Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 37/1995

Digitalizirani arhiv — OCR tekst, može sadržavati greške; skenirana slika je mjerodavna.

Preuzmi PDF — broj 3724 stranice · 57 MB · pretraživ tekstualni sloj

Datum broja

2. oktobar 1995.

Stranice

913–936 (24 digitalizovane)

Pouzdanost OCR-a

91.1 od 100 (prosjek po riječi; upozorenje ispod 85)

Original

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, signatura nije naveden

SHA256 PDF-a

24c8e09a0a6973fd71c33a14e59def44e72b23c4fecb6f27bda2059add1a14e3

Bodine

Ugo lice
u od 30
a br. 1,

enje po
660/95)
a
u doka-
1 čl. 62.

odine u
ištem u
'. 1993,

šta zna
roku od

662/95)

1-

1-

909

910

urednik
1, Malta
inarsko
| sa p. 0.

;vodom
izvoda,
ji služo

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE ! HERCEGOVINE

Godina IV - Broj 37 a. ) ke

439
) 7 Ustav
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Us
| Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
| sne i Hercegovine, donosi
UKAZ

I O PROGLAŠENJU ZAKONA O DAVANJU
GARANCIJA, SUPERGARANCIJA I DRUGIH OBLIKA
JEMSTVA PREMA INOSTRANSTVU

Proglašava se Zakon o davanju garancija, supergarancija i
drugih oblika jemstva prema inostranstvu, koji je Skupština
Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine
od 17.118. septembra 1995. godine.

PR broj 1841/95
26. septembra 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
| O DAVANJU GARANCIJA, SUPERGARANCIJA I
.DRUGIH OBLIKA JEMSTVA PREMA INOSTRANSTVU
Član 1.

Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu;
Narodna banka) može davati garancije, supergarancije i druge
oblike jemstva u svoje ime, a za račun Republike Bosne i

Hercegovine (u daljem tekstu: Republika), po poslovima iz-
Vodenja investicionih radova, uvoza i izvoza roba i usluga i
| viših oblika poslovno-tehničke saradnje sa inostranstvom do-
maćim pravnim licima koja su od posebnog značaja za Repu-
| bliku (u daljem tekstu: domaća pravna lica).

Član 2.
Narodna banka može izdavati garancije, supergarancije ili
druge oblike jemstva kao i vršiti konfirmacije akreditiva prema
, inostranstvu u skladu sa članom 1. ovog zakona, pod uslovom
da domaće pravno lice obezbjedi prethodno garancije ili druge
oblike Jemstva, odnosno otvaranje akreditiva od strane do-
maćih banaka ovlaštenih za poslove sa inostranstvom.

U posebnim slučajevima i po poslovima iz člana 1. ovog
zakona, a u skladu sa odlukom Vlade Republike Bosne i

Hercegovine (daljem tekstu: Vlada), Narodna banka se može
Pojaviti direktno i izdati garanciju ili drugi oblik jemstva.

Član 3.

Narodna banka je dužna da u skladu sa ustaljenom bankar-
skom praksom pribavi instrumente obezbjeđenja od domaćih
Pravnih lica za garanciju, supergaranciju ili drugi oblik jemstva
Izdat u skladu sa članom 2. ovog zakona. i

Ponedjeljak, 2. oktobra/listopada 1995.
SARAJEVO

CAYKBEHII NACT

PENYBAUKE BOCHE U XEPLJETOBUHE

Akontacija pretplate
se utvrduje
. kvartalno

Član 4.

"Odluku o angažovanju Narodne banke u skladu sa ovim
zakonom donosi Vlada na osnovu usaglašenog prijedloga Mi-
nistarstva finansija-Ministarstva financija i Narodne banke.

Član 5.
Bliže uslove i kriterijume za primjenu čl. 2. i 3. ovog
zakona propisat će Narodna banka.
Član 6.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik Ja
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. r.
NODAOOOOOOOOOOOOOOOOOOOONOOOONONOOUOOONOOONOJUNOUNUDUM
440

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O BIBLIOTEČKOJ
DJELATNOSTI
Proglašava se Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, koji je
Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici
Skupštine od 17. i 18. septembra 1995. godine.

PR broj 1842/95 Predsjednik
26. septembra 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, S. r.

ZAKON
O BIBLIOTEČKOJ DJELATNOSTI

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom ureduje se obavljanje bibliotečke djelatnosti
koja obuhvata: sistematsko prikupljanje, stručnu obrađu,
čuvanje, pohranjivanje i davanje na korišćenje bibliotečke
građe, prikupljanje informacija o toj građi, kao i obavezno
dostavljanje štampanog materijala.

Član 2. ;

Bibliotečka grada u smislu člana 1. ovog zakona obuhvata:
knjige, brošure, časopise, novine, separate, disertacije, katalo-
ge, prospekte, plakate, štampane letke, kartografske publika-
cije, standarde, patente, muzička djela, reprodukcije likovnih
djela, razglednice, kalendare, fotografije, mikrofilmove, dija-
mikrokartice, gramofonske ploče, tonske kasete, video-kasete,
magnetofonske i magnetne trake, diskove, rukopise i drugu

. građu namijenjenu bibliotečkoj djelatnosti.

ade

"=

Broj 37 - Strana 914

= Član 3. )

Pod štampanim materijalom u smislu člana 1. ovog zakona
podrazumijeva se bibliotečka grada iz člana 2. ovog zakona,
kao i svaki drugi materijal namijenjen javnosti koji je izrađen
na štamparskoj mašini ili umnožen nekim drugim mehaničkim,
hemijskim ili elektronskim putem. :

Član 4.

