;

,6. neovlašteno ukloniti napravu postavljenu radi zaštite
željezničkog prometa na mjestu odronjavanja i mjestu bujica ili
na mjestu izloženom vijavici i jakom vjetru;

SLUŽBENI LIST RBiH

. Broj 33 - Strana

? : aniči

7. unositi materije ili predmete u putnička kola, sta -
prostorije ili druga mjesta predviđena za putnike, kojim bi JE
mogla ugroziti sigurnost putnika i drugih osoba ili im se
šteta; GR

8. upotrijebiti uređaj za kočenje radi zaustavljanja voza,
osim u slučaju opasnosti za sigurnost voza, putnika i drugih
osoba; s

9. ometati rad čuvara pruge, cestovnog prelaza, mosta,
odnosno tunela ili drugog željezničkog radnika u obavljanju
željezničkog prometa; Pe

10. pored željezničke pruge, a naročito u blizini vidnih
željezničkih signala saditi visoko drveće i postavljati znakove,
oznake, izvore svjetlosti koji daju obojenu svjetlost ili bilo koje
druge naprave koje bojom, oblikom i svjetlošću ili na drugi
način otežavaju uočavanje željezničkih signala, ili koje mogu
dovesti u zabludu željezničke radnike u pogledu značenja
signala.

Željeznice BiH, u slučajevima iz tačke 10. ovog člana,
imaju pravo da bez posebnog odobrenja ili drugog akta uklone
to drveće ili objekte.

Član 107.
Na mjestima koja su predviđena za pristup i kretanje na ;
željezničkom području i u vozovima, sve osobe dužne su da se
pridržavaju unutrašnjeg reda u željezničkom prometu, u skladu
sa općim aktom Željeznice BiH.

Ovlašteni željeznički radnici smatraju se da se osobe koje ||
se nalaze na željezničkom području i u vozovima pridržavaju ||
unutrašnjeg reda. |

Ovlašteni radnici iz stava 2. ovog člana u provođenju ||
unutrašnjeg reda u željezničkom prometu preduzimaju mjere ||
potrebne za spriječavanje narušavanja i mjere za uspostavljanje
narušenog unutrašnjeg reda, oduzimaju predmete koji su Upo-
trebljeni za ugrožavanje sigurnosti željezničkog prometa ili za
narušavanje unutrašnjeg reda. X

Policija, na zahtjev željezničkog radnika, dužna je pružiti |
potrebnu pomoć tim radnicima u spriječavanju narušavanja i
uspostavljanja unutrašnjeg reda i u pridržavanju propisa o
sigurnosti u željezničkom prometu na način utvrden zakonom.

Policija se stara o javnom redu u vozovima i na mjestima
koja su predvidena za pristup i kretanje na željezničkom po- '

ručju.

|
Član 108. |
Željeznice BiH dužne su da utvrđe objekte od posebnog |
značaja za sigurnost željezničkog prometa i da organizuju |
fizičku i tehničku zaštitu tih objekata. )
, Kriteriji za odredivanje objekata iz stava 1. ovog člana i_\
mjere zaštite za osiguranje tih objekata utvrđuju se općim |
aktima Željeznice BiH. \
Radnik koji obavlja poslove neposredne fizičke zaštite |
određenih objekata može biti naoružan odgovarajućim vatre- |
nim oružjem i može ga upotrijebiti u skladu sa posebnim
zakonom. |
, Osim radnika iz stava 3. ovog člana i drugi radnici Željez-
nica BiH dužni su da samoinicijativno preduzimaju mjere
zaštite objekata od posebnog značaja za sigurnost prometa.

Član 109.

Uzeticanice BiH i dru
; druga preduzeća dužna su da u svak
doba, a naročito a zimskom periodu, preduzimaju propisane
mMJErE za sigurno odvijanje željezničkog prometa.

II - PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE

{
|
|
\
i

Član 110, ,

ia Mustrijske željeznice dužne su da željeznički promet o
Vljaju na način i prema uvjetima utvrdenim ovim zakonom. d

Strana 83485/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.9 od 100; 13% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 33 - Strana 834

_ Na industrijske željeznice, industrijske kolosjeke i željez- Član 115.
nička vozil i i i ji Ovlašteno lice nadležnog organa odnosno ovlašteni radnik

i vljanju željezničkog prometa na Željeznice BiH će na licu mjesta privremeno isključiti iz Ppro-
aisjiskim ze tiezticama primjenjuju se uvjeti i tehnički nor meta željezničkog radnika, i to:
vod eg pe jedmuo odvijanje željezničkog 1. ako lj love i radne zadatke ili
i ovi . ga zatekne da obavlja poslove i ć iako
_ prometa, utvrđeni ovim zakonom. -. pokuša da obavlja poslove i radne zadatke a očigledno da jetaj
ž Član 111. radnik u takvom psihičkom stanju (umor, bolest, dejstvo lije-

cljeznice BiH i industrijske željeznice dužne su na indu- kova droga ili drugih opojnih sredstava) da nije sposoban da
strijskim kolosjecima, koji se priključuju na željezničku prugu, bezbjedno obavlja poslove i zadatke; i.
odnosno na prugu industrijske željeznice, da željeznički promet 2. ako ga zatekne da obavlja poslove i zadatke i ako utvrdi
obavljaju na način i prema uvjetima utvrđenim ovim zakonom. da u organizmu ima alkohol ili ako pokazuje znake alkoholne
Preduzeća koja održavaju inđustrijske kolosjeke dužna su — poremećenosti;

da te kolosjeke održavaju u stanju za sigurno odvijanje željez- 3. ako odbije da. se podvrgne ispitivanju alkoholisanosti—

ničkog prometa saglasno članu 35. ovog zakona. primjenom odgovarajućih sredstava i aparata ili odbije da se
Član 112 podvrgne ljekarskom pregledu Patti reviste da rima lkdliola
= a NOSU Kate + 3 krvi i da li pokazuje znake alkoholne poremećenosti ili se
Pruga industrijske željeznice ili industrijski kolosjek pri- U krvi ibkti Pe ds na kojet
ključuje se na prugu Željeznice BiH u stanici, a izuzetno na Talasna dejstvom droga i psihoaktivih sre va ma koje je
Otvorenoj pruzi, uz obavezu provođenja neophodnih mjera P ,

_ -e dopnštenag irajenja rade a Poslove | zadatke duže od
Ako se pruga industrijske željeznice ili industrijskog kolo- Opušlenog Hanja ac KRETA ARE :
sjeka priključuje na otvorenoj pruzi magistralne pruge, odvo- 5. ako ustanovi da je nepažnjom ili na drugi način prouzro-

Jena skretnica mora biti izvedena sa zaštitnim kolosjekom i kovao vanredni događaj na željeznici i na taj način ugrozio
Osigurana signalima sa predsignalima. Signali moraju da zavise Sigurnost željezničkog prometa. i

od položaja skretnice koja se kontroliše iz susjednog posjednu- Ovlaštena osoba nadležnog organa, odnosno ovlašteni rad-
tog prometnog mjesta na pruzi. - nik Željeznice BiH koji je privremeno isključio iz prometa

Odvojena skretnica iz stava 2. Ovog člana mora biti posjed-  Željezničkog radnika pr Cma odredbi stava 1. ovog člana dužno
nuta željezničkim radnicima ako se njen položaj ne kontroliše J€ da željezničkom radniku o tome izda rješenje.
iz susjednog posjednutog prometnog mjesta na pruzi. Član 116.

Pruga inđustrijske željeznice ili industrijski kolosjek može Željeznički radnik kome je na osnovu člana 114. Ovog
se priključiti na željezničku prugu samo ako to odobre Željez- zakona privremeno zabranjeno obavljanje poslova i zadataka,
nice BiH. odnosno koje je na osnovu člana 115. ovog zakona privremeno

Način priključivanja i prometno-tehničke uvjete za pri- isključen iz prometa, ne smije da obavlja te poslove za vrijeme
ključivanje pruge industrijske željeznice ili kolosijeka i mjere trajanja zabrane, odnosno privremenog isključenja.
za sigurnost prometa koje treba provesti u vezi sa priključivan- E
jem utvrđuju Željeznice BiH. : v INSP. EKCIJA

Željeznička vozila preduzeća koja obavljaju prijevoz stvari : Član 117.

i Osoba za vlastite potrebe, kad učestvuju u prometu na prugama
Željeznice BiH, moraju ispunjavati uvjete i normative propisa- pisa i općih akata donesenih na osnovu ovog zakona i drugih
ne ovim zakonom za željeznička vozila Željeznice BiH. propisa koji se odnose na željeznički promet, obavlja Ministar-
Član 113. Stvo, preko inspektora željezničkog prometa.
Radnici preduzeća koja obavljaju prijevoz stvari i osoba za Za inspektora željezničkog prometa može se postaviti di-
Vlastite potrebe kad učestvuju u prometu na prugama Željeznice plomirani inžinjer (mašinstva, prometa-željeznički smjer,

BiH moraju u pogledu stručne spreme i obučenosti j psihičkei građevinarstva i elektrotehnike) koji ima stručni ispit i najma-
fizičke Sposobnosti, kao i u pogledu drugih uvjeta koji su od nje tri godine radnog iskustva u struci.

Nadzor nad primjenjivanjem odredaba ovog zakona, pro-

uvjete i tehničke normative utvrđene ovim zakonome Član 118.
i; Inspektor željezničkog prometa ovlašćen je:
IV- POSEBNE MJERE SIGURNOSTI 1. obustaviti izvršenje naređenja koja su protivno odredba-
Član 114. ma ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
Željezničkom radniku privremeno će se zabraniti obavlja- - 2. izdavati u hitnim slučajevima naređenja o otklanjanju

t Ć J Se nedostatka koji ugrožavaju sigurnost prometa na voznim sred-
nje poslova i radnih zadataka, 1 to: " stvima, prugama i pružnim postrojenjima;
;_ 1.akojepsihički i fizički nesposoban za obavljanje poslova 3. izdavati naređenja o privremenom iski jučenju iz prometa
izadataka na Osnovu nalaza i mišljenja Odgovarajuće zdravstve- voznih sredstava, pruga i pružnih postrojenja koji ne root
NG ustanove za vrijeme dok ta nesposobnost traje; ; ;,  Taju propisanim tehničkim i drugim uvjetima, ako postoji opa-
- ako se ne Podvronco Zdr. Kesnee pregledu na koji je — snost da bi se njihovom upotrebom ugrozila sigurnost prometa;
upućen, za vrijeme dol se tom pregl une podvrgne; 4. privremeno udaljiti od vršenja poslova željezničkog
- Ma "_ Kttoaprovje: Klrja ee sokom ne Pokaje radnika koji neposredno učestvuje u vršenju željezničkog pro-
zadataka, za vri- EJ ; ZIICKO
emedol de gon jo za oba a meta ako ne Ispunjava propisane zdravstvene uvjete ili nema

JU propisanu stručnu osposobljenost za samostalno vršenje poslo-
4. ako se ne podvrgne stručnom provjeravanju na koje je = va na radnom mjestu; SORED

upućen, za vrijeme dok se tom provjeravanju ne podvrgne. . ' 5. narediti da se otklone nepravi j i i
SC Kak avilnosti željez-
U slučaju iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana privremenu ničkog prometa i da se vršenje LE prometa agu odred.
zabranu izriče ovlašteni radnik Željeznice BiHidonosi rješenje bama OVOg zakona i propisa donesenih na osnovu njega, a po

1 DJZ pavijanja otrebi odrediti mjere sigurnosti koje pri -
ne ispune uvjeti zbog kojih je privremena zabrana izrečena. "TG i AC privremeno treba predu

jezi
želji
sko.

cijsl
roki

lože
VI -

zap.
djela
osob

bezb
Ovin
u žel
Sigul
na Že

dane
ili br
masi
nosti
sani 2
tranz
utvrd
(član

na toj
dom
na toj

ispun
prečn
ka, ra
Otvori
jenog
kojen
za mo

zeća
Sigurr

stralni
kolosj
(član 2

7.
ničkin
kontro
(član 2

8.
Štanje

Strana 83591/100

(član 21. stav 3.)

Petak, 1. septembra 1995. godine

6. privremeno obustaviti radove koji se izvode na željez-
ničkoj pruzi, u zaštitnom pružnom pojasu ili na željezničkom
vozilu, ako bi se njihovim izvođenjem mogla ugroziti sigurnost
željezničkog prometa ili se izvode bez odobrenja koje je propi-
sano. - ME

Inspektor željezničkog prometa ovlašten je preduzimati i
druge mjere u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim
na osnovu ovog zakona. i

Član 119.

Izuzetno, u slučaju neposredne ugroženosti sigurnosti žel-
jezničkog prometa, mjere iz člana 118. ovog Zakona inspektor
željezničkog prometa može narediti u zapisniku o inspekcij-
skom pregledu. '

Na činjenično stanje i mjere naložene u zapisniku o inspek-
cijskom pregledu, preduzeće odnosno odgovorno lice može, u
roku od 7 dana od dana prijema zapisnika, uložiti prigovor
ministru prometa i komunikacija u Vladi Republike. I

Prigovor iz stava 2. ovog člana ne odlaže izvršenje na-
loženih mjera. !

VI - KAZNENE ODREDBE |

; Član 120. '

Novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 DEM kaznit će se
za privredni prestup Željeznice BiH ili drugo preduzeće u čiju
djelatnost spada građenje ili održavanje pruga ili druga pravna
osoba:

1. ako ne organizuje ili ako trajno ne obavlja kontrolu nad
bezbjednim odvijanjem željezničkog prometa na način utvrden
ovim zakonom, ili ako ne prati i ne analizira stanje bezbjednosti
u željezničkom prometu i ne preduzima mjere za unapređenje
sigurnosti u željezničkom prometu radi otklanjanja nedostataka
na željeznici (član 14. st. 1. 12. ); s

2. ako željezničke pruge projektuje, gradi ili održava tako
da ne odgovaraju utvrdenoj prevoznoj ili propusnoj moći pruge
ili brzini vozova ili dozvoljenom osovinskom opterećenju ili
masi natovarenih vozila po dužnom metru ili zahtjevima sigur-
nosti željezničkog prometa, ili drugim uvjetima koji su propi-
sani za odnosnu grupu, ili ako pruge koje služe međunarodnom
tranzitnom prometu ne odgovaraju još i uslovima koji su

utvrđeni međunarodnim ugovorom koji obavezuju Republiku
(član 16. stav 1.); |

3. akoželjezničku pruguili postrojenja ili objekte ili uređaje

na toj pruzi preda prometu prije nego što se tehničkim pregle-
dom utvrdi da željeznička pruga, postrojenje, objekat ili uredaj
na toj pruzi ispunjava propisane uvjete (član 17. stav 1);
_ 4. ako gradi ili održava ili koristi željezničke pruge koje ne
Ispunjavaju osnovne uslove u pogledu: širine kolosjeka, polu-
prečnika krivine, nagiba nivelete, razmaka između osa kolosje-
ka, razmaka kolosjeka u stanici, razmaka izmedu kolosjeka na
Otvorenoj pruzi kod dvokolosječnih i paralelnih pruga i dozvol-
Jenog osovinskog opterećenja, ili ako gradi željezničke pruge
kojene ispunjavaju uvjete slobodnog profila za otvorenu prugu,
za mostove, za tunele i za stanice (član 20. st. 1, 2, 3. i4.);

5. ako priključi željezničku prugu na drugu prugu predu-
zeća van dopuštenog mjesta bez provođenja neophodnih mjera
Sigurnosti prometa (član 21. stav 1.); ;

6. ako željezničku prugu priključi na otvorenoj pruzi magi-
stralne pruge a odvojna skretnica nije izvedena sa zaštitnim
kolosjekom, ili ako nije osigurana signalima i predsignalima
(član 21. stav 2.);

. 7. ako ne osigura posjedanje odvojne skretnice željez-
ničkim radnikom u slučajevima kad njen položaj ne može da se
Ontroliše iz susjednog posjednutog prometnog mjesta na pruzi

8. ako je međusobno ukrštanje željezničkih pruga ili ukr-
(ode zeljezničkih pruga sa drugom prugom izvedeno u nivou

an ;

SLUŽBENI LIST RBiH

?

Broj 33 - Strana 835 —

9. ako na zajedničkom mostu ne odvoji željezničku prugu
od javne ceste sigurnosnom ogradom (član 23.); )

10. ako ne obezbjedi propisani razmak izmedu pruge i ceste
u skladu sa članom 25. st. 1. 12. ovog zakona; NR a

11. ako ne opremi prometna mjesta na željezničkoj pruzi

signalno-sigurnosnim uređajima i postrojenjima zavisno a
maksinulao do seoljee brzine kretanja voza (član 27. stav 1);
12. ako ne provede odgovarajuće zaštitne mjere na mjesti-
ma na kojima je kontaktna mreža pod naponom ili na kojima su
ostavljeni uređaji kontaktne mreže, gdje postoji opasnost po
život ljudi (član 29. stav 1.); -

13. ako ne provede odgovarajuće mjere zaštite od štetnih
električnih utjecaja na signalno-sigurnosnim i telekomunikacio-
nim uređajima, ili na dijelovima tih uređaja koji se nalaze u
neposrednoj blizini kontaktne mreže (član 29. stav 2.);

14. ako ne postavi na propisan način kontaktni provodnik
monofaznog sistema iznad cestovnog prelaza, zaštitne kapije
na cestovnom prelazu, kao i odgovarajuće prometne znake
(član 30. st. 1. 1 2.); ; |

15. ako na željezničkim stanicama ili na drugim prometnim ||
mjestima na pruzi u kojima se reguliše željeznički promet ne
obezbjedi potrebne prostorije , ili uređaje za osvjetljenje, ili
naprave i opremu, ili druge potrebne uredaje koji omogućavaju
sigurno upravljanje prometom (član 31. stav 1.);

16. ako mjesto za primanje, smještanje i otpremanje putni-
ka, prtljaga i pošiljaka nisu osvjetljenje ili nisu snabdjevene
odgovarajućim uređajima, postrojenjima ili, opremom koji su
potrebni za obavljanje poslova na tim. mjestima (član 31. stav

17. ako pristupe do vozova u željezničkim stanicama ili X
stajalištima dvokolosječne pruge sa velikom frekvencijom put- 4
nika i vozova ne izvede tako da putnici ne prelaze preko"
kolosjeka (član 31. stav 3.); ;

18. ako na stanicama sa srednjom frekvencijom putnika ne
izgradi perone i prelaze preko kolosjeka, a u stanicama sa
malom frekvencijom putnika međukolosječne prostore za izlaz
i ulaz putnika ne naspe i izdigne iznad gornje ivice šina i ne
izgradi prelaze preko kolosjeka, te u stanici za prijem i otpemu
stvari ne osigura povezivanje stanice prilaznom cestom sa
najbližom javnom cestom (član 31. st. 4,5.16.);

19. ako stajališta na dvokolosječnim prugama ne obezbjedi
peronima povezanim prolazima ispod ili iznad pruge ili pero-
nima sa pristupnim prolazima za usmjeravanje putnika na
obezbjeđeni cestovni prelaz ili pješački prelaz, ili ako ih ne
zaštiti željezničkim signalima (član 32. stav 1.); |
, 20. ako na stajalištima dvokolosječnih pruga, osim staja-
Išta sa ostrvskim peronima, ne Ostavi ogradu iz je-
ka (član 32. stav 2); GCC Gradu između kolosie

21. ako, radi dezinfekcije i dezinsekcije kola, jednu stanicu
na području Željeznice BiH ne Osposobi za ovu namjenu i ne
rajuće objekte, uređaje i instalacij
zaštitnih mjera okolice (član 33.);

22. ako ne postavi, ili izvede, ili koristi cjevov ili
vodovode, ili električne ili TT vazdušne linije, Hr vovode ili
kablove, ili druge slične instalacije ili uređaje, tako da

Vljanje i razvoj željezničkog prometa, ili ako ove instalacije ili.
ć j ; acije ili
Sa tg bez prethodne saglasnosti Željeznice BiH član

24. ako ne ispunjava propisane uslove za održavanje, kon-

trolu i preglede željezničkih pruga (član 35. stav 2.);

Strana 83693/100

Broj 33 - Strana 836

25. ako na cestovnom prelazu ne provede mjere ili ako
cestovne prelaze ne održava u Stanju koje obezbjeđuje siguran
Promet (član 100.);

26. ako ne postavi zaštitne kapije i odgovarajuće znake
zabrane prometa za cestovna vozila čija ukupna visina zajedno
s teretom na njemu prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu
(član 102. st. 2. 13.);

27. ako u svako doba, a posebno zimi, ne preduzme mjere
Za sigurno odvijanje željezničkog prometa (član 109.);

_ 28. ako Prugu industrijske željeznice ili industrijski kolo-
sjek priključuje na pragu Zeljeznice BiH bez provođenja neo-
phodnih mjera Sigurnosti prometa (član 112. stav 1.);

. 29. ako prugu industrijske željeznice ili industrijski kolo-
'sjek priključuje na otvorenoj pruzi magistralne pruge a odvojna
skretnica mije izvedena sa zaštitnim kolosjekom, ili ako nije
OSigurana signalima i predsignalima (član 112. stav 2.);

30. ako nije obezbijedila posjedanje odvojne skretnice žel-

jezničkim radnikom u slučajevima kad se njen položaj ne može:

da kontroliše iz susjednog posjednutog prometnog mjesta na
pruzi (član 112. stav 3.);

Član 121.

