Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 34/1995

Strana 86190/100

5. i
2 Bodine
4.
I;
at
at ?
REPUBLIKE BOSNE | HERCEGOVINE
Godina IV - Broj 34
TIT IDE OUT
, 379 aa
Na osnovu člana 52. stav 3. Carinskog zakona ("Službeni
list RBiH", br. 5/95 1 9/95), Vlada Republike Bosne i Herce-
ih govine, donosi
ih UREDBU
da O UVJETIMA I POSTUPKU PROPISIVANJA I
" PLAĆANJA DOPUNSKE I KOMPENZATORNE
u CARINE
845 Član 1.
a Ovom uredbom propisuju se uvjeti i postupak propisivanja
849 i plaćanja dopunske i kompenzatorne carine iz člana 52. st. 1.

12. Carinskog zakona.
u Član 2.

849 Ako bi uvoz robe po cijeni nižoj od ugovorene cijene
x usporio razvoj određene privredne grane ili privrede Republike
- ; Bosne i Hercegovine, (u daljem tekstu: Republika), smatra se
u" da takav uvoz robe nanosi ili može nanijeti štetu privredi
850 Republike.
E Smatra se da se roba uvozi po cijeni koja je niža od
— 850 Ugovorene cijene:
1. ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene po kojoj
se takva roba prodaje izmedu međusobno neovisnih kupaca i
) prodavača, uvećana za dažbine prijevoza, osiguranja, taksi i
851 drugih izdataka u vezi s prodajom i dopremanjem robe,
2. ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene po kojoj
i se takva ili slična roba prodaje na domaćem tržištu zemlje
851 izvoznice, umanjena za pristojbe i takse propisane za promet
) adi takve robe u toj zemlji,
! 3. ako nedostaju podaci o cijeni robe na domaćem tržištu
852 zemlje izvoznice, a cijena robe koja se uvozi je:
= niža od troškova proizvodnje takvog proizvoda u zemlji
852 porijekla, uvećana za iznos uobičajenih troškova trgovine i
} normalne dobiti, .
- niža od najveće uporedive izvozne cijene po kojoj se u
852 redovnim komercijalnim poslovima takva ili slična roba izvozi
U treće zemlje.
' Član 3.

- Pri utvrdivanju da li je cijena po kojoj se roba uvozi niža
drik Od ugovorene Cijene, uzimaju se u obzir troškovi proizvodnje
Ke Ve robe, uvjeti njene prodaje, način oporezivanja u proiz-
Ke U d prometu, te drugi elementi koji mogu utjecati na

strukturu formiranja i visinu cijene.
Član 4.
oda, Mogu pos, za propisivanje dopunske carine za pojedinu robu,
Juže Ogu podnijeti državni organi, preduzeća i druge organizacije.

Nedjelja, 10. septembra/rujna 1995.
SARAJEVO

Samu"

CAYKBEHA AUCT

PETIYBAUKE GBGOCHE U XEPIJETOBUHE

Akontacija pretplate
se utvrduje
kvartalno

Zahtjev za propisivanje dopunske carine podnosi se Pri-
vrednoj komori Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Privred-
na komora).

Član 5.

Uz zahtjev za propisivanje dopunske carine, prilaže se
raspoloživa dokumentacija o postojanju jednog ili više uvjeta
za propisivanje dopunske carine (član 3.), naročito:

1. podaci o nazivu robe, njenom tehničko-tehnološkom
opisu i razvrstavanju po Carinskoj tarifi,

2. podaci o cijenama po kojim se odgovarajuća roba uvozi
u Republiku,

3. podaci o cijeni, po kojoj se takva ili slična roba prodaje
u međunarodnoj robnoj razmjeni,

4. podaci o visini unutarnjih taksa i dažbina i o visini i
strukturi cijena takve ili slične robe na domaćem tržištu zemlje
izvoznice,

5. podaci o cijeni proizvodnje odgovarajuće robe u zemlji
porijekla (cijena koštanja uvećana za prosječnu dobit),

6. podaći o cijenama odgovarajuće ili slične robe po kojima

ih zemlja izvoznica prodaje kupcima iz trećih zemalja,

_ 7. podaci o obimu domaće proizvodnje odgovarajuće robe,
njenoj ukupnoj realizaciji na domaćem tržištu, visini i strukturi
uvoza 1 izvoza, te zalihama takve robe po vrijednosti i jedinici
mjere.

Cijena robe iz ovog člana stav 1. tač. 2,3. 16. iskazuje se
na paritetu franko granica Republike.

Član 6.

Zahtjev za propisivanje dopunske carine s pratećom doku-
mentacijom i svojim mjšljenjem, Privredna komara dostavlja
Ministarstvu finansija, Ministarstvu industrije i energetike i
Ministarstvu trgovine.

_ Ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz člana 5. ove uredbe,
Ministarstvo financija će zahtjev-odbiti i o tome pismeno izvi-
Jestiti podnositelja zahtjeva.

Član 7.

_ Ako se uvozi roba za koju je u zemlji porijekla ili zemlji
Izvoza odobrena subvencija, uključujući i subvenciju za pre-
Voz, može se u cilju neutralisanja subvencije, propisati inapla-
titi kompenzatorna carina do iznosa subvencije.

Strana 86292/100

2
+

Broj 34 - Strana 862

Ukoliko se uvozi roba čiji je uvoz iz zemlje proizvodača ili
u zemlji izvoznici osloboden od dažbina i taksa koje se na tu
robu plaćaju kada se upotrebljavaju u prometu i potrošnji u
zemlji porijekla, odnosno zemlji izvoza, iznos datog oslobada-
nja, ne smatra se subvencijom iz stava 1. ovog člana.

Član 8.

Odredbeči. 5. i 7. ove uredbe primjenjuju se i na postupak
po zahtjevu za propisivanje kompenzatorne carine.

Uz zahtjev za propisivanje komyenzatorne carine, podnose
se dokazi da se u zemlji porijekla ilizemlji izvoznici za odnosnu
robu daju subvencije (posredno ili neposredno) i u kojem
iznosu. :

Na zahtjev organa koji vodi postupak, podnositelj zahtjeva
dostavit će i druge dokaze radi utvrđivanja postojanja uslova
za propisivanje kompenzatorne carine.

Član 9.

Ako bi zbog dugotrajnosti postupka u vezi s podnesenim
zahtjevom za propisivanje dopunske ili kompenzatorne carine,
mogla nastupiti znatna šteta za privredu Republike u cjelini ili
u odgovarajućoj privrednoj grani, ministar trgovine u saglasno-
sti s ministrom industrije, energetike i ministrom financija,
može odrediti kontingent na uvoz odgovarajuće robe iz odno-
sne zemlje.

Kontingenti iz stava 1. ovoga člana, propisuju se za razdo-
blje koje ne može biti dulje od šest mjeseci, počev od dana kada
je Privredna komora dostavila Ministarstvu financija svoje
mišljenje u vezi s propisivanjem dopunske odnosno kompenza-
torne carine.

Član 10.

Dopunsku i kompenzatornu carinu, obračunava i naplaćuje

carinarnica po propisima predvidenim za naplatu carine.

Iznos dopunske i kompenzatorne carine, uključuje se u
carinsku osnovicu za primjenu stope iz Carinske tarife, propi-.
sanu za odnosni proizvod i za naplatu ostalih carinskih dažbina.

Član 11.

Za isti proizvod koji se uvozi iz iste zemlje, ne može se
istovremeno naplatiti dopunska kompenzatorna carina.

Član 12.

Bliže propise za primjenjivanje ove uredbe, po potrebi
donosi ministar financija.

_ Član 13.
Danom stupanja na snagu ove uredbe, prestaje primjena

Uredbe o uvjetima i postupku propisivanja i naplaćivanja do-
punske i kompenzacijske carine ("Službeni list RBiH", broj
2/92).

Član 14.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u"Službe-
nom listu RBiH".
V broj 159/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

UUUUIIIUUIIIUTUTITUIITITIT
380

Predsjednik

Na osnovu člana 34. stav 2. Zakona o Vladi Republike
Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 13/94), a u
Vezi sa članom 6. Uredbe sa zakonskom snagom o plaćama
pripadnika Armije'i policije Republike Bosne i Hercegovine
( Službeni list RBiH", broj 28/95), Vlada Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

SLUŽBENI LIST RBiH

10. septembra 1995. godine

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O
OSLOBADANJU OD PLAĆANJA ODREDENIH .
KOMUNALNIH USLUGA, TROŠKOVA IZDAVANJA
PUTNIH I DRUGIH ISPRAVA I POVLASTICAMA U
UNUTRAŠNJEM PUTNIČKOM PROMETU

I :

U Odluci o oslobađanju od plaćanja odredenih komunalnih
usluga, troškova izdavanja putnih i drugih isprava i povlastica-
ma u unutrašnjem putničkom prometu ("Službeni list RBiH"
broj 2/95), tačka I mijenja se i glasi: - 1 )

"Oslobadaju se od plaćanja ukupnih ili dijela komunalnih
usluga, odnosno troškova stanovanja lica iz člana 2. Uredbe sa
zakonskom snagom o plaćama pripadnika Armije i policije
Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj
28/95), ratni vojni invalidi i članovi porodice poginulih boraca
sa kojima je poginuli borac živio u zajedničkom domaćinstvu,
prije svoje smrti, a koji se odnose na troškove:

Nedjelja,

- stanarina doDEM 5,00
- električne energije i paušalni iznos

za električno brojilo do DEM 10,00
- PTT usluge telefonom u mjesnom

saobraćaju sa troškovima mjesečne

pretplate do DEM. 5,00
- centralno grijanje, plin, ugalj ili drvo do DEM 10,00,"

II
U tački X riječi: "30. juna" zamjenjuju se riječima: "31.
decembra".
III
Ova odluka objavljena je na oglasnoj tabli Vlade RBiH dana
13. augusta 1995. godine, kada je stupila na snagu, a objavit
će se iu "Službenom listu RBiH".
V broj 143/95
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
UODDOOODOOOOOOOOOOOOOOOOONONODOOOOOUOOGOOOJEUOOOOUOOm
381

, Na osnovu člana 26. i člana 34. stav 2. Zakona o Vladi
Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj
13/94), Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU j
O NAMJERI ZA UČLANJENJE REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE U
CENTRALNU-ISTOČNOEVROPSKU MREŽU ZA
PRIVATIZACIJU (CEEPN)

I
Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada RBiH), izražava namjeru za učlanjenje Republike Bosne
i Hercegovine u Centralnu istočnoevropsku mrežu za privati-
zaciju (u daljem tekstu: CEEPN), sa sjedištem u Ljubljani,
Republika Slovenija.

Predsjednik

II
._ Vlada RBiH prihvata Statut CEEPN i obaveze koje proi-
stiču iz članstva Republike Bosne i Hercegovine u CEEPN.
S SJUT
"Ministarstvo energetike i industrije poduzet će potrebne
aktivnosti za sporovodenje ove odluke. j
IV

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". ; J

V broj 146/95
13. augusta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Vlađe RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.

Nedi

382
' N
jist R
govil

00.
1
kh;

o)
sa CAI
traju £

Ci:
se rob
SKOĐ I

1)
tekstu:
6. apr
nje, ili

_ 1992.

Sta
vom, 1
2).
su dot
rješenj
brenja
ličnom
3)
1992. g
sudski!
skog 0.
gradan:
4)}

' sjedište

stjecanj
i pravn
jedinica

Pod
robom,
republil

1. R
bile:

-u
fizičkih.
-za
aprila 1
Pravnih
Pravnog
godine ;
, "Pre
Nim stva
ili vlasni
-pril
Odine,
Kao
Posjedu,
Vlasništy
Odgovar:
ide pos;

koja jer

Strana 86390/100

Vlastica-

Junalnih
redbe sa
Policije
", broj
1 boraca
Ćinstvu,
A 5,00
A 10,00

1. 5,00
10,00,"

a: "31.

H dana
objavit

) Vladi
", broj

ekstu:
Bosne
rivati-

proi-
N.
rebne

užbe-

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine
INedje Ja, = ratno

82
i 3 Na osnovu člana 4. stav 4. Csrinskog zakona ("Službeni
Jist RBiH", br. 5/95 1 9/95), Vlada Republike Bosne i Herce-

govine, donosi
ODLUKU
O ODREDIVANJU ROBE I DRUGIH STVARI KOJE SE
UVOZE SA CARINSKOG PODRUČJA DRUGIH
REPUBLIKA BIVŠE SFRJ, A NE SMATRAJU SE
CARINSKOM ROBOM

I

Ovom odlukom utvrduju se robe i druge stvari koje se uvoze
sa carinskog područja drugih republika bivše SFRJ, a ne sma-
traju se carinskom robom.

II

Carinskom robom u smislu tačke I ove odluke, ne smatraju
se robe i druge stvari, koje uvoze, unose ili primaju sa carin-
skog područja drugih republika bivše SFRJ: j

j 1) Državljani Republike Bosne i Hercegovine, (u daljem
tekstu: Republika) bez obzira da li su boravak ili prebivalište
6. aprila 1992. godine imali na području Republike ili izvan
nje, ili su status državljana Republike stekli poslije 6. aprila
1992. godine. ;

U Status državljana Republike, dokazuje se putnom ispra-
vom, ličnom kartom ili drugom odgovarajućom ispravom.

2) Državljani drugih država nastalih raspadom SFRJ koji
su dobili odobrenje za trajno nastanjenje, što se dokazuje
rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova o dobijanju odo-
brenja za stalno nastanjenje na teritoriji Republike, odnosno
ličnom legitimacijom za stranca.

3) Pravna lica i građansko pravna lica koja su do 6. aprila
1992. godine imala sjedište na teritoriji Republike, što dokazuju
sudskim rješenjem o registraciji, rješenjem nadležnog opštin-
skog organa, ili drugom ispravom kojom se dokazuje status
gradansko pravnog lica.

4) Poslovne i druge jedinice pravnih lica iz Republike sa
sjedištem na području drugih država bivše SFRJ, koje su do
stjecanja nezavisnosti imale sjedište na teritoriji Republike, kao
i pravna lica nastala transformacijom tih poslovnih i drugih
jedinica, što se dokazuje izvodom iz registra nadležnog suda.

III

Pod robom i drugim stvarima koje se ne smatraju carinskom
robom, a koje se uvoze, unose ili primaju sa područja drugih
republika bivše SFRJ, podrazumjeva se:
ma 1. Roba i druge stvari koje su na dan 6. aprila 1992, godine

e:

2 U vlasništvu ili posjedu državljana Republike i ostalih
fizičkih. i pravnih lica u drugim državama bivše SFRJ,

Za koje je odlukama nadležnih organa donijetim poslije 6.
aprila 1992. godine utvrđeno da su bile u posjedu ili vlasništvu
Pravnih i fizičkih osoba na Osnovu pravnog posla ili drugog
Pravnog odnosa, nastalog prije 6. aprila 1992. godine.

2.Robai druge stvari koje su stečene poslije 6. aprila 1992,
Bodine po osnovu:

Bi Prodaje ili drugog pravnog posla s pokretnim i nepokret-
i Im Stvarima koje su u tim državama u bivšoj SFRJ u posjedu
I Vlasništvu do dana 6. aprila 1992. godine,

7 prihoda ostvarenih u tim državama poslije 6. aprila 1992,

Ine, ali prije doseljenja u republiku.

Aao dokaz da Su roba i stvari bile u vlasništvu odnosno
Vpsjedu, te postojanje pravnog posla na osnovu kojeg je stečeno
. Sništvo ili posjedovanje stvari i druge robe, dokazuje se
vi Sovarajućim ispravama (knjigovodstvene isprave iz kojih se

de poslovne promjene, uvozna carinska deklaracija za robu
OJa je porjeklom izvan teritorije bivše SFRJ nad kojom je

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 863

injenj ije 6. aprila 1992.
sproveden postupak uvoznog carinjenja prije ;
godine, isprave o kompenzaciji, prebijanju dugovanja, kupo-
prodajni ugovori zaključnice, otpremnice itd.).

IV

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH", a primjenjivat će se jednu godinu po završet-
ku ratnog stanja.

V broj 150/95 1
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODOOOOOANONODOONONONODOAOONOONONONODIONAONONAZAANANA MU
383

Na osnovu člana 53. stav 4. Carinskog zakona ("Službeni
list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada Republike Bosne i Herce-

govine, donosi
ODLUKU
O VRIJEDNOSTI ROBE NA KOJU ĆE SE
PRIMJENJIVATI JEDINSTVENA CARINSKA STOPA

I

1. Na robu namijenjenu upotrebi u vlastitom domaćinstvu,
koju državljani Republike Bosne i Hercegovine i strani držav-
ljani nose sa sobom prilikom dolaska iz inozemstva, ilije prime
iz inozemstva, osim robe koja je oslobodena od plaćanja carine
i robe za koju je u Carinskoj tarifi propisana carinska stopa
"SLOBODNO", a čija ukupna vrijednost ne premašuje dinar-
sku protuvrijednost 1.000 DEM, primjenjuje se jedinstvena
carinska stopa od 8%.

Predsjednik

II
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje primjena

Odluke o vrijednosti robe na koju će se primjenjivati jedinstve-

na carinska stopa ("Službeni list RBiH", broj 2/92).

III
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V broj 151/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODOOOOOODOO ODO DODDA DO OD DO ODO OOODO DUO ODO NOODODDODNO ma
384

Na osnovu člana 249. stav 5. i člana 257. Carinskog zakona
("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine", donosi

ODLUKU
O UTVRDIVANJU IZNOSA CARINA ZA KOJE SE
NEĆE DONOSITI RJEŠENJE O NAKNADNOJ
NAPLATI I ZA KOJE SE NEĆE VRŠITI PRINUDNA
NAPLATA

I

Carinarnica neće donositi rješenje o naknadnoj naplati
neobračunate, odnosno manje naplaćene carine, drugih uvoz-
nih dažbina i kamate (član 249. stav 1. tačka 1. Čarinskog
zakona), za iznose manje od 50 DEM. )

II

Carina, druge uvozne dažbine i kamate za koj

; dru; ) ika Je se prema

članu 255. Carinskog zakona, vrši prinudna naplata neće se
prinudno naplaćivati za iznose manje od 50 DEM.

III
Danom stupanja na snasu ove odluke, prestaj imj
Danja ni; i ije primjena
Odluke o utvrđivanju iznosa za koje iti rj j
O natrija JE se neće donositi rješenje

plati i za koje se neće vršiti prinudn
("Službeni list RBiH", broj 2792). " priadna naplata

Premijer

Strana 86492/100

SI

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V broj 152/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo - dr Haris Silajdžić, s. r.
OODOONOOONOOOODODODODNOMOMONADANONOEDNODOOODNODAUUNANU

385

Na osnovu člana 247. Carinskog zakona ("Službeni list
RBiH", br. 5/9519/95), Vlada Repnblike Bosnei H ercegovine,

donosi
ODLUKU
O UVJETIMA ZA PODIZANJE ROBE ISPOD
CARINSKOG NADZORA PRIJE NAPLATE CARINE I
DRUGIH OPTEREĆENJA PRI UVOZU ROBE

I

Robu koja je pod carinskim nadzorom, carinski obveznik
može podići poslije obavljenog carinskog pregleda, a prije
izvršenog obračuna i naplate carine i drugih uvoznih dažbina
(carinske obaveze), ako Carinskoj upravi Republike Bosne i
Hercegovine (u daljeni tekstu: Carinska uprava) podnese pi-
smenu garanciju banke (carinska garancija).

Carinska garancija podnosi se i za robu pod carinskim
nadzorom, smještenu u konsignacijsko skladište.

Carinsku garanciju može podnijeti i preduzeće kojem je
carinski obveznik povjerio obavljanje špediterskih poslova, u
vezi s carinjenjem robe na koju se garancija podnosi.

II

Carinska garancija može se koristiti kao instrument za
osiguranje plaćanja carinskih obaveza za robu koja je pod
carinskim nadzorom, samo ako je podnositelj garancije platio
svoje prethodno dospjele carinske obaveze osigurane putem
podnošenja te garancije, o čemu uz garanciju podnosi pismeni
dokaz o plaćanju tih obaveza.

Odredbe stava 1. ove tačke ne primjenjuju se pri podizanju
ispod carinskog nadzora živih životinja, lako kvarljive robe i
rezervnih dijelova za tekuće održavanje. =.

III

Carinskom garancijom, kojom se obezbjeduje nalata cari-
ne, drugih uvoznih dažbina i kamata u smislu člana 248.
Carinskog zakona, banka jamči Republici Bosni i Hercegovini
pravovremeno plaćanje carinskih obaveza u vezi s tom rob om,
ako ih u propisanom odnosno rješenjem carinarnice utvrđenom
roku, ne namiri podnositelj garancije.

Carinska garancija iz tačke I ove odluke, ne može se povući
dok se ne plate carinske obaveze za robu ocarinjenu u razdoblju
važenja garancije.

Predsjednik

IV
Nakon obavljenog obračuna propisanih carinskih obaveza;
nadležna carinarnica popunjava virmanski nalog (opći nalog za
prijenos) i dostavlja ga s obračunom carinskih obaveza carin-
skom obvezniku odnosno po njemu ovlaštenom špediteru radi
njegovog plaćanja u roku od osam dana od dana prijema
obračuna carinskih obaveza.

Danom prijema obračuna carinskih obaveza prema stavu 1.
Ove tačke, smatra se datum prijema označen u dostavnici.
Danom plaćanja carinskih obaveza prema stavu 1. ove
ke, smatra se dan kada je izvršena uplata na ime plaćenih
dospjelih carinskih obaveza na račun koji odredi carinarnica,
u skladu sa propisima o uplati prihoda u republički budžet.
MM

x Carinska Uprava, na osnovu evidencije koju vodi, najmanje
jedanput mjesečno sastavlja listu carinskih obveznika koji nisu
platili carinske obaveze po osnovu podizanja robe ispod carin-

skog nadzora u propisanom roku, te o tom pismeno izvještava
carinarnice.

Y

Nedjelja, 10. septembra 1995, godine

Broj 34 - Strana 864 SLUŽBENI LIST RBiH
ww rn == — —— mn

Ako carinski obveznik iz tačke I, ove odluke ne plati
obračunate carinske obaveze u propisanom roku, odnosng
rješenjem carinarnice utvrđenom roku, Carinska Uprava šalje
zahtjev garantu da u roku od dva dana plati obračunate carinske
obaveze, koje proizilaze iz osnova garancije, uvećane za Zatez.
ne kamate predviđene zakonom. j

Po plaćanju obračunatih carinskih obaveza, banka garan
će pružiti dokaze Carinskoj upravi prezentirajući joj peti prim.
jerak naloga o izvšenoj uplati.

Ukoliko banka garant ne plati nastale obaveze u Ostavlje-
nom roku, Carinska uprava će ispostaviti zahtjev za izvršenje
putem Zavoda za platni promet Republike Bosne i Hercegovi.
ne, odnosno njegove organizacione jedinice kod koje se vodi
račun garanta.

VII
Ovlašćuje se ministar financija da na prijedlog Carinske
uprave donese propise za izvršenje ove odluke, u roku od 30
dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
VIII
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje primjena
Odluke o uslovima za podizanje robe ispod carinskog nadZora
prije naplate carine i drugih uvoznih dažbina ("Službeni list
RBiH", broj 2/92).
IX
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V broj 153/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODODOOONODODONODOOONODODONOOOOUOOUOOOMOGOOOOODODOOIM
386

Na osnovu čl. 27. i 28. Carinskog zakona ("Službeni list
RBiH", br. 5/9519/95), Vlada Republike Bosne i Hercegovine,

donosi
ODLUKU
O UTVRDIVANJU PREDMETA, KOLIČINA I
VRIJEDNOSTI PREDMETA NA KOJE SE PRI UVOZU
PRIMJENJUJU CARINSKE POVLASTICE

I

Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 27.
stav 1. tačka 2. Carinskog zakona, domaći putnici:

1. na predmete osobnog prtljaga - bez ograničenja vrijed-
nosti;

2. na ostale predmete koje unose iz inozemstva, ako ti
predmeti nisu namjenjeni preprodaji - do ukupne dinarske
protuvrijednosti 150 DEM.

Premijer

II

Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 27.
Stav 1. tačka 3. Carinskog zakona, stranci koji su stekli držav-
ljanstvo Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Republika), odnosno boravak na osnovu odobrenog trajnog
nastanjenja ili boravak na osnovu priznatog statusa izbjeglice
u Republici:

1. na predmete privrednog invetara, za obavljanje privred-
i u slične djelatnosti do dinarske protuvrijednosti 170.000

III
Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 27.
stav 1. tačka 4. Carinskog zakona državljani Republike, člano-
Vi posada brodova, te državljani Republike koji su imali mjesto
boravka u Republici, koji su po bilo kojem osnovu bili na radu

Ned

uin
mje:
najn

rot
Dai
cija;
ne i
170.

(
stav
zems
sličn
namj
1.201

(0
stav
suu!
cama
glica.

1
protu
s Lisi
cija;

2.
ne ili
100.0

(o)
stav 1
držav
i drug
150 D

O:
stav J
uvezu
pet go
će se
sredni
organ.

In:
ne pri
pomag

1.
prema
ošteće.

- 0
Ca, kar
ekstre:

-p

= te

2.
Propisi
1 njegu

3.
do 1.g8
prilago
koje tr:

Osl
Stav 1.
1 druga
koje be

Strana 86593/100

S. i
?- Bodine

NE plati

Osno
ava šalje
Carinske
Za Zatez.