; Bibliotečka djelatnost je djelatnost od posebnog društvenog
interesa.

Član 5. |
' Bibliotečku djelatnost obavljaju biblioteke.

Biblioteka se osniva kao ustanova (u daljem tekstu: samo-
stalna biblioteka).
Biblioteka se može organizirati i kao dio ustanove, predu-

zeća ili drugog pravnog lica (u daljem tekstu: biblioteka u
sastavu).

Član 6.

Na samostalne biblioteke primjenjuje se Zakon o ustanova-
ma ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), ako ovim
zakonom nije drugačije određeno. :

Na biblioteke u sastavu primjenjuju se opći propisi, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 7.

Biblioteka, prema namjeni, može biti nacionalna, javna,
školska, visokoškolska, univerzitetska i specijalna.

- Nacionalna biblioteka je centralna biblioteka koja priku-
plja, stručno obrađuje, čuva i daje na korišćenje prvenstveno
bibliotečku gradu koja je nastala odnosno koja se odnosi na
Republiku Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: Republika),
objedinjuje i unapređuje poslove bibliotečke djelatnosti u Re-
publici i namijenjena je općem obrazovanju, informiranju i
zadovoljavanju kulturnih i drugih potreba stanovništva.

Javna biblioteka namijenjena je općem obrazovanju, infor-
miranju i zadovoljavanju kulturnih i drugih potreba stanov-
ništva.

b' Školska biblioteka namijenjena je potrebama izvođenja i
unapredđivanja odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj i srednjoj
školi.

Visokoškolska odnosno univerzitetska biblioteka namijen-
jena je potrebama izvođenja i unapređivanja nastavnog i
naučnoistraživačkog rada u visokoškolskoj ustanovi odnosno
na univerzitetu.

Specijalna biblioteka namijenjana je naučnoistraživačkom
odnosno stručnom radu, kao i zadovoljavanju drugih potreba
ustanova, preduzeća, državnih organa, udruženja gradana,
vjerskih zajednica i drugih pravnih lica.

Nacionalna i javna biblioteka osniva se kao samostalna
biblioteka.

Školska, visokoškolska, univerzitetska i specijalna biblio-

teka može se osnovati kao samostalna biblioteka odnosno or-
ganizirati kao biblioteka u sastavu. ;

II PRIKUPLJANJE, OBRADA, ČUVANJE I
KORIŠĆENJE BIBLIOTEČKE GRAĐE

. Član 8.
. Bibliotečka grada prikuplja se preuzimanjem obaveznog
primjerka štampanog materijala, kupovinom, razmjenom, po-
klonom i zavještanjem.

" Pod obaveznim primjerkom štampanog materijala iz stava

1. ovog člana podrazumjeva se štampani materijal iz člana 42.
ovog zakona.

Ugovor o kupovini, razmjeni i poklonu bibliotečke građe
Sastavlja se u pismenom obliku.

SLUŽBENI LIST RBiH

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995, god

Član 9.

Bibliotečka grada stručno se obrađuje primjenom jedinst

nog načina obrade bibliotečke građe zasnovanog na među
rodnim standardima.

Član 10.

Bibliotečka grada čuva se u skladu sa tehničko-zaštitni;
drugim propisanim mjerama.

Mjere iz stava 1. ovog člana propisuje ministar obrazov;
ja, nauke, kulture i sporta (u daljem tekstu: ministar),
prijedlog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Her,
govine (u daljem tekstu: Biblioteka BiH).

Član 11.
Bibliotečka grada dostupna je svim korisnicima.
Bliži uvjeti i način korišćenja bibliotečke grade utvrđuju
pravilima biblioteke. '

Član 12.
Bibliotečka građa rashoduje se nakon izvršene revizije.
prijedlog komisije koju obrazuje upravni odbor biblioteke,
skladu sa pravilima biblioteke.

Član 13.
Pravno i fizičko lice koje se bavi izdavačkom djelatnoš
ili prodajom bibliotečke grade dužno je da bibliotečku Brat
koju namjerava da rashoduje, prethodno ponudi na otkup ni:
bližoj javnoj biblioteci na svom području, a ako ta bibliote.
nije zainteresirana za otkup, dužno je da o tome bez odlagan
obavijesti Biblioteku BiH.

Član 14.

U slučaju prestanka rada biblioteke njen osnivač će odred
biblioteku ili drugo pravno lice koje će preuzeti biblioteči
građu biblioteke koja prestaje sa radom.

Član 15.

Zaštita i korišćenje stare i rijetke knjige, kao dobra kultu
no-historijskog naslijeda, uređuje se u skladu sa propisima
zaštiti i korišćenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijed

Stara i rijetka knjiga, u smislu ovog zakona, je rukopisi
knjiga i rukopis, štampana knjiga, periodika i drugi knjiži
materijal posebne vrijednosti ili rijetkosti nastao do 194:
godine, kao i rijetka knjiga, periodično izdanje i druga rijetk
građa posebne vrijednosti ili rijetkosti nastala. poslije 194:
godine.