Novčanom kaznom od 800 do 6.000-:DEM kaznit će se za
Privredni prijestup Željeznice BiH ili drugo preduzeće:

1. ako koristi željeznička vozila koja ne ispunjavaju uslove
propisane ovim zakonom, ili propisanim standardima, ili teh-
ničkim normativima, ili propisima o zaštiti od požara (član 36.
stav 1.); ;

2. ako koristi željznička vozila koja su namijenjena za
korištenje u međunarodnom željezničkom prometu a koja ne
ispunjavaju uslove utvrđene medunarodnim ugovorima (član
36. stav 2.);

3. ako koristi željeznička vozila koja ne ispunjavaju propi-
Sane uslove za pruge na kojima prometuju, u Pogledu gabaritnih
dimenzija vozila, osovinskog opterećenja i mase po dužnom

: metru (član 37. stav 1.);

4. ako proizvodi željeznička vozila koja ne odgovaraju
uvjetima propisanim ovim zakonom, propisanim standardima i
tehničkim normativima propisanim za prototip željezničkog
vozila (član 39. stav 1.);

5. ako pusti u promet željezničko vozilo bez izvršenog
tehničkog pregleda kojim je utvrđena podobnost za puštanje u
promet (član 40.); S

2 6. ako pusti u promet željezničko vozilo koje nije upisano
u evidenciju željezničkih vozila (član 41. stav 1.);

7. ako željezničko vozilo ne održava u stanju koje obezb-

jeđuje siguran željeznički promet, ili ako redovno ili povreme-
eo ne pregleda željezničko vozilo (član 42.);
a 8. sko željezničko vozilo ne opremi uređajima za kočenje

43.); :

9. ako putnička kola ne opremi uredajima za grijanje,
uredajima za električno osvjetljenje, sanitarno-higijenskim
uredajima, aparatima za gašenje požara i ako ne podesi za
sigurno prelaženje putnika iz jednih kola u druga (član 45.);

10. ako na dijelovima željezničkih vozila koji mogu doći
bod električni napon ne provede propisane zaštitne mjere (član

. ,11. ako u prometu na prugama Željeznice BiH koristi
_ željeznička Vozila koja ne ispunjavaju uslove i normative za
željeznička vozila Željeznica BiH (član 112. stav 6.);

SLUŽBENI LIST RBiH i

Petak, 1. septembra 1995, godine

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit Ććesei
odgovrnoliceu Željeznici BiH ilidrugom preduzeću novčanom
kaznom od 80 do 300 DEM.

Član 122.

Novčanom kaznom od 80 do 1.000 DEM kaznit će se za
prekršaj Željeznice BiH ili drugo pravno lice:

1. ako ne vodi evidenciju i druge tehničke podatke o
željezničkoj pruzi i o postrojenjima, objektima i uređajima na
pruzi koji su od značaja za sigurnost željezničkog prometa, na
način utvrđen ovim zakonom. (član 19. stav 4. );

2. ako na pružnom pojasu gradi objekte ili postrojenja koji
služe za utovar ili istovar stvari, bez prethodne saglasnosti
Željeznice BiH (član 24. stav 2.);

3. ako ne vodi evidenciju o željezničkim vozilima i druge

tehničke podatke koji su od značaja za sigurnost željezničkog
prometa, na način utvrđen ovim zakonom (član 41. stav 2.);

4. ako vučno vozilo u prometu na željezničkim prugama ne
opremi vlastitim auto-stop uredajima, ili potrebnim radio-
uredajima, ili uredajima za davanje zvučnih signala, ili regi-
strujućim brzinometrom ili priborom za prvu pomoć, ili
aparatima za gašenje požara, ili ako dizel lokomotive, ili elek-
trične lokomotive ili motorna kola ne opremi budnikom (član
44. st. 1, 3, 4. i5.);

5. ako željeznički promet ne obavlja prema propisanim '

uvjetima o načinu regulisanja i obavljanja željezničkog prome-
ta, ili o sastavu vozova, ili o kočenju vozova (član 47. stav 2.);
6. ako prijevoz putnika i stvari u željezničkom prometu
obavlja željezničkim vozilima koja ne odgovaraju propisanim
uvjetima za sigurno odvijanje prometa (član 47. stav 2.);

7. ako vozove za prijevoz putnika ne obilježi sa strane
putokaznim tablama (član 47. stav 4.);

8. ako promet putničkih i teretnih vozova obavlja bez
unaprijed utvrdenog reda vožnje, ili ako red vožnje koji se
odnosi na prijevoz putnika ne obavi najkasnije 15 dana prije
njegovog stupanja na snagu, iliako se ne pridržava reda vožnje,
ili ako ne preduzima mjere za njegovo sigurno izvršenje i u
njemu deklarisan kvalitet usluga (član 48. st. 1. i 2. );

9. ako voz u prometu na pruzi ne posjedne propisanim
brojem željezničkih radnika odgovarajuće stručne spreme i
obučenosti (član 49.);

10. ako u voz uvrsti željezničko vozilo koje ne odgovara
propisanim uvjetima i tehničkim normativima ili je nesposobno
za promet, ili ako nije u granicama propisanog profila, ili ako
prekoračuje dozvoljeno osovinsko opterećenje, odnosno doz-
Voljenu masu po dužnom metru (član 51. stav 2);

_11. ako teretna kola natovarena opasnim materijama ne
obilježi, ili ako te materije ne Prijevozi u skladu sa zakonom i
drugim propisima o prijevozu opasnih materija (član 52.);

2. ako saobraća vozom brzinom koja ne odgovara teh-

13. ako voz ne opremi sa hemijskim sredstvima za gašenje
požara i priborom za prvu Pomoć smještenim na lahko dostup-
nim mjestima (član 54, stav 1.);

14. ako VOZ za prijevoz putnika, za vrijeme vožnje kroz
tunel koja USE duže od 3 minute, ne osvijetli, ili ako Ke
prijevoz putnika ne zagrije, a s oljna temperatura je niža
+12 C (član 54. st. 2. { 3.); oa + ;

15. ako prije početka radova na pruzi ili za vrijeme
održavanja pruge, ne preduzme propisane mjerč za sigurnost

prometa i sigurnost radnika koji izvode radove na pruzi (član.

55. stav 1.);

mu 3 3 PRE =su

(2,9

Prek

Strana 83791/100

JOdine
ke

te se i
anom

se za

ke o
na na
a, na

I koji
nosti

ruge
X

škog

la,ne
dio-
'egi-

lek-
član

nim '

me-

letu
um

ane

)EZ

ije
je,
iu

ra
(o)
9)
Z-

MILO.

U

Palo 1. septembra 1995. godine

'16. ako prije početka radova na pruzi ili postrojenju, ili
objektu, ili uređaju na pruzi ili održavanju tih objekata ne
obezbjedi mjesto na kome će se izvoditi radovi (član 55. stav
23,

17. ako za vrijeme trajanja radova na pruzi ili postrojenju
ili uredaju na pruzi ne organizuje siguran promet na mjestu
izvođenja tih radova (član 55. stav 3.);

18. ako nakon završetka radova ne postupe u skladu sa
članom 55. stav 4. ovog zakona;

19. ako ne vodi podatke o vozu, njegovom sastavu, posadi,
kočenju i kretanju, i o događajima u vezi s njegovim kretanjem
(član 56.); jap

20. ako željezničke pruge ne opremi propisanim signalima
i signalnim oznakama (član 58.);

21. ako signalima ili signalnim oznakama ne označi opa-
snost privremenog karaktera i ako te signale i signalne oznake
ne ukloni čim prestanu razlozi zbog kojih su bili postavljeni
(član 59.); "

22. ako postavi sistem signalizacije ili signalnih oznakakoji
ne odgovara organizaciji ili procesu rada ili zahtjevima sigur-
nosti prometa, ili ako sistem signalizacije ili signalnih oznaka
nije u pogledu značenja signalnih pojmova uskladio sa jedin-
stvenim značenjem signalnih pojmova (član 60.);

23. ako signale ne postavi i ne održava u skladu sa članom
62. ovog zakona;

24. ako na određenim mjestima u stanicama ili na pruzi ne
postavi signale koji služe za očuvanje lične sigurnosti radnika
ili drugih osoba (član 63.);

25. ako signale ne ukloni, ne dopuni ili ne izmjeni u
slučajevima kada njihovo značenje ne odgovara izmjenjenim
uvjetima ili zahtjevima sigurnosti prometa (član 65.);

26. ako voz ne označi, na čeonoj strani noću, a na kraju
Voza i danju i noću, odgovarajućim signalima (član 66.);

27. ako ne preduzima mjere u skladu sa članom 87. stav 1.
Ovog zakona;

28. ako ne preduzme mjere za uspostavljanje prometa u
slučaju prekida koji je nastao usljed vanrednih događaja (član
87. stav 2.);

29. ako ne utvrdi uzroke vanrednih događaja nastalih u

seljezničkora prometu i okolnosti pod kojim su nastali (član 88.
Stav 1.);

M.30: ako je obavještena o venrednom događaju u kome je
bilo povrijeđenih i poginulih, a o tome ne obavijesti najbližu
Zdravstvenu organizaciju (član 88. stav 4.);

31. ako na željezničkoj pruzi ispred cestovnog prelaza ne
Postavi propisane signalne znakove (član 101.);

32. ako za vozilo koje saobraća na cestama sa posebnom
dozvolom za Vanredni prelaz ne pribavi saglasnost za prelaz
preko cestovnog prelaza (član 102. stav 1);

,33. ako ne utvrdi objekte od posebnog značaja za sigurnost
željezničkog prometa i ne organizuje i ne obavlja fizičku i
tehničku zaštitu tih objekata (član 108. stav 1.);

34. ako prugu indus trijske željeznice ili industrijskog kolo-
Seka priključi na željezničku prugu bez odobrenja Željeznice
BiH (član 112. stav 4.);

li Za Prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
Ice u Željeznici BiH ili drugom pravnom licu novčanom kaz-

nom od 50 do 200 DEM.
i Član 123.
Novčanom kaznom od 100 do 500 DEM kaznit će se za
Prekršaj Željeznice BiH:

. 1. ako dozvole željezničkom radniku dalje obavljanje po-
OVa suprotno odredbi člana 69. stav 4. OVOg zakona;

SLUŽBENI LIST RBiH

, 106. stav 1. tač. 1. do 10.)

Broj 33 - Strana 837

2. ako dozvole željezničkom radniku da obavlja poslove
svog zanimanja, a ne Bode propisane zdravstvene uslove
ili se nije podvrgao zdravstvenom pregledu (član 78. stav 2.);

3. ako dozvole dalje obavljanje poslova željezničkom rad-
niku suprotno odredbama čl. 80. i $2. ovog zakona; a

4. ako u željezničkim stanicama ili depoima ne obezbijede
propisane prostorije za odmor i ishranu radnika (član 86.);

5. ako željezničkom radniku privremeno ne zabrane oba- .
vljanje poslova i radnih zadataka u slučajevima iz člana 114.
stav 1. tač. 1. do 4. ovog zakona (član 114. stav 2.);

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u Željeznici BiH novčanom kaznom od 20 do 150 DEM.

Član 124.

Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM kaznit će se za
prekršaj željeznički radnik-pojedinac odgovoran za sigurnost
željezničkog prometa:

1. ako rasporedi željezničkog radnika ili mu dopusti da radi
protivno odredbama ovog zakona o ukupnom radnom vreme-
nu, trajanju smjene i upravljanja vučnim vozilom, o dnevnom
i sedmičnom odmoru i o rasporedu u smjenama voznog i
staničnog osoblja (čl. 84. i 85.);

2. ako ne organizuje i trajno ne obavlja kontrolu sigurnosti
željezničkog prometa ili ne preduzima potrebne mjere u pogle-
du primjene odredaba ovog zakona (član 103. stav 1.);

Član 125.

Novčanom kaznom od 20 do 200 DEM kaznit će se za

prekršaj željeznički radnik ili drugi radnik kada učestvuje na

_ pruzi Željeznice BiH:

1. ako se u obavljanju prometa ne pridržava ograničenja,
ili zabrana, ili obaveza datih pomoću signalnih znakova (član

2. ako ne postupi po signalu koji ima značenje obaveznog
naređenja ili upozorenja, a koji se na njega odnosi (član 64.
stav 1.);

3. ako ne daje propisane signalne znake u željezničkom
prometu u propisanim slučajevima ili ne Postupi po njima (član

sst.31.i2;);

4. ako obavlja poslove za koje nema propisanu stručnu
spremu i za koju nije stručno obučen (član 69. stav 1.);

5. ako obavlja određene poslove a ne ispunjava propisane
zdravstvene uslove za obavljanje tih poslova (član 78. stav 1.);

6. ako stupi na rad ili obavlja određene poslove suprotno
odredbi člana 79. stav 1. ovog zakona;

7. ako obavlja svoje poslove ili stupi na rad pod dejstvom
Sri ili opojnih droga, ili psihoaktivnih sredstava (član 79.
stav 3.);

ili o održavanju pruga, postrojenja, objakta i uređaja na nji
kao i željezničkih vozila (član 103. KA 1); U Ena,
9. ako ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme i

obučenosti i psihičke i fizičke sposobnosti, a učestvuje u pr
metu na prugama eljeznice BiH (član 116.). JE u pro

Član 126.

Novčanom kaznom od 10 do 100 i
Prekrej potkaz (o) DEM kaznit će se za
1. ako u slučaju vanrednog dogadaj j
ako u slučaji ja u kome je bilo
yređenih ili poginulih Osoba ne učestvuje u s Pdsavarija i pružen.
Ju pomoći zap Tijedenim Osobama, ili ako o tome odmah ne
obavijesti ljeznice BiH ili najbližu zdravstvenu organizaciju
ili Nadjožina policijsku stanicu (član 88. stav 2.);
. ako prelazi i ili pj
SMAK Že HE prugu van Cestovnog ili pješačkog prelaza

3. ako ometa sigurno odvijanje željezničkog prometa (član

Strana 83894/100

U

Broj 33 - Strana 838

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 1. septembra 1995, godine

_ 4. ako se ne pridržava unutrašnjeg reda na željeznici i
Javnog reda na mjestima koja su predviđena za pristup i kretanje
na željezničkom području ili u vozovima (član 107. stav 1.).

Član 127.

Ovlašteno lice može pojedincu za prekršaj iz člana 126. tač.

2. 14. ovog zakona na licu mjesta izreći i naplatiti mandatnu
kaznu u visini od 4 DEM.

Član 128.

N ovčane kazne utvrđene ovim zakonom plaćaju se u dinar-
skoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrduje i obja-
vljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan plaćanja.

Član 129.

_ Uz. kaznu za prekršaj iz čl. 124. i 125. ovog zakona,
učiniocu prekršaja može se izreći zaštitna mjera zabrane vršen-
ja dužnosti željezničkog radnika sa posebnim ovlaštenjem ili
drugog radnika odgovornog za sigurnost željezničkog prometa,
odnosno zabrane obavljanja poslova željezničkog radnika, u
trajanju od tri mjeseca do jedne godine.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 130.

Odredbe člana 20. stav 1. i člana 21. stav 2. ovog zakona
ne primjenjuju se na željezničke pruge i na postrojenja, uredaje
i objekte koji su njihov. sastavni dio izgrađene prije dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Prilikom prve rekonstrukcije postojećih magistralnih pruga
ili njihovih pojedinih dijelova, uključujući postrojenja, uredaje
i objekte koji su njihov sastavni dio, moraju se primjenjivati svi
uvjeti i tehnički normativi propisani ovim zakonom kao i uvjeti
i tehnički normativi i mjere zaštite od požara, u skladu sa
posebnim zakonom.

Član 131.
Prilagođavanje postojećih magistralnih i ostalih željez-

ničkih pruga uvjetima propisanim u članu 27. stav 1. tačka 1.
ist.2.i 3. ovog zakona mora se izvršiti najkasnije do 31. 12.

2000. godine.

Do prilagodavanja postojećih ostalih željezničkih pruga
uvjetima propisanih u članu 27. stav 1. tačka 1. ovog zakona u
prometnim mjestima na pruzi koja ne ispunjavaju uvjete iz te
odredbe brzina kretanja voza preko skretničkog područja ne
smije biti veća od 50 km/h.

Prilagođavanje postojećih stajališta na dvokolosječnim pru-
gama uvjetima propisanim u članu 31. stav 4. ovog zakona
mora se izvršiti najkasnije do 31. 12. 2000. godine.

Član 132.

Prilagodavanje postojećih željezničkih vozila uvjetima pro-
pisanim u članu 44. ovog zakona mora se izvršiti do 31. 12.
2000. godine.

Član 133. —

Usklađivanje postojećih priključaka industrijskih kolosjeka
i pruga drugih preduzeća koja nisu u sastavu Željeznice BiH,
ukrštanja pruga i industrijskih kolosjeka drugih preduzeća sa
prugama Zeljeznice BiH, ukrštanje cesta i željezničkih pruga
kao i zajedničkih mostava za prugu i cestu sa uvjetima propi-
Sim ovim zakonom, izvršit će se najkasnije do 31. 12. 2000.
godine.

Član 134.
_ | Usklađivanje postojećih objekata u zaštitnom pojasu sa

uvjetima propisanim u članu 24. stav 3. Ovog zakona izvršit će
najkasnije do 31. 12. 2000. godine.

Član 135.

Ministarstvo zdravstva donijet će propis iz člana 73. stay
2. ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.

Član 136. '

Ministarstvo će donijeti propis iz člana 39. stav 3. ovo
zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

Član 137.

Željeznice BiH u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona, donijet će opća akta iz člana 10. stav 2, člana 19,
stav 4, člana 20. stav 3, člana 26. stav 2, člana 35. stav 3, člana
37. stav 3, člana 40. stav 6, člana 41. stav 2, člana 42. stav 3,
člana 43. stav 4, člana 44. stav 2, člana 46. stav 2, člana 47.
stav 5, člana 58. stav 2, člana 69. stav 2, člana 70. stav 2, člana
79. stav 4, člana 85, člana 88. stav 3, člana 90. stav 3, člana
103. stav 3, člana 104. stav 1, člana 107. stav 1. i člana 108.
stav 2. ovog zakona, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Opći akt iz člana 107. stav 1. ovog zakona objavljuje se u
"Službenom listu RBiH".

Do donošenja akata iz stava 1. ovog člana primjenjivat će
se opći akti koji su doneseni na osnovu Zakona o osnovama
bezbjednosti željezničkog saobraćaja ("Službeni list RBiH", br.
2/92 i 13/94).

Član 138.

Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i u
drugim vanrednim okolnostima (štrajk i dr.) Vlada Republike
može donijeti odluke o primjenjivanju ovog zakona, ukoliko
nije moguće provođenje njegovih odredaba iz objektivnih ra-
zloga.

Član 139.

Danom stupanja na snagu Ovog zakona prestaje primjena:

- Zakona o osnovama bezbjednosti željezničkog saobraćaja
("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/ 94),

- člana 1. stav 3, čl. 3. i 4, čl. 6. do 9, čl. 11. do 23, člana
34, čl. 47, 48. i 49, člana 52, čl. 56. i 57, čl. 88. do 91, člana
93, člana 95. stav 1. tač. 1. 14, člana 97. stav 1. tačka 1. i člana
98. stav 1. tačka 2. Zakona o željeznicama Bosne i Hercegovine

("Službeni list SRBiH", br. 41/79, 36/87 i 22/90 i "Službeni
list RBiH", br+5/92 i 22/92)

Član 140.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

nom listu RBiH",
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.

DODOOONOOOOOOOOOOOOOONONOMUOOOOOOUOORUNOOOOOUOGONONUEA
358

Na osnovu Amandmana LXXIJII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

. UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O SISTEMIMA VEZA
. Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona 0
sistemima veza, koji je Skupština Republike Bosne i Hercego-
vine donijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i Herce-
govine od 3. 1 4. augusta 1995. godine.
PR broj 1830/95
21. augusta 1995, godine
Sarajevo

Predsjednik ,
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

Strana 83992/100

_вобше
=

3 snagu

. Ovog
u Ovog

1Snapu
ша 19,
člana
Stav 3,
na 47,
, СЈапа
, člana
а 108.
tva.

je se u

Уа će
Ovama
I",br.

sti i u
ublike
coliko
ih ra-

jena:
абаја

člana
člana
člana
)vine
beni

iŽDC-

[4] 2]

stav
Bo-

JJ
:80-–
гсе-

petak, 1. septembra 1995. godine

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
SISTEMIMA VEZA
1) Član 1.
U Zakonu о sistemima veza ("Službeni list ВВ", br. 2/92
i 13/94) iza člana 67. dodaje se novi član 67a. koji glasi:
"Član 67a.