-a garant
eti Prim-
Ostavlje-
Zvršenje

Tcegovi-
SE Vodi

Jarinske
u od 30

rimjena
nadzora
peni list

Službe-

eni list
zovine,

I
'OZU

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

u inozemstvu najmanje dvije godine neprekidno ili najmanje 24
mjeseca u posljednih četiri godine ili boravili u inozemstvu
najmanje sedam godina: ,
1. na predmete svoga domaćinstva do ukupne dinarske
rotuvrijednosti od 70.000 DEM prema vrstii količini, u skladu
s Listom predmeta domaćinstva koju propisuje ministar finan-
ija; i
_ 2. napredmete privrednog inventara, za obavljanje privred-
ne ili slične djelatnosti do ukupne dinarske protuvrijednosti
170.000 DEM.
IV
Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 27.
stav 1. tačka 4. Carinskog zakona, osobe koje doliže iz ino-
zemstva radi korišćenja godišnjeg odmora, posjete porodici i
slično, jednom godišnje, na predmete koje unose, a koji nisu
namjenjeni preprodaji, do ukupne dinarske protuvrijednosti od
1.200 DEM.

V

Oslobodeni su od plaćanja carine, u skladu O) članom 27.
stav 1. tačka 5. Carinskog zakona, državljani Republike koji
su u skladu sa članom 5. Zakona o raseljenim licima i izbjegli-
cama ("Službeni list RBiH", br. 8/94 i 13/94), smatraju izbje-
glicama Republike: j

1. na predmete svog domaćinstva do ukupne dinarske
protuvrijednosti od 35.000 DEM prema vrsti i količini, u skladu
s Listom predmeta domaćinstva koju propisuje ministar finan-
cija;

2. napredmete privrednog inventara, za obavljanje privred-
ne ili slične djelatnosti do ukupne dinarske protuvrijednosti od
100.000 DEM.

VI

Oslobodeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 27.
stav 1. tačka 6. Carinskog zakona, državljani Republike i strani
državljani - na predmete koje prime iz inozemstva u poštanskim
i drugim pošiljkama, do ukupne dinarske protuvrijednosti od
150 DEM.

VII

Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 27.
stav 1. tačka 13. Carinskog zakona, invalidne osobe koje
uvezu, unesu ili prime iz inozemstva, jednom u razdoblju od
pet godina, osobni automobil (specijalni lični automobil) koji
će se koristiti kao ortopedsko ili drugo pomagalo koje nepo-

sredno služi kao zamjena za nedostajući ili oštećeni tjelesni
organ.

Invalidna lica mogu ostvariti oslobođenje od plaćanja cari-
ne pri uvozu osobnih automobila kao ortopedskog ili drugog
pomagala:

1. kako je rješenjem o utvrdivanju stupnja invalidnosti

prema propisima o invalidskom osiguranju utvrdeno tjelesno
oštećenje najmanje 80%, i to:

7 Organa za kretanje (donji ekstremiteti, karlica, kralježni-
Ca, kao i drugih organa koju uvjetuju oštećenja funkcija donjih
ekstremiteta,

= potpuni gubitak vida i oštećenje vida,

- teže retardiranosti ili paraliziranosti,

2. ako invalidna osoba ima vozačku dozvolu, ilijoj je prema
Propisima o invalidskom osiguranju priznato pravo na pomoć
1 njegu druge osobe;

3. akose uvozi osobni automobil zapremine cilindra motora
do 1.800 cm", ili ako se uvozi osobni automobil posebno
Prilagođen za prijevoz invalidnih osoba s invalidskim kolicima
koje trajno koristi.

i VIII

Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 28.
Stav 1. tačka 6. Carinskog zakona, državni organi, preduzeća
1 druga pravna i fizička lica - na reklamni materijal i uzorke
koje besplatno prime iz inozemstva

'SLUŽBENI LIST RBiH

--

Broj 34 - Strana 865

Reklamnim materijalom, u smislu ove oslluke smat "-

1. štampani i snimljeni materijal, objave, oglasi, plakali,
ćjenovnia), ketilot, u at i drugi oblici trgovinskog
obavještavanja o robi, prevozu i uslugama koje pruža inozemni
pošiljalac, bez obzira na vrijednosti i količinu; ,

2. razni reklamni predmeti na kojima je vidno utisnuta firma
inozemnog pošiljaoca sa kojim državni organ, preduzeće i
druga pravna i fizička osoba održava odgovarajuće poslovne
veze. Reklamnim predmetima, u smislu ove odluke, ne smatra-
ju se cigarete, žestoka alkoholna pića, parfemi, osim parfema
koji isključivo služe za demonstraciju i druga potrošna roba. :

Uzorcima u smislu ove odluke, smatraju se svi predmeti
čija pojedinačna dinarska protuvrijednost ne prelazi iznos od
20 DEM i modeli predmeta koji se šalju radi pribavljanja
narudžbe ili ponude robe, odnosno zaključivanja ugovora u
vezi s proizvodnjom ili komercijalnim aktivnostima povezanim
s tom robom.

Uzorci se ne mogu prodavati niti koristiti u druge svrhe,
osim one radi koje su uvezeni.

IX
Oslobođeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 28.
stav 1. tačka 7. podtačka a) i b) Carinskog zakona, vlasnici
odnosno korisnici prijevoznih sredstava na predmete:

1. koji se radi zamjene dotrajalog ili uništenog dijela,
ugrade u osobno motorno vozilo za vrijeme dok se ono nalazilo
u inozemstvu, do ukupne dinarske protuvrijednosti od 200
DEM;

2. koji se, radi zamjene dotrajalog ili uništenog dijela
ugrade u cestovno motorno vozilo u javnom prometu za vrijeme
dok se ono nalazi u inozemstvu, do ukupne dinarske protuvri-

jednosti od 300 DEM.

X

Oslobodeni su od plaćanja carine, u skladu sa članom 28.
stav 1. tačka 8. Carinskog zakona, strani izlagači koji učestvuju
na međunarodnim sajmovima i trgovinskim izložbama u Repu-
blici na predmete koje unesu ili prime iz inozemstva radi
uobičajene raspodjele i potrošnje za vrijeme održavanja sajma
odnosno izložbe.

Predmetima za raspodjelu i potrošnju na sajmovima, odno-
sno trgovinskim izložbama, u smislu stava 1. ove tačke, sma-
traju se:

1. uzorci strane robe izloženi na sajmu ili izložbi ili uzorci
napravljeni od unesene robe pod uvjetima:

= da se dijele besplatno,

_ - da su neznatne vrijednosti u odnosu na cijenu po jedinici
mjere iste vrste robe;

- da su pakovani ili pripremljeni za uobičajenu raspodjelu i
potrošnju u količini koja je očigledno manja od standardnog
pakovanja za prodaju te robe na malo;

2. Reklamni materijal čija je ukupna dinarska protuvrijed-
nost od 2.000 DEM, uz uvjet da vrijednost pojedinog predmeta
nije veća od dinarske protuvrijednosti 20 DEM.

.. 3. Roba koja se uvozi iz inozemstva ili kupuje s konsigna-
cijskog skladišta u zemlji radi potrošnje izlagača i njegovih

poslovnih partnera za vrijeme trajanja sajma ili trgovinske
izložbe, i to:

ukupnoj dinarskoj protuvrijednosti do 2.000 DEM;

- Jedan izlagački karton za svakog pojedinog predstavnika
strane firme - stranog državljana s prebivalištem u inozemstvu,
s tim što Jedna strana firma može ostvariti ovu povlasticu za
najviše pet izlagačkih kartona; .

Strana 86692/100

error

Broj 34 - Strana 866

4. Prehrambeni proizvodi i alkoholna pića koji se dijele
besplatno, u količinama koje su neophodne za ocjenjivanje
njihovog kvaliteta radi dodjele nagrada na međunarodnim saj-
movima; ;

5. Roba namijenjena za prikazivanja odnosno demonstri-
ranja rada mašina ili aparata na međunarodnom sajmu odnosno
trgovinskoj izložbi, koja će se potrošiti ili uništiti u toku prika-
zivanja odnosno demonstracije; i

6. Roba koja služi i koja će se upotrijebiti za izgradnju,
prilagodavanje i dekorisanje privremenih štandova (boje, lako-
vi, tapete, tepisoni i sl.);

7. Katalozi, prospekti, cjenovnici, kalendari (s ilustracija-
ma ili bez njih), fotografije, ako je očigledno da su namjenjene
zakorišćenje kao propagandni materijal za stranu robu izloženu
na međunarodnom sajmu odnosno izložbi, uz uvjet da se dijele
besplatno;

8. Obrasci i drugi štampani materijal koji se koriste za
administraciju izlagača u toku održavanja međunarodnog sajma
odnosno trgovačke izložbe.

XI

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi
Odluka o utvrdivanju predmeta, količina i vrijednosti predmeta
na koje se pri uvozu primjenjuju carinske povlastice ("Službeni

list SRBiH", br. 77/89 i 82/89).
XII
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

nom listu RBiH".

V broj 154/95

28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

DOODONODOOOOOOODODOOOONADODODOOONOOOOOOIOODUUOOOonona

387
Na osnovu člana 370. stav 5. Carinskog zakona ("Službeni
list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada Republike Bosne i Herce-

govine, donosi
ODLUKU
O NAČINU PRODAJE CARINSKE ROBE I
RASPOREDU SREDSTAVA DOBIJENIH TOM
PRODAJOM
I
Ovom odlukom propisuje se i našin carinske robe i raspored
sredstava dobijenih prodajom te robe, i to:
1) robe koju je željeznička stanica, predala carinarnici kao
višak (član 88. stav 3. Carinskog zakona),
2) oštećena motorna Vozila, predata carinarnici (član 99,
stav 2. Carinskog zakona),
3) napuštena povremeno uvezena motorna vozila iz člana
96. (člana 100. stav 4. ičlana 101. stav 2. Carinskog zakona),
4) robečiji je uvoz zabranjen (član 204. Carinskog zakona),
5) robe čiji je rok ležanja istekao (član 227. Carinskog
zakona),

6) robe predate carinarnici rfa slobodno raspolaganje (član
259. stav 2. Carinskog Zakona),

7) privremeno uvezene oštećene robe, predate carinarnici
(član 299. stav 3. Carinskog zakona),
8) robe iz poštanskih pošiljki koje pošiljatelj neće da primi
(član 319. stav 2. Carinskog S Kora). i
9) robe oduzete u prekršajnom postupku.
II u .
_ Na osnovu evidencije kojuvodio robi, carinarnica sastavlja
spiskove robe (po Vrsti, trgovačkom nazivu i količini) za koju

su se stekli uvjeti da se izloži prodaji, odvojeno po osnovama

po kojima je predata, oduzeta ili na drugi način preuzeta od
strane carinarnice.

Premijer

SLUŽBENI LIST RBiH

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

III

Za pregled, mjerenje i procjenu Vrijednosti robe po Sasta-
vljenim spiskovima i za provjeru da li su se stekli uvjeti Za
prodaju te robe, carinarnica formira komisiju od tri člana.

Komisija je dužna da utvrdi, da li roba navedena u spisko-
vima odgovara podacima iz isprava po kojima je Carinarnica
robu primila, oduzela ili na drugi način preuzela, o čemu
sastavlja zapisnik. Ako komisija utvrdi da se stanje 'robe y
pogledu kakvoće ili količine ne slaže sa podacima iz navedenih
isprava, dužna je to konstatirati u zapisniku.

Komisija u zapisniku posebno konstatuje da su se stekli
uvjeti, za izlaganje robe prodaji, odnosno njenom uništenju.

Poslijedžyršenog pregleda, mjerenja i procjene Vrijednosti
robe, komisija u odgovarajuće rubrike spiskova iz tačke II ove
odluke, upisuje utvrđenu vrijednost robe.

Akou radu komisije učestvuje vještak, troškovi Vještačenja
podmiruju se'iz sredstava dobijenih prodajom robe. T

IV

_ Prilikom utvrdivanja vrijednosti robe za prodaju, komisija
uzima u obzir cijenu takve ili slične robe na domaćem tržištu,
umanjenu za iznos poreza na promet proizvoda i uobičajenih
troškova poslovanja u trgovini.

Ako je propisima predviđeno da prodavalac robe plaća
porez na promet proizvoda, u vrijednost robe jeuključen porez
na promet proizvoda.

V

Carinarnica može, do početka javne prodaje, odobriti osobi
na koju glasi prijevozna isprava ili vlasniku robe (osim robe
oduzete. u prekršajnom postupku) da robu ocarini ili vrati u
inozemstvo.

Ako se roba ne proda na prvoj javnoj prodaji, carinarnica
može dozvoliti podizanje robe, u smislu stava 1. ove tačke, do
početka naredne javne prodaje.

U slučajevima iz st..1. i 2. ove tačke, osoba koja podiže
robu, dužna je da plati sve troškove koje je carinarnica imala
zbog držanja, čuvanja, prijevoza i procjene robe, objavljivanja
javne prodaje, kao i druge procjenjene troškove u vezi sa
prodajom robe.

VI

Robu iz tačke I ove odluke, prodaju putem javne prodaje
carinarnice, koje ovlasti direktor Carinske uprave Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Carinska uprava).

VII:
Javna prodaja objavljuje se u dnevnim glasilima, najkasnije
deset dana prije dana javne prodaje.
Oglas ojavnoj prodaji sadrži: uvjete javne prodaje, podatke
o vrsti, količini i stanju robe, početnu cijenu, dan, sat i mjesto
održavanja javne prodaje, visinu i način polaganja kaucije za
sudjelovanje u javnoj prodaji, dan, sati mjesto na kome se može
razgledati roba koja se izlaže prodaji.

VIII

Na javnoj prodaji mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe
pod uvjetom, da polože propisanu kauciju.

Carinarnica može u uvjetima Prodaje odrediti, da na javnoj
prodaji ne mogu sudjelovati fizičke osobe.
IX

Prije početka javne prodaje, ponudači su dužni da polažu
kauciju u iznosu od 20% od početne cijene robe, s tim što taj
iznos ne može biti manji od 10.000 BHD.

"=
Prva javna prodaja može se održati samo, ako na njoj
sudjeluju najmanje tri ponudača. +

Ned

proć
dva
kao
javn

neus
cijen

sem
nepo

poda
post

nuđa

narni
oglas
istica
prigo

PI
roku.

K
me u
dana

U.
kupop
kaucij

Iz
robu,

! meno

samo !
pljanje
Ka
roba, |
njenog
Pri
sredno
MEPri
iz stav.
unose
cijeni
postigr
najvišu
Ko
Prodaji
razloge
dene ci

Vis
rađevin
Prodaju

_ On
tivne m
Vrijedni
lijekovi
Prodaji.
Organin
Stvo fin
Odmah }

Strana 86791/100

)y .
= Sodine

JO Sasta-
Ivjeti za
ana.

i spisko-
Inarnica
O čemu

'robe u
veđenih

€ stekli
tenju.

jednosti
e II ove

tačenja

omisija
tržištu,
čajenih

: plaća
1 porez

i osobi
n robe
vrati u

arnica
ke, do

podiže
imala
ivanja
zi sa

odaje
sne i
isnije
datke
jesto
je za
nože
sobe
vnoj

lažu
9 taj

njoj

==

=.

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

rva javna prodaja ne uspije, zakazuje se druga javna
Ji Kare može održati, ako na njoj sudjeluju Sem.
dva ponudača. Druga javna prodaja objavljuje se na isti a= u
kao i prva, S tim što se u oglasu mora naznačiti da je to drug
javna prodaja. - J Ž)

Javna prodaja iz st. 1. i 2. ove tačke, podrazumijeva ie
neuspjelom, ako se za robu ni poslije trećeg poziva ne ponu
cijena veća od početne cijene. ' + |;

Ako se roba ne proda ni na drugoj javnoj prodaji, prodaja
se može izvršiti putem prikupljanja pismenih ponuda, odnosno
neposrednom pogodbom.

: XI
j javnoj prodaji vodi se zapisnik u koji se unose
pedeiokene njenoj početnoj cijeni, učesnicima nadmetanja,
postignutoj prodajnoj cijeni i kupcu robe. Ki Etie

Zapisnik potpisuju članovi komisije, kupac i prisutni po-
nudač. | :

U roku od dva dana od dana završene prodaje robe, Cari-
narnica je dužna zapisnik iz stava 2. ove tačke, istaći na
oglasnoj ploči carinarnice i držati ga najkasnije tri dana od dana
isticanja, u kojem roku učesnici javne prodaje mogu podnijeti
prigovor na rad i postupak komisije. Io ;

Po podnijetom prigovoru, carinarnica donosi rješenje u
roku od tri dana od dana podnošenja prigovora.

XII
Kupac je dužan da kupoprodajnu cijenu uplati i robu preuz-
me u roku od pet dana od dana izvršene prodaje, odnosno od
dana okončanja postupka po podnijetom prigovoru.
Ukoliko kupac u roku iz stava 1. ove tačke ne uplati
kupoprodajnu cijenu, gubi pravona povraćaj kaucije. Položena
kaucija se knjiži kao vanredni prihod republičkog budžeta.

XIII

Izuzetno od odredaba tačke VI ove odluke, lahko kvarljivu
robu, otpatke koji se javljaju u procesu oplemenjivanja privre-
meno uvezane robe i robu koja ima komercijalnu vrijednost
samo kao sirovina ili otpadak, carinarnica može prodati priku-
pljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom.

Kao lahko kvarljiva roba iz stava 1. ove tačke, smatra se i
roba, čiji rok upotrebe ističe za 45 dana, računajući od dana
njenog oduzimanja, odnosno predaje carinarnici.

Prodaja robe putem prikupljanja pismenih ponuda i nepo-'

srednom pogodbom, vrši Komisija iz tačke III ove odluke.

.__ Prispjele zapečaćene koverte od ponudača otvara Komisija
1z stava 3. ove tačke, o čemu sastavlja zapisnik. U zapisnik se
unose podaci o osobama koje su podnijele ponude, početnoj
cijeni robe, visini podnijetih ponuda za svakog ponuđača,
Postignutoj cijeni i nazivu kupca. Kupac je lice koje je ponudilo
najvišu cijenu.

Kod prodaje robe putem neposredne pogodbe, Komisija za
Prodaju robe sastavlja zapisnik, u kojeg unosi podatke o robi,
razloge prodaje robe neposrednom pogodbom, visinu ponu-

€ne cijene i naziv kupca robe.

XIV

Visokotarifni proizvodi: kahva, duhan i duhanske pre-
radevine, alkoholna i bezalkoholna pića, nafta i naftni derivati
Prodaju se u DEM, a ostali proizvodi u BHD.

Oružje, municija, eksplozivni proizvodi, otrovne i radioak-

tivne materije, predmeti umjetničke, arheološke ili etnografske
'rijednosti, numizmatičke zbirke ili zbirke životinja, droga,

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 867

XV
Sredstva ostvarena prodajom robe iz tačke I ove odluke,
raspoređuju se saglasno članu 371. Carinskog zakona.

XVI
Osnovica za obračunavanje carine idrugih dažbina, za robu
iz člana 370. Carinskog zakona je postignuta prodajna cijena,
umanjena za troškove iz člana 371. Carinskog zakona.

XVII

Troškovi prijevoza koji se, u smislu člana 371. stav 2.
Carinskog zakona, podmiruju na teret sredstava dobijenih pro-
dajom robe, čine svi troškovi prijevoza koji terete robu, i to:

1) troškovi prijevoza robe do granice Republike Bosne i
Hercegovine, koji nisu obuhvaćeni kupoprodajnom cijenom.

2) troškovi prijevoza od granice Republike Bosne i Herce-
govine do odredišta robe, i

3) troškovi prijevoza nastali u vezi sa dopremom robe do
carinarnice radi njene prodaje.

XVIII

Troškovi prodaje koji se, u smislu člana 371. stav/2.
Carinskog zakona, podmiruju na teret sredstava dobijenih pro-
dajom robe, čine troškovi nastali u vezi s prodajom robe
(stvarni troškovi objavljivanja oglasa o prodaji, troškovi rada
komisija u vezi s prodajom robe, zakupnine poslovnih prosto-
rija u kojim se prodaje roba i drugi troškovi nastali u vezi s
prodajom robe).

XIX

Troškovi čuvanja robe iz člana 371. stav 4. Carinskog
zakona čine:

1) u carinskom magazinu i carinskom stovarištu - troškovi
obračunati prema iznosu propisane ležarine za vrijeme koje ne
može biti duže od 30 dana,

2) u carinskom skladištu, željezničko-carinskom magazinu,
slobodnoj carinskoj zoni i kod organa iz člana 16. Carinskog
zakona - stvarni troškovi čuvanja za vrijeme, koje ne može biti
duže od 45 dana.

3) troškovi obezbjeđenja skladišnog prostora za čuvanja
robe. .

Izuzetno od odredbe stava 1. podtačke 2. ove tačke, ako
roba ostane u carinskom skladištu, željezničko-carinskom ma-
gazinu, slobodnoj carinskoj zoni ili kod organa iz člana 16.
Carinskog zakona i poslije obavještavanja carinarnice dajoj se
roba preda, iz sredstava dobijenih prodajom robe, naknadiće
se i ti troškovi.

XX

Danom stupanja na snagu ove odluke, prestaje primjena
Odluke o načinu prodaje carinske robe i rasporedu sredstava
dobijenih tom prodajom ("Službeni list RBiH", broj 2/92).

XXI

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

nom listu RBiH",

V broj 155/95
28. augusta 1995, godine
Sarajevo

Premijer
Vlade RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.
gg nanu

Na osnovu člana 263. stav 5. ičlana 331. stav 3. Carinsko;

zakona ( "Službenilist RBiH", br. 5/9519/95), Vlada Republike
Bosne i Hercegovine, donosi

Strana 86892/100

}
#}
И
|

O POSTUPKU ZA NAKNADU ŠTETE KOJU
CARINARNICA NANESE U CARINSKOM POSTUPKU

I
Ovom odlukom propisuje se pos tupak za naknadu štete koju
carinarnica nanese pregledom robe (član 231. stav4. ičlan263.
stav 5. Carinskog zakona) i štete koju nanese pregledom stvari,
ličnim pretresom ili nekom drugom mjerom carinskog nadzora
(član 331. stav 1. Carinskog zakona), ако зе stranka zanaknadu
Štete neposredno obrati carinarnici.
П
Zahtjev za naknadu štete, u smislu tačke 1 ove odluke,
podnosi stranka kojoj je nanesena šteta, onoj carinarnici, koja
je nanijela štetu.
III
Zahtjev za naknadu štete treba da sadrži podatke o tome,
kad je, na kom mjestu, na koji način i kakva šteta nanesena,
kaoidruge podatke kojima se dokazuje pravona njenu naknadu
i visinu.
IV
Carinarnica kojoj je podnesen zahtjev za naknadu štete,
sprovodi dokazni postupak i predmet sa svojim mišljenjem
dostavlja Carinskoj upravi Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Carinska uprava). ,

У
Ро zahtjevu za naknadu štete, odlučuje Carinska uprava.
- VI
Postupak za naknadu štete је hitan i mora se završiti u roku
od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za naknadu Štete.
VII
Naknada štete isplaćuje se na teret republičkog budžeta.
VIII
Ako oštećeni u toku postupka koji se vodi po odredbama
оуе odluke, pokrene postupak za naknadu štete kod redovnog
suda, postupak po ovoj odluci se obustavlja.
IX
Danom stupanja na snagu ove odluke pres taje primjena
Odluke o postupku za naknadu štete koju carinarnica nanese u
carinskom postupku ("Službeni list RBiH",'broj 2/92).
Х
Ova odluka stupa па snagu dane:n objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". E
У broj 156/95
. 28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
отооотооооооооооиоооооиииооооовооиоаиоло Ооо
389

~: Na osnovu člana 260. stav 4. Carinskog zakona ("Službeni
list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada Republike Bosne i Herce-

govine, donosi
ODLUKU
O UVJETIMA ZA VRAĆANJE CARINE I DRUGIH

DAŽBINA ZA ROBU VRAĆENU U INOZEMSTVO

Premijer

I
Ovom odlukom propisuju se uvjeti za vraćanje carine i
drugih uvoznih dažbina za mašine, aparate, uređaje, prijevozna
sredstva, instrumente i sličnu robu koja je vraćena u inozem-
stvo prema članu 259. stav 1, tačka 4. Carinskog zakona, ako

Je prilikom uvoza te robe па Osnovu propisa bila ugovorena
mogućnost njenog Vraćanja.

Broj 34 – Strana 868 SLUŽBENI LIST RBiH Nedjelja, 10. septembra 1995. godine
ODLUKU П

Ako је roba iz tačke I ove odluke vraćena U inozemstvo
carinarnica će, na zahtjev podnositelja deklaracije vratiti iznog
koji čini razliku izmedu iznosa plaćene carine i drugih uvozni
dažbina i iznosa carine i drugih uvoznih dažbina obračunati
za razliku vrijednosti na dan njenog vraćanja u inozemstvo.