III - BIBLIOTEKA
1. Zajedničke odredbe

Član 16.
_ Samostalna biblioteka može početi da obavlja djelatnost ak
Je obezbjeđen Odgovarajući fond bibliotečke građe, prostorij
1 oprema za obavljanje bibliotečke djelatnosti i potreban bro
stručnih bibliotečkih radnika.
Bliže uvjete odnosno standarde za uvjete iz stava 1. Ovo;
člana utvrđuje ministar na prijedlog Biblioteke BiH.

Član 17.

Biblioteka:

7 utvrđuje potrebe, prikuplja, stručno obrađuje, čuva:
obnavlja bibliotečku građu;

7 Osigurava efikasno korišćenje bibliotečke građe i pruža
pomoć pri izboru i korišćenju ove građe;

- Vodi kataloge i drugu dokumentaciju o bibliotečkoj gradi;

- dostavlja Biblioteci BiH podatke za centralni katalog
inostranih publikacija, a biblioteci koja obavlja matične poslove

: djelatnosti iz člana 27.
tekstu: matična biblioteka) podatke za druge centralne kataloge
bibliotečke građe i učestvuje u njihovom formiranju;

R

oktobra 1995, BOdine
ao

primjenomj edinstye.

Nnovanog na međuna. '

\ tehničko-zaštitnim ;

ministar obrazovan.
ekstu: ministar), ng
oteke Bosnei Herce.

risnicima.
ke građe utvrđuju se

izvršene revizije na

odbor biblioteke, u

ivačkom djelatnošću
la bibliotečku građu
ponudi na otkup naj.
, a ako ta biblioteka
tome bez odlaganja

n osnivač će odrediti
preuzeti bibliotečku

€, kao dobra kultur-
adu sa propisima 0
rirodnog naslijeda.
akona, je rukopisna
lika i drugi knjižni
Hi nastao do 1945.
lanje i druga rijetka
stala. poslije 1945.

avlja djelatnost ako
e građe, prostorije
)sti i potreban broj

te iz stava 1. ovog
ske BiH.

obrađuje, čuva i
čke građe i pruža

ibliotečkoj gradi;
centralni katalog
ja matične poslove
zakona (u daljem
sentralne kataloge
miranju;

==

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

A i evidenciju o bibliotečkoj gradi, o korisnicima i O
Ne bibliotečke građe i vrši statističku obradu evidenti-
ranih podataka; "= i

- izdaje kataloge, bibliografije i druge bibliotečke publika-
cije i redovno informiše korisnike o bibliotečkoj gradi; ?

- sarađuje sa drugim informacionim centrima u formiranju
baze podataka, organiziranom protoku informacija i una-
predivanju informaciono-dokumentacionih poslova;

-učestvuje u međubibliotečkoj pozajmici bibliotečke građe.

Član 18. '

Stručne poslove bibliotečke djelatnosti obavljaju lica sa
odgovarajućom stručnom spremom, položenim stručnim ispi-
tom i stručnim zvanjem. S PENIS

Lice koje prvi put zasniva radni odnos u biblioteci dužno je
da nakon isteka najmanje jedne a najviše dvije godine obavljan-
ja poslova bibliotečke djelatnosti položi stručni ispit za oba-
vljanje bibliotečke djelatnosti. , "

icu koje u utvrđenom roku ne položi stručni ispit, prestaje
dot davi u biblioteci ako ne prihvati raspored na drugo
radno mjesto koje odgovara njegovim stručnim sposobnostima
ili ako u biblioteci nema takvog radnog mjesta.
ram polaganja stručnog ispita, način polaganja i izda-
te sljeduje a retola stručnom ispitu, kao i uvjeti i
način sticanja stručnih zvanja u bibliotečkoj djelatnosti,
utvrđuju se bližim propisom koji donosi ministar, na prijedlog
Biblioteke BiH.

Član 19.

U cilju potpunijeg informiranja o bibliotečkoj gradi koju
posjeduju, međusobne i međunarodne razmjene informacija, te
zajedničkog korišćenja bibliotečke građe, Biblioteka BiH, sa-
mostalne biblioteke i biblioteke u sastavu povezuju se preko
matične biblioteke u Bibliotečko-informacioni sistem Republi-
ke.

Bibliotečko-informacioni sistem Republike sastavni je dio
sistema naučno-tehnoloških informacija u Republici i u cilju
formiranja baze podataka i organiziranog protoka informacija
povezuje se sa istim sistemima u drugim državama, kao i sa
drugim informacionim sistemima na teritoriji Republike.

Član 20.

Bibliotečko-informacioni sistem Republike ostvaruje se:

, _— evidentiranjem, prikupljanjem i iskazivanjem podataka i
informacija o bibliotečkoj gradi na jedinstven način;

- stručnom obradom bibliotečke grade i informacija;

- vođenjem i ažuriranjem kataloga, baza podataka i druge
dokumentacije o bibliotečkoj gradi na jedinstven način;

- zajedničkim formiranjem centralnih kataloga i baza poda-
taka bibliotečke građe;

a - razvijanjem i unaprijedivanjem medubibliotečke pozajmi-
- obavljanjem matičnih poslova bibliotečke djelatnosti.
Biblioteka BiH je centar Bibliotečko-informacionog siste-

ma Republike.