Kao prirodni resurs, frekvencija su vlasništvo države i za
njihovo korišćenje plaća se naknada.

Visina naknade iz stava 1.'ovog člana, odreduje se Pravil-

nikom 0 naknadi za upotrebu radio-frekvencija i načinu plaća-”

nja, kojeg donosi ministar nadležan za poslove prometa i
i munikacija, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog
ministarstva za poslove finansija. :
Sredstva iz stava 2. ovog člana, uplaćuju зе u korist repu-
bličkog budžeta, a usmjeravati će se za finansiranje službi
upravljanja, kontrole i mjerenja radio-frekventnog spektra.
Član 2.
Učlanu 135. u stavu 1. riječi: "od 4.500do 450.000 dinara"
zamjenjuju se riječima: "od 45 do 4.500 DEM". i,
U st. 2.13. riječi: "od 2.500 do 25.000 dinara" zamjenjuju
se riječima: "od 25 do 250 DEM".
Član 3.
U članu 136. u stavu 1. riječi: "od 36.000 do 360.000
dinara" zamjenjuju se riječima "od 360 do 3.600 DEM".
U st. 2.113. riječi:: "od 2.000 do 20.000 dinara" zamjenjuju
se rijččima: "od 20 do 200 DEM". ;
Član 4.
U članu 137. и stavu 1. riječi: "od 23.000 do 230.000
dinara" zamjenjuju зе riječima: "od 230 do 2.300 DEM".
U st. 2. 13. riječi: "od 1.500 do 15.000 dinara" zamjenjuju
зе пјебипа: "od 15 do 150 DEM". :
Član 5. h
U članu 138. u stavu 1, riječi: "od 4.500 do 45.000 dinara"
zamjenjuju se riječima: "od 45 do 450 DEM".
U st. 2.i3. riječi: "od 1.000 do 10.000 dinara" zamjenjuju
зе rijččima: "od 10 do 100 DEM".
| Član 6.
U članu 139. u stavu 1. riječi: "od 3.600 do 36.000 dinara"
гапјепјији se riječima: "od 36 do 360 DEM".
„. 086. 2. 13. riječi: "od 750 do 7.500 dinara" zamjenjuju se
riječima: "od 9 do 90 DEM".
Član 7.
U članu 140. u stavu 1. riječi: "od 2.700 do 27.000 dinara"
žamjenjuju se riječima: "od 27 do 270 DEM".
U st. 2. i3. riječi: "od 1.000 do 5.000 dinara" zamjenjuju
зе riječima: "od 10 do 50 DEM".
Član 8.
U članu 141. u stavu 1. riječi:
žamjenjuju se riječima: "od 23 do 230 DEM".

. Ust.2.i3. riječi:"od 500 do 4.000 dinara" zamjenjuju se

riječima: "od 9 do 40 DEM".

Član 9.
i U članu 142. u stavu 1. i članu 143. u stavu 1. riječi: "od
DEM „do 10.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 10 до 100

Član 10.

we Novčane kazne utvrđene ovim zakonom plaćaju se u dinar-

Ј protuvrijednosti, po srednjem kursu koji utvrđuje i obja-

Vljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan plaćanja.

SLUŽBENI LIST RBiH

"2.300 do 23.000 dinara"

Broj 33 – Strana 839
______Broj 33 – Strana 839

Član 11.

U članu 2. tačka 3), članu 6. u stavu 3. tačka 4), članu 36,
članu 40. stav 2, članu 44. stav 2, članu 56. st. 1. i 2, članu 57.
stav 1, članu 58, članu 64. stav 1, članu 71. stav 2, članu 73.
stav 4, čl. 89 i 93, članu 96. stav 1. tačka 6), članu 100. stav
1, članu 112. stav 2., članu 115. st. 1, 2. i 3. članu 117. st. +.
12, članu 118. stav 1, članu 119. stay 1. riječi: "Socijalističkc
Federativne Republike Jugoslavije" u različitim padcžima,
zamjenjuju зе riječima: "Republika Bosna i Hercegovina" u
odgovarajućem padežu.

Član 12.

U članu 45. stav 1, članu 46. stav 1, čl. 87, 88.i 89, članu
101. stav 1. tačka 2), članu 117. stav 3. riječ "Jugoslavija" u
rezličitim padežima, zamjenjuju se riječima: "Bosna i Hecego-

_ vina" u odgovarajućem padežu.

Član 13.
U članu 22, članu 43. stav 2, članu 69. stav 2, članu 72.
stav 2, članu 98. st. 2. i 3, riječi: "odnosno u autonomnoj
pokrajini" u različitim padcžima, brišu se.

Član 14.

U članu 9. riječi: "socijalističkog samoupravnop uredenia
brišu se.

Član 15. .
U članu 12, članu 16. stav 1, članu 70. stav 2, članu 75.
stav 3, čl. 93, 94. i 95. riječi: "savezni sekretarijat za narodnu
odbranu" u različitim padežima, zamjenjuju se riječima: "Mi-
nistarstvo odbrane" u odgovarajućem padežu.
U članu 12, članu 14, članu 15. st. 1, 2. 13, čl. 19,21.i
22, članu 24. stav 1, članu 56. stav 1, članu 63. stav 3, članu
67. stav 2, članu 69. stav 1, članu 70. st. 1. i 2, članu 71. stav
1, članu 72. stav 1, članu 75. stav 3, čl. 93, 94, 95. i 96, članu
97. stav 2, članu 98. st. 1. i 2, članu 99. st. 2. 13, članu 100.
st. 1. i 2, članu 101. stav 1, čl. 102. i 103, članu 116. stav 1,
članu 117. st. 1. i 3, članu 118. stav 1, članu 119. st. 1. 12,
članu 120. st. 1. i 2, članu 121. st. 1,2. 14, članu 122. st. }. i
2, članu 123. st. 1. i2, članu 124. stav 1, članu 125, članu 126.
st. 1, 2.i3, članu 127. st. 1. 12, članu 128. stav 1, članu 129.
st. 1. i 2, članu 130. st. 1. i 2, članu 131. st. 1. 12, članu 132,
članu 133. st. 1. i 2. riječ "savezni" u različitim padežima,
zamjenjuje se riječju "republički" u odgovarajućem padežu.

Član 16.

U članu 15. u stavu 2, riječi:"Zajednica jugoslavcnskih
pošta, telegrafa i telefona" zamjenjuju se riječima: "Direkcija
telekomunikacija".

Član 17.

U članu 35. st. 1, 2. 13, članu 36. članu 38. stav 1, riječi:
"Zajednica jugoslavenskih pošta, telegrafa i telefona” u ra-
zličitim padežima, zamjenjuju se riječima: "Javno preduzeće
ЕР saobraćaja Bosne i Hercegovine" u odgovarajućem pa-

ežu.

Član 18.

U članu 24. u stavu 1, riječ "federacije" zamjenjuje sc

riječju "republike",
Član 19.

U članu 35. u stavu 3 riječi: "samoupravnim s Orazurmı
: : Ф, из от
o-udruživanju PTT Organizacija u ZJPTT", brišu a

: Član 20.
U čI. 38. 155, članu 99. stav 2, riječi: "drugih samouprav-

nih organa i zajednica”, brišu se.

Član 21.

U članu 49. riječi: "organizacij

organizacija udruženog rada" z
zeće" u odgovarajućem padežu.

a udruženog rađa i osnovnih
amjenjuju se riječju "predu-

Strana 84093/100

Broj 33 – Strana 840 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. scptembra 1995. godine
Član22, . :

U članu 55. i članu 99. stav 2. riječi: "organizacija
udruženog rada” u različitim padežima, zamjenjuju se riječju
"preduzeće" u odgovarajućem padežu.

Član 23.
„| U članu 100. u stavu 2. riječi: "Savezno izvršno Vijeće"
»zamjenjuje se riječima:"Vlada Republike Bosne i Hercegovi-
ne".

Član 24..

U članu 117. st. 213 riječi: "zajednice i poslovne zajednice
organizacija udruženog rada" zamjenjuju se riječima: "predu-
zeća u čiju djelatnost spadaju poslovi iz oblasti telekomunika-
cija".

Član 25. ;

U članu 120. u stavu 2. riječi: "samoupravnim opštim

aktom radne zajednice" zamjenjuju se riječima: "opštim aktom
— organa".

Član 26.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji- :

vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. г.
оеоооооооооооаоииооооооиоиооиоооодооолоолаоооААедоколо
359

Ма osnovu Атапатапа LXXIII tačka 1. stav 7. ла Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi ;

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA 1
DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENI ZAKONA O
KRIVIČNOM POSTUPKU

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
primjeni Zakona o krivičnom postupku, koji je Skupština Re-
publike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine
Republike Bosnei Hercegovineod3.i4. augusta 1995. godine.

PR broj 1831/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENI
ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU
Članl. |

U Zakonu o primjeni Zakona o krivičnom postupku
("Službeni list ВВ", br. 6/92, 9/92 i 13/94) u članu 3. stav
2. briše se.

Član 2.
U članu 5. riječi: "dvadeset četiri časa" zamjenjuju sc
riječima: "tri dana".
Član 3.
Član 6. briše se.
= Član 4.

U članu 10. iza stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:
"Izuzetno od odredbe stava 1. Ovog člana, o sjednici vijeća
obavijestit će se onaj branilac optuženog koji u roku pred-
vidcnom za žalbu ili za odgovor na žalbu zahtijeva da bude
obaviješten o sjednici",
Član 5.
Član 11. mijenja se i glasi:

"(1) U slučajevima u kojima je Vrhovni sud Bosne i Her-
cegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud) primjenom člana 11.
Zakona o primjeni Zakona o krivičnom postupku ("Službeni
list RBiH", broj 6/92), u periodu od 15. 06. 1992. godine do
dana stupanja na snagu ovog zakona, rješenjem odbacio ka
nedozvoljenu žalbu optuženog izj avljenu protiv presude drugo~
stepenog suda, Vrhovni sud će to rješenje staviti van Snage |
odlučiti o žalbi optuženog protiv presude drugostepenog suda
kojom je potvrdena presuda prvostepenog suda kojom је izre-
čena smrtna kazna ili kazna zatvora od 20 godina.

(2) Ukoliko žalba iz stava 1. ovog člana nije bila izjavljena,
rok za žalbu teče počev od isteka 30-tog dana od dana stupanja
na snagu ovog Zakona."

Član 6.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
| Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. r.
ореоаоооооооиовооооооооооооиоодооиоооододоиодооАдоду
360

Ма osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. па Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi e

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O
PRIMJENI ZAKONA O JAVNOM TUŽILAŠTVU

Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o primjeni Zakona
о javnom tužilaštvu, koji је Skupština Republike Bosne i Her-
cegovine donijela na sjednici Skupštine Republike Bosne i
Hercegovine od 3. i 4. augusta 1995. godine.

PR broj 1832/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O PRIMJENI ZAKONA O
JAVNOM TUŽILAŠTVU

Član 1.

U Zakonu o primjeni Zakona o javnom tužilaštvu ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 9/92, 21/92, 19/93 i 13/94), član 2b.
mijenja se i glasi:

"Član 2b.
Izuzetno, ako zbog ratnih okolnosti osnovno javno

"tužilaštvo ne može vršiti funkciju na određenom području za

koje je osnovno javno tužilaštvo Osnovano, obrazovat се 5е
odjeljenje osnovnog javnog tužilaštva za to područje, za vrije-
me dok te okolnosti traju.

Odluku o obrazovanju, sjedištu i području odjeljenja iz
stava 1. ovog člana donosi Vlada Republike Bosne 1 Негседо-
уше, na prijedlog skupštine okruga tog područja. ”

_ Odjeljenje iz stava 1. омов člana je organizaciona jedinica
najbližeg osnovnog.javnog tužilaštva na slobodnom području
koje je u mogućnosti da tu funkciju vrši.

Ako zbog ratnih okolnosti osnovno javno tužilaštvo пе
može vršiti funkciju na odredenom području koje obuhvata
područja više osnovnih javnih tužilaštava osnovat će se OSnOV-

по javno tužilaštvo za to područje, za vrijeme dok te okolnosti
traju.

vanj

III
36'

Кер
sne ]

DOI

primj
Кери
Кери

21.

U
("Služi
U.

ČI;

(
Prestalj
JIVanju
broj 6
na Snap
isteka 3

Ova
Уапја u

Strana 84190/100

- Bodine

е i Her.
lana 11,
Službeni
dine do
iCIO Кад
с drugo-
Snage ji
OB suda
Je izre-

avljena,
'tupanja

bjavlji-

ı Ustav
ike Bo-

VA O
TU

”akona
i Her-
osne i

užbe-
ın 2b.

javno
ји za
će 5е
утаје

ја iz
еро-

inica
ručju

о пе
ıvata
noV-
nosti

Petak, 1. septembra 1995. godine

Odluku o osnivanju osnovnog javnog tužilaštva iz stava 4.
ovog člana donosi Vlada Republike Bosne i Hercegovine, na
prijedlog skupštine okruga tog područja. .

_ Zamjenike javnog tužioca odjeljenja osnovnog javnog
tužilaštva iz stava 1. i osnovnog javnog tužioca Osnovnog
javnog tužilaštva iz stava 4. ovog člana imenuje Skupština
Republike Bosne i Hercegovine na prijedlog Skupštine okruga
u sjedištu odjeljenja odnosno osnovnog Javnog tužilaštva.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine odlukom će utvrditi

restanak rada osnovnog odjeljenja osnovnog javnog tužilaštva
odnosno Osnovnog, javnog tužilaštva, kad prestanu okolnosti
zbog kojih je osnovano odjeljenje odnosno osnovno javno
tužilaštvo, a na osnovu prijedloga skupštine okruga tog po-
dručja."

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
. Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, 5. г.
оооооооооооооооаоводоиодоооддиадонодсоои0в000008##000д
361

Na osnovu А тапатапа LXXIII tačka 1. stav 7. па Ustav

Republike Bosnc i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA О IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJ ENJIVANJU ZAKONA
O PARNIČNOM POSTUPKU
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
primjenjivanju Zakona o parničnom postupku, kojije Skupština
Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine
Republike Bosnci Hercegovine 043.14. augusta 1995. godine.
PR broj 1833/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
PRIMJENJIVANJU ZAKONA O PARNIČNOM
POSTUPKU

Član 1.
„О Zakonu o primjenjivanju Zakona o parničnom postupku
("Službeni list RBiH", br. 6/92 i 13/94), član 8. briše se.
Član 2.
U članu 10. stav 2. briše se.

Član 3.
Član 12. mijcnja se i glasi:
"Rokovi predvideni za vanredne pravne lijekove koji su
Prestali teći u skladu sa članom 12. stav 2. Zakona o primjen-
pyanju Zakona o parničnom postupku ("Službeni list RBiH",
00 6/92) и periodu od 15. juna 1992. godine do dana stupanja
да šnagu ovog zakona, počinju teći u cijelosti iznova počev од
Зека 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona",

Član 4.
y Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
%аја u "Službenom listu RBiH".
| Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, 5. г,

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 841

362

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Вериб ке Bosnc i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Во-
sne i Hercegovine, donosi

- UKAZ
О PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA 1
DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENJIVANJU ZAKONA
O OPŠTEM UPRAVNOM POSTUPKU

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
primjenjivanju Zakona o opštem upravnom postupku, koji je
Skupština Rcpublike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici
Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 3. 1 4. augusta
1995. godine.

PR broj 1834/95 Predsjednik
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O -
PRIMJENJIVANJU ZAKONA O OPŠTEM UPRAVNOM
POSTUPKU

Član 1.

U Zakonu o primjenjivanju Zakona o opštem upravnom
postupku ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 21/93 i 13/94) član
6. mijenja se i glasi:

"Član 6.
Činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje

rješenja, organ koji vodi postupak utvrduje, po pravilu, u
posebnom ispitnom postupku.

utvrditi i u skraćenom postupku, ako uslovi ne dozvoljavaju da
Se provede posebni ispitni postupak ili ako, s obzirom na
prirodu odosne пргаупе Stvari, nije neophodno provesti розеђ-
ni ispitni postupak."
Član 2.
Članovi 7, 8, 9. i 10. brišu зе.

Član 3.

Ovaj zakon stupa na Snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik

Skupštine RBiH,

iro Lazović, s. r.
Pra паозаоонооовооооооооанонооооаооваоооовоооттоо а
363
Ма osnovu Атапатапа LXXIII tačka 1. stav 7. па Ustav

Republike Bosnei Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRESTANKU

VAŽENJA ZAKONA O NEPRIMJENJIVANJU
ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA |

ја Zakona oneprim-

PR broj 1835/95
21. augusta 1995. godine
Sarajevo

Strana 84289/100

Broj 33 – Strana 842 SLUŽBENI LIST RBiH ___Petak, 1. septembra 1995. Bodine

ZAKON
O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O
NEPRIMJENJIVANJU ZAKONA O UPRAVNIM
SPOROVIMA

Član 1.

Zakon o neprimjenjivanju Zakona o upravnim sporovima
("Službeni list RBiH", br. 6/92 i 13/94) prestaje da važi.

Član 2. jj

Ovaj zakon stupa na Snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH".
% Predsjednik
Skupštine RBiH,

- Miro Lazović, 5. г.
ара одооооолоооооровоооооооиолодиоолооиоооЛоОИОЛОИИОг
364

Ма osnovu Атапатапа LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne 1 Hercegovine, donosi

. UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRDIVANJU
UREDBI SA ZAKONSKOM SNAGOM

Proglašava se Zakon o potvrdivanju uredbi sa zakonskom
зпавош koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine do-
ni,zla na sjednici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od
3. i 4. augusta 1995. godine.

PR broj 1836/95
21. augusta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.
ZAKON
O POTVRĐIVANJU UREDBI SA ZAKONSKOM
SNAGOM

Član 1.
Potvrđuju se uredbe sa zakonskom snagom koje je Pred-
dništvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo na osnovu
·nandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i
"сгсевоуше, u funkciji Skupštine Republike Bosne i Hercego-
не, 10:
1. Uredba sa zakonskom snapom о obrazovanju općinc
žim ("Službeni list RBiH", broj 6/95);
2. Uredba sa zakonskom snagom o izručenju po molbi
“dunarodnog suda ("Službeni list RBiH", broj 12/95), i
3. Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama
иза о amnestiji ("Službeni list ВВ", broj 23/95).

Član 2.
uredbama sa zakonskom snagom iz člana 1. Ovog zakona
"Uredba sa zakonskom snagom" zamjenjuju se riječju
-on”.
Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
:ja u "Službenom listu RBiH".

ODLUKU ž
O PODNOŠENJU ZAHTJEVA ZA PRIJEM REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE U ČLANSTVO EVROPSKE
UNIJE ||
Republika Bosna i Hercegovina podnosi zahtjev Evropskoj
uniji za prijem Republike Bosne 1 Hercegovine u članstvo
Evropske unije sa opredjeljenjem i namjerom da Republika
Bosna i Hercegovina neposredno i aktivno učestvuje U zajed-
ničkim cvropskim, ekonomskim, političkim 1 sigurnosnim pro-
cesima, usvajajući principe demokratije, vladavine prava i
osiguravajući svim pradanima pod njenom jurisdikcijomjedna-
ko i ravnopravno uživanje političkih, građanskih, ekonomskih
i drugih ljudskih prava i sloboda i zalažući se za' Pozitivniji
razvoj evropskih veza u cjelini. |
II
Zadužuje se Vlada Republike Bosne i Hercegovine da
poduzme aktivnosti na sprovođenju ove odluke.
III

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". :

S broj 255 Predsjednik
4. augusta 1995. godine Skupštine RBiH,
Zenica Miro Lazović, 5. г.

pHBGHGMHGHI\GRHGAGMH\AGMWMHWGWGGG\WMWGMWGGASNWHHWHOGWIMMWHUNOWNNNmMI
366

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovine, na prijedlog: Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU
NA DOBIT PREDUZEĆA

Član 1.

U Zakonu o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list
ВВ", br. 5/95 i 9/95), iza člana 67. dodaju se novi čl. 67a. i
67b. koji glase: те

"Član 67а.

Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja umanjenje poreske oba-
уеге za поуоозпоуапо preduzeće, odnosno zadrugu i za no-
voosnovano preduzeće, odnosno zadrugu u privredno
nedovoljno razvijenim općinama, neće se primjenjivati.

Zavrijeme ratnog stanja gubici iskazaniu poreskom bilansu
пе mogu зе prenositi na račun oporczive dobiti.
Član 67b.

а vrijeme ratnog stanja obveznik je dužan da poresku
prijavu sa tačnim podacima podnosi ipo periodičnom obračunu
u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje
periodičnog obračuna rezultata poslovanja.