Vrijednost robe na dan njenog vraćanja u inozemstvo Carj-
narnica će utvrditi na osnovu člana 36. Carinskog zakona
računajući na ime istrošenosti 20% od carinske osnovice, za
svaku godinu korištenja. ш

Ш
Zahtjev za угасапје carine i drugih uvoznih dažbina može
se podnijeti carinarnici preko koje je izvršen uvoz robe, u roku
odšest mjeseci od dana vraćanja robe u inozemstvu. Uz zahtjev
Za vraćanje carinci drugih uvoznih dažbina, podnosi se izvozna
carinska deklaracija i rJešenje na osnovu kojih je roba vraćena
u inozemstvo.
IV .
. __Na osnovu podnesenog zahtjeva, carinarnica donosi rješen-
Је O vraćanju carine i drugih uvoznih dažbina.
У . .
Carinarnica ne može odobriti vraćanje carine i drugih
uvoznih dažbina, ako Je roba vraćena u inozemstvo po isteku
roka od pet godina od dana uvoza.
VI
Danom stupanja na зпави ovc odluke prestaje primjena
Odluke o uslovima za povraćaj carinc i drugih uvoznih dažbina
Za robu vraćenu.u inozemstvo ("Službeni list RBiH", broj
2/92).
VII
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službc-
nom listu RBiH".
У broj 157/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
: Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
оооооооооооооооооооооооооиоооооооооиоИ ОИ Ооо от

Ргепијег

_ 390

Ма osnovu člana 13. stav 2. Zakona o finansijskoj policiji-
financijskoj policiji ("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95),
Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O NAČINU RASPOLAGANJA SA PRIVREMENO
ODUZETOM ROBOM U POSTUPKU INSPEKCIJSKOG
NADZORA FINANSIJSKE POLICIJE - FINANCIJSKE
: POLICIJE

I
Ovom odlukom se шедије način raspolaganja sa privreme-
no oduzetom robom u postupku inspekcijskog nadzora Finan-
sijske policije -Ррапсјеке policije.
II
Privremeno oduzeta roba sa kratkim rokom trajanja ilahko
kvarljiva roba se po nalogu Glavnog inspektora Finansijske
policije-Financijske Policije (u daljem tekstu: Glavni inspck-
tor), odnosno са kojeg on ovlasti, prodaje prvenstveno u
mjestu oduzimanja po važećim tržišnim cijenama u vrijeme
prodaje.

. Nekvarljiva roba će se odložiti i čuvati do pravosnažnosti
Rješenja o izvršenom prekršaju ili privrednom prijestupu, od-
позпо presude o izvršenom krivičnom djelu.

III
Ako se privremeno oduzeta roba ili dio robe sa kratkim
rokom trajanja odnosno lahko kvarljiva roba ne proda na način
ya u tački II ove odluke, Pristupiće se njenoj javnoj
prodaji.

ак
rol
12].
ins

um

уге
djel
CijSI
pos

nad:
sluč
Upu
папе
odu:
cija.

nom

28.

107
391

uveze
Repu

Strana 86992/100

-_Bodine

zemstvo
iti iznos
uvoznih
ičunatih
Istvo,

VO Cari-
zakona,
ICE, Za

a može
u roku
zah tjev
ZVozna
raćena

rješen-

drugih
isteku

mjena
ižbina
, broj

užbe-

iciji-
/95),

OG
KE

'MC-
nan-

hko
jske
ek-
ou
'me

osti
od-

čin
10)

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

IV

Ukoliko se privremeno oduzeta roba ili dio robe sa kratkim
rokom trajanja odnosno lahko kvarljive robe ne proda na način
predviđen tač. Ili III ove odluke istu će prodati neposrednom
pogodbom Glavni inspektor ili lice koje on ovlasti.

V

Izuzetno, u hitnim slučajevima privremeno oduzeta roba ili
dio robe sa kratkim rokom trajanja, odnosno lahko kvarljive
robe će se prodati neposrednom pogodbom i prije njenog
izlaganja redovnoj prodaji i Javnoj prodaji, ukoliko Glavni
inspektor ili lice koje on ovlasti, ocijene da je to nužno.

VI

Sredstva ostvarena prodajom privremeno oduzete robe,
umenjena za troškove prodaje, uplaćuju se na račun koji odredi
ministar finansija-ministar financija. '

VII

I
Po pravosnažnosti rješenja o izvršenom prekršaju ili pri-
vrednom prestupu odnosno presude o izvršenom krivičnom
djelu, u pogledu privremeno oduzete robe u postupku inspek-
cijskog nadzora Finansijske policije - Financijske policije,
postupit će se u skladu sa rješenjem odnosno presudom.

VIII

Način javne prodaje robe oduzete u postupku inspekcijskog
nadzora Finansijske policije - Financijske policije, kao i ostali
slučajevi privremenog oduzimanja robe vrše se u skladu sa
Uputstyom o načinu rada i postupanja Finansijske policije-Fi-
nancijske policije i o načinu postupanja sa privremeno i stalno
oduzetom robom, koje donosi ministar finansija-ministar finan-

cija.

IX

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

V broj 158/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

OOODOODO DESNO OASOOOONOO DADO DO OOO ON DO DODAN ODA ONA NO Na
391

Premijer

Na osnovu člana 1. stav 2. Zakona o posebnoj naknadi na
uvezenu robu ("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), Vlada
Republike Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O IZMJENAMA ODLUKE O VISINI POSEBNE
NAKNADE NA UVEZENU ROBU U 1995. GODINI

I
U Odluci ovisini posebne naknade na uvezenu robu u 1995.
godini ("Službeni list RBiH ", broj 10/95), u tački I procenat
5%" zamjenjuje se procentom "10%".
II
Ova odluka Stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
Vanja u "Službenom listu RBiH".
V broj 161/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
KRITICI
2

Premijer

Na osnovu člana 233. stav 6. ičlana 235. stav 2. Carinskog
Zakona ( "Službenilist RBiH ", br. 5/95 19/95), Vlada Republike
Osne i Hercegovine, donosi

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 869

ODLUKU
O UVJETIMA I NAČINU CARINJENJA ROBE ZA
KOJU NIJE PODNESENA POTPUNA
DOKUMENTACIJA I DRUGIM SLUČAJEVIMA U
KOJIMA SE NE PODNOSI CARINSKA DEKLARACIJA

I

Ovom odlukom propisuju se uvjeti i način carinjenja robe

za koju nije podnesena potpuna dokumentacija, kao i drugi
slučajevi, osim onih iz člana 235. stav 1. Carinskog zakona, u
kojima se ne podnosi carinska deklaracija.

II

Uvezena roba može se podići iz carinarnice bez potpune
dokumentacije, i to:

1) TV filmovi, čijije početak emitiranja vezan za rok kraći
od jednog mjeseca;

2) dijelovi za hitne opravke osnovnih sredstava u eksploa-
taciji;

3) radioaktivni izotopi, vakcine i lijekovi koji se čuvaju pod
posebnim uvjetima, ili se odmah upotrebljavaju;

4) predmeti, osim mašina, aparata, uređaja i instrumenata,
koji služe za hitne medicinske intervencije;

S) knjige, novine i časopisi;

6) magnetske trake za računare sa podacima radi razmjene
informacija;

7) roba koja se besplatno i sa plaćanjem prima iz inozem-
stva, akoje namijenjena otklanjanju posljedica prouzrokovanih
elementarnim nepogodama;

8) dijelovi za hitne popravke zrakoplova koji saobraćaju sa
inozemstvom;

9) reprodukcijski materijal (sirovine, dijelovi za ugradnju
prilikom izrade novih proizvoda i potrošni materijal), neopho-
dan za proces proizvodnje, osim reprodukcionog materijala
koji se uvozi po osnovu kontigenta i dozvole, ukoliko nije

pribavljeno odobrenje o kontigentu, odnosno dozvola Ministar-
stva trgovine.

III

U slučajevima iz tačke II ove odluke, roba se podiže iz
carinarnice na osnovu pismene izjave carinskog obveznika u
koje se unose podaci o vrsti, količini, kakvoći i vrijednosti robe,
tarifnom stavu Carinske tarife i Svrsi uvoza, a poslije uplate

privremeno obračunatog iznosa carine i drugih uvoznih dažbi-
na.

PP RF:

IV

} Uvozna carinska deklaracija sa potrebnom dokumentaci-
Jom podnosi se, i to:

- u slučajevima iz tačke 2. pod 1, 2, 4. i 6. ove odluke, u
roku od 30 dana od dana podizanja robe iz carinarnice;
_ "za robu iz tač. 2. i 3. ove odluke, u roku od 90 dana od
dana podizanja robe iz carinarnice;

7 Za robu iz tačke 2. pod 5. ove odluke, u roku od 60 dana
od dana podizanja robe iz carinarnice;

- za robu iz tačke 2. pod7, 8. 19. ove odluke, u roku od 60
dana od dana podizanja robe iz carinarnice, s tim da u oprav-

danim slučajevima carinarnica može taj rok iti, ali
duže od 90 dana. 9 sok produžiti (alilne

MM
Iznos naplaćen u smislu tačke II ove odluke, knjiži se kao
redovan prihod. Poslije završenog postupka po podnesenoj
uvoznoj carinskoj deklaraciji, carinarnica po službenoj dužno-
sti vraća razliku carine i drugih uvoznih dažbina, j

po konačnom obračunu manji, odnosno naplaćuje razliku, ako
JE iznos po konačnom obračunu Veći

Strana 87091/100

ML.

Izuzetno od odredaba tač. III i V ove odluke, ako зе uvozi
roba za koju se po važećim propisima ne рјабаји carina i druge
uvozne dažbine i ako зе u momentu uvoza ne može utvrditi
vrijednost te robe, a carinski obveznik u momentu preuzimanja
robe nije u mogućnosti da podnese carinarnici odgovarajuće
dokaze, carinski obveznik daje carinarnici garanciju.

Kao garancija, u smislu stava 1. ove tačke, može se dati
garancija banke, ček, mjenica ili druga isprava, koja može
poslužiti kao obezbjeđenje za naplatu carine i drugih uvoznih
dažbina. ;

Data garancija vraća se carinskom obvezniku poslije izvr-
šenog postupka carinjenja.

„Podnosilac deklaracije koji je podnio generalnu garanciju
* tačke I Odluke o uslovima za podizanje robe ispod carinskog
nadzora prije naplatecarine i drugih opterećenja pri uvozu robe
("Službeni list RBiH", broj 34/95) ne podnosi garanciju iz stava
1. ove tačke.

VII

Ako carinski obveznik ne podnese uvoznu carinsku dekla-
raciju u propisanom roku, carinarnica će po službenoj dužnosti
pokrenuti postupak za naplatu carine i drugih uvoznih dažbina.

VIII

Carinska deklaracija se ne podnosi: 1

1) u slučajevima propisanim članom 235. Carinskog zako-
na;

2) za lični prtljag putnika, dat na prijevoz drugim рпјеуог
nim sredstvima, poštom ili na drugi način;

3) za reklamni materijal i uzorke koji se šalju u inostranstvo
do ukupne vrijednosti od 50 DM;

4) za robu namijenjenu liječenju lica oboljelih od raka, koja
primaju društva za borbu protiv raka.

IX

Ako se privremeno uvoze strani brodovi radi remonta
(opravke) u domaćem brodogradilištu, carinarnica može bez
potpune dokumentacije odobriti uplovljenje broda u brodogra-
dilište i početak radova na remontu, odnosno isplovljenje broda
poslije izvršenog remonta.

U slučaju iz stava 1. ove tačke, carinski obveznik daje
pismenu izjavu sa podacima o brodu isvrsi privremenog uvoza,
a poslije završenog remonta – specifikaciju izvršenih radova.

Uvozna, odnosno izvozna carinska deklaracija podnosi se
e roku od 30 dana od dana početka, odnosno završetka remonta

roda. :

Na način propjsan odredbama ove tačke, postupa se i u
slučaju privremenog uvoza zrakoplova radi opravke.

Х

Deklaracija za izvozno carinjenje goriva preostalog poslije
probne vožnje broda koji se isporučuju inostranom naručiocu,
može se podnijeti u roku od 30 dana od dana prelaska broda
preko carinske linije. -

2 XI
. Ovlašćuje se direktor Carinske uprave da, i u drugim

izuzetnim slučajevima, može odobriti podizanje robe 17. сап-
narnice bez potpune dokumentacije, ako za to postoje оргауда-

ni razlozi.
ХИП
e Odredbe tač. II, II, IV i Х ove odluke, shodno će se
primjenjivati pri izvozu robe.
XIII

_Evidenciju o uvozu robe jz tačke II ove odluke, vodi
carinarnica, a iz tačke XI Ove odluke Carinska uprava.

Broj 34 - Strana 870 SLUŽBE NI LIST RBiH Nedjelja, 10. septembra 1995. Bodin,
i VI j XIV ;

Danom stupanja na snagu ove odluke, „prestaje primjen
Odluke o uslovima carinjenja robe za koju nije podnesgni
dokumentacija iu slučajevima u kojima se ne podnosi carinska
deklaracija ("Službeni list RBiH ", broj 13/94).

XV

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe.

nom listu RBiH".
V broj 162/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH, i
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
a [100 пао ОВА ТИТА

393

Ма osnovu člana 29. Zakona o Vladi Republike Bosne i
Hercegovine ("Službeni list КВ", broj 13/94), Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine, na prijedlog ministra Unutrašnjih

poslova, donosi
ODLUKU
O OBUSTAVI OD IZVRŠENJA ODLUKE RATNOG
PREDSJEDNIŠTVA OPŠTINE VITEZ, BROJ: 01-53/94
OD 07. 02. 1994. GODINE

I

Obustavlja se, do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercego-
vine, od izvršenja Odluka Ratnog predsjedništva Opštine Vitez,
broj 01-53/94 od 07. 02. 1994. godine, kojom je propisano da
se za vrijeme ratnog stanja na području opštine Vitez, odjava
mjesta prebivališta sa područja opštine Vitez, dozvoljava samo
u slučajevima izmještanja radi liječenja u inostranstvu, jer
Vlada Republike Bosne i Hercegovine smatra da navedena
Odluka nije u saglasnosti sa Ustavom RBiH i Zakonom o
prijavljivanju prebivališta i boravišta gradana ("Službeni list
SRBiH", br. 22/77, 33/86, 1/88, 37/88 i 26/90).

Vlada Republike Bosne i Hercegovine podnijet će Ustav-
nom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnostii
zakonitosti Odluke Ratnog predsjedništva opštine Vitez broj:
01-53/94 od 07. 02. 1994. godine, u roku od osam dana od
dana donošenja ove odluke.

Premijer ·

II

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe- |

nom listu RBiH".
V broj 163/95
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
ооооооооооооооододоооодооооододоодОО Ооо Ооо
394

Predsjednik

Naosnovučlana 29. stav 5. Zakona о ustanovama ("Službe- |

ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), a u vezi sa članom 46.
Zakona o unutrašnjem plamom prometu ("Službeni list RBiH",

br. 5/95 19/95), Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi |-

АЈЕБЕМЈЕ
О IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA
ZAVODA ZA PLATNI PROMET REPUBLIKE BOSNE
HERCEGOVINE

1. Za članove Upravnog odbora Zavoda za platni promet
Republike Bosne i Hercegovine imenuju se:
1) dr OBRAD PILJAK
2) dr JOZO SOVIĆ
3) FUAD BERBIĆ
4) DIKA MUHAREMOVIĆ
5) SAVO RADIŠKOVIĆ
6) NAZIF NEZIREVIĆ
7) NEZIR HUSEINSPAHIĆ

мед

теао

ОШ
395
N

("Slu
i Нег

i potr
osobe
stav 1

Tar. |
car. t

39.20

39.22

39.26

Strana 87191/100

- Во

Timjena
inesena
2197] ska

Službe.

јозпе i
Repu-
rašnjih

|

OG
3/94

сео
Vitez,
no da
Чјауа
samo
1, jer
здела
om 0
i list
|stav-
OSstii ,
broj:
а od

iŽbe- |

II
уђе |

H',
1051

ЕЈ

met

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

2. Predsjednika Upravnog odbora bira Upravni odbor iz
redova svojih članova.

3. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".

V broj 98/95 Predsjednik
20. juna 1995. godine Vlade RBiH,
· Sarajevo dr Haris Silajdžić,. s. r.

пооооооооооводоооиодооиоооооИитАООВОИИИИЛИИИИИИИИИИИ
395

Ма osnovu člana 28. stav 1. tačka 12. Carinskog zakona
("Službcni list RBiH", br. 5/95 19/95), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi

RJESENJE
O UTVRDIVANJU PREDMETA - ORTOPEDSKIH I
DRUGIH POMAGALA, REZERVNIH DIJELOVA I
POTROŠNOG MATERIJALA ZA KORIŠTENJE TIH
POMAGALA ZA INVALIDNE OSOBE KOJE SU
OSLOBODENE PLAĆANJA CARINE

I

Utvrdđuju se ortopedska i druga pomagala, Tezervni dijelovi
i potrošni materijal za korištenje tih pomagala, za invalidne
osobe koje su oslobodene plaćanja carine na osnovu člana 28.
stav 1. tačka 12. Carinskog zakona, i to:

Tar. broj. | Tarifna
car. tarife |oznaka

Imenovanje prema carinskoj tarifi

39.20 Ostale ploče, listovi, filmovi, folije i trake
od plastičnih masa, koje nisu ćelijaste
strukture, ncojačani, nelaminirani, bez
podloge ili koji nisu kombinovani sa
drugim materijalima:

3920.71 · -- од regenerirane celuloze:
Ex

3920.711 —- folije za dijalizu krvi

3920.719 -— ostalo

39.22 Kade, tuš kade, lavaboi, bider, zahodske
školjke, sjedišta i poklopci, kotlići za
vodu i slični sanitarni proizvodi, od
plastičnih masa:

3922.20  - zahodska sjedala i poklopci
Ех:
– Dodaci za sanitarne uređaje (zahodske
školjke, kade i drugo)
– Sanitarne portabl pokretne stolice

39.26 Ostali proizvodi od plastične mase i proiz-
vodi od ostalih materijala iz tar. broja
39.01 do 39.14:

39.26.90 . - Ostalo:
39.26.909 – Ostalo
i. Ex:

= Muški i ženski urinali (kesice za urin);
– Pojas i vrećice га fekalij

SLUŽBENI LIST RBiH

66.02  6602.00

67.04

84.26

8426.9
8426.99

84.71

8471.9
8471.99

85.17

8517.10
8517.109

87.08

87.13

8713.10

8713.90

Broj 34 - Strana 871

Štapovi, štapovi-stolice, bičevi, korbači i
slično

Ex: >
Štapovi pomoću kojih sc kreću slijepa
lica, obični

Vlasulje, lažne brade, obrve, trepavice,
kike i slično od ljudske kose, životinjske
dlake ili od tekstilnih materijala, proiz
vodi od ljudske kose na drugom mjestu
nespomenuti niti uključeni;

Dizalice, uključujući kabclske dizalice,
portalne dizalice, portalni autokori i
autokori opremljeni dizalicom:

– Ostale dizalice:

-- ostale

Bx:

- Pokretne platforme za stepenice, za
prenošenje invalida „u invalidskim
kolicima

- Dizalice za ulazak nepokretnih osoba u
automobil

– Dizalice za ulazak nepokretnih osoba u
kadu

Strojevi za automatsku obradu podataka i
njihove jedinice; magneti ili optički
čitači, strojevi za prepisivanje podataka
na nosioce podataka u kodiranom obliku
i strojevi za obradu takvih podataka пе-

spomenuti ili obuhvaćeni na drugom
mjestu:

- Ostalo
- Ostalo
Ex:

Stroj za čitanje koji običan tekst pret-vara
u Brajevo pismo

Električni aparati za žičnu telefoniju i
telegrafiju, uključujući i takve aparate za
žične sisteme s nosećom strujom:

- Telefonski aparati (telefoni)
-— Ostali
Ex:

Specijalni telefonski aparati za invalide

Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tar.
broja 87.01 do 87.05
Ex:

Uređaji za adaptaciju osobnih vozila za
potrebe invalida

Kolica za invalide, uključujući na mo-
torni ili drugačiji mehanički pogon:
Ex:

Bez motornog i drugog mehaničkog po-
gona

- Elektromotorna invalidska kolica za
upotrebu u zatvorenom prostoru, s
Specijalnim dizačem

Strana 87288/100

90.01

90.04

90.18

{
|
u
+.

90.19

KESE
a TO
Word

terom za — savlađivanje
ivičnjaka

Sočiva (uključujući i kontaktna sočiva)
- Kontaktna sočiva

Ex:

= kontaktna sočiva, meko

9001.30

9001.40 —- Sočiva od stakla za naočare
Ex:
- Bifokalna sočiva (kriptor - telezin)
- Lentikularna sočiva u plusu (+)
- Plastična sočiva / CR-39
Naočare i slični proizvodi korektivi, za-
štitni i ostali:
9004.90— - Ostalo
9004.901 — naočari za korekciju vida
Ex:

Naočari sa bifokalnim, trifokalnim ili
multikalnim staklima u svim oblicima
(kriptal, teletelezim)

Instrumenti i aparati za medicinu, kirur-

giju, i veterinu, ukl ljučujući scintigrafske,

elektromedicinske i za ispitivanje vida:
9018.03 — Špriceri, igle, kateteri, kanile i slično
9018.31— Špriceri, sa ili bez igala

Ex:

Špriceri i igle za davanje inzulina, uk-—

ljučujući i automatske špricere.
9018.90.—- Ostali instrumenti i aparati:
9018.909. — ostalo

Ex:

- Vještački dijalizatori krvi - terapijski
aparati za odstranjivanje štetnih tvari u
krvi iz organizma (zamjena prirodnih
funkcija bubrega)
- Urin - receptor

Aparati za mehanoterapiju, aparati za
masažu; aparati za psihološka tes tira-nja,
aparati za ozonoterapiju, aerosolterapiju,
umjetno disanje i ostali terapeut- ski
aparati za disanje:
9019.10 Aparati za mehanoterapiju, aparati za
masažu, aparati za psihološka testiranja

Ex:

-Fizioterapijski bicikl za rehabilitaciju
7 Antidekubitus madraci za teške boles-
nike

90.21

94.02

-94.04

Broj 34 - Strana 872 SLUŽBENI L ISTRBiH Nedjelja, 10. septembra 1995. godine
8713.90.—- Elektromotorna invalidska kolica za 9019.20. - Aparati za ozonoterapiju, oksigeno-
upotrebu u otvorenom prostoru, s adap-

stepenika-

terapiju, aerosol terapiju, umjetno disa-
nje i ostali terapeutski aparati za disanje

Ex:

Prenosivi - respiratori za plućnu insu-
ficijenciju

Ortopedske sprave, uključujući štake,
kiruške pojase i potpasače (utege); šine i
druge sprave za prijelome; umjetni
dijelovi tijela; aparati za poboljšanje slu-
ha idrugi aparati koji se nose ili ugrađuju
u tijelo da bi nadoknadili nedo- statak ili
invalidnost:

90.21.1—- Umjetni zglobovi i druga ortopedska

pomagala za prijelome:
90.21.1
90.21.30
90.21.40

- Umjetni zglobovi
-- Ostali umjetni dijelovi tijela

- Aparati za poboljšanje sluha, rezervni
dijelovi i potrošni materijal

90.21.50. - Aparati za stimulaciju rada srčanih
mišića, rezervni dijelovi i potrošni ma-

terijal
90.21.90. - Ostalo:

90.21.901 —- valrule za neuro i kardiovaskularnu
kirurgiju

90.21.909 --- Ostalo (servox aparati - aparati za
reprodukciju glasa i drugi aparati)

Medicinski, kiruški, zubarski—_i
veterinarski namještaj (npr. operacijski
stolovi, stolovi za pregled, bolnički kre-
veti s mehaničkim uređajima, zubarske
stolice); brijačke stolice i slične stolice s
okretnim, naginjućim i dižućim kreta-
njem; dijelovi navedenih proizvoda:

- Ostalo

Ex:

- Specijalne fotelje, kreveti u kojima se
može mijenjati položaj bolesnika

- Katapult- stolica za pomoć bolesniku pri
ustajanju

9402.90

Nosači madraca; predmeti posteljine i
slična roba (npr. madraci, jorgani, pe-
rine, jastuci i jastučići) s oprugama ili
punjeni bilo kojim materijalom ili od
celularne gume ili plastične mase, uk-
ljučujući presvučene:

9404.2
9404.21

- Madraci

7: Od celularne gume ili plastične mase,
uključujući presvučene

Ex:

Madraci od impregniranog materijala,
napunjeni usijanom tečnošću

- Ostalo

Ex:
- jastuci od impregniranog materijala,
napunjeni usijanom tečnosti

9404.90

|
|
|
I

Neć

dos!
drug

nom

raču!

DUPRPNYN ae

20

UDK)
397
N

ni list
iHer(c

RAČ

1.
blike }
2.

17

398
NIN:

ni list

iHerc

Strana 87390/100

godi
-Sodine

igeno-
) disa-
Isanje

insu-

štake,
šine i
njetni
e slu-
aduju
tak ili

edska

ervni
sanih

ma-
adrnu

i za

i
jski
KTE-
ske
Je S
eta-

€,

A,

,

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

- Elastični valjci za promjenu položaja '
teških bolesnika ;
II
Danom stupanja na snagu ovog rješenja prestaje primjena
dosadašnjeg Rješenja o utvrdivanju predmeta - ortopedskih i
drugih pomagala za invalide koji su oslobodeni plaćanja carine.
III ;
Ovo rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
V broj 160/95 '
28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
pOgOnONOOOODODONONONOOOOOOOOANONOOAROOONANONOUNNANANANI
396 NT

Na osnovučlana 29. stav 5. Zakona o ustanovama ("Službe-
nilist RBiH", br. 6/92, 8/931 13/94), a u vezi sa članom 7. stav
1. Zakona o reviziji ("Službeni list RBiH", br. 5/95 1 9/95),
Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi

RJESENJE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA
UPRAVNOG ODBORA ZAVODA ZA
RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I
HERCEGOVINE

1. Za predsjednika i članove Upravnog odbora Zavoda za
računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine imenuju se:

1. SAFET PROHO, predsjednik

2. dr JANKO KLOBUČAR, član

3. dr MUHAMED PAMUKČIĆ, član

4. mr MUKELEFA PAVLOVIĆ, član
5. ZEĆIR HADŽIAHMETOVIĆ, član
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".