Član 21.
Rad biblioteke je javan.

. Ostvarivanje javnosti rada bliže se utvrđuje pravilima bi-
blioteke.

Član 22.

Nadzor nad zakonitosti rada biblioteke vrši općinski odno-
sno Bradski organ uprave nadležan za poslove kulture na čijem
JE području sjedište biblioteke, a nadzor nad zakonitosti rada

neke BiH vrši Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i
rta,

SLUŽBENI LIST RBiH

(Y mk :
Broj 37 - Strana 915.

2. Javna biblioteka t
Član 23. Will
Javna biblioteka je javna ustanova u državnoj svojini.
Član 24.

Pored poslova iz člana 17. ovog zakona, javna biblioteka:

- osigurava uvjete za korišćenje bibliotečke građe širenjem
mreže odjeljenja i pokretnih biblioteka; s

- samostalno i u saradnji sa ostalim bibliotekama obrazuje
i čuva zavičajnu zbirku;

- samostalno i u saradnji sa kulturnim, obrazovnimi drugim
ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima organizira
izložbe i druge oblike razvijanja interesa za bibliotečku gradu
i bibliotečku djelatnost.

; Član 25.

Radi obrazovanja zavičajne zbirke, javna biblioteka dužna
je da prikuplja i čuva po jedan primjerak štampanog materijala
koji je objavljen na području na kojem biblioteka djeluje.

Javna biblioteka dužna je da prikupi i čuva u zavičajnoj
zbirci i štampani materijal koji je objavljen van područja na
kojem biblioteka djeluje ako se odnosi na to područje, kao i
djela autora koji su porijeklom ili djeluju na tom području.

Javna biblioteka ne može otuditi obavezni primjerak štam-
panog materijala, kao ni primjerak iz zavičajne zbirke.

Član 26.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na pri-
jedlog Biblioteke BiH rješenjem određuje jednu od javnih
biblioteka sa područja jedne ili više općina kao matičnu biblio-
teku za to područje. :

Član 27.

Matični poslovi bibliotečke djelatnosti su:

- povezivanje biblioteka u bibliotečko-informacioni sistem;

- razvoj i unaprijeđivanje stručnog rada biblioteka;

- vođenje evidencije o bibliotekama;

- vođenje centralnih kataloga bibliotečke građe;

- pružanje stručne pomoći i vršenje stručnog nadzora nad
radom biblioteka;

- posredovanje u medubibliotečkoj pozajmici;

- usklađivanje nabavke bibliotečke građe biblioteka; '

- staranje o stručnom usavršavanju bibliotečkih radnika.

Član 28.

Stručni nadzor iz alineje 5. člana 27. ovog zakona ostvaruje
se neposredno uvidom u rad biblioteka na prikupljanju, obradi,
čuvanju i korišćenju bibliotečke građe.

Biblioteka je dužna da matičnoj biblioteci dostavi obav-
ještenja i podatke potrebne za vršenje stručnog nadzora, kao i

dala ovlašćenom za vršenju tog nadzora omogući neposredan
nadzor.

Član 29.

U obavljanju stručtiog nadzora matična biblioteka donosi ;

rješenje kojim se naređuje otklanjanje utvrđenih nedostatakau
određenom roku. |
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba
organu uprave koji vrši nadzor nad zakonitosti rada matične
biblioteke, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

3. Biblioteka BiH

Član 30. Li

Biblioteka BiH je javna ustanova u državnoj svojini.

Prava i obaveze osnivača prema Biblioteci BiH vrši
Skupština Republike Bosne i Hercegovine.

Član 31.

Biblioteka BiH je centralna matična biblioteka u Republici,
a prema namjeni je nacionalna i univerzitetska biblioteka.

ров

Broj 37-- Strana 916

Član 32.
22Biblioteka BiH kao nacionalna biblioteka:
ih 1. prikuplja, stručno obraduje, čuva i daje na korišćenje:
U Bosniacu odnosno bibliotečku građu sa teritorije Republi-
ke, bibliotečku građu koja se odnosi na Republiku, rukopise i
prepisku istaknutih ličnosti sa teritorije Republike i druge ru-
kopise koji se odnose na Republiku, djela bošanskohercego-
vačkih pisaca objavljena u Republici i u inostranstvu i strana
djela koja se odnose na Republiku: i
– Staru i rijetku knjigu,
– strane publikacije,
_ - službene publikacije;
__2. prima, čuva i rasporeduje obavezne primjerke štampa-
nog materijala; ·

3. objavljuje tekuću i Tetrospektivnu opću bibliografiju
Bosne i Hercegovine i druge posebne bibliografije i stara se o
unaprijedivanju bibliografskog rada;

4. obavlja funkciju nacionalne agencije za ISSN i ISBN
broj;

5. vrši katalogizaciju u publikaciji – CIP u saradnji sa
izdavačima na teritoriji Republike;

6. vrši međubibliotečku pozajmicu sa bibliotekama u zemlji
i inostranstvu;