U poresku prijavu obveznik podnosi poreski bilans i ostale
докиштеше propisane ovim zakonom".

Član 2.

donijela je

Predsjednik Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
Skupštine RBiH, nom listu RBiH".
Miro Lazović, s. r. PR broj 1818/95 Predsjednik
PI U II 1777771/777777777777777771717[1171-007101 = 21. апвиза 1995. godinc Predsjedništva RBiH,

365 Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

Na osnovu Amandmana LXXI tačka5. stav 1. alineja 6. na ооооооооооооооооооолоооооооодоиоиоооооООООООО Ио
Ustav OLI Весае 1 OSE i člana 2. Zakona o 367 :
višenju vanjskih poslova (" lužbeni list RBiH", br. 19/92, Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
24/92, 27/93 i 13/94), Skupština Republike Bosne i Hercego- Republike Hose iHercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
уше na sjednici održanoj 4. augusta 1995. godine u Zenici, · sne 1 Hercegovine, na prijedlog: Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi : 7

па
OStV
Џ5УС

Otac,
zajec
упје
iz Sta

U УП
drug
nje, r
ako n

uredb
1. ос

isestr,
04005
Su kor

ili višc
Materj

Poginu
IZuzetn
Tnjeseč

Izu;
Зе ог
Шпјезе

Strana 84392/100

Ustav
e Bo-
sne i

ZU

i list
7a. i

oba-
| NO-
edno

ansu
esku
junu
enje

stale

be-

tav
BO-
e i

petak, 1. septembra 1995. godine

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O IZUZETNOM MATERIJALNOM OBEZBJEDENJU
ZA VRIJEME RATNOG STANJA, RATNIH VOJNIH

INVALIDA I PORODICA POGINULIH BORACA

Član 1.

Pravo na izuzetno materijalno obezbjeđenje, počev od
rvih oružanih sukoba u Republici Bosni i Hercegovini (u
daljem tekstu: Republika) mogu ostvariti: Vojnalica, pripadnici
policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i
Hercegovine vršeći vojne dužnosti (u daljem tekstu: policija
MUP-a), pripadnici postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u sasta-
yu Armije Republike. Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
HVO) kao i pripadnici drugih naoružanih formacija, koje su se
samoorganizovale ili organizovale pod raznim nazivima u sna-
ge otpora protiv agresije na Republiku u vremenu od 30. aprila
1991. godine do 15. aprila 1992. godine, prema Odluci koju će
donijeti Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, koji su
poginuli odnosno nestali ili kod kojih je utvrden gubitak radne
sposobnosti za privredivanje.

Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, pravo na izuzet-
no materijalno obezbjeđenje mogu ostvariti i lica koja su po
naređenju ili nalogu nadležnih vojnih organa ili državnog or-
gana uprave nadležnog za poslove odbrane ili unutrašnje po-
slove vršeći vojnu dužnost, poginula odnosno nestala ili zado-
bila ranu, povredu, ozlijedu ili bolest uslijed čega je nastupio
gubitak radne sposobnost za privredivanje. j

Član 2.

Poslije smrti ili nestanka lica iz člana 1. ove uredbe, pravo
na izuzemo materijalno obezbjedenje, prvenstveno mogu
ostvariti: bračni drug, djeca rođena u braku ili van braka,

usvojena djeca, pastorčad i unučad bez roditelja.

Pravo na izuzetno materijalno obezbjeđenje MOJU Ostvariti:
otac, majka, očuh, maćeha i usvojilac ukoliko su živjeli u
zajedničkom domaćinstvu sa licima iz člana 1. ove uredbe u
vrijeme njihove smrti ili nestanka i ako nema članova porodice
iz stava 1. ovog člana.

Braća i Sestre koje je izdržavalo lice iz člana 1. ove uredbe
u vrijeme njegove smrti ili nestanka, kao i razvedeni bračni
drug kome je sudskom odlukom utvrđeno pravo na izdržavan-
nje, mogu ostvariti pravo na izuzetno materijalno obezbjeđenje
ako nemaju članova porodice iz st. 1. i 2. ovog člana,

Član 3.

Zajedničkim domaćinstvom u smislu stava 2. člana 2. ove

uredbe smatra se zajednica života i Stanovanja sa licima iz člana
: OVE uredbe u vrijeme njihove smrti ili nestanka.

Smatra sedaje lice iz člana 1. ove uredbe izdržavalo braću
Isestre iz stava 3. člana 2. oveuredbe ukoliko Oni nisu u radnom
odnosu, ne obavljaju samostalnu djelatnost ličnim radom niti
Su korisnici penzija.

Ako pravo na izuzetno materijalno obezbjeđenje imaju dva

ili Više lica iz člana 2. ove uredbe određuje se jedno izuzetno
materijalno obezbjedenje koje se dijeli na ravne dijekove.

Član 4. :
Nezavisno od uslova iz člana 2. ove uredbe, roditeljima
Poginulih, umrlih ili nestalih lica iz člana 1. ove uredbe pripada
Uuzetno materijalno obezbjedenje u iznosu od jedne prosječne

Član 5.
seč  zuzetno materijalno obezbjeđenje odreduje se u mje-
Um; m iznosu na osnovu prosječne plate Ostvarence u Republici
Vesecu koji prethodi mjesecu u kome je priznato pravo.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 843

Za lica iz člana 1. ove uredbe koja su vršeći Hegosrednu
vojnu dužnost zadobila ranu, povredu, ozljedu, bolest, ili su
poginula, mjesečni iznos izuzetnog materijalnog obezbjedenja
iznosi dvije prosječne plate iz stava 1. ovog člana.

Za lica iz člana 1. ove uredbe koja su zadobila ranu,
povredu, ozljedu, bolest ili su poginula pod okolnostima koje
ne predstavljaju izvršavanje neposredne vojne dužnosti, mje-
sečni iznos izuzetnog materijalnog obezbjeđenja iznosi jednu i
po prosječnu platu iz stava 1. ovog člana.

Za lice iz člana 1. ove uredbe koja su nosioci ratnih
priznanja "Zlatni ljiljan" i "Srebreni šut", a koja su vršeći
neposrednu vojnu dužnost zadobila ranu, povredu, ozljedu,
bolest ili su poginula, mjesečni iznos izuzetnog materijalnog
obezbjedenja iznosi tri prosječne plate, iz stava 1. ovog člana.

Za lica iz člana 1. ove uredbe koja su nosioci ratnih
priznanja"Zlatni ljiljan" i "Srebreni štit", a koja su zadobila
ranu, povredu, ozljedu, bolest ili su poginula pod okolnostima
koje ne predstavljaju izvršavanje neposredne vojne dužnosti,
mjesečni iznos izuzetnog materijalnog obezbjedenja iznosi dvi-
je prosječne plate iz stava 1. ovog člana.

Licima iz člana 2. ove uredbe mjesečni iznos izuzetnog
materijalnog obezbjedenja utvrđuje se na isti način i u visini
kao i za lica iz ovog člana.

Član 6.

Izuzetno materijalno obezbjeđenje pripada od prvog dana
narednog mjeseca od dana utvrđivanja gubitka radne sposob-
nosti za privredivanje ili nesposobnosti za vojnu službu odno-
sno, smrti lica iz člana 1. ove uredbe.

Član 7.
Akou jednoj porodici ima više poginulih, umrlih ili nestalih
lica iz člana 1. ove uredbe, lica iz člana 2. st. 1. 13. ove uredbe

mogu ostvariti pravo na izuzetno materijalno obezbjeđenje
samo po osnovu jednog od tih lica.

Član 8.
Pravo na izuzetno meterijalno obezbjeđenje prestaje;
1. u slučaju smrti korisnika prava;

2. stupanjem u brak lica iz člana 2. st. 113. ove uredbe;

3. napuštanjem teritorije Republike u vremenu dužem od

90 dana, a najduže godinu dana u slučaju potrebe zadržavanja

4. prelaskom korisnika na stranu neprijatelja;

5. ako je korisnik prava osuđen pravosnažnom sudskom
presudom na kaznu Zatvora u trajanju duže od 6 mjeseci za

vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne;

a. ik s : OVE uredbe po osnovu ranjavanja
ili bolesti ispunjava uslove za priznavanje prava na ivdideke
penziju i druga novčana Primanja po propisima iz penzijskog i
ov askom Priznanja 1 izuzetno materijalno obezbjedenje po
-ADI može po svom i istiti j
Naveder de jez P izboru koristiti samo jedno od

je, članovi i ji imaj
pravo, ponovo SC utvrđuje pasa Porodice, koji smeju to
jedenja.

visina izuzetnog materijalnog obezb-

Strana 84494/100

Broj 33 - Strana 844 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine
Član 9.

Postupak za ostvarivanje prava na izuzetno materijalno
obezbjeđenje za lica iz čl. 1. i 2. ove uredbe pokreće, po
službenoj dužnosti, opštinski organ uprave nadležan za bo-
Kako Validsku zaštitu (u daljem tekstu: opštinski organ upra-
ve).

Izuzetno, postupak za Ostvarivanje prava na izuzetno ma-
terijalno obezbjeđenje za lica iz čl. 1. 12. ove uredbe može
pokrenuti po službenoj dužnosti, komanda mjesta ili drugi
nadležni vojni organ.

_Radi pokretanja postupka iz stava 1. ovog člana nadležni
vojni organ, na zahtjev opštinskog organa uprave, dostavit će
odgovarajuće podatke i dokaze sa kojima raspolaže za lica iz
čl. 1. 12. ove uredbe.

Prijedlog za rješavanje o pravima na izuzetno materijalno
obezbjedenje sa svim potrebnim podacima o licima iz st. 1,2.
i 3. ovog. člana, organi iz st. 1. i 2. ovog člana podnose
Državnoj upravi za pitanja boraca i invalida domovinskog rata
( u daljem tekstu: Državna uprava).

Na osnovu prijedloga organa iz st. 1. i 2. ovog člana
Državna uprava donosi rješenje o pravu na izuzetno materijalno
obezbjeđenje. .

Rješenje Državne uprave konačno jeu upravnom postupku

. i protiv istog se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog

suda.

Član 10.

Opštinski organ uprave izvršava rješenje iz člana 9. stav 5.
ove uredbe i vodi evidenciju sa svim potrebnim podacima o
korisnicima prava po ovoj uredbi i promjenama koje su od
uticaja na pravo, visinu i prestanak prava.

Član 11.
Za provodene ove uredbe novčana sredstva će se obezbije-
diti u republičkom budžetu.
Član 12.

Izuzetno materijalno obezbjedenje usklađuje se.sa kretan-
jem prosječnih plata u Republici na način propisan Zakonom o

osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca .

("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94).
Naredbe o uskladivanju novčanih primanja iz stava 1. Ovog

_ člana donosi direktor Državne uprave.

Član 13.
Isplatu izuzetnog metrijalnog obezbjeđenja po ovoj uredbi
vrše opštinski organi uprave na način utvrden Zakonom o
osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca.

Državna uprava vrši kontrolu namjenskog trošenja sredsta-
va za ostvarivanje prava po ovoj uredbi.

Član 14.
Uživaoci lične izuzetne penzije, kod kojih nije vršena ocje-

na vojne sposobnosti, dužni su se prijaviti nadležnom organu
radi ocjene vojne sposobnosti, u roku od tri mjeseca od dana

stupanja na snagu ove uredbe.
U slučaju da uživalac lične izuzetne penzije ne postupi u

skladu sa stavom 1. ovog člana, dalja isplata izuzetne penzije
obustavlja se.

; Član 15.

Uživaocima izuzetne penzije, koji su to pravo ostvarili na
osnovu Zakona o pravu na izuzetnu penziju za vrijeme ratnog
stanja ("Službeni list RBiH", broj 13/93 i 13/94), nastavit će se
isplata utvrdenog iznosa do donošenja novog rješenja.

Državna uprava dužna je u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ove uredbe izdati korisnicima, nova rješenja,
u sklađu sa odredbama ove uredbe.

Član 16.

Izuzetno, dok se ne steknu uslovi za ocjenu gubitka radne
sposobnosti za privredivanje u skladu sa ovom uredbom, pravo
na izuzetno materijalno obezbjedenje priznat će se licima iz
člana 1. ove uredbe kod kojih je nadležna vojno-ljekarska

komisija utvrdila nesposobnost za vojnu službu, odnosno pri

vremenu nesposobnost dužu od šest mjeseci, koja je nastalakao
posljedica službe u Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
Član 17.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Zakon o pravu na izuzetnu penziju za vrijeme ratnog stanja
("Službeni list RBiH", broj 13/93 i 13/94).

Član 18.
- Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
PR broj 1819/95 reds A
21. augusta 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOODONOOOOOOONOMMOMOONOONAOOO guma

368.

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O UDRUŽENJIMA RATNIH VOJNIH INVALIDA,
ČLANOVA PORODICA ŠEHIDA I POGINULIH
BORACA I DEMOBILISANIH PRIPADNIKA
ORUŽANIH SNAGA

Član 1.

Ovom uredbom utvrđuju se uslovi i postupak za osnivanje,
organizovanje, djelovanje i prestanak rada udruženja ratnih
vojnih invalida, članova porodice šehida i poginulih boraca i

Predsjednik

' demobilisanih pripadnika oružanih snaga Republike Bosne i

Hercegovine (u daljem tekstu: udruženje), kao organizacija od:
posebnog društvenog interesa za Republiku Bosnu i Hercego-
vinu (u daljem tekstu: Republika).

Član 2.

Udruženje je vanstranačko udruženje građana koje se osni-
va i djeluje na osnovu ove uredbe u cilju ostvarivanja zajed-
ničkih interesa svoga članstva.

Član 3.

Na osnivanje, djelovanje i prestanak rada udruženja prim-
jenjuje se Zakon o udruživanju gradana ("Službeni list RBiH",
broj 33/94), ako ovom uredbom nije drugačije određeno.

Član 4.

Članom udruženja može postati svaki državljanin Republi-
ke Bosne i Hercegovine koji prema propisima ima status ratnog
vojnog invalida, član porodice šehida odnosno poginulog borca
ili demobilisani pripadnik oružanih snaga Republike Bosne i.
Hercegovine.

Član 5. i

Statutom udruženja određuje 'sa znak, pečat, štambilj i

članska karta.

Član 6.

Udruženje može osnovati najmanje 30 lica koja ispunjavaju
uslove iz člana 4. ove uredbe.

Udruženje se osniva na osnivačkoj skupštini.
Osnivačka skupština donosi odluku o osnivanju, statut
udruženja i bira organe upravljanja.
Član 7.
Unutrašnja organizacija uređuje se statutom udruženja.

Za
gr:
ip.
Stv.
noš

Ur

stati

kao.
Viir
Vorn
nanu
366

Repu

Cesto
mada.

Ti

Strana 84591/100

JOdine
Kan

radne
pravo
ma iz

arska ,-

O pri-
la kao
1€.

Važi
tanja

avlji-

Mile
stav

ne i

nje,
tnih
ca i
1e i
|od:
g0-

ut

Petak, 1. septembra 1995. godine

Član 8.
Udruženje je samostalno u ostvarivanju ciljeva i zadataka
utvrđenih zakonom i statutom udruženja.
Udruženja se mogu međusobno povezivati u saveze i druge
asocijacije, što se reguliše sporazumima i drugim aktima.
Član 9.
Udruženje, osnovano u skladu sa ovom uredbom vrši slije-
deće djelatnosti:

- prati stanje u oblasti pravnog i socijalnog statuta članova

udruženja i stara se o pružanju odgovarajućih vidova pomoći;

- prati ostvarivanje prava svojih članova i putem nadležnih
državnih organa inicira donošenje odgovarajućih mjera;

- daje inicijative za osnivanje i unapredivanje djelovanja
državnih organa i ustanova koje su od značaja za ostvarivanje

rava ratnih vojnih invalida, porodica šehida i poginulih boraca
i demobilisanih pripadnika oružanih snaga Republike Bosne i
Hercegovine;

- prikuplja podatke o svom članstvu neophodne za
izvršavanje poslova iz djelokruga rada utvrđenog ovom ured-
bom;

- uspostavlja saradnju sa medunarodnim boračkim organi-
zacijama i udruženjima;

- inicira i učestvuje u prikupljanju arhivske i historijske
građe o pokretu otpora i oslobodilačkoj borbi, obrađuje edicije
i prezentira ih javnosti;

- stara se o pružanju pravne pomoći članstva;

- učestvuje u poslovima koji se odnose na pitanja zapošlja-
vanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i školovanja svog član-
stva;

- učestvuje u javnim raspravama povodom izrade i do-
nošenja zakona i drugih propisa i dokumenata, kojima se
uređuju osnovna prava članova udruženja;

- Organizuje sportski i kulturni život za svoje članstvo;

- Vrši i druge poslove i zadatke u skladu sa zakonom i
statutom.

Član 10.
Udruženje ima statut.
Statutom, u skladu sa ovom uredbom, bliže se određuje:
- sjedište i područje djelovanja udruženja;
- djelatnost udruženja;

- Uslovi i način učlanjenja u udruženje i prestanak članstva,
kao i prava, dužnosti i odgovornosti članova;

- Organi upravljanja udruženja, način njihovog izbora, uslo-

Vii način opoziva, trajanje mandata, način odlučivanja i odgo-
Vornost;

O OOEOOO ODAO KO AOAO ODAO KOA O ONO DANO O ON Mnaanaanananannam
369

Na osnovu člana 34. stav 1. Zak
Republike Bosne i Hercegovine, donosi

O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEDU

SLUŽBENI LIST RBiH

ona o Vladi Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list
si

UREDBU

VLADE REPUBLIKE B
VLADE REPUBLIKE MADARSKE O MEDUNARODNOM CE

- način sticanja, korištenja i raspolaganja sredstvima
udruženja, javnost rada, način donošenja statuta 1 izmjena 1
dopuna statuta, znak, pečat, štambilj, zastupanje i predstavljan-
je udruženja i uslova za prestanak rada udruženja.

Član 11. "

Zaizvršavanje svojih zadataka udruženje može sticati sred-
stava za finansiranje svoje djelatnosti iz slijedećih izvora: u

- dobrovoljnih priloga, poklona, zavještanja, donacija
građana i pravnih lica;

- članarine,

- prihoda ostvarenih djelovanjem privrednih i drugih sub-
jekata koji se bave privrednom i neprivrednom djelatnošću,
kojima je udruženje osnivač u skladu sa zakonom,

- budžet društveno-političkih zajednica,

- ostalih prihoda u skladu sa zakonom:

Član 12.

U slučaju prestanka rada udruženja, novčana sredstva,
pokretnu i nepokretnu imovinu, sa svim pravima i obavezama
preuzima Republika, ako statutom udruženja nije drukčije
određeno.

Član 13.

Za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova
udruženje može osnovati stručnu službu.

Organizacija poslova i zadataka, prava, obaveza i finansi-
ranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad stručne

" službe, bliže se ureduju statutom udruženja.
Član 14.

Udruženje koje je do dana stupanja na snagu ove uredbe
upisano u registar udruženja kod nadležnog suda dužno jeu
roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe
uskladiti svoja akta sa odredbama ove uredbe } podnijeti na-

dležnom sudu za registraciju zahtjev za upis izmjena i dopuna
tih akata.

Ako u roku iz stava 1. ovog člana udruženje ne podnese
nadležnom sudu zahtjev sa propisanom dokumentacijom za
upis izmjena i dopuna, sud će takvo udruženje brisati iz registra
udruženja po službenoj dužnosti i rješenje o tome dostaviti
udruženju i organu uprave nadležnom za vršenje nadzora nad
radom udruženja.

Na rješenje iz stava 2. ovog člana udruženje može izjaviti
žalbu Vrhovnom sudu, Bosne i Hercegovine, u roku od osam
dana od dana prijema rješenja.

Član 15.

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

_ PR broj 1820/95
21. augusta 1995, godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

RBiH", broj 13/94), Vlada

OSNE I HERCEGOVINE I

STOVNOM PRIJE
SA PROTOKOLOM JEVOZU PUTNIKA I ROBE,

Ratifikuje. se Sporazum između Vlade Republike Bos

Član 1.

ne i Hercegovine i VI i
Cestovnom prijevozu putnika i robe, sa Protokolom, potpisanim 24. FRA 19 ac Republike Madarske/o međunarodnom

Mađarskom jeziku.

Tekst Sporazuma i Protokola na bosanskom jeziku glase

95. godine u Budimpešti u originalu na bosanskom i

Član 2.