Predsjednik

V broj 96/95 Predsjednik
20. juna 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

DODODNONUNOOOODOOOOOONODOONODUONOOAONOMAONONANNAOENUNU
397
Naosnovučlana 29. stav 5. Zakona o ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi mm
RJESENJE
O IMENOVANJU DIREKTORA ZAVODA ZA
RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU REPUBLIKE BOSNE
I HERCEGOVINE
, 1. Za direktora Zavoda za računovodstvo i reviziju Repu-
blike Bosne i Hercegovine imenuje se AHMED BRAČKOVIĆ.
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj.110/95 Predsjednik
17. jula 1995. godine Vlade RBiH,
! Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
KUTI
8

, Naosnovučlana 29. stav 5. Zakona o ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne

i Hercegovine, donosi
RJESENJE

O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA

UPRAVNOG ODBORA FAKULTETA
KRIMINALISTIČKIH NAUKA U SARAJEVU
_ 1. Za predsjednika i članove Upravnog odbora Fakulteta
riminalističkih nauka u Sarajevu imenuju se;
1) prof. dr EDHEM SEFEROVIĆ, predsjednik,

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 873.

2) prof. dr VAHID KLJAJIĆ, član,
3) ŽELJKO VARUNEK, član,
4) BAKIR ZAĆIRAGIĆ, član
S) DAVORKA MALINARIĆ, član
6) prof. dr MUSLIJA MUHOVIĆ, član
7) prof. dr MARKO BEROŠ, član
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj 128/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODOOOOOOOOODONONONONOODOOOONOGANONUNAGASANNANANAZNA U
99
U Na osnovu člana 34. stav 3. Zakona o ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi s
RJESENJE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA
NADZORNOG ODBORA FAKULTETA
KRIMINALISTIČKIH NAUKA U SARAJEVU
1. Za predsjednika i članove Nadzornog odbora Fakulteta
kriminalističkih nauka u Sarajevu imenuju se:
1) prof. dr MUSTAFA FESTIĆ, predsjednik
2) BORISLAV PETROVIĆ, član
3) RAŠIDOVIĆ BEBA-EŠREFA, član
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj 129/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODOOOOOOOOOOOO NO ONOOONOOOUANOANOOONOOUONUNOUODANAIILI MU
400
Naosnovu člana 29. stav 5, Zakona o ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi =
RJESENJE
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA
UPRAVNOG ODBORA VIŠE MEDICINSKE ŠKOLE U
SARAJEVU
1. Razrješava se MIRSAD KURTAGIĆ dužnosti člana
Upravnog odbora Više medicinske škole u Sarajevu.
2. Za člana Upravnog odbora Više medicinske škole u
Sarajevu imenuje se prof. dr MIRZA MUŠANOVIĆ.
3. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".

V broj 130/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
OOOOOOOODOOOOOOOOOODOO O ODO ODO ONO DODDA UDAO ODANA DAO ma
01

. Naosnovučlana 29. stav 5. Zakona o ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi

RJESENJE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA
UPRAVNOG ODBORA FILOZOFSKOG FAKULTETA
U SARAJEVU

1. Za predsjednika i članove U ravnog odbora Filozofsko
fakulteta u Sarajevu imenuju se: j i ONOG

1) AMIR LJUBOVIĆ, predsjednik
2) JOSIP BAOTIĆ, član

3) DEJAN ĐURIČKOVIĆ, član
4) HAŠIM MUMINOVIĆ, član

5) ERMINKA ZILIĆ, član

Strana 87488/100

ЈЕ
i|
||
4
|

Broj 34 - Strana 874

6) ZDENKA PREGELJ, član
7) GAVRILO GRAHOVAC, čian
8) ZLATA BUKVIĆ, član
9) MELIHA LEKIĆ, član
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj 131/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
ооопооооооооооиооооооиооооооооооИоИоИ ИО О ИИОИ ТО
402

Naosnovu člana 34. 51273. Zakona o ustanovama ("Službe-

_ nilist RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi

RJESENJE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA 1 ČLANOVA
.NADZORNOG ODBORA FILOZOF SKOG FAKULTETA
U SARAJEVU
1. Za predsjednika i članove Nadzornog odbora Filozof-
skog fakulteta u Sarajevu imenuju se:
1) NIRMAN MORANJAK-BAMBURIĆ, predsjednik
2) BRANISLAV VERBIĆ, član ј
3) DEMIR KOLDŽO, član
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
V broj 132/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
ооооооооооооооооооооооооооооо о вонод ИО ОООО ИО О
403

Na osnovu člana 29. stav 5. Zakona о ustanovama ("Službe-

ni list RBiH", br. 6/92, 8/03 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi

RJEŠENJE
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU PREDSJEDNIKA
UPRAVNOG ODBORA FAKULTETA POLITIČKIH
NAUKA U SARAJEVU
1. Razrješava se prof: dr HALIM MULAIBRAHIMOVIĆ
dužnosti predsjednika Upravnog odbora Fakulteta političkih
nauka u Sarajevu.
2. Za predsjednika Upravnog odbcra Fakulteta političkih
nauka u Sarajevu imenuje se prof. dr ЗАВЕТ HALILOVIĆ.
3. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
У broj 133/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
LULU U1[177[/777711711117%41171||}}| |||}
404

Naosnovučlana 34. stav 3. Zakonao ustanovama ("Službe-

ni list RBiH”, br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi

RJEŠENJE
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA
NADZORNOG ODBORA FAKULTETA POLITIČKIH
NAUKA U SARAJEVU |
1. Razrješava зе mr ALEKSA ŠEKARA dužnosti člana
Nadzornog odbora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
2.Za člana Nadzornog odbora Fakulteta političkih nauka u
Sarajevu Шпепује se mr MILANKO MIKOVIĆ.
2. Ovo Tješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
У broj 134/95 Predsjednik
13. dugusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

405

Naosnovučlana 29. stav5. Zakona o ustanovama ("Služi e

ni list RBiH", br. 6/92, 8/03 j 13/94), Vlada Repubhke i
i Hercegovine, donosi
RJESENJE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA
UPRAVNOG ODBORA RUDARSKO-GEOLOŠKOG
FAKULTETA U TUZLI

1. Za predsjednika i članove Upravnog odbora Rudarsko.
geološkog fakulteta u Tuzli imenuju se:

1) ĆAMIL SELMANOVIĆ, predsjednik
2) SADUDIN HODŽIĆ, član
3) ENVER DOLAMIĆ, član
4) SEAD ЈАМАКОЗМА МОМТС, član
5) MEHMED DŽINDIĆ, član
6) SEJEUDIN VRABAC, član
7) RAMO KURTANOVIĆ, član
2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
У broj 135/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo ~ dr Haris Silajdžić, s. r.
MAMU II U II]711777717[07717[111[111{7[} 1117} |||"
406

Na osnovu člana 34. stav3. Zakona o ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Кериб Ке Bosne
i Hercegovine, donosi

RJESENJE
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA
NADZORNOG ODBORA RUDARSKO-GEOLOŠKOG
FAKULTETA U TUZLI

1. Za predsjednika i članove Nadzornog odbora Rudarsko-
geološkog fakulteta u Tuzli imenuju se:

1) IBRAHIM IMAMOVIĆ, predsjednik

2) SALIH SLIJEPČEVIĆ, član

3) IBRAHIM ČAČKOVIĆ, član

2. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".

V broj 136/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
ооооооооооооооооододооодоооо Ооо Ооо Ооо ИО
407

Na osnovučlana 29. stav 5. Zakona о ustanovama ("Službe-
ni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi :

RJESENJE
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANOVA
UPRAVNOG ODBORA PRAVNOG FAKULTETA U
SARAJEVU

1. Razrješavaju se dužnosti članova Upravnog. odbora
Pravnog fakulteta u Sarajevu, ito:

– doc. dr ZVONIMIR TOMIĆ

- SABINA ĆOSIĆ

. _Ž2. Za članove Upravnog odbora Pravnog fakulteta u Sara-
Jevu imenuju se: :

- doc. dr BAJRO GOLIĆ
- doc. dr FUAD SALTAGA : пе
3. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".
У broj 137/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine.

40

nili
1 Не

nog

ime!

13.

[]}]]
40'

list F
sija,

[[}]]}
410

Na
("Služi
nistar |

Strana 87592/100

lužbe-

Bosne

rsko-

Žbc-
)SnC

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine
408

Na Osnovu člana 34. stav 3. Zakonao ustanovama ("Službe-
ni list ВАН", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Republike Bosne
i Hercegovine, donosi ·

RJESENJE
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA
NADZORNOG ODBORA PRAVNOG FAKULTETA U
: SARAJEVU

1. Razrješava se SULJO EFENDIĆ dužnosti člana Nadzor-
nog odbora Pravnog fakulteta u Sarajevu.

2. Začlana Nadzornog odbora Pravnog fakulteta u Sarajevu
imenuje se ANTON ŠTITIĆ.

3. Ovo rješenje objaviti u "Službenom listu RBiH".

V broj 138/95 Predsjednik
13. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić,.s. r.

оооооиоооооооооооидиоододоодоиооодооодидооодииодиИдИо
49 . : |

Na osnovu člana 234. stav 6.-Carinskog zakona ("Službeni
list КВ", br. 5/95 i 9/95), ministar financija-ministar finan-

sija, donosi
i NAREDBU
O NAČINU UTVRDIVANJA POXIJEKLA ROBE KADA
NAPLATA CARINE ZAVISI O PORIJEKLU ROBE

1. Ovom naredbom propisuje se način dokazivanja porije-
kla robe kada naplata carine zavisi od porijekla robe iz od-
redene zemlje.

2. Smatra se u smislu ovc naredbe, da je roba porijeklom
iz odredcne zemlje, ako je u toj zemlji u potpunosti ргогуеде-
na, ili ako je vrijednost uvezene robe u dotičnoj zemlji povećana
za najmanje 51%.

3. Vrijednost robe povećana zbog sortiranja, mjerenja,
markiranja, pakovanja, egaliziranja, sastavljanja, rastavljanja,
pravljenja uzoraka i slično, ne smatra se povećanjem упједло-
sti u smislu tačke 2. ove naredbe.

4. Ako se uvoze kombinirani Strojevi, aparati, prijevozna
sredstva i instrumenti iz odjeljaka XVi, XVILi XVIII Carinske
tarife (u nastavku teksta: mašine) spojeni tako, da predstavljaju
jedinstvenu cjelinu ili mašine za obavljanje više funkcija čije su
pojedine komponente proizvedene u različitim zemljama, sma-
trat će se da je mašina porijeklom iz zemlje u kojoj je proizve-
dena komponenta koja daje bitan karakter uvezenoj mašini, a
čija vrijednost iznosi najmanje 51% od vrijednosti uvezene
mašine.

5. Porijeklo robe u smislu ove naredbe, dokazuje зе ј5рга-
Yama izdanim, odnosno ovjerenim od strane ovlaštenog organa
ili organizacije zemlje iz koje se roba izvozi.

6. Stupanjem na Snagu ove naredbe, prestaje da važi Na-
гедђа o načinu utvrđivanja porijekla robe ("Službeni list
RBiH", broj 2/92).

„с. 7: Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u
Službenom listu RBiH".

Broj 04-021-5984/95
29. augusta 1995. godine Zamjenik ministra
Sarajevo dr Izudin Kešetović, s. r.

LUTOII[[[11070]1110] [111] |||} TT
410

„Ма озпоуи јапа 27. stav 1. tač.3,4.i5. Carinskog zakona,
("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), ministar financija-mi-
nistar finansija, donosi

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 875

PRAVILNIK
O VRSTI I KOLIČINI PREDMETA DOMAĆINSTVA
KOJI SE MOGU UVOZITI NA OSNOVU CARINSKE
POVLASTICE IZ ČLANA 27. STAV 1. TAČ. 3, 4. 15.
"CARINSKOG ZAKONA

Član 1.

Stranci koji su stekli državljanstvo Republike BiH, odnosno
boravak na osnovu odobrenog trajnog nastanjenja ili boravak
па osnovu priznatog statusa izbjeglice u Republici (član 27. stav
1. tačka 3. Carinskog zakona) i državljani Republike BiH -
članovi posade brodova, te državljani koji su imali prebivalište
u Republici BiH, koji su po bilo kojem osnovu bili na radu u
inozemstvu najmanje dvije godine neprekidno ili najmanje 24
mjeseca u posljednih četiri godine ili boravili u inozemstvu
najmanje sedam godina (član 27. stav 1. tačka 4. Carinskog
zakona), državljani BiH koji su u skladu s članom 5. Zakona o
raseljenim licima i izbjeglicama ("Službeni listRBiH",br. 8/94
i 13/94), smatraju izbjeglicama Republike (član 27. stav 1.
tačka 5. Carinskog zakona), mogu uz oslobodenje od plaćanja
carine uvesti ili unijeti predmete svoga domaćinstva prema
slijedećoj listi:

1) 2 televizora, s pripadajućim uredajima;

2) 1 prijenosni televizor, veličine ekrana do 51 cm;

3) 1 video-rekorderi 1 video player, s pripadajućim uređaji-
ma i 50 video kaseta;

4) 1 video-kamera;

5) 1 radio-aparat, s pripadajućim uređajima;

6) 2 prijenosna radio-prijemnika, s kasetofonom ili bez
kasetofona;

7) 1 magnetofon ili kasetofon s pripadajućim uredajima i 20
magnetofonskih traka ili 50 kaseta;

8) 1 gramofon, s pripadajućim uredajima i 100 gramofon-
skih ploča;

9) 1 muzički komplet (liniju koja se sastoji od jednog
radio-prijemnika, jednog ili dva pojačala, jednog gramofona,
jednog magnetofona, jednog ili dva kasetofona, jednog para
slušalica i najviše četiri zvučnika);

10) 2 fotografska aparata;

11) 1 kino-kameru;

12) 1 pisaći stroj;

13)2 hladnjaka za domaćinstvo, 5 odjeljkomili bez odjeljka
za zamrzavanje;

14) 1 hladnjak za domaćinstvo, za duboko zamrzavanje;

15) 1 uredaj za klimatizaciju stambenih prostorija;

16) 2 električna plinska, kombinirana ili druga štednjaka;

17) 1 mikrovalnu pećnicu;

18) 1 električni roštilj;

„. 19)2 električna ili plinska.grijala, dva električna radijatora
ili dvije. peći na čvrsto ili tekuće gorivo;

20) 1 kotao za centralno grijanje, uključujući i uredaj za
гарпјамапје vode, 5 pripadajućom opremom za distribuciju
topline i tople vode;

21) 2 električna ili plinska bojlera;

22) 1 usisač prašine, s pripadajućim uredajima;

23) 1 mašina za pranje tepiha;

24) 1 mašina za pranje rublja, a pripadajućim uređajima;

25) 1 mašina za sušenje rublja;

26) 1 mašina za peglanje rublja;

27) 1 mašina za pranje posuda;

. 28) 2 aparata za mljevenje i mješanje namirnica-kuhinjski
mikseri (kompleti); :

29) 1 aparat za mljevenje kahve;

Strana 87688/100

|
|
||
||

Broj 34 - Strana 876 SLUŽBENI LIST RBiH

30) 1 šivaća mašina; „Rješenje o oslobadanju od plaćanja carine, donosi nadležna
31) 1 mašina za pletenje; carinarnica na prijedlog Ministarstva inozemnih poslova.
32) 3 električna džepna računara; Član 3. ;

33) 1 kućni (lični) računar, uključujući monitor, pisač i „Radi korištenja povlastice iz člana 25. Carinskog zakon
druge pripadajuće uredaje; carinarnici se podnosi potvrda Ministarstva inozemnih Poslova
34) 1 kamp prikolicu ili šator s pripadajućom opremom za da su uvezeni predmeti nami

( ijenjeni za osobnu upotrebu Osoba.
njihovu upotrebu, u količini primjerenoj broju članova do- ~ iz člana 25, Stava 1. toga zakona i da postoji TČCIprocitet za

maćinstva; oslobođenje od plaćanja carine. |
35) komplet strojeva i alata za upotrebu u domaćinstvu, u Rješenje o Ooslobađanju od plaćanja carine, carinarnica
količini čija vrijednost ne premašuje dinarsku protuvrijednost donosi u vidu rješenja na potvrdi Ministarstva inozemnih ро-
od 1.500 РЕМ; slova.
36) 3 kompleta sportskih rekvizita i sportske opreme za Član 4.
a 1 .
тазце vrste 5р OTtova 72. сзоби up опери članova domaćinstva; Rješenje za oslobođenje od plaćanja carine па predmete iz
37) 1 jahtu ili drugi odgovarajući plovni objekt za odmor 1 člana 26. stav 1. carinskog zakona, na prijedlog: ministra
Tekreaciju; e odbrane, odnosno ministra unutarnjih poslova, odnosno dru-
38) 2 bicikla bez motora i 1 bicikl s motorom;

808 тезоглор ministra, donosi ministar financija.

39) 2 servisa za najviše 12 osoba i drugi pribor za jelo, te Prijedlog ministra odbrane, odnosno ministra unutarnjih

odgovarajuća količina posuda i drugih kuhinjskih predmeta;

poslova, odnosno drugog Tesornog ministra, iz stava 2. OvOg
40) 5 tepiha; člana sadrži: ·
41) 1 klavir i dva druga muzička instrumenta; – tarifni broj, tarifnu oznaku i naimenovanje robe prema

42) namještaj, posteljinu, zavjese, lustere, ili druga rasvjet- _ nomenklaturi Carinske tarife,

na tijela, u količini primjerenoj broju članova domaćinstva; – komercijalni ili drugi odgovarajući naziv robe,
7 naznaku količine robe za koju se predlaže oslobađanje od

43) slike i druge umjetničke predmete;

44) zbirke maraka, starog novca i slične zbirke; plaćanja carine,
45) ukrasne predmete, ukl ljučujući i folklorne predmete; - vrijednost robe za koju se predlaže oslobođenje, izraženo
46) šivane tekstilne, kožne i krznene predmete za osobnu U Stranoj valuti, i
upotrebu, upotrebu članova domaćinstva i kućnu upotrebu; – Tok u kojem će se izvršiti uvoz.
47) 1 agregat za proizvodnju električne energije do 3 kW; Carinarnica na uvoznoj carinskoj deklaraciji stavlja zabjl-

48) instalacijski i gradevinski materijal, u količini čija ješku o oslobođenju od plaćanja carine, s pozivom na broj i
шкррпа vrijednost ne premašuje dinarsku protuvrijednost od datum rješenja Ministarstva finansija.
1.500 DEM; i Bvidenciju о korištenju povlastice iz člana 26. stav 1.

49) ostali predmeti domaćinstva, u količini čija ukupna  Carinskog zakona po pojedinim Tješenjima vodi Carinska upra-
vrijednost ne premašuje dinarsku protuvrijednost od 1.500 Va Republike Bosnc i Hercegovine (u daljem tckstu: Carinska
DEM; uprava).

50) 1 lični automobil, zapremine motora do 1.800 ст“;

Član 5.
а OOU OR NU preko 50 cm3 ili 2. motocikla Radi korištenja povlasticom iz člana 27. stav 1. tačka 1.
р 5 Carinskog zakona za osobnu prtljagu datu na prijevoz drugim
Član 2. prijevoznim sredstvom, poštom ili na koji drugi način, korisnik

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u podnosi odgovarajuće dokaze da Je u pitanju njegova osobna

"915 ; је У рг јава. Ма temelju podnesenih dokaza, carinarnica izdaje
Službenom listu RBiH". osobnu prtljagu i stavlja odgovarajuću bilješku na prijavu za
Broj 04-021-5983/05 UVOZ 1 provoz robe.
29. augusta 1995. godine Zamjenik ministra Član 6.

Sarajevo dr Izudin Kešetović, s. T. Kao lični prili а ba: predmeti odiievania
оооооиоооооодиооооооиооооооооооооЛоО ОИ ОИ lične higijene OD A ROLNE оса се ka
411. , cigareta, 1 litar alkoholnog pića i druga roba koja služi putniku

Na osnovu člana 32. и vezi čl. 24. 4029. Carinskog zakona za vrijeme putovanja, zavisno od dužine i svrhe putovanja,
("Službeni list КВ", br. 5/95 1 9/95), ministar financija – i

: Ј godišnjeg doba, ličnog standarda, navika, mode, zanimanja i
ministar finansija, donosi

drugih okolnosti.

· Radi korištenja povlasticom iz člana 27. stav 1. tačka 1.

PRAVILNIK Carinskog zakona za osobnu prtljagu datu na prijevoz drugim

O POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA prijevoznim sredstvom, poštom ili na koji drugi način, korisnik
OSLOBADANJE OD PLAĆANJA CARINE podnosi odgovarajuće dokaze da je u pitanju njegova osobna
Član! prtljaga. Na temelju podnesenih dokaza, carinarnica izdaje

: e Osobnu prtljagu i stavlja odgovarajuću bilješku na rijavu za
Ovim pravilnikom propisuje se postupak za Ostvarivanje uvozi provoz robe. : : : :

prava па oslobađanje od plaćanja carine saglasno čl. 24. do 29.
а.

Radi korištenja povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 3.
Carinskog zakon Carinskog zakona, korisnik povlastice uz zahtjev za oslobadan-
по Član 2. Je od plaćanja carine, carinarnici podnosi:
adi korištenja povlastice iz člana 24. Carinsko zakona, 1) rj j ini ii j ju
carinarnici se родно ја ) rješenje Ministarstva unutarnjih poslova о stjecanj

potvrda Ministarstva inozemnih poslova državljanstva Republike Bosne i Hercegovine, (u daljem tek-
ti namijenjeni za potrebe službe, odnosno stu: Republika) j j jenj

soba iz stava 1. toga člana. Republici ili o priznavanju statusa izbjeglice,

da su uvezeni pr,
za osobnu upotrebu о

Nedjelja, 10. septembra 1995. Bodine |

Ne

=

Кеј
unc

odr
ven
7ес

stav
Rep
Rep

invć
Car:
spis
5
Којо
uve?
u pr
spis;
Tanj:
(

ili sp
vara)
ihic
F
tačka:
A
rije
рода
propi
za či
roku
i ispr
obavl

K
zakon
nici p

1)
najma
četiri
sedam
drugo
zazap
Stvo, ı
radnik
dovak
odnosi

АЈ
Stava
inozen
ispravi
Jalno с
borav}

2)
пе, nij.
Carins

. 3)
5 tim d
. 4)
шогет
ОЈ
17, 1102.

Strana 87793/100

. godi
-_Bodine

ladležna
va.

Zakona
poslova
U Osoba
CItet za

narnica
nih po-

mete iz
1nistra
lo'dru-

tarnjih
. OVOg

prema

nje od
aženo
zabil-
broj i
av 1.

upra-
inska

ju
sk

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

2) spisak predmeta domaćinstva koje uvozi ili unosi u
Republiku, s naznakom vrste i količine predmeta,

3) spisak predmeta privrednog inventara, koje uvozi ili
unosi u Republiku, s naznakom vrste i količine,

4) potvrdu nadležnog organa da mu je odobreno bavljenje
odredenom djelatnošću, za čije obavljanje uvozi privredni in-
yentar, odnosno rješenje nadležnog suda o registraciji predu-
zeća.

Kao dan doseljenja stranca u Republiku, u smislu člana 27.
stav 1. tačke 3. Carinskog zakona, smatra se dan stjecanja
Republike državljanstva, dan odobrenja za stalno nastanjenje u
Republici odnosno dan priznavanja statusa izbjeglice.

Spisak predmeta domaćinstva i spisak predmeta privrednog
inventara, korisnik povlastice iz člana 27. stav 1. tačke 3.
Carinskog zakona, podnosi carinarnici u dva primjerka, najka-
snije uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja carine. Kopija
spiska prilaže se uz uvoznu carinsku deklaraciju, a orginal
yraća korisniku povlastice, naznačujući koje je predmete iu
kojoj vrijednosti je uvezao. Ako korisnik povlastice naknadno
uveze predmete domaćinstva ili predmete privrednog inventara
u propisanom roku od 6 mjeseci, podnosi carinarnici ovjereni
spisak predmeta koji mu je carinarnica vratila, radi evidenti-
ranja naknadno uvezenih predmeta.

Carinarnica koja je ovjerila spisak predmeta domaćinstva
ili spisak predmeta privrednog inventara, stavlja o tome odgo-
varajuće bilješke u putnu ispravu korisnika povlastice, datira
ih i ovjerava svojim pečatom.

Po zahtjevu za korištenje povlastice iz člana 27. stav 1.
tačka 3, carinarnica donosi rješenje.

Ako se obavljanje odredenih djelatnosti ne može otpočeti
prije izvršenog uvoza privrednog inventara, korisnik povlastice
podnijet će potvrdu nadležnog općinskog organa oispunjavanju
propisima utvrđenih uvjeta za bavljenje odredenom djelatnošću
za čije obavljanje uvozi predmete privrednog inventara, a u
roku šest mjeseci od dana izvršenog uvoza, dužan je podnijeti
i ispravu o početku bavljenja odnosnom djelatnošću, za čije
obavljanje je uvezao privredni inventar.