7. vrši razmjenu publikacija sa bibliotekama u zemlji i ·

inostranstvu; |
8. organizira sistem centralnog kataloga bibliotečke građe
za Republiku; |

09: vodi centralni katalog inostranih publikacija;

-110. brine se o zaštiti biblioteka i bibliotečke grade koje
imaju svojstvo dobra kulturno-historijskog naslijeda , te vrši
zaštitu oštećene i ugrožene bibliotečke grade;

«11. koordinira nabavku stranih publikacija;

. 12. predstavlja Republiku u međunarodnim bibliotečkim
asocijacijama i srodnim organizacijama i uspostavlja saradnju
sa njima;

13. predstavlja depozitarnu biblioteku publikacija UN i
UNESCO, te drugih međunarodnih organizacija;
___14. snabdijeva biblioteke u Republici bibliografskim тарг-
sima;

715. vrši funkciju centra za međunarodni sistem isporuke
dokumenata;

16. obavlja naučnoistraživački rad naročito sa područja
Bosniace i kulturne historije Bosne i Hercegovine i publikuje
Tczultate tih istraživanja. .

Član 33.

Biblioteka BiH-kao univerzitetska biblioteka:

– doprinosi Unaprijeđenju nastavnog i naučnoistraživačkog
rada na Visokoškolskim ustanovama stvaranjem bibliotečke
mreže i bibliotečko-informacionog sistema univerziteta;

– prima odnosno prikuplja, čuva i daje na korišćenje деро-
novanı primjerak doktorskih disertacija i magistarskih radova
odbranjenih na univerzitetima u Republicii inostranstvu;
____- prima, čuva i daje na korišćenje naučnoistraživačke pro-

jekte koje finansira Republika;
:P 15tražuje, prikuplja i održava baze podataka o izvornim

informacijama u Republici za potrebe visokoškolskog obrazo-
vanja i naučnoistraživačkog Tada.

Član 34.

5 7 Biblioteka BiH kao centralna matična biblioteka u Republi-

~ Povezuje biblioteke и bibliotečko-informacioni sistem u
Republici i uključuje ih u Svjetske informacione sisteme;

SLUŽBEN

I LIST RBiH

– organizira naučnoistraživački rad iz bibliotečke djelatno.
sti, a posebno rad na programiranju razvoja bibliotečko-infor,
macionc djelatnosti i izrađuje projekte bibliotečko-infor,
macionog sistema u Republici, te objavljuje rezultate tog rada:

– daje uputstva o primjeni međunarodnih standarda u biblio.
tečkoj djelatnosti;

~ pruža stručnu pomoć bibliotekama i izrađuje metods)
uputstva, normative i standardeza organiziranje stručnog Tada
uvođenje i primjenu računarske i druge tehnike, kao i za
projektovanje i opremanje prostora; :

– obavlja stručni nadzor nad radom biblioteka i star,
primjeni standarda i normativa iz bibliotečke djelatnosti;

= Organizira polaganje stručnih ispjta i druge oblike
stručnog usavršavanja bibliotečkih kadrova i izdaje Uvjerenja
о tomč, u skladu sa svojim pravilima;

; – pomaže transformaciju postojećih i stvaranje novih biblio-
teka;

– koordinira rad matičnih biblioteka;

– podstiče i organizira saradnju biblioteka u Republici na
koordinaciji nabavke, prikupljanju, obradi i protoku informa-
cijaina međubibliotečkoj pozajmici;

„_- prati i proučava stanje, potrebe 1 uvjete rada i Tazvoja
biblioteka u Republici, priprema i informativno-analitičke ma-
terijale i predlaže mjere za unapređivanje bibliotečke djelatno-
sti; :

– obrazuje korisnike bibliotečko-informacionog sistema i
sistema naučno-tehnoloških informacija.

Član 35.

Pored poslova iz čl. 32. do34. ovog zakona, Biblioteka BiH
obavlja i slijedeće poslove;

– bavi se teorijom i praksom stvaranja, prenosa, skupljanja,
pohranjivanja i korišćenja informacija;

– VIši potraživanje domaćih i stranih baza podataka i omo-
gućava dostupnost svjetskim izvorima znanja 1 informacija;

– obavlja poslove referalnih djelatnosti u Republici i pove-
Zuje se sa drugim referalnim centrima u zemlji i inostranstvu;

– obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom i pravi-
lima biblioteke.

aseo

Član 36.

Za obavljanje poslova iz člana 34. Ovog zakona Biblioteka
BiH obrazuje savjetođavni stručni organ iz reda naučnih i
stručnih radnika iz bibliotečke i drugih odgovarajućih djelatno- |
Sti.

Nadležnost, broj, bliži sastav, način i vrijeme imenovanja

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. Bodine

savjetodavnog stručnog Organa iz stava 1. ovog člana utvrđuje је

зе pravilima Biblioteke BiH.
IV - UPRAVLJANJE
Član 37.

Samostalnom bibliotekom upravlja upravni odbor.

Pored poslova utvrđenih u članu 27. Zakona o ustanovama
upravni odbor biblioteke:

2 odlučuje о popuni, reviziji i rashodovanju bibliotečke
građe; :

„- odlučuje о Organiziranju odjeljenja i pokretnih biblioteka
u sjedištu ili izvan sjedišta biblioteke;

– utvrđuje način korišćenja bibliotečke građe;

– utvrđuje način propagande i popularjzacije knjige.