Broj 33 - Strana 845—

ge dan aan VINA SAO

Strana 84694/100

Broj 33 - Strana 846 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine

SPORAZUM
IZMEĐU VLADE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I
VLADE REPUBLIKE MADARSKE :
O MEĐUNARODNOM CESTOVNOM PRIJEVOZU PUTNIKA I ROBE

Vlada Republike Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Mađarske (u daljem tekstu: Ugovorne strane)
VODENJE NAMJEROM da doprinesu razvoju privredne saradnje dviju zemalja,

SMATRAJUĆI NEOPHODNIM sveobuhvatan i stalan razvoj odnosa u oblasti prometa,
SMATRAJUĆI POŽELJ NIM olakšavanje kretanja ljudi i robe,

UZIMAJUĆI U OBZIR zaštitu okolice i zahtjeve sigurnosti u prometu,

sporazumjeli su se kako slijedi:
ODJELJAK I
OBLAST PRIMJENE I DEFINICIJE
Primjena

Član 1.

(1) Ovim sporazumom ugovorne strane regulišu međuna-
rodni prijevoz putnika i robe cestama Republike Bosne i Her-
cegovine i Republike Madarske, koji se vrši kao javni prijevoz
ili kao prijevoz za Sopstvene potrebe izmedu teritorija ugovor-
nih strana, u tranzitu kroz njih i za ili iz trećih zemalja, vozilima
registrovanim na teritoriji jedne od ugovornih strana. .

(2) Sporazum neće uticati na prava i obaveze ugovornih
strana sadržanih u međunarodnim konvencijama, već za-
ključenim sporazumima i propisima. a

POJMOVI

Član 2.

Za ovaj sporazum: ) ;

a) izraz "prijevoznik/transporter" znači bilo koje fizičko ili
pravnolice, bilo u Republići Bosni i Hercegovini ili u Republici
Madarskoj, koje je ovlašteno i ima pravo na prijevoz putnika
ili roba cestom, za vlastite potrebe ili kao javni prijevoz, u
skladu sa relevantnim domaćim zakonima i odredbama koje su
na snazi:

b) izraz "vozilo" znači:

(i) u slučaju prijevoza putnika: autobus ili bilo koje
cestovno vozilo na motorni pogon koje je napravljeno ili prila-
godeno za prijevoz putnika u skladu sa tehničkim zahtjevima i
koje ima više od devet sjedišta uključujući i vozačevo, i priko-
lica za prijevoz ličnog prtljaga;

(li) u slučaju prijevoza robe: bilo koje cestovno vozilo

na motorni pogon koje služi za prijevoz robe koje je napravlje-
no u skladu sa tehničkim zahtjevima, uključujući prikolice i
poluprikolice priključene na njega. Pored toga, vučno vozilo
ovog skupa vozila mora biti registrovano na teritoriji jedne od
ugovornih strana; ;

€) izraz "linijski prijevoz putnika" znači prijevoz putnika
autobusom, registrovanim na teritoriji bilo koje od ugovornih
Strana, u skladu sa prethodno odredenim i objavljenim redom
vožnje, pravcem, cjenovnikom, gdje su određeni polazak i

ište i sva usputna stajališta za ukrcavanje i iskrcavanje

putnika;

d) "vanlinijski prijevoz putnika"

- prijevoz putnika autobusom u kojem se isti autobus koristi
za prijevoz čitavom relacijom iste grupe putnika od polazne
tačke smještene na teritoriji registracije ugovorne strane u
drugu zemlju, a autobus se vraća prazan;

(ii) izraz "naizmjenični prijevoz putnika" označava ta=—

kav povremeno ponovljeni prijevoz putnika, kojim se unaprijed
oformljene grupe putnika prijevoze sa jedne polazne tačke na
jednu odredišnu tačku, pod pretpostavkom da se motorno
Vozilo poslije prvog prijevoza vraća prazno i prije zadnjeg
prijevoza ulazi prazno na teritoriju druge ugovorne strane.

€e) izraz "kabotaža" znači prijevoz putnika ili robe koji
obavlja prijevoznik jedne od ugovornih strana izmedu dvije
tačke koje su smještene na teritoriji druge ugovorne strane.

ODJELJAK II
PRIJEVOZ PUTNIKA ;
Linijski prijevoz putnika

Član 3.

(1) Linijski prijevoz putnika će se obavljati na osnovu
sporazuma izmedu nadležnih organa vlasti ugovornih strana.
Prijevoznici mogu vršiti linijski prijevoz putnika jedino uz
koncesiju ili dozvolu ovjerene od strane obiju ugovornih strana.
Nadležni organi ugovornih strana izdaju dozvolu ili koncesije
za svoje teritorije.

(2) Nadležni organi ugovornih strana će proslijediti dvije

kopije ovjerenih prijava nadležnim organima druge ugovorne
strane za procjenu istih u najkraćem mogućem roku. Dozvola
ili koncesija izdata na osnovu prijave treba da sadrži slijedeće:

- naziv i adresu prijevoznika,

- izabranu relaciju i udaljenosti,

- red vožnje,

- cjenovnik,

- tačke ukrcavanja i iskrcavanja putnika,

- planiranu frekvenciju i vremensku periodu prijevoza.

Nadležni organ ugovornih strana mogu zatražiti bilo koji
drugi podatak koji smatraju neophodnim.

(3) Nadležni organi ugovornih strana će izdati pomenutu

Vanlinijski prijevoz putnika

Član 4.

_ (DU slučaju vanlinijskog prijevoza putnika izmedu terito-
trija ugovornih strana nije potrebna dozvola za prijevoz iste
grupe putnika istim autobusom,

a) u slučaju povremenog prijevoza putnika definisanog
članom 2, pod d) (i), '

_ b)kada autobus treba zamijeniti zbog tehničke neispravno-
sti. i

VO:

Strg
koj

kal
Slije
Prij

Strana 84790/100

godine

koristi
olazne
'ane u

Iva ta= ;

prijed
ke na
torno
idnjeg
le.
2 koji
dvije
ae.

novu
rana.
O uz
rana.
esije
dvije
orne

vola
eće:

koji
jutu

bez
Se

ito-
ste

og

, Petak, 1. septembra 1995. godine

(2) Dozvola izdata od strane nadležn organa druge ugo-
vorne strane je neophodna: |

a) za naizmjenične vožnje putnika defisane članom 2, pod

b) za ulazak praznog autobusa na teririju druge ugovorne
strane,

c) za ostali vanlinijski prijevoz putni.

(3) U slučaju prijevoza putnika defisanog ovim članom,
vozač autobusa mora imati na raspolcanju putni nalog sa
spiskom putnika kao i izjavu prijevozka koju su potpisali
prijevoznik i vozač autobusa, na koju senora staviti pečat od
strane odgovarajućih carinskih organa ngraničnom prelazu.

ODJELJAK III
PRIJEVOZ ROBE

Uslovi za prijevoz robe

Član 5.

(1) Prijevoz robe između teritorija govornih strana, kroz
teritoriju jedne od strana, u ili iz trećcemlje može se vršiti
pomoću dozvola za cestovni prijevoz ki podliježe taksama ili
dozvola za cestovni prijevoz koji ne pdlijže taksama izdatih
od strane nadležnih organa ugovorni strana, osim ako se
ugovorne strane ne dogovore drukčije. od taksom se u Madar-
skoj podrazumijeva taksa za motorn vozilo, a u Bosni i
Hercegovini naknada za korišćenje este, tj. iznos plaćene
naknade za svaku započetu tonu težinwozila po kilometru.

(2) Posebna dozvola za cestovni pjevoz se mora izdati za
svaku vožnju i za svako vozilo. Svak dozvola važi za jednu
povratnu vožnju. ć

(3) Broj dozvola za cestovni prijeoz će biti definisan na
bazi reciprociteta od strane mješovit komisije formirane od
odgovarajućih organa ugovornih stran, u skladu sa članom 15.
ovog sporazuma.

- (4) Ugovorne strane će predati jena drugoj dovoljan broj
formulara dozvole. Uzorak formula dozvole će biti zajed-
nički definisan od strane nadležnih ozana ugovrnih strana.

(5) Dozvole za cestovni prijevoze izdaje prijevoznicima
od Strane nadležnog organa ugovornetrane registracije vozila.

(6) Dozvola za cestovni prijevoz n1ože koristiti samo :prije-
Voznik kojem je izdata i takva dozvoli je neprenosiva.

(7) Dozvole definisarre ovim člaom moraju se dizati u
Vozilu tokom vršenja prijevoza robea teritoriji druge ugovrn
Stranci takve dozvole se moraju datila uvid po zahtijevu vlasti
koje imaju pravo na provjeru.
kal Važnost dozvola za cestovi prijevoz roba je jedna

1endarska godina plus jedan mjese, odnosno do 31. januara
Slijedeće kalendarske godine. )

Prijevoz bez dozvola i taksa

Član 6.
Prijevozi bez dozvola i taksa su
a) prijevoz pokretnih stvari radipreseljenja,
b) prijevoz Stvari, uređaja i matcijala za sajmove i izložbe,

C) prijevoz Saobraćajnih sredstga, trkaćih konja i sportske
Opreme za sportske dogadaje,

P d) prijevoz scenske i pozorišni opreme, muzičkih instru-
;enata, opreme za snimanje filmoa, radio i TV emisija i za
Cirkuske predstave,

€) prijevoz kovčega ili urni sa |osmrtnim ostacima,

Dr £) prvi, prazni prolazak kamiaa ili vozila nabavljenih za
Tijevoz jedne od ugovornih strang.—

8) prijevoz oštećenih vozila,

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 847

h) prijevoz vanrednih hum:rnih transporta u slučaju
prirodne katastrofe, nesreće ili tdije, KAPIJE

i) prijevoz robe kamionima ukupna težina-uključujući
i težinu priključnog vozila, ne pii 6 tona ili radni teret koji
ne prelazi 3,5 tone.

j) prijevoz poštanskih pošilja

Prijevoz specijalne robe

Član

Ugovorne strane će olakšati ko god je moguće prelazak
granice vozilima koja prijevoze om opasnu robu, kvarljivu
hranu ili živinu. Nadležni organovornih strana izdaju po-
sebna ovlaštenja za prijevoz op robe, ako je potrebno.
Nadležni organi ugovornih strangaju odgovarati na zahtjev
za takvo ovlaštenje ne kasnije odet dana od prijema takvih
specijalnih zahtjeva. Nadležni oi ugovornih strana mogu
odrediti posebne maršrute unutvoji teritorija za prijevoz
takve opasne robe.

Težine, dimenzije i tehnički zahi za vozila

Član

(1) U vezi težine, dimenzija bičkih zahtjeva za v,
svaka ugovorna strana garantujeneće nametnuti za v:
registrovana na teritoriji druge worne strane odredbe ko
su strožije od ovih koje su namće vozilima registrovanim
na njihovoj sopstvenoj teritoriji.

(2) Ako težine ili dimenzijeila ili skupa vozila vrste
prijevoz prelaze dozvoljene gran:oje važe unutar teritorije

ruge ugovorne strane, specijalnlaštenje se treba dobiti od
nadležnih organa te ugovorne st prije nego što prijevoz
robe počne. i

(3) Ako ovlaštenje izdato zaevoz vozilom ili skupom
vozila specifirano u odredbi tačkodređuje maršrutu, prije-
voz se može odvijati samo na toj zđenoj maršruti.

ODJELJAK IV
OPŠTE ODREDBE
Kabotaža

Član {

,_ Kabotaža općenito nije dozvol osim u slučajevima kada
Je izdata posebna dozvola za kažu od strane nadležnog
organa druge ugovorne strane.

Prenosivost koncesija i dozvola

Član 1

Koncesije za prijevoz putnikazvola za prijevoz robe ne

mogu se prenositi osim ako nadl(organi ugovornih strana
ne dogovore drugačije.

Predstavništva

Član 1
Predstavništva za Oorganizovarijevoza Putnika i robe se

mogu osnovati na osnovu Sporazuzmeđu nadležni
ugovrnih strana. ih organa

Finansijske odredbe

Član 11
od taksi ssno cestarina kada:

a Vrši autima čiji ukupni boravak
Orne stranprelazi 60 dana u jednoj

(1) Prijevoz je izuzet

a) se prijevoz putnik.
na teritoriji druge ugov
kalendarskoj godini,

b) teretno Vozilo vrši pri

VI y ijevoz Isa dozvolama za cestov-
Ni prijevoz koje ne podliježu taksa su

Strana 84891/100

Broj 33 - Strana 848

(2) Odredba tačke 1. očlana ne odnosi se na takse,
nadoknade i plaćanja koja senetnu prilikom prelaska preko
ili prolaska kroz autoceste, le, mostove ili druge cestovne
objekte; Dalje, odredbe tad. ovog člana se ne bavi bilo
kojom kaznom koju nametnakonrodavstvo ugovornih strana.
za vozila koja prelaze ukupiržinu ili ograničenja osovinske
težine.

(3) Rezervni dijelovi koj privremeno uvoze ili ulaze na
teritoriju druge ugovorne st za opravku vozila koja vrše
prijevoz po ovom sporazumowslobodena carine i nadoknada
na osnovu dokumenta kojegaju carinski organi primajuće
zemlje. Zamijenjeni dijelovmoraju transportovati nazad u
zemlju registracije vozila ilmoraju uništiti pod nadzorom
carinskih vlasti.

(4) Gorivo koje se nala rezervoaru koji je montirao
proizvodač vozila oslobodeg carine i taksi, ali najviše do
količine od 200 litara.

Granična kontrola

č13.
'_ Ugovorne strane sporajele su se u vezi graničnih,
carinskih i zdravstvenih kom prilikom prelaska granica, da
će se primjenjivati odredbe uašnjeg zakonodavstva ugovor-

nih strana, kao i pravila unarodnih sporazuma koji se .

odnose na ugovorne strane. ,
Kršenja Sporazuma

č14.

(1) Nadležni organi ugnih strana će kontrolisati da
prijevoznici njihove zemlje uju Sporazum.

(2) U slučaju ozbiljnog ponovljenog kršenja odredbi
Ovog sporazuma od strane pvoznika jedne ugovorne strane
dokjena teritoriji druge ugole strane, nadležni organi vlasti
ugovorne strane u kojoj se hje dogodilo može odlučiti da:

a) izda upozorenje prijeliiku,

b) da izda upozorenje napomenom da svako daljnje
kršenja može dovesti

(i) do opoziva ili dozvoHatih prijevozniku,

(li) gdje dozvola nije shodna, do prijevremenog ili
stalnog isključenja vozila ke vlasništvo ili sa kojim radi taj
prijevoznik ili samog prijevka, sa teritorije ugovorne strane
gdje se prekršaj dogodio,

c) da izda obavijest o bm opozivu ili isključenju i da
zamoli nadležni organ druigovorne strane da prenese tu
odluku prijevozniku i suspije izdavanje dozvole prijevoz-
niku na određeno ili neodreo vrijeme.

(3) Odredbe ovog član bez uticaja na pravo suda ili
nadležnih organa ugovorni'ana da preduzmu mjere protiv
prekršioca.

Mješovita komisija

115.

Dabi se olakšala primjevog sporazuma i da bi se riješila
što je moguće prije sva spopitanja, ugovorne strane formi-
raju mješovitu komisiju kće se sastojati od predstavnika
njihovih nadležnih organa.ešovita komisija će se sastajati
na zahtjev nadležnih organlo koje od ugovornih strana.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 1. septembra 1995. godine

ODJELJAK V
ZAVRŠNE ODREBE

Protokol

Član 16. :

(1) Ugovorne rane će regulisati u Protokolu detaljna
pravila za primjenuporazuma. Protokol predstavlja sastavni
dio Sporazuma. Prokol i Sporazum se potpisuje Istovremeno.

(2) Mješovita kaisija ustanovljena u članu 15: OVOg spo-
razuma je nadležnda inicira dopunu Protokola ili njegove
izmjene, tako da onude u skladu sa razvojem međunarodnog
cestovnog prometa la olakšava njegov razvitak.

Stupanje na snagu

Član 17.

(1) Ugovorne sine će obavijestiti jedna drugu preko
diplomatskih kanala ispunjavanju svojih zakonskih obaveza
u vezi stupanja na smju ovog sporazuma.

!__ (2)Sporazum će spati na snagu tridesetog dana po prijemu
"zadnje informacije vrane za odredbu pod tačkom 1. ovog
člana.

Period važnosti

Član 18.
Sporazum se zakličuje na neodređeni period.

Otkazivanje

Član 19.

Svaka ugovorna stina može prekinuti ovaj sporazum naj-
manje šest mjeseci pr? kraja svake kalendarske godine i u
tome slučaju ovaj spoizum će prestati da važi po isteku te
godine. \

Sačinjeno u Budumešti dana 24. 5. 1995. godine, u dva
primjerka, na bosanskm i mađarskom jeziku, oba teksta su
podjednako autentična.

Za Vladu
Republike Bosne i Za Vladu
Hercegovine Republike Mađarske

Ibrahim Koluder, s. Karoly Lotz, s.r.

PIOTOKOL
O PRIMJENI SP(RAZUMA IZMEDU VLADE
REPUBLIKE BOSN I HERCEGOVINE I VLADE
REPUBLIKE MAD.RSKE O MEDUNARODNOM
DRUMSKOM PRIEVOZU PUTNIKA I ROBE

Na osnovu člana 16. porazuma o medunarodnom cestov-
nom prijevozu putnika i sbe, između Vlade Republike Bosne
i Hercegovine i Vlade Roublike Mađarske (u daljem tekstu:

"Sporazum"), ugovorne (rane su se sporazumjele oko slije-
dećeg u vezi implementage Sporazuma:

(1) Nadležni organi visti za primjenu ovog sporazuma u
Republici Mađarskoj će bi Ministarstvo saobraćaja, komuni-
kacija i vodoprivrede (10077 Budapest, Dob u. 75-81, telefon
+ 361/3220220, faks + 51/3228695), a u Republici Bosni i
Hercegovini Ministarstvo )rometa i komunikacija (71000 Sa-
rajevo, Musala 9, telefon 37 71 471 630.i 387 71 664 831, fax
387 71 655 060).

(2) Dokumenti koji sadžavaju slijedeće podatke moraju se
dostaviti sa dozvolom ili itdozvola mora sadržavati u slučaju
prijevoza putnika:

a) identifikacioni broj dkumenta dozvole,

\b) registarski broj vozih koje vrši prijevoz putnika,

c) maksimalno dozvoljai broj putnika, i

{|A

na,
19/
SCI

deri
jsko

IVo

Cijen
na pe
blile
budž

S
sklad

Strana 84990/100

taljna
tavni
Neno.
 Spo-
'gove
dnog

)reko
(veza

jemu
OVOg

naj-
iu
u te

dva
a su

OV-
sne

ije-

au
ni-
fon
nijd
Sa-
fax

nju

Petak, 1. septembra 1995. godine

d) polazište i odredište,

e) sve ostale 'informacije koje nadležni organi bilo koje
ugovorne strane zahtijeva od svojih prijevoznika.

(3) Na osnovu odredbe tačke 1. člana 5. ovog sporazuma,
u cilju proširenja privredne saradnje između dvije zemlje,
prijevoz robeizmedu teritorije Bosne i Hercegovine i Madarske
se vrši bez dozvole za cestovni prijevoz i bez plaćanja taksa za
vozilo na teritoriji Republike Madarske i bez plaćanja cestarina
unutar teritorije Republike Bosne i Hercegovine.

SLUŽBENI LIST RBiH

4. Protokol predstavlja integralni dio Sporazuma.
Sačinjeno u Budimpešti dana 24. 5. 1995. godine, u dva

primjerka, na bosanskom i madarskom jeziku, oba teksta su
podjednako autentična. ; +

Za Vladu —
Republike Bosne i g Za Vladu
Hercegovine Republike Mađarske

Ibrahim Koluder, s. r. Karoly Lotz, s. r.

Član 3. :
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu RBiH".

Broj 106/95
10.jula 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Vlade RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.

370 i

Na osnovu člana 16. Zakona o porezu na promet proizvoda
i usluga ("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), a u Vezi sa
članom 22. Zakona o posebnom porezu na nafine derivate
("Službeni list RBiH", br. 5/95 1 9/95) i člana 8. stav 1. Zakona
o kontroli cijena ("Službeni list RBiH", br. 10/94 i 13/94) i
tačke II Odluke o mjerama neposredne kontrole cijena odre-
đenih proizvoda i usluge od interesa za Republiku Bosnu i
Hercegovinu ("Službeni list RBiH", broj 28/94), Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine, donosi ;

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PROMETU
I MALOPRODAJNOJ CIJENI MOTORNIH BENZINA,
DIZEL GORIVA I LOŽ ULJA

I
U Odluci o prometu i maloprodajnoj cijeni motornih benzi-
na, dizel goriva i lož ulja ("Službeni list RBiH", br. 16/95 i
19/95) u tački II stav 2. riječ "ENERGOPETROL", zamjenjuje
se riječima: "ENERGOINVEST DD ENERGOPETROL ".
II
U tački IV iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
("Izuzetno od stava 1. ove tačke maloprodajna cijena naftnih
derivata za dijelove grada Sarajeva koji se nalazi u neprijatel-
Jskom okruženju iznosi, i to:
- u DEM -
MB-98 MB-91 BMB-95 D-1 D-2

1.MPC

2.500. 2.250 2.370 2.300 2.200
2. Razlika u odnosu
na MPC iz stava
1. ove tačke 1.400. 1.250 1.320 1.250 1.200."
III

,; U tački VI stav 2. iza riječi "proizvoda", dodaju se riječi:
1 sredstva ostvarena na ime razlike u cijeni iz stava 2. tačka
V ove odluke".

Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:

. "Sredstva koja se ostvare kao razlika između jedinstvene

Cijene i propisane cijene za dijelove grada Sarajeva uplaćuje se

Na poseban uplatni račun kod Zavoda za platni promet Repu-

i de Bosne i Hercegovine i usmjeravaju na račun republičkog
eta. .

Sredstva iz stava 3. ove tačke koris

I te se za osiguranje
Skladišnih kapaciteta."

IV

Ova odluka objavljena je na oglasnoj tabli Vlade Republike
Bosne i Hercegovine dana 3. augusta 1995. godine, kada je i
stupila na snagu, a objavit će se u "Službenom listu RBiH".

V broj 117/95 a
31. jula 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODOOODOOONOOOONOOOOUONODOOOOOOOOOONONAUAANUDNAANUUA a
371

Na osnovu člana 9. stav 2. Zakona o porezu na dobit
preduzeća ("Službeni list RBiH", br. 5/95 | 9/95) , Vlada
Republike Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O VISINI I NAČINU OBRAČUNA AMORTIZACIJE I
REVALORIZACIJE STALNIH SREDSTAVA KOJI SE
PRIZNAJU U RASHODE U PORESKOM BILANSU

I

Amortizacija stalnih sredstava utvrđuje se primjenom pro-
porcionalne, funkcionalne ili degresivne metode.

Jednom odabrana metoda amortizacije primjenjuje se do
konačnog amortizovanja osnovice i sredstava.

Izuzetno od odredbe stav.
jena metoda amortizacije u sl
na proporcionalnu metodu.

Jednom amortizovana. sr
uključivati u obračun amortizai

Predsjednik

a 1. ove tačke dopuštena je prom-
učaju kad se sa degresivne prelazi

edstva ne mogu se ponovo
CIJE za potrebe poreskog bilansa.

II
, Kod korištenja proporcionalne metode stalnih sredstava
priznaju se u rashode u poreskom bilans išnj

tizacije i vijek trajanja sredstava propisan Računovodstvenim
standardima ("Službeni list RBiH"; broj 5/95 -
tekstu: RS) RS 13.-A ičE dotaakudaljem

motrizacija, tačka 13.26
sredstava za amortizaciju. ; Nomenklatura

III
_ Kod korištenja funkcionalne metode amortizacije se utvr-
đuje množenjem količnika osnovice za amortizaciju sredstava
i Očekivam učinaka sa stvarnim učincima u obračunskoj godi-

Ako se ukupna amortizacija obračunata na način iz
ove tačke poveća za više ad 10 ebeuje

Proporcionalnom £ aa fan adije obračunate

n metodom za obračun funkcionalne me
amortizacije potrebna je saglasnost nadležne poreske upde

Broj 33 - Strana 849

Strana 85091/100

Broj 33 – Strana 850 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine

Kod korištenja degresivne metode amortizacije, dopuštena
је upotreba metode progresije, kojom se opadanje amortizacio-
nili kvota utvrduje primjenom Stopa amortizacije iz tačke II ove
odluke na sadašnju vrijednost sredstava za otpisivanje i po-
vcćanjem dobijenih amortizacionih kvota primjenom slijedećih
koeficijenata:

Olpisni vijek ; Koeficijent
– do 4 godine 1,5
– preko 4 do 7 godina 2,0
– preko 7 godina i 2,5

U godini kada amortizacija kvote obračunate promjenom
degresivne metode padne ispod iznosa koji bi bio obračunat
primjenom proporcionalne metode, amortizacija se obračunava
dijeljenjem sadašnje vrijednosti sa preostalim brojem godina.

У ;

U poreskom bilansu u rashode зе priznaje revalorizacija

Stalnih sredstava u skladu sa RS 1. i RS 2.
Vi
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
У broj 139/95
31. jula 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
PU UI T||777777[0]]7077171[0[771111][}77111}}|}}
372

Predsjednik

Na osnovu člana 94. Zakona o osiguranju imovinc i lica

("Službeni list ВВ“, br. 5/95 i 9/95), Vlade Republike Bosne
i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija, donosi

ODLUKU
O ODREDIVANJU NAJNIŽIH IZNOSA NA KOJE
POJEDINE VRSTE ZRAKOPLOVA MORAJU BITI
OSIGURANE OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETE KOJE
ZRAKOPLOV MOŽE PRIČINITI TREĆIM LICIMA

I
Najniži iznosi na koje је vlasnik, odnosno korisnik bosan-
sko-hercegovačkog zrakoplova dužan da osigura. pojedine
vrste zrakoplova od odgovornosti za štete koje zrakoplov može
pričiniti trećim licima utvrduje зе, ito:
1. Za zrakoplove koji se koriste za javni prevoz putnika i
robe u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju:

a) mase do 2.700 kg 80.000 USD
b) mase od 2.701 do 5.700 kg 160.000 USD
с) mase od 5.701 do 27.000 kg 600.000 USD
d) mase od 27.000 do 71.000 kg 1.800.000 USD
e) preko 72.000 kg mase 2.000.000 USD

2. Za ostale zrakoplove koji se koriste u unutrašnjoj vaz–
dušnoj plovidbi:
a) za zmajeve, ultra lake jedrilice i
paraglajedere
b) да јеаА се, balone, 2тајеуе за motorom
i ultralake zrakoplove за motorom
с) za vazduhoplove sa vlastitim pogonom koji
зе koriste za sportske djelatnosti ili ih
Bradani koriste za slične potrebe

d) za zrakoplove koji se koriste u druge svrhe
avljanje privrednih djelatnosti i upravnih
poslova, naučno-istraživački Tad, pružanje
sanitetske pomoći, protiv požarnu
službu i dr.)

e) za zrakoplove koji se koriste za obuku
letačkog osoblja ,

4.000 USD
6.000 USD

8.000 USD

50.000 USD
60.000 USD

_COJE BC 1 Штауајцбе
pokriće и inozemstvu primjenjuju se sume osiguranja iz род.
tačke 1. i 2. ove tačke izražene u devizama.

II

Pod masom zrakoplova u skladu sa odredbom tačke I
podtačke 1. ove odluke, podrazumijeva se najveća dozvoljena
masa zrakoplova u ·polijetanju navedena u uvjerenju o Plovid-
benosti.

III

Ako zrakoplov iz tačke I podtačke 1. ove odluke lete u
inozemstvo, vlasnici, odnosno korisnici tih zrakoplova moraju
Se osigurati za svaki let na iznose predvidene ovom odlukom,
odnosno na iznose predviđene propisima odnosnc inozemnc
zemlje. :

1 IV

Odredbe tačke I podtačke 1. ove odluke odnose 5е i na
шпогепше zrakoplove koji ulaze u zračni prostor Republike
Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 93. Zakona 0 OSigu-
Tanju imovine i lica, ako za najniži iznos nije pruženo drugo
obezbjedenje, odnosno ako međunarodnim ugovorom nije
drukčije odredeno.

У
Ova odluka stupa па snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V broj 142/95
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
ооооооооооооододооодооооооооооооооадоооолоАоооАЛоло а
373

Ма osnova člana 4. stav 3. Zakona о osiguranju imovinc i
lica ("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada Republike
Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija, do-

nosi
. ODLUKU
O ODREDIVANJU IMOVINE 1 LICA I USLOVA POD
KOJIMA SE MOGU OSIGURATI ILI 50051СОВАТТ
KOD INOZEMNOG OSIGURATELJA

I

Domaća pravna i fizička lica mogu kod inozemnop osigpu-
ravača osigurati:

Predsjednik

1. investicione radove u inozemstvu koje izvodc bosansko-
hercegovačka preduzeća iz Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Republika), kao i opremu za izvođenje tih rado-
va, ako je to predvideno ugovorom о izvodenju radova, одло-
sno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode;

2. inozemne kredite radi obezbjeđenja vraćanja tih kr. edita
(garancijsko Osiguranje), ako je to na zahtjev davaoca kredita
ugovorom predvideno;

3. imovina i osobe vlastitih i mješovitih Бозапзкоћегсево-
vačkih preduzeća iz Republike, osnovanih za obavljanje pri-
vrednih djelatnosti u inozemstvu, ako to propisi strane zemlje
zahtijevaju, odnosno ako je to ugovorom o osnivanju izričito
predvideno;

. 4. imovina i osobe, od rizika од kojih se u Republici ле vrši
Osiguranje. ·
II

Roba koja se izvozi i uvozi može se osigurati kod inozem-

Пор osiguravača, ako se prevozi na rizik inozemnog, ргаупов
ili fizičkog lica.

У

WGOoM”

О. БР. ”J

по

("5
iH

Osigi
Рорк
tjele:
Дакс
дора
utvrc

protu
sredn
Bosn

nom]

13.

Strana 85188/100

godine

Petak, 1. septembra 1995. godine

Vajuće
Z pod- m
Domaća pravna i fizička lica mogu imovinu i osobe nave-
denu u tač. Li II ove odluke osigurati kod inozemnog osigura-
vača samo posredstvom ili suosiguranjem bosanskohercego-
ičke I vačkog osiguravača iz Republike.
ojena Bez posredstva bosanskohercegovačkog osiguravača do-
Ko maća pravna i fizička lica, mogu izvršiti osiguranje investicio-
i nih radova i opreme za izvođenje tih radova kod inostranog
osiguravača ako propisi zemlje u kojoj se izvode ovi radovi, to
lete u zahtijevaju.
loraju ;
ikom, IV

emne {o Inozemna imovina i inozemne osobe koja se nalaze u

Republici, mogu se osigurati kod inozemnog osiguravača, osim
akoje za tu imovinu propisano obavezno osiguranje u Republi-
ci. :

ina
blike—? V I
Sigu- " SE
Irugo Investicioni radovi i oprema koji se izvode na teritoriji
nije Republike, osiguravaju se isključivo kod domaćih društava za
osiguranje.
VI
ižbe-
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V broj 144/95 Predsjednik
Nama 13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
ne i a OOODOOONOMOOMOnGnnnOvannanoaonaOnMOUaUONaVOnannaNAnOvu
like 374 ;
do- Na osnovu člana 95. Zakona o osiguranju imovine i lica
("Službeni list RBiH ", br. 5/9519/95), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija, donosi
a ODLUKU
O UTVRDIVANJU IZNOSA ZA NAKNADU ŠTETE PO
OSNOVU OSIGURANJA VLASNIKA, ODNOSNO
KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON OD
ODGOVORNOSTI ZA ŠTETE KOJU BRODICA
gl NANESE TREĆIM LICIMA
ko- j I
(u , Obaveza društva za Osiguranje za naknadu štete po osnovu
10- Osiguranja vlasnika, odnosno korisnika brodica na motorni
10- Pogon od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama zbo
tjelesne ozljede, oštećenja zdravlja ili smrti u smislu člana 95.
jta ona o osiguranju imovine i osoba, po jednom štetnom
, ) događaju iznosi 30.000 DEM ako ugovorom o Osiguranju nije
ita utvrđen veći iznos.
e II
ti Novčani iznos iz tačke I ove odluke utvrđuje se u DEM ili
je Protuvrijednosti u valuti Republike Bosne i Hercegovine prema
to Srednjem kursu kursne liste k

Bosne i Hercegovine.

III

Ova odluka stupa na snagu d javljivanja u " a
nomlistu RBiH". p. gu anom objavljivanja u "Službe
+ ,

BE

V broj 145/95
13. augusta 1995. godine
J Sarajevo

Predsjednik
Vlade RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 45.

375 si da
Na osnovu člana 71. Zakona o osiguranju imovi I

("Službeni list RBiH", br, 5/95 1 9/95), Vlada Republike '
i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija, dono'

ODLUKU
O ODREDIVANJU NAJNIŽIH VISINA OSIGURANIH
SUMA NA KOJEMORA BITI UGOVORENO
OSIGURANJE PO JEDNOM PUTNIKU U SLUČAJU
SMRTI ILI TRAJNOG INVALIDITETA
I "
Najniže visine osiguranih suma, na koje se, u skladu sa
članom 69. Zakona o Osiguranju imovine ilica, mora ugovoriti

osiguranje po jednom putniku u slučaju smrti ili trajnog invali
diteta, iznose:

1) 5.000 DEM za slučaj smrti putnika,
2) 10.000 DEM za slučaj invaliditeta putnika.
II

Novčani iznosi iz tačke I ove odluke utvrđuju se u DEM
protuvrijednosti u valuti Republike Bosne i Hercegovine pren
srednjem kursu kursne liste koju utvrduje Narodna bank
Bosne i Hercegovine.

III

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH",

V broj 147/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
) Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODODOOOONOOOOOOOOOO DO NOV ao aOnoonnaognuannavsnananane

376 i
Na osnovu člana 76. Zakona o osiguranju imovine i lica

("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija, donosi

ODLUKU
O ODREDIVANJU IZNOSA NA KOJE SE MORA
UGOVORITI OSIGURANJE AUTOMOBILSKE
ODGOVORNOSTI

I
_ Iznosi na koje vlasnik, odnosno korisnik motornog i pri-
ključnog vozila mora u skladu sa članom 76. Zakona o osigu-
ranju imovine i lica, ugovoriti osiguranje automobilske

odgovornosti za štetu koju pričini trećim osobama, iznose po
jednom štetnom događaju, i to:

1) za autobuse i teretna vozila
= 550.000 DEM za štete na osobama,
- 330.000 DEM za štete na stvarima.
2) za ostala motorna vozila
- 275.000 DEM za štete na
1 nepoznata vozila,
- 165.000 DEM za štete na stvarima.
% Nu

Novčani iznosi iz učke I ove odluke utvrđuju se u DEM ili
protuvrijednosti u valuti Republi,

- ke Bosne i Hercegovine prema
srednjem kursu kursne liste koju utvrđuje Narodna banka
Bosne i Hercegovine.

osobama, uključujući

III
Ova odluka stupa na sna d javljivanja u " a
nomikn naa p gu danom objavljivanja u "Službe
V broj 148/95
13. augusta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Vlade RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.

Strana 85292/100

___ ___ _______ OC

Broj 33 - Strana 852 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine
377 V broj 141/95 Predsjednik

Na osnovu člana 34. stav 3. Zakona о Vladi Republike
Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 13/94), u vezi
sa članom 7. Zakona o humanitarnoj pomoći ("Službeni list
RBiH", br. 8/94 i 13/94), Vlada Republike Bosne i Hercegovi-

ne, donosi
UPUTSTVO
O IZMJENAMA I DOPUNAMA UPUTSTVA O
PRIKUPLJANJU HUMANITARNE POMOĆI

1. U Uputstvu o prikupljanju humanitarne pomoći ("Služ-
beni list RBiH", broj 18/95), iza tačke 24. додаје se novo
poglavlje: "V - SREDSTVA ZA REALIZACIJ U PROJEKA-
TA" i tač. 24a, 24b, 24c, 246, 246, 24d i 244. koje glase:

"24a. Sredstva za realizaciju projekata od značaja za Repu-
bliku usmjeravaju se na poseban devizni račun, odnosno dinar-
ski račun u republičkom budžetu, sa naznakom – Sredstva za
projekte od značaja za Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Po zahtjevu donatora mogu se, u okviru republičkog
budžeta kod Narodne banke Bosne i Hercegovine i Zavoda za
platni promet Republike Bosne i Hercegovine, otvoriti partije
za namjenske donacije za realizaciju projekata, što se utvrđuje
ugovorom o donaciji. :

245. Vlada RBiH, па prijedlog Ministarstva, odlučuje о
korištenju sredstava iz tačke 24a. OVOB uputstva.

24c. Ministarstvo, u saradnji sa nadležnim ministarstvima,
predlaže Vladi RBiH odobravanje svakog projekta od značaja
za Republiku, koji se finansira sredstvima iz tačke 24a. ovog
при ма.

246. Radi korištenja sredstava iz tačke 24a. ovog uputstva
i koordinacije mjera i aktivnosti na Tealizaciji projekata, mini-
Slar za izbjeglice i socijalnu politiku (u daljem tekstu: ministar)
obrazuje komisiju, za svaki projekat posebno.

Komisiju sačinjavaju ekspertiiz pojedinih oblasti, predstav-
nici nadležnih ministarstava i stručnih institucija, a mogu biti i
predstavnici donatora.

Broj članova komisije i rukovodioca komisije određuje
ministar, zavisno od vrste projekta.

24č. Komisija obavlja slijedeće zadatke:

_ ~ priprema licitacionu dokumentaciju, vrši oglašavanje za
pripremanje projekata i predlaže ministru izbor najpovoljnijeg
ponudača,

= priprema programe za praćenje realizacije projekata,

Ди predlaže ministru stručne institucije i eksperte za realiza-
ciju pojedinih zadataka projekta, sa kojima ugovor zaključuje
ministar,

– predlaže ministru plan finansiranja projekta,
~ saraduje sa predstavnicima Općina odnosno grada Saraje-
Va, na čijem području зе Tealizira projekat,

– priprema za ministra periodične i završne izvještaje o

realizaciji projekta,

_ ~ Vrši i druge poslove и vezi sa realizacijom projekta, koje

Joj odredi ministar. |

24d. U cilju realizacije projekta, ministar zaključuje ugo- ~

Vvore i sa drugim pravnim i fizičkim licima, koje mu predloži
komisija.
24d. Stručne, finansijske, tehničke i administrativne poslo-
vei druge poslove za potrebe rada komisije vrši Ministarstvo,"
2. Ovo uputstvo stupa na Snapu narednog dana od dana
objavljivanja u "Službenom listu RBiH".

. ta 1995. godine Vlade RBiH,
_ Вања _ | dr Haris Silajdžić, s. r.

поооооооооооооооооедоооооооооииоооАоИоокоИИИиХААоо m
378

Ма osnovu člana 4. st. 1. i 2. Zakona o plaćama i drugim
ličnim primanjima radnika ("Službeni list ВВ", broj 21/95),
Vlada Republike Bosne i Hercegovine, daje

SAOPĆENJE
O NAJNIŽOJ PLAĆI ZA MJESEC AUGUST
1995. GODINE

1. Vlada Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog
ministra za izbjeglice i socijalnu politiku i ministra finansija,
utvrdila je najnižu plaću za mjesec august 1995. godine u
iznosu:

a) za preduzeća i druga pravna lica isamostalne privredhike
iz člana 3. Zakona o plaćama i drugim ličnim primanjima
radnika u iznosu od 2.100 dinara (bruto 3.685 dinara),

b) za preduzeća i druga pravna lica iz člana 1. Zakona o
plaćama i drugim ličnim primanjima radnika u iznosu od 1 .500
dinara (bruto 2.630 dinara).

2. Ovo saopćenje objavit će se-u "Službenom listu RBiH".

V broj 140/05 Sekretar
29. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo Safet Pašić, s. r.

оооооооооотеооооооиоооооноиоооооооооодиооидадооооо
379

Ма osnovu člana 50. stav 4. i člana 51. stav 3. Zakona o
porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RBiH", br. 5/95 i
9/95) i člana 67b. Uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama

idopunama Zakona o porezu па dobit preduzeća ("Službeni list

КВ", broj 33/95), ministar finansija, donosi

UPUTSTVO
O SADRŽAJU I NAČINU PODNOŠENJA PORESKE
PRIJAVE I PORESKOG BILANSA ZA UTVRDIVANJE
POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA

1. Ovim uputstvom propisuje se sadržaj i način podnošenja
poreske prijave i poreskog bilansa za utvrđivanje poreza па
dobit preduzeća.

2. Obveznik poreza na dobit preduzeća iz člana 1. Zakona
0 porezu na dobit preduzeća (u daljem tekstu: Zakon) podnosi
nadležnoj poreskoj upravi poresku prijavu na obrascu PR-
DOB.

3. Obveznik poreza na dobit preduzeća iz tačke 2. ovog
uputstva podnosi nadležnoj poreskoj upravi poreski bilans na
obrascu PB-DOB.

4. Prilikom uskladivanja rashoda u poreskom bilansu rc-
Zervisanja za materijalne troškove i troškove finansiranja priz-
naju зе u rashode najviše do 5% od iskazane dobiti u bilansu
uspjeha a kamate na dinarska sreds tva u visini eskontne з(оре

Narodne banke BiH uvećane za 1 procentni poen, а na devizna ·

sredstva za 1% mjesečno.
5. Nadležna poreska uprava donijet će rješenje o akontaciji
poreza na dobit u roku od 30 dana po prijemu poreske prijave.
Izuzetno od stava 1. ove tačke, nadležna poreska uprava
donijet će rješenje o akontaciji poreza па dobitza 1995. godinu
do 15. oktobra 1995. godine. ž

UzP,
Ve pc
broj
Tanju.