Član 7.

Korisnik povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 4. Carinskog
zakona, uz zahtjev za oslobadanje od plaćanja carine, carinar-
nici podnosi:

, 1) potvrdu da je na radu u inozemstvu proveo neprekidno
najmanje dvije godine ili najmanje 24 mjeseca u posljednje
četiri godine, ili boravio u inozemstvu neprekidno najmanje
sedam godina. Potvrdu može izdati diplomatsko, konzularno ili
drugo predstavništvo Republike u inozemstvu, općinski zavod
za zapošljavanje preko kojeg je radnik upućen na rad u inozem-
Stvo, ako o tome vodi evidenciju ili preduzeće koje je uputilo
radnika na rad u inozemstvo. Potvrdu za članove posade bro-
dovakoji saobraćaju s inozemstvom, izdaje zapovjednik broda,
odnosno domaće preduzeće čiji je brod.

Ako korisnik povlastice ne raspolaže potvrdom u smislu
Stava 1. ove tačke, Vrijeme provedeno na radu ili boravku u
mozemstvu, dokazuje na drugi odgovarajući način (putnom
Ispravom, odgovarajućom ispravom inozemne službe Za soci-
Jalno osiguranje ili stranog poslodavca, prijavom ili odjavom

Oravka u inozemstvu i slično).
2) pismenu izjavu da za posljednje dvije kalendarske godi-

ne, nije koristio Povlasticu po osnovu člana 27. stav 1. tačke 4.
Carinskog zakona,

. 3) pismenu izjavu da se vraćana stalan boravak u Republiku
S tim da članovi posade brodova ne podnose tu izjavu,

4) spisak predmeta domaćinstva koje unosi ili uvozi iz
lnozemstva, š

S) spisak predmeta privrednog inventara koji iili i
Nm I J1 uvozi ili unosi
1z inozemstva, odnosno koje će naknadno unijeti,

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 877

6) potvrdu nadležnog općinskog organa da mu je odobreno
Nepki određenom Ko za čije obavljanje uvozi pri-
vredni inventar, odnosno rješenje nadležnog suda o registraciji
preduzeća. '

Spisak predmeta iz tačke 4) i spisak predmeta iz tačke 5)
stav 1. ovog člana, korisnik povlastice podnosi carinarmici u
dva primjerka, najkasnije uz zahtjev za oslobadanje od plaćanja
carine. Kopiju spiska carinarnica prilaže uz uvoznu carinsku
deklaraciju, a orginal ovjerava i vraća korisniku povlastice, uz
naznaku koje je predmete i u kojoj vrijednosti uvezao. Ako
korisnik ove povlastice naknadno uveze predmete za svoje
domaćinstvo, odnosno privredni inventar, u propisanom roku
6 mjeseci, carinarnici je dužan podnijeti i ovjeren spisak pred-
meta što mu je carinarnica vratila, radi evidentiranja naknadno
uvezenih predmeta.

Carinarnica koja je ovjerila spiskove iz tač. 4) i 5) stava 1.
ovog člana, unosi o tome odgovarajuće bilješke u putnu ispra-
vu, datira ih i ovjerava svojim pečatom.

Ako se obavljanje određenih djelatnosti ne može otpočeti
prije izvršenog uvoza privrednog inventara, korisnik povlasti-
ce podnijet će potvrdu nadležnog općinskog organa o ispunja-
vanju propisima utvrđenih uvjeta za bavljenje odredenom
djelatnošću za čije obavljanje uvozi predmete privrednog in-
ventara, u roku šest mjeseci od dana izvršenog uvoza dužan je
podnijeti i ispravu o početku bavljenja odnosnom djelatnošću.

Dan povratka iz inozemstva korisnika povlastice iz člana
27. stav 1. tačka 4. Carinskog zakona, carinarnica utvrđuje iz
putne isprave ili na drugi odgovarajući način.

Po zahtjevu za korištenje povlastice iz člana 27. stav 1.
tačka 4. Carinskog zakona, carinarnica donosi rješenje.

Ako je korisnik povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 4.
Carinskog zakona zbog nastupa više sile ili drugih okolnosti
koje su nastupile izvan njegove volje, bio spriječen u roku od
šest mjeseci uvesti predmete za svoje domaćinstvo, odnosno
privredni inventar, vrijeme djelovanja više sile i drugih okol-
nosti koje su nastupile izvan njegove volje, ne uračunavaju se
u taj rok.

Pri korištenju povlasticom iz člana 27. stav 1. tačka 4.
Carinskog zakona, carinski radnik u putnu ispravu putnika
stavlja otisak štambilja s oznakom "P" i oznaku godine u kojoj
je iskorištena ta povlastica.

Ne smatra se prekidom boravka u inozemstvu, u smislu
člana 27. stav 1. tačka 4. Carinskog zakona, vrijeme provedeno
na godišnjem odmoru, kao i vrijeme provedeno u Republici
zbog posla, posjete obitelji, liječenja i slično.

Član 8.

Korisnik povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 5. Carinskog
zakona, uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja carine, carinar-

nici podnosi:

1) potvrdu, da muje na osnovu člana 5. Zakona oraseljenim
osobama i izbjeglicama. ("Službeni list RBiH ", br. 8/94 i
13/94), priznat Status izbjeglice, koju izdaje diplomatsko kon-
zularno predstavništvo Republike u inozemstvu, odnosno na-
dležni općinski organ, A

2) spisak predmeta domaćinstva koje unosi iz inozemstva,
__, 3) spisak predmeta privrednog inventara koje uvozi ili unosi
1z inozemstva, odnosno koje će naknadno unijeti,

4) potvrdu nadležnog općinskog organa da mu je odobreno
bavljenje određenom djelatnošću, za čije obavljanje uvozi pri-
vredni inventar odnosno rješenje nadležnog suda o registraciji
preduzeća.

Spisak predmeta iz Stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana, korisnik
bođenje od plaćanja carine. Kopiju spiska carinarnica prilaže
uz uvoznu carinsku deklaraciju, a original ovjerava i vraća

korisniku povlastice, uz naznaku koje je predmete i u kojoj
vrijednosti uvezao. Ako korisnik ove povlastice naknadno

aan.

|
|
|

Strana 87893/100

Broj 34 - Strana 878 SLUŽBEN

uveze predmete za svoje domaćinstvo, odnosno privredni in-
ventar, u propisanom roku od tri mjeseca od dana povratka u
Republiku, odnosno najkasnije šest mjeseci od dana prestanka
ratnog stanja, carinarnici je dužan podnijeu i spisak predmeta
što mu je carinarnica vratila, radi evidentiranja naknadno uve-
zenih predmeta.

Carinarnica koja je ovjerila spiskove iz tač. 2)13) stava 1. _-.

ovog člana, unosi o tom odgovarajuće bilješke u putnu ispravu,
datira ih i ovjerava svojim pečatom.

Ako se obavljanje određenih djelatnosti ne može otpočeti
prije izvršenog uvoza privrednog inventara korisnik povlastice
podnijet će potvrdu nadležnog općinskog organa o ispunjavanju
propisima utvrđenih uvjeta za bavljanje određenom djelatnošću
za čije obavljanje uvozi predmete privrednog inventara, a u
roku šest mjeseci od dana izvršenog uvoza, dužan je podnijeti
iispravu o početku bavljenja odnosnom djelatnošću.

Dan povratka iz inozemstva, korisnika povlastice iz člana
27. stav 1. tačka 5. Carinskog zakona, carinarnica utvrđuje iz
putne isprave ili na drugi odgovarajući način. '

Po zahtjevu za korištenje povlastice iz člana 27. tačka 5.
Carinskog zakona, carinarnica donosi rješenje.

Član 9.

Povlastica iz člana 27. stav 1. tačka 6. Carinskog zakona,
ostvaruje se na osnovu rješenja o oslobađanju od plaćanja
carine, koje carinarnica donosi u obliku bilješke na prijavi za
uvoz i provoz robe.

Član 10.

Radi korištenja povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 7.
Carinskog zakona, korisnik povlastice podnosi carinarnici od-
govarajući liječnički recept ili njegovu ovjerenu fotokopiju.

Rješenje o oslobađanju od plaćanja carine, carinarnica
donosi u obliku bilješke na prijavi za uvoz i provoz robe.

Član 11.

Korisnik povlastice iz člana 27. stava 1. tačka 8. Carinskog
zakona, uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja carine prilaže
akt nadležnog organa u Republici, odnosno u inozemstvu o
naslijedivanju predmeta koje unosi.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, za korištenje
povlastice na naslijeđene rabljene predmete lične garderobe ili
predmete lične upotrebe umrlog lica, kao dokaz može se pod-
nijeti izvod iz matične knjige umrlih.

Povlastice iz člana 27. stava 1. tačka 8. Carinskog zakona,
ne odnose se na predmete kupljene naslijedenim novcem, kao
ni na predmete kupljene novcem dobijenim prodajom nasli-
jedenih predmeta. ;

Na osnovu podnesenog zahtjeva iz stava 1. ovog člana,
carinarnica donosi rješenje.

Član 12.

Radi korištenja povlastice iz člana 27. stava 1. tačka 9,
Carinskog zakona, korisnik povlastice podnosi carinarnici
ispravu koju je izdalo ovlašteno lice u Republici ili inozemni
organ ili organizacija, da je odlikovanje, medalju, spomenicu,
Sportski i drugi trofej odnosno sličan predmet dobio u inozem-
stvu na natjecanju, izložbi ili priredbi međunarodnog značenja,

Sličnim predmetima prema stavu 1. ovog člana, ne smatraju
se predmeti dobijeni kao nagrade koji nisu izgradeni specijalno
za dodjelu na dotičnom natjecanju, izložbi ili priredbi.

Rješenje o oslobađanju od plaćanja carine, carinarnica
donosi u obliku bilješke na prijavi za uvoz i provoz robe.

; Član 13.

Radi korištenja povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 10.
Carinskog zakona, korisnik povlastice podnosi carinarnici pi-
sinenu izjavu da su predmeti koje unosi njegova vlastita autor-
ska djela. U izjavi se predmeti moraju opisati na način koji
omogućava njihovu nesumnjivu autorsku identifikaciju.

I LIST RBiH

Nedjelja, 10. septembra 1995, godine

Rješenje o. oslobadanju od_ plaćanja carine, Carinarnicg
donosi u obliku bilješke na izjavi iz stava 1. ovog člana.

"Član 14.
Povlastica iz člana 27. stava 1. tačka 11: Carinskog Zakona
koristi se u skladu s odredbama odgovarajućih međudržay;;
ugovora o pograničnom i dvovlasničkom prometu.

Član 15.

Radi korištenja povlastice iz člana 27. tačka 13. Carinskog
zakona, korisnik povlastice, uz zahtjev za  Oslobadanje
plaćanja carine, carinarnici podnosi nalaz i mišljenje liječnika
odgovarajuće specijalnosti da mu je ortopedsko ili drugo po.
magalo neophodno kao zamjena za nedostajući odnosng
oštećeni tjelesni organ, odnosno odgovarajući dokaz da s

rezervni dijelovi ili potrošni materijal neophodni za upotrebu
tih pomagala.

Rješenje o oslobađanju od plaćanja carine prema stavu 1,
ovog člana, donosi carinarnica u skraćenom postupku.

Član 16.

Izuzetno, pri uvozu osobnog automobila kao Ortopedskog.

ili drugog pomagala, korisnik povlastice iz člana 27. stava 1.
tačka 13. Carinskog zakona, uz pismeni zahtjev za Ostvarivanje
prava na oslobadanje od plaćanja carine podnosi: '

1) pismeni nalaz nadležne institucije za ocjenu stepena
tjelesnog oštećenja;

2) važeću vozačku dozvolu, a ako je korisniku povlastice
priznato pravo na njegu i pomoć druge osobe, podnosi se i
rješenje o priznavanju toga prava i vozačka dozvola osobe koja
pruža njegu i pomoć invalidnoj osobi.

Na osnovu pismenog zahtjeva invalidne osobe i priloženih

isprava, carinarnica donosi rješenje o oslobađanju od plaćanja
carine.

: Član 17.
Radi korištenja povlastice iz člana 27. stav 1. tačka 14.

Carinskog zakona, korisnik povlastice uz zahtjev za ostvari

vanje oslobodenja od plaćanja carine podnosi:
1. potvrdu nadležne liječničke komisije o završenoj reha-
bilitaciji i daje osposobljen za obavljanje odredene djelatnosti,

2. potvrdu općinskog organa da se može baviti odredenom
djelatnosti.

Na osnovu podnesenog zahtjeva i priloženih isprava iz
stava 1. tač. 1. i 2. ovoga člana, carinarnica donosi rješenje 0
oslobođenju od plaćanja carine.

Član 18.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 1.
Carinskog zakona, korisnik povlastice carinarnici podnosi:

1) potvrdu nadležnog općinskog organa o tome kakvu je
materijalnu štetu pretrpio i uslijed koje nepogode,

2) fakturu ili drugu odgovarajuću pismenu ispravu inozem-

nog pošiljatelja kojom dokazuje da su predmeti poslati besplat- ;

no, odnosno potvrdu ili odgovarajući dokument kojim se
dokazuje da se predmeti nabavljaju iz sredstava dobivenih iz
inozemstva kao novčana pomoć radi otklanjanja posljedica
elementarne nepogode, ili ratnih sukoba.

Na osnovu podnesenog zahtjeva i priloženih isprava iz
Stava 1. ovog člana, carinarnica donosi rješenje o oslobađanju
od plaćanja carine.

Član 19.

Radi korištenja povlasticom iz člana 28. stav 1. tačka 2.
Carinskog zakona, korisnik povlastice uz carinsku deklaraciju
podnosi carinarnici:

1. Ugovoro korištenju područja slobodne zone za obavljan-

je djelatnosti u toj slobodnoj zoni, sklopljen između slobodne
Zone i korisnika zone.

Ne

kor
dru
odg
dje!
kor

(ug

zai
sko;
Osig
stičl

rine
Cari
bada

jau!
pred

plak:
tačke

jeo (

topeds!
pića, te
Školski
Ciju rolt

Na
U vidu.

Strana 87993/100

. BOdine

inarnica i
a.

3 Zakon
iržavnih

rinskog
anje od
lječnika
Ugo po-

Osno
da su
potrebu

tavu 1.

edskog.
tava 1.
rivanje

stepena

'lastice
si se i
pe koja

oženih
aćanja

ca 14.
stvari-

reha-
nosti,
enom

va iz
nje 0.

ka 1.
Si:

vu je
zem-
plat-—,
n se ?
dica

a iz
anju

a2.
ciju

jan-
dne

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

Ako se uvoz obavlja za slobodnu zonu - pravno lice kao
korisnika slobodne zone, umjesto ugovora o korištenju po-
dručja slobodne zone u smislu ove tačke, podnosi se statut ili
odgovarajući akt iz koga se vidi za koju vrstu obavljanja
djelatnosti Je registrovana slobodna zona - pravno lice kao
korisnik slobodne zone.

2. Dokaz da se roba uvozi za korisnika slobodne zone
(ugovor, faktura i slično).

3. Izjavuda će se uvezena robakoristiti za proizvodnju robe
za izvoz i pružanje usluga Za izvoz, poslove vanjskotrgovin-
skog prometa, bankarske i druge finansijske poslove, poslove
osiguranja imovine i lica i poslove reosiguranja, vršenje turi-
stičkih usluga.

Carinarnica donosi rješenje o oslobođenju od plaćanja ca-
rine u vidu zabilješke na deklaraciji.

Član 20.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 3.
Carinskog zakona, korisnik povlastice, uz zahtjev za oslo-
badanje od plaćanja carine, carinarnici podnosi:

1) pismenu izjavu o organiziranju međunarodnog natjecan-
jau Republici, na kojemu se dodjeljuju medalje, plakate i drugi
predmeti koji se uvoze,

2) izjavu ili fakturu inozemnog pošiljatelja da medalje,
plakate i druge predmete koji se dodjeljuju na natjecanju iz
tačke 1. ovog stava šalje besplatno.

Na osnovu podnesenog zahtjeva, carinarnica donosi rješen-
je o oslobađanju od plaćanja carine.

Član 21.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 4.
Carinskog zakona, korisnik povlastice, uz zahtjev za oslo-
badanje od plaćanja carine, podnosi carinarnici potvrdu Mini-
starstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, da su umjetnički
predmeti i zbirke i predmeti za zbirke koji se uvoze, namijenjeni
"određenom muzeju ili umjetničkoj galeriji, odnosno da je re-
producirani arhivski materijal namijenjen arhivu.

Na osnovu podnesenog zahtjeva, carinarnica donosi rješen-
je.

Član 22.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 5.
Carinskog zakona, korisnik povlastice uz pismeni zahtjev za
oslobađanje od plaćanja carine, carinarnici podnosi:

1) pismo ili fakturu inozemnog pošiljatelja iz koje se vidi
da se roba šalje besplatno,

2) pismenu izjavu korisnika povlastice da se roba uvozi u
znanstvene, prosvjetne, kulturne, sportske, humanitarne, vjer-
ske, zdravstvene ili socijalne svrhe

,

3) potvrdu nadležnog organa ili izvod iz registra nadležnog i

Suda da je organizacija za koju se vrši uvoz registrovana za
Vršenje naučne djelatnosti, potvrdu nadležnog organa da se
Javi prosvjetnom, kulturnom, vjerskom, zdravstvenom i soci-
Jalnom djelatnošću.

_'Natemelju podnesenog zahtjeva za oslobađanje od plaćanja
Carine i dokaza iz stava 1. ovog člana, carinarnica donosi
rješenje o oslobađanju od plaćanja carine.

Ako korisnik povlastice besplatno prima iz inozemstva za
umanitarne svrhe lijekove, sitne medicinske instrumente, or-
topedska pomagala, sanitetski materijal, hranu, bezalkoholna
Pića, tekstilne proizvode (odjeću, obuću, posteljinu, pokrivače)
Školski pribor, knjige i igračke, podnosi carinarnici specifika-
Ciju robe u kojoj je naznačen naziv robe i količina.

Član 23.

Na osnovu podnijetih dokaza, carinarnica donosi rješenje
u vidu zabilješke na zahtjevu. 7 su

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 879

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka "
.Carinskog zakona, korisnik povlastice, uz zahtjev za apr
badanje od plaćanja carine, carinarnici podnosi izjavu da be
se reklamni materijal šalje besplatno i da će biti razdijeljen
besplatno u reklamne svrhe, odnosno da mu se uzorci šalju
besplatno i da će biti korišteni isključivo u svrhe za koje su
uvezeni.

Za reklamni materijal i uzorke, carinarnica donosi rješenje
o oslobađanju od plaćanja carine u obliku bilješke na izjavi
primatelja.

Uvezene uzorke carinarnica je dužna učiniti neupotreblji-
vim za trgovinske svrhe (stavljanjem žigova, bušenjem ili na
drugi način), s tim da se pri tom ne uništi njihova osnovna
funkcionalna vrijednost i uporabljivost za svrhe za koje su
uvezeni.

Član 24.

Povlastica iz člana 28. stav 1. tačka 7. pod a) Carinskog
zakona, primjenjuje se na predmete koji se radi zamjene dotra-
jalog ili uništenog dijela ugraduju u putničko vozilo dok se ono
nalazi u inozemstvu, ako njihova ukupna vrijednost ne pr
mašuje iznos propisan za ostvarivanje ove povlastice.

Povlastica iz člana 28. stav 1. tačka 7. po b) Carinsko;
zakona, primjenjuje se na predmete koji se radi zamjene dotra-
jalog ili uništenog dijela ugraduju u cestovno motorno vozilo u
javnom saobraćaju dok se ono nalazi u inozemstvu, ako njihova
ukupna vrijednost ne premašuje iznos propisan za ostvarivanje
ove povlastice.

Zamjenu dotrajalog ili uništenog dijela prema st. 1. 12.
ovog člana, korisnik povlastice carinarnici prijavljuje usmeno.

Član 25.

Povlastica iz člana 28. stav 1. tačka 7. pod c) id) Carinskog
zakona, korisnik povlastice u roku 15 dana po isteku roka za
predaju završnog računa podnosi cdrinarnici ovlaštenoj prema
mjestu svojega sjedišta pismenu izjavu o količini i vrijednosti
u inozemstvu kupljenog pogonskog i potrošnog materijala za
rad i sigurnost plovidbe i dijelova brodova odnosno zrakoplova
i njihovog inventara u prethodnoj godini, strukturno iskazanih
prema tarifnom broju i tarifnoj oznaci iz Carinske tarife.

, Rješenje o oslobadanju od plaćanja carine, donosi carinar-
nica. :

Član 26.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 8.
Carinskog zakona, izlagatelj podnosi carinarnici zahtjev za
oslobadanje od plaćanja carine u dva primjerka. U zahtjevu se
naznačuje firma izlagatelja, ime i prezime osoba na koje glasi
izlagački karton, te vrsta, količina i vrijednost robe koja se
uvozi odnosno prima iz inozemstva radi raspodjele i potrošnje
na međunarodnom sajmu odnosno izložbi.

Rješenje o oslobadanju od plaćanja carine, carinarnica

donosi u obliku bilješke na oba primjerka zahtjeva, od kojih
jedan zadržava, a drugi vraća izlagaču.

Izuzetno od odredbe stava 1, ovog člana, ako se roba kupuje
sa konsignacijskog skladišta, zahtjev za oslobađanje od plaćan-
Ja carine podnosi se carinarnici u tri primjerka. Rješenje o
oslobađanju od plaćanja carine, carinarnica donosi u obliku
bilješke na sva tri primjerka zahtjeva, od kojih jedan zadržava,
ji, na temelju njih, kupuje robu

zadržava jedan primjeraki prilaže ga uz deklaraciju za konačno
carinjenje robe prodate s konsignacijskog sklađišta.

Ako se roba upućuje na sajam izvan mjesta gdje se nalazi
konsignacijsko skladište, rješenje o oslobađanju mi plaćanja
carine donosi carinarnica prema mjestu održavanja sajma.

Strana 88093/100

Nedjelja, 10. septembra 1995, godine

Broj 34 - Strana 880 SLUŽBENI LIST RBiH
Član 27. —,

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 9.
Carinskog zakona, uvoznik odnosno korisnik povlastice uz
pismeni zahtjev za oslobađanje od plaćanja carine carinarnici
podnosi: :

1) potvrdu Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i Spor-
ta Republike da je korisnik povlastice registrovan za obavljanje
naučno-istraživačke, odgojno-obrazovne, kulturne, i tehničko
kulturne, novinsko-izdavačke djelatnosti ili djelatnostima radi-
ja i televizije ili kinematografije ili djelatnosti fizičke kulture i
sporta i da roba koja se uvozi služi za obavlj anje tih djelatnosti;

2) potvrdu Privredne komore Bosne i Hercegovine (u dal-
jem tekstu: Privredna komora) da se roba koja se uvozi ne
proizvodi u Republici,

3) izjavu korisnika povlastice da će robu koristiti izmje-
nično za obavljanje djelatnosti na osnovu koje ostvaruje povla-
sticu i za koju je registriran. '

Na temelju podnijetog zahtjeva iz stava 1. ovog člana,
carinarnica donosi rješenje o oslobođenju od plaćanja carine.

Član 28.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 10.
Carinskog zakona, korisnik povlastice uz pismeni zahtjev za
oslobađanje od plaćanja carine carinarnici podnosi:

1) potvrdu nadležnog općinskog organa da je pretrpio
materijalnu štetu prouzrokovanu požarom, eksplozijom, ele-
mentarnom nepogodom, ratom, oružanom sukobu, ili potvrdu
konzularno diplomatskog predstavništva Republike za korisni-
keu inozemstvu daje pretrpio materijalnu štetu prouzrokovanu
u ratu ili oružanom sukobu, ,

2) potvrdu organa upravljanja da je vrijednost uništene
opreme veća od 15% od ukupne neamortizirane opreme podu-
zeća,

3) potvrdu Privredne komore da se oprema koja se uvozi
ne proizvodi u Republici,

4) potvrdu osiguravajuće firme da je ostvarena naknada
štete na osnovu osiguranja navedene opreme, osim ako firma
za osiguranje, ne vrši osiguranje za odredeni rizik osiguranja.

Na osnovu podnesenog zahtjeva i priloženih isprava iz
stava 1. ovog člana, carinarnica donosi rješenje o oslobođenju
od plaćanja carine. i

Član 29.

Radi korištenja povlastice iz člana 28. stav 1. tačka 12.
Carinskog zakona, korisnik povlastice, uz pismeni zahtjev za
oslobodenje od plaćanja carine, podnosi carinarnici:

1) potvrdu Ministarstva zdravstva, kojom se dokazuje da
se specifična oprema, uređaji i instrumenti za zdravstvo, te
rezervni dijelovi i potrošni materijal za korištenje te opreme,
Uvoze radi opremanja preduzeća iz oblasti zdravstva, u skladu
S programima razvoja zdravstva u Republici,

2) potvrdu Ministarstva zdravstva kojom se dokazuje da se
specifična oprema uvozi za korištenje u zaštitnim radionicama
za rehabilitaciju, zapošljavanje i prekvalifikaciju invalida,
.__3)izjavu Saveza slijepih Republike, odnosno Saveza gluhih
inagluhih Republike, odnosno Udruženja distrofičara Republi-
ke, da se specifična oprema, uredaji i instrumenti, kao 1 rezer-
vni dijelovi i potrošni materijal za korištenje te opreme uvoze
za potrebe slijepih lica, gluhih i nagluhih lica, odnosno za
potrebe lica oboljelih od mišićnih i neuromišićnih bolesti i
izjavu gradanina da je član navedenog udruženja,

4). potvrdu ordinirajućeg ljekara kojom se dokazuje da
specifičnu opremu, uređaje i instrumente za zdravstvo i rezer-
vne dijelove i potrošni materijal za korištenje te opreme uvozi
građanin za ličnu upotrebu, kada se radi o uvozu robe za
potrebe građana,

5) potvrdu Privredne komore, da se roba ne proizvodi u
Republici. ' !