Član 38.

– Samostalnom bibliotekom rukovodi direktor.

Za direktora može biti imenovano lice koje ima visoku
stručnu spremu. : :

„ВИА uvjeti га imenovanje direktora. utvrđuju se pravilima
biblioteke. ;

>

i O SV
materi

Po
zumje\
tička z

Bit
materij
dostav]
rješenj

УП-К

lice u b

No
Za prek

1. ı
0 biblic
НОУ
inostra!
Central:

3.(
17. alin

4.c
Tak iz z
. Žal
lice u ј
· DEM.

a BiH
janja,
omo-
ija;
pove-
stvu;
OraVi-

oteka
atno-—

vanja

rđuje

rama
ečke

teka

oku

 Boding ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

}
|
I
|

Direktor samostalne biblioteke imenuje se za vrijeme od
četiri godine i može biti ponovo imenovan.

y SREDSTVA ZA RAD

Član 39.

Sredstva za rad samostalnih biblioteka osiguravaju se u
Kladu sa općim propisima o finansiranju ustanova, propisima
; finansiranju javne potrošnje i drugim propisima o finansiranju
kulture.
VI - DOSTAVLJANJE ŠTAMPANOG MATERIJALA

. Član 40. ie
Radi očuvanja svih štampanih materijala kao kulturnih
vrijednosti i omogućavanja njihovog proučavanja i korišćenja,
vako pravno i fizičko lice koje se bavi štampanjem i um-
nožavanjem štampanog materijala, dužno je Biblioteci BiH
besplatno i o svom trošku dostaviti 10 primjeraka od svakog

: štampanog materijala.

edba stava 1. ovog člana odnosi seina pravna i fizička
adi "Republike koja se bave izdavačkom djelatnošću ili
štampanjem kada štampaju ili umnožavaju štampane materijale
u inostranstvu. = '
Član 41.

Izdavač zvaničnih publikacija dužan je za potrebe međuna-
rodne razmjene zvaničnih publikacija Biblioteci BiH besplatno
i o svom trošku dostaviti 15 primjeraka svakog štampanog
materijala koji ima karakter zvanične publikacije.

Pod zvaničnom publikacijom iz stava 1. ovog člana podra-
zumjeva se svaki štampani materijal koju izda društveno-poli-
tička zajednica ili njeni organ kao svoje zvanično izdanje.

Član 42.

Biblioteka BiH zadržava za sebe dva primjerka štampanog

materijala iz člana 40. ovog zakona , a po jedan primjerak

dostavlja javnoj bibiloteci odnosno drugoj organizaciji koju -

rješenjem odredi ministar, na prijedlog Biblioteke BiH.
VII - KAZNENE ODREDBE

Član 43.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM kaznit će se
za prekršaj biblioteka, ako: X
1. nečuvabibliotečku građu u skladu sa tehničko-zaštitnim
i drugim propisanim mjerama (član 10);

2. ne dostavi matičnoj biblioteci obavještenje i podatke
potrebne za vršenje stručnog nadzora ili ne omogući
ovlašćenom licu vršenje neposrednog nadzora (član 28. stav

3. ne otkloni nedostatke utvrđene u vršenju stručnog nad-
Zora u roku utvrđenom rješenjem (član 29. stav 1).
| Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u biblioteci novčanom kaznom od 500 do 2.000 DEM.
Član 44.
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 DEM kaznit će se
Za prekršaj javna biblioteka, ako:

1. ne vodi kataloge, dokumentaciju i i i ij
SU u , Iju 1 propisane evidencije
0 bibliotečkoj gradi (član 17. al. 3, 5. i ) H I

2. ne dostavlja Biblioteci BiH i
O vlja B podatke za centralni katalo
gostranih publikacija a matičnoj biblioteci podatke za da
peke kataloge bibliotečke građe (član 17. alineja 4);
4 odbii . . . . : . G
I. ali) = učestvuje u medubibliotečkoj pozajmici (član
4. otudi obavezni primj i i primj
a di o ijerak štampane stvari, kao i primje-
Tak iz zavičajne zbirke (član 25. Stav dje i;

: lice -. Prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno

DEM Javnoj biblioteci novčanom kaznom od 500 do 1.000

SLUŽBENI LIST RBiH

"štampanjem i umnožavanjem štampanog materijala, ako Biblio-

j Član 45. i
Novčanom kaznom od 2.000 do 3.000 DEM kaznit
za prekršaj pravno lice koje se bavi izdavačkom djelatne um
prodajom bibliotečke grade, ako postupi suprotno odredbama —
člana 13. ovog zakona. | u
+ Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgov s
lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 1.000 DEM,
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se fizičko lice
kao samostalni privrednik novčanom kaznom od 1.000 dob
2.000 DEM.

Član 46.
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 DEM kaznit će se
za prekršaj pravno lice koje se bavi izdavačkom djelatnošću ili

teci BiH besplatno i o svom trošku ne dostavi 10 primjeraka od
svakog štampanog materijala (član 40. st. 1. 12). d

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorni "
lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 1.000 DEM.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se fizičko lice "
kao samostalni privrednik novčanom kaznom od 1.000 do
2.000 DEM. a

Član 47.

Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 DEM kaznit će se.
za prekršaj izdavač zvaničnih publikacija ako za potrebe
međunarodne razmjene zvaničnih publikacija Biblioteci BiH
besplatno i o svom trošku ne dostavi 15 primjeraka svakog e
štampanog materijala koji ima karakter zvanične publikacije
(član 41). XX

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 1.000 DEM.

Član 48. ; po
Novčane kazne iz čl. 43. do 47. ovog zakona obračunavaju —

se u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrduje
i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan uplate.

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Je
Član 49.

Skupština općine odnosno skupština gradske zajednice nd U
čijem je području sjedište narodne biblioteke donijet će odluku |
o zadržavanju odnosno preuzimanju prava osnivača prema. ; +
narodnoj biblioteci, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na +" H
snagu ovog zakona. mm a |

Narodna biblioteka za koju skupština općine odnosno = !
skupština gradske zajednice donese odluku u smislu stava 1. Ma
ovog člana nastavlja rad kao javna biblioteka. saza da E

Član 50.

Danom stupanja na snagu ovog zakona Narodna i univer-
zitetska biblioteka Bosne i Hercegovine nastavlja rad pod na-
zivom: "Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i
Hercegovine". uk:

Član 51. =

. Postojeće biblioteke dužne su da usklade organizaciju iga
djelatnost sa odredbama ovog zakona, a samostalne biblioteka; ih
i da donesu pravila biblioteke, u roku od tri mjeseca od dama
njegovog stupanja na snagu. RM

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, narodne bibliote.
ke iz člana 49. ovog zakona dužne su da usklade organizaciju. s
i djelatnosti da donesu pravila biblioteke, u roku od tri mjese Ali
od dana donošenja odgovarajuće odluke skupštine općine od=!
nosno skupštine gradske zajednice. (43

Član 52.

Lica koja su položila stručni ispit u skladu sa propisima

su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, nisu ć
polagati stručni ispit u skladu sa ovim zakonom. ;

Broj 37 - Strana 918. —

15 godina ili su stekla naučni

dana stupanja na snagu Ovog zakona.
Član 53.

Ministar će donijeti bliže Dpropise iz člana 10. stav 2, člana
OVOg zakona, u roku od šest

16. stav 2. i člana 18. stav 4.
mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Član 54.

Do donošenja propisa iz člana 10. stav 2. i člana 16. stav
2. ovog zakona primjenjivat će se Pravilnik o tehničko-zaštit-
nim i drugim mjerama za čuvanje bibliotečke grade ("Službeni
list SRBiH", broj 12/87) i Pravilnik o uslovima za osnivanje i
početak rada biblioteka ("Službeni list SRBiH ", broj 16/87).

Član 55.

Danom stupanja na snagu оуов zakona prestaju da važe
Zakon o bibliotečkoj djelatnosti ("Službeni list SRBiH", broj
26/86) i Zakon o dostavljanju štampanih stvari određenim

| rada ("Službeni list SRBiH", br.

organizacijama udruženog
10/78 i 12/87 i "Službeni list RBiH ", broj 3/93).

Član 56.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH".

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, 5. r.

II III 7] [77777 |7077700777700000100101070}
44i

1 Ма osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

Sne i Hercegovine, donosi

i U
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENI ZAKONA O

IZVRŠENJU KRIVIČNIH I PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
primjeni Zakona 0 izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija,
koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine, donijela na

sjednici Skupštine od 17. i 18. septembra 1995. godine.

PR broj 1843/95 Predsjednik
26. septembra 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON ·
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENI
ZAKONA О IZVRŠENJU KRIVIČNIH I PREKRŠAJNIH
SANKCIJA

Član 1.

U Zakonu o primjeni Zakona o izvršenju krivičnih i

prekršajnih sankcija ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 23/92 i
13/94), član 13. briše зе.

Član 2.
Član 19. briše se,
Član 3.
U članu 20. riječi: "i stručnim ispitima" brišu se.
; Član 4.

Iza člana 21. dodaju se novi čl. 21a i 21b, koji glasi: ·

SLUŽBENI LIST RBiH

_, Zatečena lica koja obavljaju bibliotečku djelatnost najmanje

i stepen magistra ili doktora nauka

u bibliotečkoj djelatnosti, nisu dužna polagati stručni ispit za
obavljanje bibliotečke djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.