Strana 85374/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 74.3 od 100; 26% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Petak, 1. septembra 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH
6. Obrasci poreske prijave i poreskog bilansa sastavni su
dio ovog uputstva. :

s 7. Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana
Manm=— objavljivanja u "Službenom listu RBiH".

rugim Broj 05-021-5895/05 SE a.
1795), 24. augusta 1995. godine Zamjenik ministra
- Sarajevo dr Izudin Kešetović, s. r.

ARE No Obrazac PR-DOB

; Nadležna ispostava poreske uprave
edlog
1sija, PORESKA PRIJAVA
ine u i
? I. PODACI O PORESKOM OBVEZNIKU
dnike
\jima H ;
1. Naziv poreskog obveznika
na o { RK ee: SPOR PARE STANA.
500 a Et Za TNT.
Kao Matični broj
iH", AT aaa NA
2. Adresa i sjedište Šira poreskog obveznika
3. Broj žiro-računa (otvoren kod ZPP) (otvoren kod banko)
Nama .
DINARSKOG DEVIZNOG DEVIZNOG
na o KAT U VJ
95 i
u ) 4. Otvoren kod (naziv i sjedište banke)
| list KAO  z  LDL
5. Djelatnost preduzeća mi
a II. RAZDOBLJE UTVRDIVANJA DOBITI
(dan/mjesec/godina) (dan/mjesec/godina)
Poslovna godina do
nja
na Dio poslovne godine od do
na Potvrda prijema prijave
Osi (popunjava poreska uprava)
R-
4. SEZSEENIE M.P. na
G (Datum) (Potpis)
'apomena: Poresku prijavu Popunjava poreski obveznik osim ' X
c- Ši Te poreskog obveznika, koju popunjava Poreska uprava. . Le
Z- E
gu uz Poresku Prijavu poreski obveznik za potrebe Poreske upra- i
je tr podnosi 1 IZvod iz sudskog registra o registraciji i matični m
a Ka sage ldencije Osiguranika u penzijskom i invalidskom OSigu-

Strana 85484/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.1 od 100; 15% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

ТУ TRANSFERNE CIJENE
 |13.___JVrijednost transakcija po transfernim cijenama_________|

SLUŽBENI LIST RBiH
E O II
MI 0

1 2 |3|41|5]|6]71|8
Osnovni Individualna partija
Trač.

о сан
o 0uMa

Operativni
broj sjedišta

PORESKI BILANS
ZA PERIOD ..... o ye ...... 199)...
| ОРТ5 Oznaka

A. POSLOVNI DOBITAK I GUBITAK

I FINANSIJSKI REZUL/TAT U BILANSU USPJEHA XXX
11. Dobitak poslovne годште. ~.
2. Gubitak poslovne godinc 002
i USKLADIVANJE RASHODA ZA IZNOSE KOJI SE NE XXX
| PRIZNAJU U PORESKOM BILANSU
3. Troškovi utrošenog materijala odnosno vrijednost 003
| prodate robe iznad iznosa obračunatog po metodi
; prosječne ponderisane cijene ili stvarne
| nabavne cijene
%. Primanja zaposlenih Која potiču iz raspodjele 004
dobiti po osnovu prava učešća radnika u dobiti
preduzeća
5. Troškovi koji зе odnose nadnevnice га službena 005

putovanja, upotrebu privatnog automobila u
službene svrhe, prehranu i prijevoz iznad iznosa
utvrdenog posebnim propisima osim kod pravnog
lica koje ima samo direktora kao zaposlenog

radnika
16. Amortizacija obračunata po stopama većim od
| propisanih Odlukom Vlade RBiH за

Izdatci za humanitarne, kulturne, obrazovne i
druge ciljeve koji prelaze 0,5% uku pnog prihoda

Članarine i prilozi koji prelaze 0,1% ukupnog
prihoda
|9. Paušalno odmjereno Tezervisanje koje prelazi 5%
! dobiti iz bilansa uspjeha

H Novčane kazne i penali
11 USKLAĐIVANJE PRIHODA
Dividende 1 udjeli u дође да Које je isplatilac
platio prez na đobit

Ujednačavajući porez na dobit za neto primljene
dividente

о
о
~

i)

008

010

|

~
eri
ad

011

012

XXX
013

[14.  |Vrijednost transakcija podred. brojem 13. 014
reračunato po tržišnim cijenama

05. __|Razlika transferne cijene (red. br. 14 red. br. 13 015

|16. |Вазнка izmedu tržišne kamate i kamate po 016
5. kreditima između povezanih lica

у: XXX

017

_V_OPOREZIVA DOBIT
7. ЈОРОВЕДУА DOBIT (red. br, 1-2+3
| 11+12+15+16 ( : 2 1

/

Petak, 1. septembra 1995. godine

Obrazac PB-DOB

.. GODINE

Iznos u
dinarima

==

Strana 85583/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 83.2 od 100; 15% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

sOdine
de

DOB

SANA

Petak, 1. septembra 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH Broj 33 - Strana 855
Petak, 1. septombra 1995. godne SLUŽBENI LISTRBiH__—__________\Broj|33 Strana 855

Poslovni gubitak iz ranijih godina

.  |Poslovni gubitak poslovne godine
red. br. 2-3 do10 + 11 = 12-15-16-1

1. Ostatak oporezive dobiti
red. br. 17- 18 - 19

2. Nepokriveni poslovni gubitak 022
red. br. 19 + 20 - 17

nn

021

HM

C. OBRAČUNATI POREZ I UMANJENJE POREZA
(26. |Poreska osnovica (red. br. 21 + 26 + 34

Obračunati porez - red. br. 36x 36%

Umanjenje obračunatog poreza (a) do (f) za:
a) novoosnovano preduzeće odnosn
b) slobodne zone i korisnici zona

c) ulog stranog lica

d) ulaganje oporezive dobiti u investicije

€) plaćeni porez na dobit ostvaren poslovanjem u
drugoj državi

f) porez na dobit koji je platila nerezidentna
filijala u drugoj državi

8) ujednačavajući Porez od strane isplatioca
dividendi

139. — Obračunati porez po umanjenju (red. br. 37 - 38
|40.—| Uplaćena akontacija Ooreza

Iznos poreza za u latu

Iznos obračunato g

LI

G
=

B. KAPITALNI DOBICI I GUBICI OD HARTIJA OD XXX
VRIJEDNOSTI
Dugoročni kapitalni dobici i gubici XXX
( 023
024
i es DS
Ostatak dugoročnih kapitalnih dobitaka Kai 026
? (red. br. 23-24-25) koji se sa 50% uključuje u
oporezivu dobit
Nepokriveni dugoročni kapitalni gubitak 027
red. br. 24 + 25 - 23 i
Dugoročni kapitalni gubici pokriveni kratkoročnim 028
kapitalnim dobicima (red. br. 34
Nepokriveni dugoročni kapitalni gubici preneseni 029
u narednu godinu (red. br. 27 - 28
Kratkoročni kapitalni dobici i gubitci XXX | JJI—IJENIMU
:— |Kratkoročni kapitalni dobici 0 TJ
_tu_ TIT
33. — |Dugoročni kapitalni gubici pokriveni iz 033
kratkoročnih kapitalnih dobitaka (red. br. 28 Š
34. Ostatak kratkoročnih kapitalnih dobitaka (red. br. 034 JE i
32 - 33 +.
Nepokriveni kratkoročni kapitalni gubici (red. br. 035 ZEN

038
O zadrugu

Oreza za povrat (red. br. 39 - 40
Keerete. redni center rata ZLI M. P.

JAVN
AZ Rimo god. DIREKTOR | RAČUNOVOĐA
SAMOSTALNI RAČUNOVOĐA

Strana 85693/100

SE JBRENNSNSIOSE MEMiicannaa

PORESKOG BILANSA

Redni broj 1. - iznos dobiti iskazane u bilansu uspjeha
(Član 5. Zakona o porezu na dobit preduzeća)

Redni broj 2. - iznos gubitka iskazan u bilansu uspjeha.

Napomena: Iznosi pod rednim brojem 1. i 2. koriguju se za

dugoročne odnosno:kratkoročne kapitalne dobiti odnosno gu-

bitke, jer su u skladu sa novim Zakonom o računovodstvu

("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95) oni sadržani u iskazanom

poslovnom rezultatu u bilansu uspjeha, a koji sa aspekta

utvrđivanja poreske osnovice kod Poreza na dobit imaju dru-
gačiji tretman.

Redni broj 3. --Troškovi utrošenog materijala odnosno
Vrijednost prodate robe iznad iznosa
obračunatog po metodi prosječne
ponderisane cijene ili stvarne nabavne
cijene (član 7. ZOPDP).

Napomena: Preduzeće kojeprimjenjuje LIFO, FIFO ili metodu
prosječne cijene dužno je preračunati ove troškove po metodi
prosječne cijene.

Redni broj 4. - Primanja zaposlenih koja potiču iz raspodjele
Po osnovu prava učešća radnika u dobiti
preduzeća a koja se utvrđuju iz dobiti poslije
oporezivanja (član 8. ZOPDP).

Napomena: Poreski obveznici koji podnose poreski bilans za
period januar-juni 1995. godine neće iskazati u rashodima za
koje se povećava poreska osnovica primanja zaposlenih iz
raspodjele dobiti za period januar-juni.

Redni broj 5. - Troškovi koji se odnose na dnevnice za
službena putovanja, upotrebu privatnog
automobila u službene svrhe, prehranu
tokom rada, prijevoz na Posao i s posla
iznad iznosa utvrđenog posebnim propisima
(član 8. ZOPDP).

Napomena:

1) Poreski obveznici utvrduju iznos za ove namjene na osnovu
Zakona o platama i drugim ličnim primanjima ("Službeni list

Redni broj 6. - Amortizacija obračunata po stopama većim od
propisanih Odlukom Vlade RBiH -
(član 9. ZOPDP).

Napomena: Vlada Republike Bosne i Hercegovine na osnovu
ovlašćenja iz člana 9. Zakona o porezu na dobit preduzeća

: donijela je Odluku o Visini i načinu obračuna amortizacije i

revalorizacije stalnih sredstava koja se priznaju kod utvrdivanja
Oporezive dobiti.

: Redni broj 7. - Izdaci za humanitarne, kulturne, obrazovne

naučne i sportske ciljeve iznad iznosa od
0,5% od ukupnog prihoda.
Napomena:
Teski obveznici koji izdavaju sredstva za profesionalni

1) Po;
sport povećavaju poresku Osnovicu za iznos sredstava usmje-
Tenili Za tu namjenu, bez obzira na njihovu visinu.

,

Broj 33 - Strana 856 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine
METODOLOGIJA ZA POPUNJAVANJE 2) Poreski obveznici ne mogu u humanitarne svrhe uključivati

pomoći koje daju svojim zaposlenim.
Redni broj 8. - Članarine i prilozi komorama, odnosno

političkim organizacijama iznad iznosa od
0,1% ukupnog prihoda.

Redni broj 9. - Paušalno odmjereno rezervisanjeza materijalne
troškove i dubiozna potraživanja iz poslovnih
odnosa iznad iznosa od 5% dobiti iz bilansa
uspjeha (član 11. ZOPDP) ukoliko nije -
izvršeno ispravljanje Vrijednosti Pojedinačnih
potraživanja.

Ako jje dio rezervisanja ostao neiskorišten na
teret rashoda tekućeg obračunskog perioda
može se unijeti samo razlika od visine od
5% dobiti.

Napomena: Na ovom rednom broju iskazuje se i troškovi na
ime revalorizacije amortizacije i revalorizacije stalnih sredsta-
va u skladu sa Odlukom Vlade RBiH sa rednog broja 6. Ove
metodologije.

Redni broj 10. - Novčane kazne i penali iskazuju se u punom
iznosu kako su i izvršeni.

Redni broj 11. - Dividende iudjeli u dobiti na kojeje isplatilac
platio porez na dobit (član 42. ZOPDP).

Napomena: Poreski obveznici popunjavaju ovaj redni broj
samo po godišnjem obračunu i godišnjem poreskom bilansu.

Redni broj 12 .- Ujednačavajuši porez na dobit za neto
primljene dividende (član 44. ZOPDP).

Napomena: Poreski ovbeznici ne popunjavaju ovaj broj za
period januar-juni 1995. godine.

Redni broj 13.-15. - Poreski obveznik na ovim rednim
brojevima iskazuje transakcije sredstava
ili stvaranju obaveza sa povezanim
licima po stvarnim cijenama koje je
Ostvario kao transferne cijene, zatim
te iste transakcije preračunava po
tržišnim cijenama i na kraju iskazuje
razliku izmedu tržišnih i transfernih
cijena koju uključuje u poresku
osnovicu

Napomena: Poreski obveznik kod preračuna transferne cijene
na cijenu po principu "van dohvata ruke" primjenjuje uporedi-
Vu cijenu na tržištu za ista sredstva ili istu obavezu, a ako to
nije moguće ustanoviti za preračun transakcija primjenjuje se

cijena koštanja uvećana za uobičajenu zaradu.

Redni broj 16. - Poreski obveznik u poresku osnovu i
uključuje i razliku izmedu kamate koju bi
Ostvario uzimanjem kredita od drugog _
pravnog lica na tržištu kamate koju mu je
odobrilo sa njim povezano lice

Napomena: Poreski obveznik za kamatu na tržištu primjenjuje '

Stope, i to: 1) za dinarske. kredite po stopi eskontne stope
Narodne banke BiH uvećane Za 1 procentni poen i 2) za devizne
kredite po stopi od 1% mjesečno. :
Redni broj 17-20.- Oporeziva dobit koja se utvrđuje računski
iod koje se polazi za konačno utvrđivanje
poreske osnovice. Iznos sa rednog broja
17. umanjuje se za izdvajanja u TEZEIVE
kod banaka i drugih finansijskih organiza-
cija te kod Organizacija za osiguranje i
Teosiguranje imovine i lica koje se kreću
do 15% dobiti iskazane u bilansu uspjeha-

Napomena: Izuzetno za vrijeme ratnog stanja gubici iskazani
u poreskom bilansu ne mogu se prenositi na račun oporezive
dobiti (član 67a. Uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i

rati
21

gut
Re

Rec

Red
Red

Nap

dobi
Red:

Strana 85791/100

vi na
dsta-

Ove
nom
tilac
broj

u.

za

ava

ne
di-
to
Se

DOD

id

)-

Petak, 1. septembra 1995. godine

= it reski
dopunama Zakona o porezu na dobit preduzeća) tako da pore
a ereonik za vrijeme ratnog stanja ne popunjava redne brojeve
19, 20. i 22. i

Redni broj 21. - Ostatak oporezive dobiti utvrđuje se račun-
skim putem umanjenjem oporezive dobiti za
izdvajanje u rezerve.

Redni broj 23-35 - Kapitalni dobitak, odnosno gubitak

; ostvaruje se prodajom dugoročnih i
kratkoročnih hartija od vrijednosti,
opreme i nepokretnosti ipredstavlja
razliku izmedu njihovih prodajnih
i knjigovodstvenih revalorizacionih
vrijednosti na dan prodaje. :
Dugoročnim kapitalnim dobitkom, j
odnosno gubitkom smatra se kapitalni
dobitak, odnosno gubitakkoji je nastao
prodajom dionica li. obveznica kojeje
obveznik držao u svom portfelju 12
mjeseci ili duže. Kratkoročnim j
kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom,
smatra se kapitalni dobitak, odnosno
gubitak koji je obveznik držao u svom
portfelju kraće od 12 mjeseci
(čl. 18, 19. i 20. ZOPDP).

Napomena:

1) Dugoročni kapitalni dobitak ostvaren prodajom dionica i
obveznica uključuje se u oporezivu dobit sa 50%.

2) Poreski obveznici ne popunjavaju redne brojeve 23. do 35.
za period januar - juni 1995. godine, odnosno do početka
izdavanja hartija od vrijednosti.

Redni broj 36. - Poresku osnovicu poreza na dobit preduzeća
predstavlja oporeziva dobit koja se utvrđuje
u poreskom bilansu (član 5. ZOPDP).
Poreska osnovica iskazana na ovom rednom
broju predstavlja konačnu oporezivu dobit
koja je korigovana za sve stavke (poslovne
gubitke iz ranijih godina, dugoročne i
kratkoročne kapitalne dobitke odnosno
gubitke) na koju se primjenjuje propisana
poreska stopa.

Napomena: Za period januar-juni 1995. godine i za vrijeme

ratnog stanja poreska osnovica bit će identična rednom broju

21 budući da se dugoročni i kratkoročni kapitalni dobici ne

utvrđuju niti ulaze u poresku osnovicu, kao i da se poslovni

gubitak ne prenosi na račun oporezive dobiti.

Redni broj 37. - Na ovom rednom broju iskazuje se iznos
obračunatog poreza na dobit koji se utvrđuje
primjenom propisane poreske stope od 36%
na osnovicu utvrđenu na rednom broju 36.

Redni broj 38. - Umanjivanje poreske obaveze za

vrijeme ratnog stanja primjenjuje se za tačke
b) do g) što je u skladu sa članom 674.
Uredbe.

Redni broj 39. - Na ovom rednom broju iskazuje se obračunati
porez umanjen za stavke iskazane na rednom
broju 38 odnosno za poreske olakšice.

Redni broj 40. - Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi
uplaćenih akontacija za period koji se

sastavlja poreski bilans.

Napomena: Pri Sastavljanju poreskog bi iodj

Naj : g bilansa za period januar-

Juni 1995. godine potrebno je iskazati sve akontacije poreza na

dobit preduzeća koje su uplaćene u ovom periodu.

Redni broj 41 - Na ovom rednom broju iskazuje se iznos
Poreza na dobit preduzeća na dobit predu-
zeća koji treba da plati poreski obveznik

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 857

Redni broj 42. - Na ovom rednom broju iskazuje se eventualni
iznos poreza na dobit na koji obveznik ima
pravo povrata, što znači da se preplaćeni
porez ne uključuje kao akontacija budućih

obaveza.
NODODOOOONOOONOOGONUDOOOOOOOSAOUOUOOJUOUO ONO NO VOR NM
SLUŽBENE OBJAVE

DODOONADAOONUOONONONOOOONODA SUOOO NU NO NO NO UNU NOVO NINIEU
PROGLAŠENJE UMRLIM

Osnovni sud u Maglaju poziva BILIĆ SEADA, sina Fadila
i majke Hatidže Gračić, rodenog 6. 9. 1957 godine u Maglaju,
da se javi ovom sudu u roku od 30 dana, od dana objavljivanja
oglasa.

U isto vrijeme poziva se svaka osoba koja ma šta zna o
životu ili smrti Bilić Seada da se javi ovom sudu u istom roku.
Umrli Bilić Sead je navodno umro 21. 9. 1992. godine u
Maglaju.

Po isteku roka oglašavanja bit će proglašen umrlim Bilić
Sead. (s0-579/95)

Osnovni sud I u Sarajevu; u vanparničnom postupku doka-
zivanja smrti po prijedlogu Dumanjić Mesuda, a na osnovu čl.
62. 1 65. Zakona o vanparničnom postupku, izdaje

OGLAS

DUMANJIĆ ALIJA, sin Nurka roden 1929. godine u selu
Berkovići opština Rogatica sa posljednjim prebivalištem u selu

. Berkovići, poginuo je dana 21. 11. 1992. godine od posljedice

eksplozije mina.

Poziva se Dumanjić Alija i svako drugo lice koje bilo šta
zna o životu ili smrti Dumanjić Alije, da se javi ovom sudu u
roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

Po isteku roka donijeće se rješenje po prijedlogu.

(so-582/95)

Osnovni sud u Kiseljaku, u vanparničnom predmetu pre-
dlagača Hodžić Fate, radi dokazivanja smrti, na osnovu člana
65. Zakona o vanparničnom postupku, izdaje

OGLAS

HODŽIĆ MUSTAFA, roden 1926. godine u Crničima
opština Kreševo, od oca Salke i majke Fate rodene Kečo, ubijen
je 12. 7. 1993. godine u Crničima opština Kreševo.

Poziva se Hodžić Mustafa i svako drugo lice koje bilo šta
zana o njegovom životu ili smrti, da se javi ovom sudu u roku
sa gora od dana objavljivanja oglasa u "Službenom listu

l .

Po proteku navedenog roka sud će donijeti rješenje po
prijedlogu za dokazivanje smrti. (so-583/95)

U Osnovnom sudu u Travniku, vodi se postupak po prije-
dlogu predlagača Bilajac rodene Draganović Sevle iz Zagreba,
po punomoćniku Salihović r. Kananović Mirheti iz Travnika
Kattunanci ŠKe dokazivanja smrti BILAJAC ŠABANA, sina
Muhke iz sela Hasići općina Ključ, koji je poginuo dana 3. juna
1992. godine u selu Velagići općina Ključ. aje je sahranjen. .