Na temelju podnešenog zahtjeva iz stava 1. Ovog člana
carinarnica donosi rješenje o oslobodenju od plaćanja carine.

Izuzetno, za slučajeve uvoza roba za potrebe gradana
carinarnica donosi rješenje o oslobodenju od plaćanja Carine yu
vidu zabilješke na zahtjevu.

Član 30.

Radi korišćenja povlastice iz člana 29. stav 1. Carinsko
zakona, korisnik povlastice uz uvoznu carinsku deklaracij
carinarnici podnosi rješenje Ministarstva finansija o oslobođen.
ju od plaćanja carine.

Carinarnica na uvoznoj carinskoj deklaraciji stavlja zabil-
ješku o oslobođenju od plaćanja carine, s pozivom na broj i
datum rješenja Ministarstva finansija.

Član 31:

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi
Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od
plaćanja carine ("Službeni list RBiH", broj 2/92).

Član 32.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".

Broj 04-021-5985/95

29. augusta 1995. godine Zamjenik ministra
Sarajevo dr Izudin Kešetović, s. r.
ODONODOOOOOOOONOOOOOOOOOOOOOOONONOOANOODNINOUNOUAOUa ma
412

Na osnovu člana 48. i člana 291. stav 2. Carinskog zakona
("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95), ministar financija -
ministar finansija, donosi

PRAVILNIK
O UVJETIMA I NAČINU UTVRDIVANJA
CARINSKE OSNOVICE

Član 1.

Ovim pravilnikom se saglasno čl. 36. do 47. Carinskog

zakona propisuju uvjeti i način utvrđivanja carinske osnovice.
Član 2.

Saglasno članu 36. st. 1. i 2. Carinskog zakona, carinska
osnovica je ugovorena cijena robe (transakcijska vrijednost),
kojom se smatra stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba
platiti za robu kupljenu radi uvoza u Republiku Bosnu i Herce-
govinu (u daljem tekstu: Republika).

Stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu
koja se uvozi u Republiku, obuhvaća sva plaćanja koja je kupac
izvršio ili treba izvršiti prema prodavatelju, posredno ili nepo-
sredno.

Plaćanja izvršena prema stavu 2. ovog člana, mogu biti u
obliku novčanih ili robnih transakcija.

Član 3.

Novčani rabat i druga sniženja, ugovorena prije izvršenog
uvoza robe, a ostvareni poslije toga uvoza, uračunavaju se u
carinsku osnovicu.

U carinsku osnovicu uračunavaju se i sve pristojbe i takse
koje se plaćaju izvan područja Republike, osim ako se proda-
vatelju prema propisima zemlje, na čijem su području odgova:
rajuće dažbine ili takse plaćene, priznaje pravo na povraćaj tih
dažbina i taksa.

Član 4.

Ugovorena cijena robe koja se uvozi predstavlja carinsku
osnovicu neovisno o vremenu u kojem je ugovor o kupoprodaji
zaključen, odnosno neovisno o bilo kakvoj fluktuaciji nastaloj
na tržištu poslije zaključenja ugovora.

Član 5.
Saglasno članu 36. Carinskog zakona, u carinsku osnovicu

! Senepreračunavaju troškovi iizdaciza izgradnju, postavljanje;

montažu (sastavljanje), održavanje industrijskih postrojenja,

jedna
cesion
Primje

Tal
nih OSI
Ćeser
takva
Javljaji

1)
UVEZEI
Proday

robe, i
Pri

uzeće

troško

Strana 88194/100

. godine

g člana,
carine.

Tadana,
Carine y

irinskog
Taraciju
obođen-

ja zabil-
a broj i

da važi
enje od

'anja u

T.
'NAODMI

zakona
incija -

inskog
lovice.

irinska
dnost),
| treba
Herce-

a robu
kupac
nepo-

biti u

šenog
I seu

takse
)roda-
gova-
Šaj tih

insku
odaji
staloj

gvicU
anje;
enja,

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

mašine ili opreme i izdatke za tehničku pomoć, ako su ti
troškovi i izdaci ugovorom razgraničeni od stvarno plaćene
cijene ili cijene koju treba platiti za uvezenu robu.

Član 6.
Kao ograničenja za kupce, saglasno članu 36. stav 3. tačka
3. Carinskog zakona, koja bitno ne utječu na vrijednost robe
koja se uvozi, a odnose se ne pravo raspolaganja ili korištenja
robom, smatra se ograničenje za kupca da do određenog roka
ne može obavljati reklamiranje, izlaganje ili prodaju robe.
Član 7.

Smatra se da postoji uslov ili obaveza iz člana 36. stav 3.
tačka 4. Carinskog zakona zbog kojih se carinska osnovica ne
može utvrditi na osnovu ugovorene cijene:

1) ako prodavatelj uvjetuje ugovorenu cijenu uvezene robe
obavezom kupca da kupi i drugu robu u određenim količinama;

2) ako cijena uvezene robe zavisi od cijene ili cijena po kojoj
kupac prodaje drugu robu prodavatelju uvezene robe;

3) ako se cijena uvezene robe pod određenim uvjetima
utvrduje ovisno o drugim poslovnim odnosima između kupca i
prodavatelja (na primjer da prodavatelj prodaje poluproizvod
kupcu, s tim da od kupca primi određenu količinu gotove robe).

Član 8.

Ugovorena cijena će se prihvatiti kao carinska osnovica i
pored postojanja ograničenja iz člana 36. stav 3. tačka 5.
Carinskog zakona, ako se carinska osnovica poveća za odgo-
varajući dio iznosa ostvarenog preprodajom, ustupanjem ili
korišćenjem uvezene robe koji se saglasno članu 41. stav 1.
tačka 10. Carinskog zakona neposredno ili posredno plaća
prodavatelju.

Član 9.

Saglasno članu 36. stav 3. tačka 6. Carinskog zakona,
smatrat će se da su kupac i prodavatelj uzajamno povezani:

1) ako jedan od njih pripada grupi funkcionera drugog
poduzeća i obrnuto,

2) ako su zakonom priznati poslovni partneri,

3) ako su u odnosu poslodavca i zaposlenog lica,

4) ako bilo koja osoba, neposredno ili posredno, posjeduje,
kontrolira ili drži 5% ili više dionica ili glasova, jednog ili
drugog,

! 5) ako jedno od njih, neposredno ili posredno kontrolira
TUgo,

6) ako obje osobe, neposredno ili posredno kontroliraju
neku treću osobu,

7) ako su članovi iste obitelji,
8) ako su u srodstvu do 4 stepena.

. | Osobe koje su međusobno povezane poslovno tako što je
Jedna od njih isključivi zastupnik, distributer ili isključivi kon-
Cesionar drugog, smatrat će se uzajamno povezanim u svrhu
primjene ovoga člana.

Član 10.

, JTakoje kupoprodaja zaključena izmedu uzajamno poveza-
nih Osoba prema članu 9. ovoga pravilnika, ugovorena cijena
Će se prihvatiti kao carinska osnovica, ako kupac dokaže da se
takva" cijena približava jednoj od slijedećih cijena, koje se
Javljaju u isto ili približno isto vrijeme:

1) ako odgovara ugovorenoj cijeni istovjetne ili slične robe
Uvezene u isto ili približno isto vrijeme, ako između kupaca i
Prodavatelja nije postojala uzajamna povezanost;

2) ako odgovara carinskoj osnovici istovjetne ili slične
Tobe, utvrdenoj Saglasno članu 38. Carinskog zakona.

Prilikom uporedbe vrijednosti roba iz stava 1. ovoga člana,

Uuzeće se u obzir oblik kupoprodaje i količina roba, kao i
troškovi iz člana 41. Carinskog zakona.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 881

Član 11. a.

Ako se carinska osnovica uvezene robe ne može utvrdili
saglasno odredbama člana 36. Carinskog zakona, carinskom
osnovicom smatrat će se ugovorena cijena iste ili slične robe
kupljene radi uvoza u Republiku, i uvezene u isto ili približno
isto vrijeme kao i roba koja se carini. H

Kao istovjetna roba prema članu 38. stav 1. Caroinskog
zakona, smatra se roba koja je u svakom pogledu, po svojim
fizičkim svojstvima, kvaliteti i trgovačkom ugledu istovjetna s
robom koja je uvezena u isto ili približno isto vrijeme. -

Neznatne razlike u izgledu, neće utjecati da se roba koja
odgovara toj definiciji smatra istovjetnom. i

Kao slična roba prema članu 38. stav 2. Carinskog zakona,
smatra se roba koja ima slična svojstva i sastav materijala koji
joj omogućuju da se koristi za iste svrhe kao i roba koja se uvozi
idau komercijalnom smislu zamijeni tu robu u isto ili približno
isto vrijeme.

Član 12.

Prilikom utvrdivanja carinske osnovice istovjetne ili slične
robe, uzet će se ugovorena cijena robe koju je proizveo isti
proizvodač, a ako ta cijena ne postoji, može se uzeti cijena robe
koju je proizveo drugi proizvođač.

Ako se prilikom utvrdivanja carinske osnovice, saglasno
članu 38. stav 3. Carinskog zakona ne raspolaže ugovorenom
cijenom istovjetne ili slične robe prodate u istom obliku kupo-
prodaje i u približno istoj količini kao i roba koja se uvozi,
koristit će se ugovorena cijena istovjetne ili slične robe, prodate
u različitom obliku kupoprodaje ili različitim količinama, i to:

1) u istom obliku kupoprodaje, a različitim količinama;

2) u različitom obliku kupoprodaje, a u približno istim
količinama;

3) u različitom obliku kupoprodaje i različitm količinama.

Ugovorena cijena istovjetne ili slične robe usklađuje se s
obzirom na različite oblike prodaje ili količine robe, kao i
različite troškove i druge izdatke propisane članom 41. Carin-
skog zakona.

Član 13.

Kao cijena po jedinici mjere po kojoj se uvezena roba,
odnosno istovjetna ili slična uvezena roba prodaje u Republici
u najvećoj ukupnoj količini prema članu 39. stav 1. tačka 1.
Carinskog zakona, smatra se cijena po kojoj se najveći ukupan
broj jedinica robe prodaje osobama uzajamno nepovezanim s
osobama od kojih takovu robu kupuju, pri prvoj kupoprođaji
poslije obavljenog uvoza.

Za utvrđivanje carinske osnovice, prema stavu 1. OVOg
člana, neće se uzeti u obzir cijena po jedinici mjere po kojoj je
uvezena roba odnosno istovjetna ili slična roba ako kupac
osigurava prodavatelju posredno ili neposreno, besplatno ili po

sniženoj cijeni robu ili usluge, navedene u članu 41. tačka 6.
do8. 111. Carinskog zakona.

Kao prodaja istovjetne ili slične robe u smislu stava 1,
ovoga člana, smatra se prodaja koja je obavljena u isto ili
približno isto vrijeme, kada se uvozi roba za koju se utvrđuje
carinska osnovica.

' Član 14.

Prilikom utvrdivanja troškova prometa i dobiti (član 39.

dobiti, iskazani od strane carinskog obveznika u realnoj visini.

Kao troškovi prometa iz stava 1. ove tačke, ne smatraju se
troškovi reklame i plasmana robe.

; Član 15.
Ukoliko se carinska osnovica utvrđuje na temelju obra-

čunate vrijednosti, prema članu 39. stav 1. tačka 2. Carinskog
zakona, podaci o elementima koji čine obračunatu vrijednost,

pribavit će se od proizvođača putem carinskog obveznika.

Strana 88293/100

Broj 34 — Strana 882

Član 16.

Carinska osnovica propisana u članu 40. Carinskog zako-
na, zasniva se u najvećoj mjeri na raspoloživim podacima o
prethodno uvezenim i ocarinjenim robama.

Kod utvrdivanja carinske osnovice treba koristiti metode
vrijednovanja predviđene u čl. 36, 38. i 39. Carinskog zakona
s razumnim odstupanjima predviđenim tim članovima.

Član 17.

Kod utvrdivanja carinske osnovice, carinarnica utvrđuje da
li su iskazani svi troškovi i izdaci nastali u vezi s prodajom i
isporukom robe do granične luke ili mjesta ulaska robe u
carinsko područje Republike, saglasno članu 36. stav 3. tačka
1. Carinskog zakona.

Ako se roba prevozi pomorskim ili zračnim putem, kao
mjesto ulaska robe u carinsko područje Republike, smatra se
mjesto istovara robe u luci odnosno zrakoplovnom pristaništu
otvorenim za medunarodni promet, a u slučaju korištenja dru-
gih sredstava prijevoza-granični prijelaz otvoren za međuna-
rodni promet.

Član 18.

Kada su troškovi prijevoza u dokumentima za carinjenje
robe obračunati do mjesta isporuke predaje robe unutar carin-
skog područja Republike, troškovi prijevoza od mjesta ulaska
u carinsko područje Republike do mjesta isporuke, ne uračuna-
vaju se u carinsku osnovicu.

Ukoliko su troškovi prijevoza do mjesta isporuke robe
obračunati na osnovu posebne tarife prema kojoj troškovi
prijevoza opadaju zavisno od dužine puta i težine robe, troškovi
prijevoza od mjesta ulaska robe u carinsko područje Republike
do mjesta isporuke, obračunavaju se prema toj tarifi.

Ako su troškovi prijevoza ugovoreni od mjesta predaje robe
iakosevisina tih troškova od mjesta ulaska u carinsko područje
Republike, do ogovornog mjesta predaje iz ugovora i drugih
podnijetih isprava ne može utvrditi, u carinsku osnovicu
uračunava se ukupan iznos troškova prijevoza.

Član 19.

Kad se za prijevoz robe koriste prometna sredstva koja nisu
u javnom prometu (vlastita vozila i dr.) , troškovi prijevoza
obračunavaju se pema prijevoznim tarifama koje se koriste za
tu vrstu robe u javnom prometu. Podnositelj deklaracije je
dužan podnijeti dokaze o tako obračunatim troškovima.

_ Pri uvozu robe koju prodavatelj prodaje po jedinstvenim
cijenama, neovisno od udaljenosti mjesta isporuke, za carinsku
Osnovicu uzet će se jedinstvena cijena bez odbitka troškova

prijevoza od mjesta ulaska u carinsko područje Republike do

mjesta isporuke.

Član 20.

Kod uvoza robe koju su domaća poduzeća kupila u inozem-
stvu i koristila na gradilištima u inozemstvu, u troškove prije-
voza koji se uračunavaju u carinsku osnovicu, uzimaju se samo
troškovi prijevoza od gradilišta u inozemstvu s kojeg se roba

upućuje u Republiku do mjesta ulaska roba u carinsko područje
Republike.

Prilikom uvoza brodova i zrakoplova, u carinsku osnovicu
uračunavaju se samo stvarni troškovi potrebni za dopremanje
broda odnosno zrakoplova i to od luke preuzimanja do mjesta
ulaska u carinsko područje Republike.

Član 21.

U carinsku osnovicu uračunavaju se troškovi osiguranja
saglasno članu 41. stav 1. tačka 2. Carinskog zakona. '

Akose izugovora o Osiguranju ili iz drugih isprava ne može
utvrditi iznos troškova osiguranja do ulaska u carinsko Ppo-
dručje Republike, u carinsku se osnovicu uračunava cijeli iznos
troškova osiguranja

SLUŽBENI LIST RBiH

Član 22.

U carinsku osnovicu uračunavaju se sve posredničke ;
druge provizije koje nastanu u vezi s prodajom, Osiguranjemj
dopremanjem robe, te sličnim uslugama koje se plaćaju Posred.
nicima u inozemstvu, ako nisu uračunate u plaćenu cijenu ili
cijenu koju treba platiti. "

Provizije koje kupac plaća za posredovanje pri kupovini
robe (provizija za kupovinu), ne uračunavaju se u carinski
osnovicu. -

Član 23.

Troškovi za vanjsku i unutarnju uobičajenu (standardnu
ambalažu u kojoj se doprema roba koja se uvozi (burad
sanduci, kutije, vreće, kese i sl.), uračunavaju se u carinsku
osnovicu robe koja se uvozi, pa i ako je ambalaža besplatna.

Troškovi za vanjsku i unutarnju ambalažu koja se šalje
posebno i troškovi za ambalažu koja je izrađena od neuobičaje-
nog, odnosno specijalno naručenog materijala (ambalaža od

plemenitog i drugog specijalnog materijala, specijalne izradi

sl.), ne uračunavaju se u carinsku osnovicu robe koja se prodaje
u toj ambalaži, već se ista carini prema ugovorenoj cijeni takye
ambalaže.

Doprema li se roba u ambalaži koja nije prodana s robomi
koja se vraća u inozemstvo, troškovi prijevoza, osiguranja,
amortizacije i drugi troškovi u vezi s vraćanjem ambalaže u

inozemstvo, uračunavaju se u carinsku osnovicu robe kojaje
isporučena u toj ambalaži.

Član 24.

Troškovi nastali ne ime kolske odnosno brodske dangube,
ne uračunavaju se u carinsku osnovicu.

Član 25.

Kada kupac osigurava prodavatelju proizvode iz člana 41.
stav 1. tačka 6. Carinskog zakona besplatno, u carinsku osno-

vicu robe koja se uvozi, uračunava se cijena po kojoj su ti |

proizvodi nabavljeni.

Ako kupac obezbjeduje prodavatelju proizvode po sniženoj
cijeni, u carinsku osnovicu robe koja se uvozi, uračunava se i
iznos koji čini razliku između cijene po kojoj su ti proizvodi
nabavljeni i cijene po kojoj su ti proizvodi ustupljeni prodava-

telju.

Ako kupac obezbjeđuje prodavatelju proizvode iz člana 41.
stav 1. tačka 7. Carinskog zakona, u carinsku osnovicu robe
koja se uvozi, uračunava se i vrijednost proizvoda saglasno
odredbama st. 1. i 2. ovog člana.

Srazmjerni dio vrijednosti proizvoda koji su korišteni u
proizvodnji uvezene robe, a koji se uračunavaju u carinsku
osnovicu robe koja se uvozi prema članu 41. stav 1. tačka 8.
Carinskog zakona, predstavlja iznos prenesene vrijednosti tih
proizvoda na robu koja se uvozi.

Smatra se da je kupac obezbjedio proizvode iz člana 41.
stav 1. tač. 6, 7. i 8. Carinskog zakona, ako je roba nabavljena
u bilo kojoj zemlji u inozemstvu, uključujući i zemlju prodava-
telja, ili ako su ti proizvodi definitivno izvozno ocarinjeni.

Član 26.

Naknade i troškovi iz člana 41. stav 1. tačka 9. Carinskog
zakona, uračunavaju se u carinsku osnovicu uvezene robe p
uvjetom, da se odnose na robu koja se uvozi i da ih kupac plaća
posredno ili neposredno, kao uvjet prodaje te robe.

Član 27. ;
Plaćanja koja vrši kupac za pravo distribucije i preprodaje
uvezene robe, neće se uračunavati u carinsku osnovicu, ako

takve isplate nisu uvjet za prodaju uvezene robe radi izvoza U

zemlju kupaca.

Nedjelja, 10. septembra 1995, Bodine

Nedi

K
stvu }
su Pi
vrijec
yvanja

Z
sklad
osno
u skli

(e
stav
plaće:
zakor

utvrdi
propi!

U
saglas
istovji
istroš

A
nalazi
robe
umanj
ošteće

Pi
carina
prizn:
ranja.

C:
osnov
zakon

U!
ne mo
zakon
slijede

1)
Vine I
kupop
odredi
cijenu

2)
kupov
predst
ugovo
sku os
ni per
troško
IZNOS.
stava i
u post
OSNOV:

D:
Pravili
("Služ

Strana 88392/100

la 41.

0SN0-
su ti

ženoj
asei
zvodi
dava-

241.
robe
|asno.

ni u
nsku
Ka 8.
ti tih
|) 41.
ljena
lava-

skog
od

laća

daje

zau

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

Član 28.

Kao srazmjerni dio vrijednosti usluga izvršenih u inozem-
stvu prema članu 41. stav 1. tačka 11. Carinskog zakona koje
su potrebne za proizvodnju robe koja se uvozi, smatra se
vrijednost usluge inžinjeringa, razvoja, umjetničkog obliko-
vanja, izrade planova, crteža i slično.

: Član 29.

Za robu koja se uvozi bez plaćanja protuvrijednosti, u
skladu sa članom 47. stav 1. Carinskog zakona, carinska
osnovica se utvrduje na osnovu cijene istovjetne ili slične robe,
u skladu s odredbama čl. 36, 38. 139. Carinskog zakona.

Član 30.

Carinska osnovica rabljene robe u skladu sa članom 47.
stav 1. Carinskog zakona, utvrđuje se na osnovu stvarno
plaćene cijene takove robe (član 36. st. 2. i 3. Carinskog
zakona).

Ako se carinska osnovica ne može utvrditi na temelju
stvarno plaćene cijene iskazane u računu, saglasno članu 44.
stav 3. Carinskog zakona, carinska osnovica uvezene robe,
utvrdit će se primjenom ostalih metoda vrijednovanja prema
propisanom redosljedu.

Ukoliko se carinska osnovica ravljene robe ne može utvrditi
saglasno stavu 2. ovog člana, utvrdit će se na temelju cijene
istovjetne ili slične nove robe, umanjene za utvrdeni procenat
istrošenosti.

Član 31.

Ako roba za vrijeme prijevoza i dopreme, odnosno dok se
nalazi pod carinskim nadzorom pretrpi oštećenje, vrijednost te
robe utvrđuje se saglasno članu 47. stav 2. Carinskog zakona,
umanjenjem odgovarajuće ugovorene cijene za procenat
oštećenja.

Procenat oštećenja robe iz stava 1. ovog člana, utvrduje
carinarnica procjenom. Carinarnica može prihvatiti i procenat
priznat u postupku za ostvarivanje naknade po osnovu osigu-
ranja.

Član 32.

Carinska osnovica za robu koja se privremeno uvozi po
osnovi zakupa, utvrduje se saglasno čl. 38. i 39. Carinskog
zakona.

Ukoliko se carinska osnovica robe iz stava 1. ovog člana
ne može utvrditi saglasno odredbama čl. 38. i 39. Carinskog
Zakona, utvrđuje se na temelju člana 40. Carinskog zakona, na
slijedeći način:

_ Iakoje u ugovoru o zakupu predviđena mogućnost kupo-
vine robe koja je predmet zakupa, prihvatit će se ponuđena
kupoprodajna cijena iz ugovora, pod uslovom, da odgovara
odredbama Carinskog zakona koje se odnose ne ugovorenu

ijenu;

2) ako u ugovoru o zakupu nije predviđena mogućnost
kupovine robe koja je predmet zakupa, carinsku osnovicu
predstavlja iznos zakupnine obračunata za 5 godina. Ako je
ugovorom predviden period zakupa duži od 5 godina, carina-
sku osnovicu predstavlja iznos zakupnine obračunat za ugovor-
ni period zakupa. Tako utvrdeni iznos, umanjuje se za iznos
troškova iz člana 36. stav 3. tačka 2. Carinskog zakona, za
Iznos troškova kamate i troškova obezbjeđenja novčanih sred-
Stava iz člana 45. stav 1. tačka 2. Carinskog zakona za koje se

u postupku carinjenja utvrdi da se ne uračunavanju u carinsku
osnovicu.

Član 33.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi
Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja oi ski j =
("Službeni list RBiH", broj 2/92), aet o

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 88

Član 34.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana o!
vanja u "Službenom listu RBiH ".
Broj 04-021-5986/95 Za S
29. augusta 1995. godine Zamjenik ministra
Sarajevo "— dr Izudin Kešetović, 5. r.

DODNOODONONUOOONONONOUONOOOAONOZANOZONONONINODIONITU MG
413

Na osnovu člana 303. Carinskog zakona ("Službeni list
RBiH", br. 5/95 1 9/95), ministar financija - ministar finansija,

donosi
PRAVILNIK
O SNABDJEVANJU PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U
MEDUNARODNOM PROMETU

v

I - OPŠTA ODREDBA.

Član 1.
Ovim pravilnikom propisuje se postupak sprovođenja ca
rinskog nadzora i carinjenja robe kojom se snabdjevaju prije
vozna sredstva u međunarodnom saobraćaju.

II - SNABDJEVANJE BRODOVA NA MORU

Član 2.

Inozemni brodovi, jahte i čamci, namjenjeni sportu ili
rekreaciji, koji imaju odobrenje za krstarenje i zadržavanje u
obalnom moru, odnosno rijekama i jezerima, a nalaze se u
domaćim lukama i pristaništima, inozemni plovni objekti na
popravci u domaćim brodogradilištima, domaći brodovi koji
saobraćaju na inozemnim relacijama i brodovi izrađeni u do-
maćim brodogradilištima za potrebe inozemnog naručioca,
prilikom isplovljavanja iz brodogradilišta, luka i pristaništa,
odnosno carinskog područja Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Republika), mogu se pod carinskim nadzorom
snabdjevati živežnim namirnicima i drugim potrebnim proizvo-
dima iz konsignacionih skladišta, specijaliziranih skladišta stra-
ne robe i robe domaće proizvodnje i slobodnih zona.