Poziva se poginuli, kao i svako onaj ko nešto zna o njego-

vom životu i smrti, da to javi sudu u roku od 30 dana, od dana
objavljivanja oglasa. (s0-595/95)

U Osnovnom sudu u Travniku, vodi se postupak rij
dlogu predlagača DEDIĆ MUSTAFE, sina Rame Posaiskog
Ovog, privremeno. nastanjenog u Travniku ui. 29 novembra
13, radi dokazivanja smrti Dedić Šefika, sina Rame iz Bosan-
skog Novog, koji je poginuo dana 20. 7. 1992. godine u
Bosanskom Novom, gdje je i sahranjen.

Strana 85882/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.2 od 100; 16% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 33 – Strana 858 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine

Poziva sc po inuli, kao i svako onaj ko nešto zna o njego- pasoš BH 250749 izdat 22. 0. 1993. godine u GK RBiH u

om ŽivoOtu e da se javi ovom sudu u roku od 30 dana od Štutgartu, na ime BOŽANOVIĆ NIKO. (so-575/95)

' dana objavljivanja oglasa. (so-594/95) Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
Osnovni sud u Maglaju poziva HERCEG IBRAHIMA, sina jedeće putne isprave: :

Osmana iz Liješnice, opština Maglaj, od majke Salkić Zlate, pasoš BH 384025 izdat 17, 5. 1994. godine u GK RBiH a
roden 31. 12. 1958. godine u Doboju, da se javi ovom sudu u Štutgartu, na ime MIDŽI MELISA;
roku od 30 dana, od dana objavljivanja oglasa.

U isto vrijeme poziva se svaka osoba koja ma šta zna o RBiH u Bonu, na ime ZAHIROVIĆ SELMA;

M, ili smrti Herceg Ibrahima da sejavi ovome sudu u istom pasoš BH 260145 izdat 23. 9. 1993. godine u GK RBiH ı
roku. i

i ZN O ol : бивали, па ine МОКАТ 5ЕЈАТ. (50-576/95)
Umrli Herceg Ibrahim sin Osmana 17 Liješnice, opština — — —
Maglaj, umro je 13. oktobra 1992. godine u Maglaju. а ud unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
i ja Herceg Ibrahimbitće proglašen  Jjedeću putnu ispravu: i
i 00 U OON HO, (so-596/95) pasoš BH 481313 izdatu 1. 10. 1993. godine u Ambasadi
потААВИ по АТИ ТТ ИАТА АТА ТИ 1 ТТ | RBiH Ljubljana, па ime AVDIĆ NUSRET (so-580/95)
RIVREMENOG Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
POS O AN PORE Jedeću putnu ispravu:

E M || _ pasoš BH 233334 izdat 28. 10. 1993. godine u Ambasadi
Osnovni sud u Maglaju po sudiji Bakiru Ljuboviću, Као RBiH Zagreb na ine ŠAHINOVIĆ ILMA. (so-581/95)
predsjedniku vijeća, u pravnoj stvari bižitelja Hasanić Ага

*sina Sulejmana iz Straišta, opština Maglaj, protiv tuženog  , Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
Blagojević Milenka iz G. Rakovca, opština Maglaj, radi utvr-__ Једебе putne љргауе: i 5:
divanja prava vlasništva na pokretnoj stvari izdaje dana 29, 8, pasoš BH 337439 izdat 6. 4. 1994. godine u Ambasadi
1995. godine, slijedeći ВВ u Ljubljani, na ime ĆOSIĆ DŽEMAL;
OGLAS pasoš BH 478257 izdat 30. 7. 1993. godine u Ambasadi
ај enog zastupnika tuženom BLAGOJEVIĆ MI RBiH u Ljubljani, na ime ARNAUTOVIĆ RASIM;

a privremi - ; 7, 7,
LENKU G. Кори opština Maglaj, postavlja se pravnik кво ВН 269501.јосар OI 1993 досије u Ашбаза
Hasančić Amira iz Марјаја, која бе zastupati tužnog u postup- E u LJubljani, na 147 а d
Ku utvrdivanja prava vlasništva na pokretnoj stvari koji se vodi .pasoš ВН 104988 izdat 29. 12. 1993. godine u Ambasadi
Kod Osnovnog suda u Maglaju pod brojem Р.22/95 sve док зе · RBiH u Ljubljani, na ime ZAHIROVIĆ ВЕЈА7А;
tuženi ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom. . pasoš BH 493752 izdat 16. 8. 1993. godine u Ambasadi

(so-597/95) | RBiH u Ljubljani, па ime ŠABIĆ MAŠE:
LU III II 111[11117111171 71771 ITITITITITIITITITIT, .pasoš BH 469017 izdat 1. 12. 1993. godine u Ambasadi
PUTNE ISPRAVE RBiH u Ljubljani, na ime MAJETIĆ FADILA;

pasoš BH 477686 izdat 2. 8. 1993. godine u Ambasadi
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli- RBiH u Ljubljani, na ime MESIĆ SULEJMAN;

бе putne isprave: pasoš BH 209987 izdat 3. 9. 1993. godine u Ambasadi

pasoš BH 361293. izdat 13. 4. 1994. godine u GK RBiH u RBiH u Ljubljani na ime NUHANOVIĆ MUJO:
"isartu, na ime LUINOVIĆ HALIL:

| : . ji pasoš BH 494916 izdat 17. 8. 1993. godine u Ambasadi
1 pasoš ВН 258499 izdat 2..11. 1993. godine u GK RBiH u RBiH u Ljubljani, na ime HALILOVIĆ ĐEVAD;

|| igarlu, па ime VUČKOVIĆ ELVIRA; : Е pasoš ВН 211100 izdat 30. 8. 1993. godine u Ambasadi
|j| 55, LA M ко, 1994. godine u GK RBiHu вв Ljubljani, na ime DOLIĆ ZAHID. (so-585/95)
52505 BH 34912 izdat 7. 12. 1993. godine uGK RBiH u . Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-

:artu, na ime GOLOŠ SELVIN, (so-572/95) _ jedeću putnu при 22 о НА њих

НЕ = г— —— pasoš BH 71 'izdat 17. 1. 5. godine u Ambasa.
O IN; poslova objavljuje nevažećim sli- Бр u Bernu, na ime VILOGORAC SEAD. — (so-586/05)
05 BH 861434 izdat 14. 2. 1995. godine u GKRBiHu ~. Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
Hu, na ime JOZIĆ PETAR. (so-573/95) _ jedeće putne isprave:
= = KC === pasoš ВН 484579 izdat 15. 9. 1993. godine u Ambasadi
tipo E poslova objavljuje nevažećim sli- RBiH u Ljubljani, na ime FRMIĆ ALMIR:

28505 BH 087142 izdat 16. 6. PŠ OS .pasoš BH 470592 izdat.29. 10. 1993. godine u Ambasadi

48 u Beču, na ime OSMANOVIĆ мане | Алабавабе  RBiH u Ljubljani, na ime ČIKOTIĆ AMEL; ·

aS0š BH 251827 : 5 : .pasoš ВН 865336 izdat 25. 4. 1995. godine u Ambasadi

a ВИ 2871 ВА Ница 28. 10. 1993. godine u GK RBiH u RBiH u Ljubljani, na ime DORAKOVIĆ RASIM:
pasoš BH 086398 izdat 7. 6. 1993. ; ; „pasoš BH 469109 izdat 3. 12. 1993. godine u Ambasadi
BiH u Beču, na ime СЕТАКОЧО РА БОЧНЕ апр RBiH u Ljubljani, па ime CRLJENKOVIĆ SANELA:
fi = – —— — pasoš ВН 333922 izdat 25. 1. 1995. godine и Ambasadi
jedeće ране роја Poslova objavljuje ncvažećim sli- вв Ljubljani, na ime DELIĆ MIRSAD;
| pasoš BH 146530 izdat 16. 9. 1993. godine u GK RBiH i ВА, 865638 izdat 22. 3. 1995. godine u Ambasadi
____ Šlutgartu, na ime HOZO МИЗТАРА, 775 С ВВ u Ljubljani, na ime GRAHIĆ SENAD.  (so-587/95)

pasoš BH 199206 izdat 10. 7. 1993. pBodine u GK ВВ u

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
Štutpartu, na ime KAHRIMANOVIĆ SELMA. ta OON

Jedeće putne isprave:

pasoš BH 134499 izdat 20. 8. 1993. водше u Ambasadi ·

~

о.

ı —~

1 их

ZE
Pal,
Jok
Por

Joli.

Dur
Had
Sma
Ima:

D ud
Smir
Hurc
Меу
Ктир

· Sulje

Мис;

Strana 85992/100

Odine
——___

BiH u
9/95)

=
m sli-

IH u

asadi :

iH u
3/95)
n sli-
sadi
/95)
1 Sli-

sadi
/95)

sli-

sadi

adi
adi
adi
adi

adi

di

di
5)

li-

—

Petak, 1. septembra 1995. godine

pasoš BH 472463 izdat 17. 11. 1993. godine u GK RBiH u

Štutgartu, na ime PRIJIĆ ASIM; ;
pasoš BH 604973 izdat 17. 7. 1995. godine u GK RBiH u

Štutgartu, na ime PRIJIĆ HAMDIJA. (s0-588/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu: ) } |;
i pasoš BH 206453 izdat 25. 8. 1993. godine u Ambasadi
RBiH u Wienu, na ime TURSIĆ DENIS. (s0-589/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave: : :
pasoš BH 405575 izdat 9. 8. 1994. godine u GK RBiH u
Štutgartu, ne ime BJELIĆ AMIR; : I
pasoš BH 344076 izdat 13. 12. 1993. godine u GK RBiH u
Štutgartu, na ime HUMULIĆ MIRVETA; ! ;
pasoš BH 146096 izdat 14. 9. 1993. godine u GK RBiH u
Štutgartu, na ime ZAIMOVIĆ MUAMERA. (s0-590/95)
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave: ; .
pasoš BH 356302 izdat 18. 2. 1995. godine u GK RBiH u
Štutgartu, na ime FEHRIĆ JASMINA; = u
pasoš BH 187849 izdat 22. 8. 1993. godine u GK RBiH u
Štutgartu, na ime GVOZDEN ZLATKA. (so-591/95)

LIČNE ISPRAVE I DOKUMENTI

DA BI SE IZBJEGLA SVAKA ZLOUPOTREBA
SLIJEDEĆA DOKUMENTA SE OGLAŠAVAJU NEVAŽEĆIM

SARAJEVO

Kajanija Adem, vojna knjižica broj 1156403 izdata u
SNO Novo Sarajevo.

MOSTAR
Mrndžić Zijad, vojna knjižica broj 8136163/164 izdata
od SNO Konjic

ZENICA

Palalić Saliha, radna knjižica izdata u Gornjem Vakufu

Jokan Esad, vojna knjižica 5832371 izdata u SNO Vitez;

Porča Sabaheta, radna knjižica broj 983/86 izdata u
Zenici;

Jolić Ankica, pasoš BH 541 134 izdat 22. 11. 1994,
godine u Zenici;

Duraković Mehudin, radna knjižica izdata od SO Ilidža;

Hadžiabdić Sretko, radna knjižica izdata u SO Ilidža;

Smailhodžić Amira, radna knjižica izdata u Vitezu;

Imamović Semir, vojna knjižica broj 5399329 izdata u
SNO Žepče;

Duderija Nedžiba, radna knjižica izdata u Foči;

Smirko Nihad, radna knjižica izdata u Zenici;

Huremović Emina, radna knjižica izdata u Derventi;

Mešić Vesna, radna knjižica izdata u Zenici;

Krupić Husnija, radna knjižica izdata u Bos. Krupi;

- Suljević Tima, radna knjižica izdata u Foči;

Mucić Husein, radna knjižica izdata u Zenici;

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 33 - Strana 859

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave:

pasoš BH 855033 izdat 9. 5. 1995. godine u GK RBiH u
tutgartu, na ime TUTUĆ IBRAHIM;

pasoš BH 347790 — 5. 1. 1994. godine u GK RBiH u
Štutgartu, na ime MARTI ILIJA;

asoš BH 063738 izdat 17. 11. 1994. godine u Ambasadi
RBiH u Zagrebu, na ime ŽUKIĆ SAFIJA. (so-592/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave:

pasoš BH 234816 izdat 3. 12. 1993. godine u Ambasadi
RBiH u Zagrebu, na ime OSMIĆ SAMELA;

pasoš BH 316361 izdat 8. 4. 1994. godine u Ambasadi
RBiH u Zagrebu, na ime MULABEGOVI SENAD;

pasoš BH 228961 izdat 27. 10, 1993. godine u Ambasadi
RBiH u Zagrebu, na ime GIGOVIĆ MIRSAD;

pasoš BH 306825 izdat 21. 9. 1993. godine u Ambasadi
RBJH u Zagrebu, na ime ŠAČIROVIĆ ZIJAD;

pasoš BH 294337 izdat 27. 8. 1993. godine u Ambasadi
RBiH u Zagrebu, na ime JOLDI HAJRO.

(so0-593/95
Ka NE

Mecan Lamija, radna knjižica 834/92 izdata u Zenici;
Smajić Nermin, radna knjižica izdata u Vitezu

TUZLA

Dubravac Salko, radna knjižica izdata u Tešnju;
Ibrišimović Smajo, radna knjižica izdata u Tešnju;
Popržanović Ekrem, radna knjižica izdata u Tešnju;
Penava Anto, radna knjižica izdata u Tešnju;

Škiljo Ramo, radna knjižica izdata u Tešnju;

Crnogorac Marko, radna knjižica izdata u Tešnju; t
Turalija Hamdo, radna knjižica izdata u Tešnju;

Muratović Izudin, radna knjižica izdata u Tešnju;
Šabanović Izudin, radna knjižica izdata u Tešnju;

Unkić Ramo, radna knjižica izdata u Tešnju;

Mustafić Mehmed, radna knjižica izdata u Tešnju;

Žižo Huso, radna knjižica izdata u Tešnju;

Šišić Ahmet, radna knjižica izdata u Tešnju;

Bratić Nikola, radna knjižica izdata u Tešnju;

Halilović Fikreta, radna knjižica izdata u Tešnju;

Pešić Marijan, radna knjižica izdata u Tešnju

Jusufović Omer, radna knjižica izdata u Tešnju;

Šišić Džemal, radna knjižica izdata u Tešnju;

Karahodžić Huso, radna knjižica izdata u Tešnju;

Rakić Ilija, radna knjižica izdata u Tešnju;

Dizdarević Mujo, radna knjižica izdata u Tešnju; Im.
Rahmanović Hajrudin, radna knjižica izdata u Tešnju; =
Unkić Jusuf, radna knjižica izdata u Tešnju;

Strana 86090/100

|}
1
jj
||
}

LL

зао

Broj 33 - Strana 860 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 1. septembra 1995. godine

Kambrić Mehmed, radna knjižica izdata u Tešnju; Musić Zinajeta, pasoš BH 573285 od 25. 10. 1994.
7 доар in“ odine Živinice;
Muharem, radna knjižica izdata u Tešnju; 8 к : ;
o ~ i ONE izdata u Tešnju; Liynjak Ćamila, radna knjižica 20806 izdata u Tešnju;
Smajić Himzo, radna knj : Musić Maksida, pasoš ВН 565326 od 19. 11. 1994. izdat

Smajić Esad, radna knjižica izdata u Tešnju; у а ои
Pranjić Jozo, radna knjižica izdata u Tešnju; Jurić Ante, pasoš BH 378443 045. 5. 1994. вобше izdat
Hadžimehić Muharem, radna knjižica izdata u Tešnju; u SJB Živinice; ;
Bečirović Sadia, radna knjižica izdata u Kalesiji; : Ismičić Muradif, radna knjižica izdata u Maglaju.
Smajlović Reuf, pasoš BH 468039 izdat u MUP-u Sre-

brenica;
Hamzgić Senija, pasoš BH 595290 od 17. 2. 1995. godine

SJB Kladanj;
Muminović Akif, radna knjižica izdata u Bratuncu;

SADRŽAJ

349 Zakon о izmjeni Zakona o obrazovanju i radu okru- : 368 Uredba sa zakonskom Snagom o udruženjima ratnih

ga 81 vojnih invalida, članova porodica šehidai poginulih

350 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona о пари е- boraca i demobilisanih pripadnika oružanih зпаса 844
nim stanovima 813 369 Uredba o ratifikaciji Sporazuma izmedu Vlade Re-

351 Zakon о izmjenamaidopunama Zakona o porezu na | publike Bosne i Hercegovine i Vlade Republike
promet proizvoda i usluga 814 Mađarske o medunarodnom cestovnom prijevozu

352 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli - putnika i robe, sa protokolom 845
cijena 814 370 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prometu

353 Zakon о izmjenama i dopunama Zakona o bankama 814 i maloprodajnoj cijeni motornih benzina, dizel gori-

354 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putevima 817 va ilož ulja 849

355 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu 371 Odluka o visini i načinu obračuna amortizacije i
u drumskom saobraćaju 818 revalorizacije stalnih sredstava koji se priznaju u

356 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o meduna- rashode u poreskom bilansu wu 849
rodnom drumskom transportu 821 372 Odluka о određivanju najnižih iznosa na koje роје-

357 Zakon о sigurnosti željezničkog prometa 822 dine vrste zrakoplova moraju biti osiguranc od od-

358 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemima gBovornosti za štete.koje zrakoplov. može pričiniti
veza 838 trećim licima 850

359 Zakon о izmjenama i dopunama Zakona о primjeni 373. Odluka о odredivanju imovine i lica i uslova pod
zakona o krivičnom postupku  · „840 kojima se mogu osigurati ili suosigurati kod inozem-

360 Zakon oizmjeni Zakona о primjeni zakona ojavnom пор osiguratclja. 850

tužilaštvu 840 374 Odluka о utvrđivanju iznosa za naknadu štete po

361 Zakon о izmjenama i dopunama Zakona o primjen- Osnovu osiguranja vlasnika, odnosno korisnika bro-
Jivanju Zakona o parničnom postupku 841 dica na motorni pogon od odgovornosti za štete koju

1 362 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o primjen- brodica nanese trećim licima Š 7 851
Jivanju zakona o opštem upravnom postupku 841 375 Odluka о odredivanju najnižih visina osiguranih su-

363 Zakon o prestanku važenja Zakona o neprimjenji- ma na koje mora biti ugovoreno Osiguranje po jed-
vanju Zakona o upravnim sporovima 841 nom putniku u slučaju smrti ili trajnog invaliditeta 851

364 Zakon o potvrdivanju uredbi sa zakonskom snagom 842 376 Odluka o odredivanju iznosa па koje se mora ugo-

365 Odluka o podnošenju zahtjeva za prijem Republike Voriti osiguranje automobilskc odgovornosti . 851
Bosne i Hercegovine u članstvo Evropske unije 842 377 Uputstvo о izmjenama i dopunama Uputstva o pri-

366 Uredba sa zakonskom snagom о izmjenama i дори- kupljanju humanitarne pomoći 852
nama Zakona o porezu na dobit preduzeća 842 378 Saopćenje o najnižoj plaći za mjesec august 1995.

367 Uredba sa zakonskom snagom o izuzetnom materi- godine : 852
Jalnom obezbjeđenju za vrijeme ratnog stanja, ratnih Uputstvo o sadržaju i načinu podnošenja poreske
vojnih invalida i porodica poginulih boraca 842 prijave i poreskog bilansa za utvrđivanje poreza na

: dobit preduzeća 852

Izdavač: Novinsko-izdavačka Organizacija Službeni list RBiH – Sarajevo, Ulica Magribi ја 3 – Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik
Mehmedalija Нигетоује – Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakci ја i Pretplata: 663-471 – Računovodstvo: 651-257 – Poslovnica, Malta

121, telefon 657-441 – Akontacija pretplate se utvrđuje kvartalno, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: 10100-603-1396 za dinarsko

poslovanje i računa: 10100-603-639 za devizno poslovanje - Kompjuterska obrada: NIO Službeni list RBiH Sarajevo – Štampa: »ОКО« dd sa p.o.

Sarajevo – Za Štampariju Rasim Rapa – Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.

Prema mišl јепји Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture is J: i i i
1 5 ; porta broj: 08-114-4/95 od 13. 3. 1995. godine, službeno glasilo smatra se proizvodom
iz člana 19. stav 1. tačka 12. Uredbe sa zakonskom Snagom o porezu na promet proizvoda i usluga, za koje se ne plaća porez na promet proizvoda,

8 po mišljenju Ministarstva finansi ja broj 05-021-1768/95 od 28. 3. 1995. odine, prodaja službenog glasila ne spad u prodaj izvoda koji služe
krajnjoj ličnoj potrošnji, te ne podliježe plaćanju poreza trgovine na a IE SON о ба а роса СЕ

<<

r m,

list
80

i pl
i2.

uspi
Bos
da |
Rep

ugo!

se ti;
proc
drug

Se t;
izvo.
takvi

гел
рогу
norn

Tedo\
U tre,

04 ug
takve
Vodnj
Struk!