Snabdjevanje tehničkom robom se može izvršiti u luci, ili
pristaništu iz kojeg plovni objekt iz stava 1. ovog člana napušti
carinsko područje Republike. Izuzetno, snabdjevanje se može
obaviti i u drugoj luci ili pristaništu pod uvjetom da se roba
smjesti pod carinski nadzor u prostorije na plovnom objektu,
na koji carinarnica stavlja carinska obilježja, koja se ne smiju
povrijediti dok plovni objekat ne napusti carinsko područje
Republike.

Ne smatra se snabdjevanjem u smislu odredaba stava |.
ovog člana, upućivanje na brod, jahtu, jedrilicu, ili drugi plovni
objekt, dijelova opreme, rezervnih dijelova i drugih proizvoda,
neophodnih za opravku ili redovno održavanje.

, _ Roba za snabdjevanje stranih brodova, jahti i čamaca nam-
jenjenih sportu ili rekreaciji, može se iz konsignacijskog skla-
dišta prethodno uputiti u specijalizovano skladište u luci ili
pristaništu otvorenom za medunarodni promet, ili u marini i
nautičkom centru, u kojima je organizirana carinska kontrola.

Upućivanje robe iz konsignacijskog skladišta na strani
brod, jahtu i čamac namjenjen sportu ili rekreaciji, carinarnica
vrši na osnovu izlaznog lista konsignacijske robe. Carinarnica
nadležna prema sjedištu specijaliziranog skladišta, ovjarava
sve primjerke izlaznog lista konsignacijske robe, od čega dva
primjerka zadržava, a jedan predaje vlasniku skladišta radi
razduženja evidencije. Ostale primjerke izlaznog lista konsi-
gnacijske robe, koji prate robu do stranog broda, jahte ili
čamaca, ovjerava carinarniča u luci ili pristaništu otvorenim za
međunarodni promet, ili u marinama i nautičkom centru, u
kojima je organizirana carinska kontrola. Jedan primjerak
izlaznog lista predaje zapovjedniku stranog broda, jahte ili

Strana 88493/100

H
|
!
|
I

duzeću koje vrši snabdjevanje, a jedan primjerak vraća kao
potvrdu prijema robe carinarnici koja je uputila robu.
Član 3.
Roba za snabdjevanje stranih brodova, jahti ili čamaca

namjenjenih sportu ili rekreaciji, upućuje se iz konsignacijskog
skladišta ili slobodne zone izlaznim listom.

Carinarnica može preduzeti i druge mjere carinskog nad-
zora nad robom koja se upućuje radi snabdjevanja stranih
brodova, čamaca ili jabti namjenjenih sportu ili rekreaciji.

Član 4.

Prodaja domaće robe ucilju snabdjevanja domaćih i stranih
brodova koji saobraćaju na inozemnim relacijama, stranih jahti
ičamaca namjenjenih sportu ili rekreaciji, vrši se u skladu sa
propisima o izvozu robe.

Upućivanje domaće robe iz specijalizovanog skladišta radi
snabdjevanja brodova, jahti i čamaca namjenjenih sportu ili
rekreaciji, vrši se na osnovu fakture, odnosno izdatnice (ot-
premnice) koju je ovjerila carinarnica.

Ako preduzeće registrirano za snabdjevanje prijevoznih
sredstava u medunarodnom prometu, podnese izvoznu carin-
sku deklaraciju za domaću robu prodatu radi snabdjevanja
stranih brodova, jahti i čamaca namjenjenih sportu ili rekreaci-
Ji, postupa se po propisima o izvozu robe.

Izvozna carinska deklaracija se podnosi do 15-og u mjesecu
za robu prodatu u prethodnom mjesecu. Uz deklaraciju se
podnosi odgovarajući broj primjeraka ovjerenih faktura, odno-
sno izdatnica (otpremnica). ;

Član 5.

Snabdjevanje domaćih stranih brodova koji saobraćaju sa
inozemstvom i stranih jahti, čamaca i drugih plovnih objakata
gorivom i mazivom, vrši se pod carinskim nadzorom.

Carinski nadzor se sprovodi na osnovu fakture, odnosno
izdatnice organizacije koja vrši snabdjevanje, koju ovjerava
carinarnica. Carinarnica može odrediti idruge mjere carinskog
nadzora.

Preduzeće registrovano za snabdjevanje prevoznih sredsta-
va u međunarodnom saobraćaju, dužno je da vodi posebnu
evidenciju o smještenom i prodatom gorivu, odnosno mazivu.

U opravdanim slučajevima (viša sila, nestanak goriva od-
nosno maziva za vrijeme plovidbe, bavljenje u brodogradilištu
i sl.), nadležna carinarnica može odobriti da na brod, jahtu,

jedrilicu ili drugi plovni objekat, koji je ostao bez goriva,
odnosno maziva, prenesu manje količine goriva ili maziva,
potrebnog za plovidbu do prve luke, odnosno pristaništa, u
kojim se može izvršiti redovno snabdjevanje.

Član 6.

Domaći i strani brodovi koji saobraćaju na inozemnim
relacijama, mogu se snabdjevati živežnim i drugim proizvodi-
ma namjenjenim brodu, posadi i putnicima, u količinama po-
trebnim za popunjavanje brodskih zaliha. Ž

Do sastavljanja odlazaćeg manifesta, roba iz stava 1. Ovog
člana, stavlja se pod carinski nadzor, u smislu člana 122. stav
4. Carinskog zakona.

Utovar robe u brod radi prijevoza u međunarodnom pro-
metu, ne smatra se snabdjevanjem u smislu člana 3. ovog
pravilnika. Podaci o Cigaretama, žestokim alkoholnim pićima i
drugim proizvodima koji se smatraju monopolskim i koji se
prevoze brodom, moraju se u smislu člana 276. Carinskog
zakona, upisati u odlazeći manifest i knjigu generalnog tereta.

_Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, domaći brodovi
koji saobraćaju na redovnim linijama u međunarodnom sao-

braćaju na Jadranskom moru, mogu se snabdjevati cigaretama, ="

drugim duhanskim preradevinama i žestokim alokholnim

pićima, samo u količinama koje su neophodne, s obzirom na
odnosno dužine putovanja.

broj članova posade,

Broj 34 - Strana 884 SLUŽBENI LIST RBi H Nedjelja, 10. septembra 1995. godine
čamca, odnosno ovlaštenom članu posade, dva primjerka pre- Brodovi iz stava 4. ovoga član

U Z a, mogu se snabdjevatj
Cigaretama najviše do 200 komada ili drugim duhanskim pre:
radevinama u odgovarajućoj količini i žestokim alkoholnim
pićem od jedne litre po članu posade i ukrcanom putniku.

Ako se brod iz stava 4. ovog člana zadržava izvan Carinskog
područja Republike duže od 24 sahata, pored količine robe iz
stava 5. ovog člana, brod se može snabdjevati još i cigaretama
do 40 komada ili drugim duhanskim preradevinama u Odgova.
rajućoj količini i žestokim alokoholnim pićem do pola litra Po
članu posade i ukrcanom putniku, za svaki dan zadržavanja
izvan carinskog područja Republike. .

Brodovi iz stava 1. ovog člana, mogu se snabdjevati ino-
zemnom i domaćom robom radi prodaje putnicima izvan carin-
skog područka Republike, s tim što preduzeće registrirano Za
snabdjevanje brodova za inozemnu robu mora podnijeti
obračunski list. Po završteku plovidbe na međunarodnoj liniji,
zapovjednik broda ili ovlašćeni član posade, zaključuje
obračunski list. Nadležna carinarnica ovjerava zaključene
obračunske listove i jedan njegov primjerak zadržava, a jedan
dostavlja držatelju konsignacijskog skladišta, koji je robu upu-
tio na brod.

_ Preduzeće za snabdjevanje brodova, podnosi carinarnici
tjesečnu rekapitulaciju (popisni list) ovjerenih obračunskih
istova. "

: Član 7.

Strane jahte i čamci namjenjeni sportu ili rekreaciji iz člana
2. ovog pravilnika, koji uplovljava u obalno more Republike i
rijeke otvorene za medunarodni promet, mogu se jednom
snabdjeti cigaretama do 200 komada ili drugim duhanskim
prerađevinama u odgovarajućoj količini i žestokim alkoholnim
pićem do pola litra po članu posade i ukrcanom putniku, a za
svaki dan zadržavanja u carinskom području Republike, još i
cigaretama do 40 komada ili drugim duhanskim prerađevinama
u odgovarajućoj količini i do pola litre žestokog alkoholnog
pića po članu posade iukrcanom putniku. Dnevno snabdjevanje
cigaretama ili drugim duhanskim prerađevinama i žestokim
alkoholnim pićem, može se vršiti i unaprijed, ali najviše za 15
dana.

Strane jahte i čamci namjenjeni sportu ili rekreaciji, u luci
ili pristaništu iz kojih napuštaju carinsko područje Republike,
mogu se jednom snabdjeti cigaretama do 400 komada ili drugim
duhanskim prerađevinama u odgovarajućoj količini i žestokim
alkoholnim pićem do jedne litre po članu posade i ukrcanom
putniku.

Snabdjevanje živežnim namirnicama i ostalim proizvodi-
ma, nije ograničeno. Zavisno o karakteristikama strane jahtei
drugim okolnostima, carinarnica može dopustiti snabdjevanje
ivećim količinama od propisanih u stavu 2. ovog člana, o čemu
mora staviti zabilješku u odobrenju za krstarenje i zadržavanje.
O izvršenom snabdjevanju, carinarnica stavlja zabilješku na
odobrenju za plovidbu.

III - SNABDJEVANJE BRODOVA NA RIJEKAMA
OTVORENIM ZA MEĐUNARODNI SAOBRAĆAJ

Član 8.

. Domaći stani brodovi koji saobraćaju u međunarodnom

rječnom prometu, mogu se snabdjevati živežnim namirnicama,

cigaretama, pićem, tehničkom robom i drugim proizvodima

namjenjenim brodu, posadi i putnicima, u količinama koje su
potrebne za popunjavanje brodskih zaliha.

Podaci o cigaretama, drugim duhanskim prerađevinama 1
žestokom alkoholnom piću kojima je brod snabdjeven, upisuje
se u knjigu provijanta.

Domaći i strani putnički brodovi u malograničnom prome-
tu, koji se u inozemstvu ne zadržavaju duže od 24 sahata, ne
mogu se snabdjeti cigaretama i žestokim alkoholnim pićem.

Ned

V
slije(
brod
prosi
Caru

(
skog
Repu

S
vina
prod:
brod:

p
riječi
drugi
koje.

B
tama
nim £
broja
jeti ci
nama
pola 1
skom

Iz
mogu
za poj

PG
i žest(
suju si

Za
pristai
carins.
na bro

Za
odnos:
keisli
duhan:
stav 4.
skog n
Više za

Str
2. OVO
carinsk
retama
Odgovs
posade

Sn:
ma, nij

IV = SN
KOLA
ŽELJE

Služe z
linije z:
nim kol
na), prz

Oje.
Tobe na

\ Potrošn

Strana 88593/100

). .
= Bodine

noe'e
Oholni
ik

arinskog
7 robe iz
aretama
Odgova.
"Žavanja

vati ino-
un carin-
Irano za
odnijeti
ključuje
ljučene
a jedan
bu upu-

inarnici
čunskih

iz člana
ublike i
jednom
anskim
holnim
u, a za
€, još ii
vinama
holnog
jevanje
stokim
2 za:15

'uluci
iblike,
Irugim
stokim
canom

Zvodi-
jahtei
zvanje
čemu
vanje,
ku na

dnom
ama,
)dima
je su

ima i

isuje

OmMć-
a, ne

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

) Zalihe robe koje prelaze potrebe potrošnje na brodu do
slijedećeg pristaništa u koje brod pristaje, odnosno do izlaska
broda iz carinskog područja Republike, moraju se smjestiti u
prostorije i prostore na brodu, na koje carinarnica stavlja
carinska obilježja. '

Carinska obilježja se mogu skinuti samo u prisustvu carin-
skog radnika, odnosno po izlasku broda iz carinskog područja
Republike.

Snabdjevanjem domaćeg putničkog broda, smatra se kupo-
vina i smještaj robe iz stava 1. ovoga člana na brodu radi
prodaje putnicima i članovima posade za vrijeme plovidbe
broda izvan carinskog područja Republike. —

Član 9.

Domići i strani teretni brodovi koji su u međunarodnom
riječnom prometu, mogu se snabdjeti živežnim namirnicama i
drugim proizvodama namjenjenim brodu iposadi, u količinama
koje su potrebne za popunjavanje brodskih zaliha.

Brodovi iz stava 1. ovog člana, mogu se snabdjeti cigare-

' tama i drugim duhanskim prerađevinama i žestokim alokohol-
nim pićem, samo u količinama koje su neophodne i zavise od
broja članova posade i dužine putovanja. Brod se može snabd-
jeti cigaretama do 200 komada i drugim duhanskim prerađevi-
nama u odgovarajućoj količini i žestokim alkoholnim pićem od
pola litra po članu posade, za svaki dan zadržavanja u carin-
skom području Republike.

Iz pristaništa iz kojega napuštaju Republiku, brodovi se
mogu snabdjeti cigaretama ili drugim duhanskim preradevina-
mai žestokim alkoholnim pićem, u količinama koje su potrebne
za popunjavanje brodskih zaliha.

Podaci o cigaretama ili drugim duhanskim prerađevinama
i žestokim alkoholnim pićem kojima je brod snabdjeven, upi-
suju se u knjigu provijanta.

Zalihe robe koje prelaze potrošnju na brodu do slijedećeg
pristaništa u kojem brod pristaje, odnosno do izlaska broda iz
carinskog područja Republike, moraju se smjestiti u prostorije
na brođu na koje carinarnica stavlja carinska obilježja.

Član 10.

Za vrijeme zadržavanja broda u pristaništu radi utovara
odnosno istovara robe ili u brodogradilištu radi remonta, oprav-
keislično, carinarnica može odobriti da se od cigareta ili drugih
duhanskih preradevina i žestokih alkoholnih pića iz člana 8.
Stav 4. i člana 9. stav 5. ovog pravilnika, izuzme ispod carin-
skog nadzora količina koja je potrebna članovima posade naj-
Više za pet dana.

Član 11.
Strane jahte i čamci namjenjeni sportu ili rekreaciji iz člana
: OVog pravilnika, u pristaništu ili luci iz kojih napuštaju
carinsko područje Republike, mogu se jednom snabdjeti ciga-
rctama do 400 komada ili drugim duhanskim prerađevinama u
odgovarajućoj količini i žestokim pićem do jedne litre po članu
posade i ukrcanom putniku.

A Snabdjevanje živežnim namirnicama i ostalim proizvodi-

ma, nije ograničeno.

|_IV- SNABDJEVANJE VAGON RESTORANA, SPAVAĆIH
KOLA I SLUŽBENIH KOLA U MEĐUNARODNOM
ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Član 12.
 Zalihe živežnih namirnica, pića i drugih proizvoda koji
služe za potrebe putnika, koje se prilikom prelaska carinske
nije zateknu u vagon-restoranima, spavaćim, kušet i službe-
nim kolima medunarodnih vozova (član 302. Carinskog zako-
na), pratilac željezničkih kola dužan je upisati u spisak samo,
O Je njihovo pakovanje standardno za prodaju takve vrste

Tobe na malo, ili ako količine te robe prelaze normalne potrebe
{ Potrošnje u vozu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 885

Spisak iz stava 1. ovog člana dostavlja se u tri primjer.
koje ovjerava ulazna carinarnica, od kojih jedan zadržava, a
ostala dva predaje pratiocu odnosnih kola, s tim da on jedan
primjerak predaje izlaznoj carinarnici.

Na robu upisanu u spisak iz stava 1. ovog člana, odnosno
na prostore ili prostoriju u kojima je roba smještena, ulazna
carinarnica stavlja carinska obilježja.

Carinska obilježja se mogu skinuti tek po izlasku voza iz
carinskog područja Republike.

Član 13.

Snabdjevanje željezničkih kola, iz člana 12. ovog pravilni-
ka živežnim namirnicama, osvježavajućim pićem, desertima,
cigaretama i drugim proizvodima na usputnim stanicama u
Republici, mogu vršiti samo preduzeća registrirana za takvo
vanjskotrgovinsko poslovanje.

Količine robe za željeznička prijevozna sredstva iz stava 1.
ovog člana, ne mogu zajedno s količinama robe iz člana 302.
Carinskog zakona, prijeći potrebe redovne potrošnje u vozu za
vrijeme odlaska i povratka.

Za robu iz stava 2. ovog člana, pratilac voza nije dužan
sastavljati poseban Spisak nego kupnju robe dokazuje fakturom
ili specifikacijom koju ovjerava prodavalac robe.

V - SNABDJEVANJE ZRAKOPLOVA

Član 14.

U cilju snabdjevanja zrakoplova koji saobraćaju sa inozem-
stvom, roba se iz konsignacijskog skladišta može u zrakoplov-
noj luci uputiti na zrakoplov neposredno ili preko specijalizi-
ranog skladišta strane robe i robe domaće proizvodnje.

Domaća roba namjenjena snabdjevanju zrakoplova u
međunarodnom prometu, upućuje se na zrakoplov na osnovu
obračunskog lista, koji ovjerava carinarnica. Obračunski list se
ispostavlja na obrascu, koji je sastavni dio ovog pravilnika
(orazac broj 2).

Robom iz specijaliziranog skladišta, na jednom zrakoplov-
nom pristaništu, mogu se snabdjavati zrakoplovi u drugoj
zrakoplovnoj luci. U tom slučaju, obračunski list mora biti
snabdjeven klauzulom: "Roba se upućuje Carinarnici

Član 15.

Ako se roba iz konsignacijskog skladišta upućuje na zrako-
plov neposredno, vlasnik konsignacijskog skladišta, dužan je
carinarnici ovlaštenoj prema sjedištu konsignacijskog skladišta
podnijeti izlazni list konsignacijske robe.

Carinarnica ovjerava sve primjerke izlaznog lista i dva
primjerka zadržava, a jedan predaje vlasniku konsignacijskog
skladišta radi razduženja evidencije. Ostale. primjerke koji
prate robu do zrakoplova, ovjerava carinarnica u zrakoplovnoj
luci, od kojih jedan primjerak predaje zapovjedniku zrakoplo-
va, odnosno ovlaštenom članu posade, dva primjerka predu-
zeću koje vrši opskrbu zrakoplova, a jedan primjerak vraća
carinarnici koja je robu uputila na zrakoplov, kao potvrdu
prijema robe.

Član 16.

Podaci o primljenoj robi prenose se s izlaznog lista na
obračunski list iz člana 13. ovog pravilnika.

Obračunski list se popunjava u najmanje tri primjerka, koji
moraju biti numerisani istim rednim brojem.

Ako snabdjeveni zrakoplov koji prije napuštanja carinskog
područja Republike, pristaje u jednoj ili više zrakoplovnih luka
Republike, carinska obilježja s robe, odnosno s prostora gdje
Je smještena roba, mogu se skinuti tek poslije polijetanja zra-
koplova sa zrakoplovne luke s kojega polijeće u inozemstvo.

Strana 88693/100

||
}3}
||
||
b
|

посавине

Broj 34 - Strana 886

Član 17.

Po završenom letu u mcdunarodnom prometu, zapovjednik
zrakoplova, odnosno ovlaštcni član posade, dužan je zaključiti
obračunski list.

Carinarnica na zrakoplovnom pristaništu ovjerava za-
ključene obračunske listove ijedan primjerak zadržava, a Jedan
dostavlja vlasniku konsignacijskog skladišta koji je robu uputio
na zrakoplov.

Preduzeće koje snabdjevi zrakoplov, dužno je podnijeti
carinarnici па zrakoplovnom pristaništu mjesečnu rekapitula-
ciju (popisni list) ovjerenih obračunskih listova.

Član 18.

Roba koja nije prodana za vrijemc Icta u medunarodnom
prometu, može se vratiti u konsignacijsko skladište, odnosno
specijalizirano skladište ili zadržati u zrakoplovu, ako je zra-
koplov pod neposrednim carinskim nadzorom, ili ako nastavlja
let u međunarodnom prometu.

Za robu koja po završetku leta zrakoplova u medunarod-
nom prometu ostaje u zrakoplovu, odnosno u odredenim pro-
storima zrakoplova, carinarnica u zrakoplovnoj luci u kojoj se
završava medunarodni let, sravnjuje podatke iz zaključenog
obračunskog lista sa stvarnim stanjem robc i stavlja carinsko
obilježje (plombu) na prostorije u zrakoplovu gdje je roba
smještena, s tim što se carinsko obilježje ne smije povrijediti
prije polijetanja zrakoplova u inozemstvo. Podatak o stavlje-
nom carinskom obilježju, carinarnica upisuje u obračunski list.

Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, u slučajevima
kružnih letova i letova kraćih od jednog sahata, kad članovi
posade ne napuštaju zrakoplov, obračunski listovi se mogu
zaključiti i po završenom krugu (lancu).

Domaća roba koja nije prođana za vrijeme leta u meduna-
rodnom prometu, vraća se dostavnicom.

Član 19.
Roba namijenjenaza opskrbu zrakoplova u međunarodnom

prometu, može se iz konsignacijskog skladišta prethodno upu-
iti u specijalizirano skladište u zrakoplovnoj luci.

SLUŽBENI LIST RBiH

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

Preduzeće registrirano za opskrbu zrakoplova u meduna-
rodnom prometu, može tražiti otvaranje specijaliziranog skla-
dišta u zrakoplovnoj luci otvorenoj za medunarodni promet.

Član 20.

„Upućivanje robe iz specijaliziranog skladišta na zrakoplov,
VIŠI se na osnovu obračunskog lista. i

Carinarnica u zrakoplovnoj luci ovjerava sve primjerke
obračunskog lista, od kojih jedan ostaje u specijaliziranom
skladištu, jedan carinarnici, a ostali prate robu i predaju se
zapovjedniku zrakoplova, odnosno ovlaštenom članu posade.

Član 21.

S robom primljenom u zrakoplov, postupa se prema odred-

bama čl. 16. do 20. ovog pravilnika.
Član 22.

Postupak s domaćom robom prodanom u zrakoplovu, pro-

vodi se u skladu s odredbama člana 4. оуов pravilnika.
Član 23.

Neprodana roba može se iz zrakoplova, odnosno priručnog
magacina vratiti u konsignacijsko skladište iz Кога је upućena.

Vraćanje robe u konsignacijsko skladište, vrši se па osnovu
povratnog lista (obrazac broj 1). ?

Član 24.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi

Pravilnik o slobodnim carinskim prodavnicama i o snabdjevan-
ju prevoznih sredstava u medunarodnom saobraćaju ("Službeni
list RBiH", broj 2/92).
Član 25.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH". ·

Вгој 04-021-5988/95
29. augusta 1995. godine
Sarajevo

Zamjenik ministra
prof. dr Izudin Kešetović, 5. г.

Rot

Strana 88766/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 66.4 od 100; 36% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

; i Broj 34 - Strana 887
godine Nedjelja, 10. septembra 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH j
KRK "rm mo 00

ma - Obrazac br
Og skla- ,
SIE oeeseenoteoonottoevvvovotoveootvovoooootrevosaentooceeeocooreaaro Datum 2 zi
koplov (Držalac konsignacionog skladišta)
imjerke poserttrtrttettteterterrrettertetetetereteerert2tatttatatekaareaaate O KESEKIE = i. Rona. š
na čni magacin, avion, Izlazni list br. Ka nem mm
daj arinsko skladište, priru ; znil u —_
ošado. i brod, sajam i dr.) Broj evidencije EN Pr

; Broj carinske plombe = -—————
I odred-

POVRATNI LIST BR.......... Sane reke
'u, pro-
) Roba se upućuje =
ručnog
)ućena.
osnovu ledi
; = Vrsta robe i; Jedinica i Količina Cijena po Vrijednost Primjedba

da važi j "--_ mjere _— mu
djevan-
'užbeni
anja u
S. I. )

Da je roba vraćena u konsignaciono (Primio robu)
skladište potvrđuje carinarnica

Strana 88875/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 74.7 od 100; 25% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 34 - Strana 888 SLUŽBENI LIST RBiH Nedjelja, 10. septembra 1995. godine
Obrazac br. 2

Heer ransr==nw=e=rtete+sr2eneexmeannexom= uree 01 dustena ka 0 le Raja Batu A

; - ze ' " Obračunski list br.
(Carinsko skladište, priručni magacin, avion, Izlazni list br.

brod, sajam i dr.) Broj evidencije
Broj carinske plombe nn

OBRAČUNSKI LIST BR........... Pa etana

|br. mjere jedinici
JE mjere

prodate
robe

Da je roba vraćena u konsignaciono a
skladište potvrduje carinarnica (Primio robu)

a EN
% Vrijednost se izražava u valuti u kojoj se roba prodaje sa konsignacionog skladišta

Strana 88993/100

abra 1995. godine
STR

Obrazac br. 2

edjelja, 10. septembra 1995. godine

414
Na osnovu člana 223. stav 1. Carinskog zakona ("Službeni
jist RBiH", br. 5/95 i 9/95), ministar financija - ministar

finansija, donosi
PRAVILNIK
O SLOBODNIM CARINSKIM PRODAVNICAMA
Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se postupak za otvaranje slo-
bodnih carinskih prodavnica (u daljem tekstu: prodavnica) i
carinski nadzor nad robom koja se prodaje u tim prodavaoni-
cama.

Član 2.

Prodavnice koje se otvaraju saglasno članu 222. stav 1.
Carinskog zakona moraju biti smještene, i to:

1) u zrakoplovnim lukama otvorenim za medunarodni pro-

met - u čekaonicama i drugim prostorijama namijenjenim put-

nicima u međunarodnom prometu,

2) u lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni
promet - u postojećim prostorijama ili u posebno izgrađenom
objektu na prostoru između carinskog gata ili dijela obale
određenog za pristajanje brodova koji saobraćaju na inozem-
nim relacijama i granične rampe,

3) na graničnim cestovnim prijelazima - u postojećim pro-
storijama ili u posebnom objektu, koji je postavljen na gra-
ničnom cestovnom prijelazu, na dijelu između graničnog
branika (brklje) i granične linije, pod uvjetom da je pored
prodavaonice osiguran prostor za parkiranje vozila,

4) u marinama i nautičkim centrima u kojima je organizira-
na carinska kontrola i nadzor.

Prostorija prodavaonice mora biti osigurana tako, da bez
carinskog nadzora nije moguće unošenje i iznošenje robe.

Na zahtjev vlasnika prodavaonice, carinarnica može odre-
diti posebne mjere carinskog nadzora.

Prodavnica u zrakoplovnoj luci otvorenoj za međunarodni
promet, može se sastojati od prodajnog mjesta, priručnog
skladišta pored prodajnog mjesta i posebnog skladišnog prosto-
ra. Prodavnice u lukama i pristaništima otvorenim za meduna-
rodni promet, na cestovnim graničnim prijelazima iu marinama
i nautičkim centrima u kojima je organizirana carinska kontro-
la, mogu se sastojati od prostorija u kojima se prodaje roba i
drugih prostorija za smještaj te robe.

Član 3.

. Prodavnicu mogu otvarati preduzeća upisana u sudski re-
gistar za obavljanje poslova prodaje robe s konsignacijskih
skladišta i slobodnih carinskih prodavaonica.

Zahtjev za otvaranje prodavnice podnosi se carinarnici
nadležnoj prema mjestu u kome se otvara prodavaonica.

Uz zahtjev za otvaranje prodavnice podnosi se izvod iz
registra nadležnog suda, akt nadležnog općinskog upravnog
organa za upotrebu prostorije ili prostora za prodavaonicu,
Ugovor o korištenju prostorije ili prostora za prodavaonicu,
skica i tehnički opis prostorija ili objekata i specifikacija ino-
zemne i domaće robe koja će se prodavati u prodavaonici.

Član 4.

Po prijemu zahtjeva za otvaranje prodavnice, nadležna
Carinarnica odreduje komisiju od tri člana, koja utvrđuje da li
Su prostorije ili objekat prikladni za smještaj carinske robe i da
1 su osigurani uvjeti za provođenje mjera carinskog nadzora.

Komisija obavlja pregled prostorije ili prostora i o nalazu
Sastavlja zapisnik u tri primjerka. Jedan primjerak zapisnika
Ovlaštena carinarnica predaje podnositelju zahtjeva za otvara-
nje prodavnice, a dva primjerka zadržava.

N SLUŽBENI LIST RBiH
Nedjelja, 19. seplemora 1775. godine —— —S L U ZABE NI LIST RBiH nom

Broj 34 - Strana 889

Komisija je dužna da pregleda prostorije, odnosno
namijenjen za slobodnu carinsku prodavnicu, u roku od 10 dana
od dana podnošenja zahtjeva.

Član 5.

Na temelju podnijetog zahtjeva, priloženih isprava i nalaza
komisije, ovlaštena carinarnica donosi rješenje.

U rješenju iz stava 1. ovog člana se moraju navesti, pored
ostalih podataka i uvjeti pod kojima se odobrava otvaranje
prodavnice (suključarstvo ili druga mjera carinskog nadzora),
radno vrijeme i sl.

Član 6.

Strana roba iz konsignacijskog skladišta ili specijalizova-
nog skladišta strane robe i robe domaće proizvodnje, upućuje
se u slobodnu carinsku prodavnicu izlaznim listom konsigna-
cione robe.

Privremeno uvezena roba radi komisione prodaje u slobod-
noj carinskoj prodavnici, upućuje se iz skladišta u slobodnu
carinsku prodavnicu dostavnicom držatelja skladišta.

Dostavnica iz stava 2. ovoga člana sadrži: naziv skladišta,
naziv zastupanog lica, naziv držatelja slobodne carinske pro-
davnice u koju se roba upućuje, broj dostavnice i datum izda-
vanja, tarifni broj i tarifnu oznaku Carinske tarife, naziv robe,
jedinicu mjere, količinu i nabavnu cijenu robe po jedinici mjere
po kojoj se roba upućuje u slobodnu carinsku prodavnicu.

Dostavnica se sačinjava u četiri primjerka, od kojih jedan
zadržava držatelj skladišta a tri prate robu. Držatelj slobodne
carinske prodavnice ovjerava sve primjerke dostavnice, dva
primjerka vraća držatelju skladišta, a jedan zadržava za sebe.

Domaća roba smješta se u slobodnu carinsku prodavnicu
na osnovu specifikacije ili fakture, koju ovjerava nadležna
carinarnica.

Držatelj slobodne carinske prodavnice, dužan je da robu
smještenu u slobodnu carinsku prodavnicu evidentira u listove
kartoteke, odvojeno za domaću, a odvojeno za inostranu robu.
Listovi za domaću robu su bijele boje, a za inostranu robu
zelene boje.

U listove kartoteke u kojima se evidentira roba, koja se iz
skladišta upućuje u slobodnu carinsku prodavnicu, upisuje se
vrijednost robe po kojoj držalac skladišta upućuje robu u
slobodnu carinsku prodavnicu.

Na osnovu evidencije o dnevnoj prodaji, koja se vodi u
knjizi paragon blokova preko registar kase, odnosno na osnovu
podataka o toj prodaji, dobijenih elektronskom obradom, mo-
raju se svakodnevno u listove kartoteke uvesti promjene u

pogledu vrste, količine i vrijednosti smještene i prodate robe u
prodavnici.

Na zahtjev držatelja slobodne carinske prodavnice, na-
dležna carinarnica ovjerava mjesečni izvještaj o prodatoj robi,

koji služi za obračun sa konsignacionim skladištem, čiji jedan
primjerak zadržava.

, Na osnovu izvještaja o prodatoj robi, ovjerenog od carinar-
nice, na zahtjev držatelja konsignacijskog skladišta, nadležna
carinarnica ovjerava fakture za prodatu robu, koje služe za
obračun sa principalom.

Evidencija o robi smještenoj i prodatoj u slobodnoj carin-
skoj prodavnici, može se prilagoditi i voditi sistemom elektron-
ske obrade podataka, ako to odobri nadležna carinarnica.

_ Držalac slobodne carinske prodavnice dužan je do petogu
mjesecu za protekli mjesec, dostaviti carinarnici izvještaj o
prodatoj robi i stanju zaliha u prodavnici po vrsti, količini i
vrijednosti robe.

Listove kartoteke mora ovjeriti i numerisati nadležna cari-
narnica, koja vodi i registar ovjerenih listova kartoteke. 7

Strana 89093/100

a pr ase

Broj 34 - Strana 890

s Član 7.

U prodavnicama se roba može prodavati, i to:

1) u zrakoplovnoj luci - putnicima koji odlaze u inozemstvo
poslije obavljene carinske kontrole, a putnicima koji dolaze u
Republiku Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: Republika) i
putnicima u provozu preko carinskog područja Republike, prije
obavljene carinske kontrole, i to najranije dva sata prije vreme-
na predviđenog za polijetanje odnosno najkasnije dva sata po
slijetanju zrakoplova,

2) u lukama i pristaništima - putnicima koji odlaze u ino-
zemstvo, poslije obavljene carinske kontrole, a putnicima koji
dolaze u Republiku i putnicima u provozu preko carinskog
područja Republike, prije obavljanja. carinske kontrole, i to
najranije dva sata prije vremena predviđenog za isplovljavanje,
odnosno dva sata poslije uplovljavanja broda,

3) na graničnom cestovnom prijelazu - putnicima koji odla-
ze u inozemstvo, poslije obavljene carinske kontrole, a putni-
cima koji dolaze u Republiku i putnicima u provozu preko
carinskog područja Republike prije obavljene carinske kontro-
le. Roba se u prodavaonici može prodavati neprekidno ili u
vremenu koje odredi carinarnica,

4) u marinama i nautičkim centrima u kojima je organizira-
na carinska kontrola - inozemnim fizičkim osobama i domaćim
fizičkim osobama na radu u inozemstvu.

U prodavaonici se roba može prodavati osobama iz stava
1. tač. 1. 12. ovog člana na temelju "bording-karte" ili karte za
putovanje, a osobama iz stava 1. tačka 4. ovog člana, na temelju
odobrenja za krstarenje i zadržavanje za stranu jahtu odnosno
čamac, kako za inozemne, tako i domaće fizičke osobe na radu
u inozemstvu.

U vrijeme kad se ne prodaje roba, prodavnica mora biti
zatvorena. ;

Putnici koji dolaze iz inozemstva, a koji završavaju puto-
vanje u drugoj zrakoplovnoj luci u Republici, smatraju se
putnicima u provozu, u smislu stava 1. ovog člana, sve do
slijetanja na odredišnom zrakoplovnom pristaništu, ako u zra-
koplovnoj luci na koju su sletjeli neposredno iz inozemstva,
nisu prošli carinsku kontrolu.

Član 8.

Za prodatu stranu robu u slobodnoj carinskoj prodavnici iz
člana 7. stav 1. tačka 4. ovog pravilnika, držalac prodavnice
ispostavlja fakturu koja sadrži:

1. broj fakture i datum njenog izdavanja,

2. ime i prezime kupca,

3. broj putne isprave i od koga je izdata,

4. naziv, količinu i vrijednost robe po jedinici proizvoda i

'kupnu vrijednost robe, iskazanu u stranoj valuti,

2. potpis ovlaštenog lica koje je robu prodalo ovjereno
catom.

Član 9.

Inozemna neprodana roba vraća se iz prodavnice u konsi-
gnacijsko skladište ili specijalizirano skladište inozemne robe i
robe domaće proizvodnje na temelju dostavnice držatelja pro-
davnice. Dostavnica sadrži naziv prodavnice, naziv skladišta u
koje se roba upućuje, tarifnu oznaku Carinske tarife i naziv,
količinu i vrijednost robe po jedinici proizvoda.

Domaća neprodata roba vraća se u unutrašnji promet do-
stavnicom iz stava 1, ovog člana.

_ Neprodana inozemna roba privremeno uvezena radi komi-
sione prodaje u prodavnici, može se vratiti u inozemstvo ili

konačno cariniti, saglasno članu 298. Carinskog zakona.

Dostavnica iz stava 1. ovog člana podnosi se u najmanje tri

Painite ra, Od kojih jedan zadržava prodavnica, a dva prate
robu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Nedjelja, 10. septembra 1995. godine

Član 10.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi
Pravilnik o slobodnim carinskim prodavaonicama i snabdije-
vanju prevoznih sredstava u medunarodnom saobraćaju
("Službeni list RBiH", broj 2/92).

Član 11.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja yu
"Službenom listu RBiH".

Broj 04-021-5989/95 i

29. augusta 1995. godine Zamjenik ministra
Sarajevo dr Izudin Kešetović, s. r.

DODOOOOOOODOOOODOOOOOOOOODODOOOOODO DANO NOGU ODO Onom
415

Na osnovu člana 288. Carinskog zakona ("Službeni list
RBiH", br. 5/95 i 9/95), ministar financija - ministar finansija,

donosi
UPUTSTVO
O UVJETIMA I SLUČAJEVIMA KADA SE NEĆE
NAPLAĆIVATI OSIGURANJE NITI POLAGATI
GARANCIJA ZA PLAĆANJE CARINE PRI
PRIVREMENOM UVOZU ROBE

1. Za robu koja se privremeno uvozi neće se polagati
garancija niti naplaćivati osiguranje iz člana 287. Carinskog
zakona za:

1) robu radi popravka;

2) robu radi ispitivanja, prikazivanja ili vršenja proba, ako
je inozemni vlasnik robu dao bez naknade i na odredeno
vrijeme;

3) robu radi izlaganja na medunarodnim sajmovima, izlož-
bama i drugim priredbama i robu koja je predmet uređivanja
sajamskih, odnosno izložbenih prostorija;

4) žive životinje, instrumente, rekvizite i druge predmete,
ako su namijenjeni za održavanje kulturno-umjetničkih, špor-
tskih i drugih priredbi, odnosno za snimanje filmova;

5) ambalažu, tovarni i zaštitni pribor i slično, koji su
namijenjeni dopremi ili otpremi robe, pod uvjetom da su ino-
zemno vlasništvo;

6) tehničku dokumentaciju za potrebe poduzeća, ako je

. namijenjena za izradu ponuda za izvoz robe i usluga;

7) osnovna sredstva, ako su namijenjena medunarodnim i
medudržavnim komisijama i organizacijama kao i stranim pred-
stavništvima i dopisništvima, čije je sjedište na teritoriji Repu-
blike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika);

8) osnovna sredstva, ako su namijenjena za otklanjanje
neposredne opasnosti od epidemije, elementarnih ili drugih
nepogoda, odnosno za otklanjanje neposrednih posljedica tak-
vih epidemija, odnosno nepogoda, te za otklanjanje posljedica
rata;

9) strojeve, aparate i uredaje, instrumente, alat, specijalna
prijevozna sredstva i plovila kao i za njihove rezervne dijelove
koji se ne proizvode u Republici, a namijenjeni su za istraživan-
je nafte i plina, uglja i mineralnih i nemineralnih sirovina
(metala i nemetala);

10) alate, instrumente i druga sredstva za montiranje uve-
zene opreme koja se uvozi, ako je ugovorom predvidena oba-
veza strane osobe - prodavača opreme da izvrši montažu svojim
alatom, instrumentima ili drugim sredstvima za montiranje;

11) robu koju privremeno uveze domaća ili strana fizička
osoba koja dolazi na privremeni boravak u Republiku, osim za
robu koju privremeno uvoze stranci upisani kao redovni stu-
denti na višim i visokim školama u Republici, uključujući i treći
stepen studija, stranci koji dolazeu Republiku na specijalizaciju
na fakultete i institute i druge naučno-istraživačke ustanove.

Up.

Dery

Strana 89188/100

. godine
==

> да važi
nabdije-
Obraćaju

vanja u

.T.
10000

епу list
nansija,

СЕ
ТТ

зојаван
rinskog

ba, ako
|redeno

, izlož-
divanja

dmete,
, брог-

coji su
su ino-

ako je

dnim i
ı pred-
Repu-
njanje
irugih
'а tak-
jedica

јата
jelove
živan–
'ovina

> UVC-
ı oba-
vojim
је;

zička
im za
i stu-
itreći
raciju
уе.

—

Nedjelja, 10. septembra 1995. godinc

2. Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje da važi
Uputstvo u kojim se slučajevima i pod kojim uslovima neće
naplaćivati Osiguranje iz člana 310. Carinskog zakona
("Službeni list RBiH", broj 2/92).

3. Ovo uputstvo stupa na snagu dznom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".

Broj 04-021-5987/95

29. augusta 1995. godin Zamjenik ministra
Sarajevo dr Izudin Kešetović, s. r.
TLULULILUJI JU IJ II 001770717711/7117/11.00104011|

SLUŽBENE OBJAVE
JuuWHHHWNHHWWHHHHMWHHHHWHHHBHHWNHHWWHGHWHWHHWMWWHWRHWHWHRWHNHH
PROGLAŠENJE UMRLIM

Osnovni sud] u Sarajevu poziva KOSTIĆ LJUBISAVKU,
kći Save i majke Ljeposave, rođenoj Popović, rođena 21. 1.
1913. godine u Srebrenici da se javi ovom sudu u roku od 30
dana od dana objavljivanja oglasa.

U isto vrijeme poziva se svaks osoba koja ma šta zna o
životu ili smrti nestale Kostić Ljubisavke.

Nestala Kostić Ljubisavka, nestala je 15. 5. 1994. godine
u Banja Koviljači. Po isteku roka oglašavanja nestala Kostić
Ljubisavka bit će proglašena umrlom. (so-603/95)

LOL УК OC E LU IL CU

Osnovni sud Ги Sarajevu poziva RIZVANOVIĆ SELIMA,
sin Zulfe i majke Pembe, roden 16. 6. 1929. g. u Foči sa
posljednjim prebivalištem u Ul. Kralja Tomislava broj 5 Sara-
jevo da se javi ovom sudu u roku od 30 dana od dana objavlji-
vanja oglasa.

U isto vrijeme poziva se svaka osoba koja ma šta zna o
životu ili smrti nestalog Rizvanović Selima.

Nestali Rizvanović Selim, umro je 31.5. 1994. g. u Novom
Pazaru.

Po isteku roka oglašavanja nestali Rizvanović Selim, bit će
proglašen umrlim. (so-605/95)

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 34 - Strana 891

muguuunguWuunWuWWuWWuuWuuWHuBWHWIHWHWWHWHWWHWHHHHHHHHWHHHHNBN
OGLASI

Osnovni sud lu Sarajevu о sudija Srdić Mladen, u pravnoj
stvari povjerioca "YUGOSLAV KOREAN CONSALTING
AND TRADING CO INC МЕМЈОВЕ“, protiv dužnika МР"
YUCO" DD Novi Sad, radi javne prodaje pokretnih stvari
dužnika, dana 1. 9. 1995. godine, izdaje

OGLAS |

Rješenjem ovog suda broj I. 43/95 od 1. 9. 1995. godine,

odreduje se prodaja javnim nadmctanjem i to 6.168 komada

televizora vlasništvo MP "YUCO"- Novi Sad.

Javno nadmetanje će se održati u ponedeljak 25. 9. 1995.
godine, u 10,30 časova, u prostorijama Osnovnog, suda I u
Sarajevu. (so-602/95)
UDIIII[[[{I{{I{{IIITIIIOCI({{0000710000000 ||

PEČATI

Klinički centar Univerziteta Sarajevo oglašava nevažećim

pečat slijedeće sadržine:

BR.3 SLOŽENA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG
RADA

UNIVERZITETSKO MEDICINSKI CENTAR
SARAJEVO

RO HIRURŠKE DISCIPLINE
OOUR ORTOPEDSKA KLINIKA
AMBULANTNO-POLIKLINIČKI ОР5ЈЕК. (so-577/95)
4000 ДЕДЕ ДЕ ДЕДЕ
РОТМЕТ15РКАУЕ
Oglašava зе nevažećim putna isprava broj ВН 459045

izdata 13. 7. 1994. godine u SJB Zenica, naime SKENDER
AHMET.

(so-578/95)

LIČNE ISPRAVE I DOKUMENTI

DA BI SE IZBJEGLA SVAKA ZLOUPOTREBA
SLIJEDEĆA DOKUMENTA SE OGLAŠAVAJU NEVAŽEĆIM

Dervišbegović Lejla, svjedočanstvo VIII razreda OŠ "Osman
Nuri Hadžić" Sarajovo 6883

__

==

Strana 89293/100

- SL о

|:
|
||

Broj 34 - Strana 892

SLUŽBENI LIST RBiH

SADRŽAJ

379 Uredba о uvjetima i postupku propisivanja i plaćanja
dopunske i kompenzatorne carine

380 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o oslo-
badanju od plaćanja odredenih komunalnih usluga,
troškova а ас putnih i drugih isprava i роуја-
sticama u unutrašnjem putničkom prometu

381 Odluka o namjeri za učlanjenje Republike Bosne i
Hercegovine u centralnu-istočnoevropsku mrežu za
privatizaciju (CEEPN) |

382 Odluka о odredivanju robe i drugih stvari Које зе
uvoze sa carinskog područja drugih republika bivše
SFRJ, а ne smatraju se carinskom robom

383 Odluka o vrijednosti robe па koju će se primjenjivati
Jedinstvena carinska stopa

384. Odluka o utvrđivanju iznosa carina za koje se neće
donositi rješenje o naknadnoj naplati i za koje se
neće višiti prinudna naplata

385 Odluka o uvjetima za podizanje robe ispod carinskog
nadzora prije naplate carine i drugih opterećenja pri
uvozu robe

386 Odluka o utvrđivanju predmeta, količina i vrijedno-
sti predmeta na koje se pri uvozu primjenjuju carin-
ske povlastice

387 Odluka o načinu prodaje carinske robe i rasporedu
sredstava dobijenih tom prodajom

388 Odluka o postupku za naknadu štete koju Carinarni-
ca nanese u carinskom postupku

389 Odluka o uvjetima za vraćanje carine i drugih dažbi-
na za robu vraćenu u inozemstvo

390 Odluka o načinu raspolaganja sa privremeno одиге-
tomrobomu postupku inspekcijskog nadzora Finan-
sijske – Financijske policije

391 Odluka o izmjenama Odluke o visini posebne пак-
nade na uvezenu robu u 1995. godini

392 Odluka o uvjetima i načinu carinjenja robe za koju
nije podnesena potpuna dokumentacija i drugim
slučajevima u kojima se ne podnosi carinska dekla-
racija

393 Odluka o obustavi od izvršenja Odluke ratnog
budžeta Predsjedništva Opštine Vitez, broj: Ol-
33/94 od 07. 02. 1994. godine

394 Rješenje o imenovanju članova Upravnog odbora
Zavoda za platni promet Republike Bosne i Негсе-
govine

395 Rješenje o utvrdivanju predmeta - ortopedskih i
drugih pomagala, rezervnih dijelova i potrošnog
materijala za korištenje tih pomagala za invalidne
osobe koje su oslobođene plaćanja carine

Izdavač: Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list RBiH – Sarajevo,
Mehmedalija Huremović- Telef. oni – direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakcija i Pre
21, telefon 657-441 – Akontaci ja pretplate se utvrđuje kvartalno, a uplata se vrši
poslovan је 1 računa: 10100-603-639 za devizno poslovanje – Kompjuterska
Sarajevo – Za štampariju Rasim Rapa - Reklamacije za neprimljene broje:

Prema mišljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 08-114-4/95 od 13. 3. 1995. godine.
iz člana 19. stav 1. tačka 12. Uredbe sa zakonskom snagom o porezu na : |
a po mišljenju Ministarstva finansija broj 05-021-1768/95 od 28. 3. 1995.
krajnjoj ličnoj potrošnji, te пе podliježe plaćan ju poreza trgovine na malo.·

%

861

862

862

863
863

863

864

864
866
867
868

868

869

869

870

870

871

. godine,

396

397
398

399
400
401

402
403

404
405

406

407
408
409
410

411
412
413

414
415

obrada: NIO Službeni list RBiH Sara
ve primaju se 20 dana od izlaska lista,

promet proizvoda i usluga,
prodaja službenog

Ulica Ма

Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Up-
ravnog odbora Zavoda za računovodstvo i reviziju
Bosne i Hercegovine

Rješenje o imenovanju direktora Zavoda za računo-
vodstvo i reviziju Republike Bosne i Hercegovine
Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Up-
ravnog odbora Fakulteta kriminalističkih nauka u
Sarajevu

Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Nad-
zornog odbora Fakulteta kriminalističkih nauka u
Sarajevu

Rješenje о razrješenjui imenovanju člana Upravnog
odbora Više medicinske škole u Šarajevu

Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Up-
ravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Nad-
zornog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika i
Upravnog odbora Fakulteta političkih nauka u Sara-
jevu

Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Nadzor-
nog odbora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Up-
ravnog odbora Rudarsko-gcološkog fakulteta u Tu-
zli

Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Nad-
SOON odbora Rudarsko-geološkog fakulteta u Tu-
zli

Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Uprav-
nog odbora Pravnog fakulteta u Sarajevu

Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Nadzor-

_ nog odbora Pravnog fakulteta u Sarajevu

Naredba o načinu utvrđivanja porijekla robe kada
naplata carine zavisi o porijeklu robe

Pravilnik o vrstii količini predmeta domaćinstva koji
sc mogu uvoziti na osnovu carinske povlastice 17.
člana 27. stav 1. tač. 3, 4. i5. Carinskog zakona
Pravilnik o postupoku za ostvarivanje prava па oslo-
bađanje od plaćanja carine

Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja carinske
озпоујсе

Pravilnik o snabdjevanju prijevoznih sredstava u
medunarodnom prometu

Pravilnik o slobodnim carinskim prodavnicama
Uputstvo о uvjetima i slučajevima kada sc neće
naplaćivati osiguranje niti polagati garancija za
plaćanje carine pri privremenom uvozu robe

Nedjelja, 10. septembra 1995. Bodine

873
873

873

873
873
873
874

874
874

874

874
874
875
875

875
876
880
883
889

890

gribija 3 – Poštanski fah 3 – Direktor i odgovorni urednik
tplata: 663-471 - Računovodstvo: 651-257 – Poslovnica, Malta
UNAPRIJED u korist računa: 10100-603-1396 za dinarsko
јеуо – Štampa: >OKO« dd sa р. 0.

službeno glasilo smatra se proizvodom
Za koje se ne plaća porez na promet proizvoda,
glasila пе spada u prodaju proizvoda koji služe

God

416

Бер
мапј
18/9:
рибу
1995

Opštil

~ O O ОВ О O А

ошо

LULU]
417

prelaz
br. 24
donos

Ot
Izačić