Ostala zatečena lica dužna su da ројоје stručni ispit za

obavljanje bibliotečke djelatnosti, u roku od dvije godine od

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. Odin,

: Ропес
"Član 21a. :
Ministar može odlučiti да зе prenesu objekti, sredstvaraq, U
kao i druga sredstva i inventar sa Jedne na drugu kazneno-po' | С
pravnu organizaciju, bez naknade. | ŽEL,
Član 21b. |
Privredne jedinice kazneno-popravnih Organizacija n | Pr
plaćaju porez na dobit. | 2 | реј!
Ostvarenu dobit privrednih jedinica Кагпепо-роргауту от. | blikež
ganizacija po obračunu usmjerava i raspoređuje Ministarstvo | 418.5
па prijedlog upravnika kazneno-popravne Organizacije", 8 ]
Član 5. | 26. зе
Ovaj zakon stupa па snagu narednog dana od dana objavlji.
vanja u "Službenom listu RBiH". |
Predsjednik |
Skupštine RBiH, |
Miro Lazović, s. r. |
ооулаооиооооооооооиоовооооалоооооооотаооти лото вошо
442 | I-OPŠ
Na osnovu Amandmana LXXIJII tačka 1. stav 7. па Ustav »
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- Ом
sne i Hercegovine, donosi struktu
vrši Pri
UKAZ stu: де
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA
ZAKONA O ŠUMAMA Rer
Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o šumama, koji ka) obc
је Skupština Republike Bosne ] Hercegovine, donijela na sjed- 1.
nici Skupštine od 17. i 18. septembra 1995. godine. ničke in
PR broj 1844/95 Predsjednik И
26. septembra 1995. godine Predsjedništva ВВ, (sufinan
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. O 0.
braćaja
ZAKON 4.7
O IZMJENAMA ZAKONA O ŠUMAMA modern:
: Sred
Član 1. :
OC; : Верићи)
U Zakonu о šumama ("Službeni list RBiH", br. 23/93,
13/94 i 9/95), u članu 42. stav 3. mijenja se i glasi:

"Iznimno od odredbe stava 1. Ovog člana, ako ne postoji Plan
objektivna mogućnost pravovremenc izrađe nove osnove, tim  OVOB zal
šumama će se gospodariti na osnovu godišnjih planova gospo- Nosi
darenja.". a planov

Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: daljem |

"Izvršenje godišnjih planova smatra Sc izvršenjem obno- _ П - FINA
vljene osnove za broj godina u kojima se gospodarilo na osnovu
godišnjeg plana gospodarenja.". :

Član 2. И nk a
Ovaj zakon'stupa па snagu narednog dana od dana objavlji- Zao
vanja u "Službenom listu ВВ". O
| ; Inistarı
Predsjednik starstvo)
Skupštine RBiH, NBiH

Miro Lazović, s. г. с U
оооооооиоооооиооиоооооооиоооодоооооооооо Одо Одо то о 807
443 ~ pre
Ма osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. па Ustav | ~ Утар
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- ~ Cijei
sne i Hercegovine, donosi ~ nači
~ sluč
Osnov
Člana 3. с
Željez
cvidenoih

„Зпјеш (.

)5.
—SOdine

Stvar;

a,
ZNeno-pg.

zacija n | I
| wreiželjez
avnih or. \
Istarstvo

je". SRM

J

; objavlji.

like Bo-

na, koji
na sjed-

23/93,

postoji
Je, tim
305po-

obno-
snovu

javlji-

Jstav
e Bo-

, — Veni (održ

2. obavljanja uslu
(sufinansiranje);
3. obavljanj
braćaja (sufinan.
4. zaostalih obaveza
modernizaciju i izgradnju
Sredstva za finansiranj
Republika iz budžeta ili d

Planiranje finansij
Ovog zakona utvrđuje
Nosilac planiranja

| a planove odobrava V
daljem tekstu: Vlada).

eljeznice BiH su dužn
Nciju Sredstava utrošenih za želj
avanje, sanacija, rekon

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

O PROGLAŠENJU ZAKONA O FINANSIRANJU
ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE I ŽELJEZNIČKIH
SAOBRAĆAJNIH USLUGA
Proglašava se Zakon o finansiranju željezničke infrastruk-
ničkih saobraćajnih usluga, koji je Skupština Repu-
blike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine od 17.
{18. septembra 1995. godine.
PR broj 1845/95—
26. septembra 1995. godine

Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON

O FINANSIRANJU ŽELJEZNIČKE
INFRASTRUKTURE I ŽELJEZNIČKIH
SAOBRAĆAJNIH USLUGA

\ I- OPŠTE ODREDBE
la Ustav. ,

Član 1.
Ovim zakonom uređuje se finansiranje željezničke infra-
strukture i sufinansiranja željezničkih saobraćajnih usluga koje
vrši Preduzeće Željeznice Bosne i Hercegovine (u daljem tek-
stu: Željeznice BiH).
Član 2.

Republika Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: Republi-

ka) obezbjeđuje finansiranje:
1. održavanja, sanacije, rekonstrukcije i iz
ničke infrastrukture (potpuno finansiranje);

ga željezničkog putničkog saobraćaja

a usluga željezničkog kombinovanog sa0o-
siranje) i vanrednih usluga u prevozu roba;
po kreditima koji su korišteni za
željezničke infrastrukture.

€ iz stava 1. ovog člana obezbjeđuje
rugih izvora (krediti, donaci

Član 3.

skih sredstava za namjene iz člana 2.
se godišnjim i petogodišnjim planovima.
iz stava 1. ovog člana su Željeznice BiH,
lada Republike Bosne i Hercegovine (u

II- FINANSIRANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Član 4,

anje, sanacija, rekonstruk
strukture povjerava s
Za obavljanje i finansiranj
O prometa i komu

ime Republike z

Ugovor iz Stava 2. ovog člana treba da sadrži:
7 predmet i međusobne obaveze;
7 Vrstu i obim poslova;
7 cijenu, odnosno način nj
7 način finans
-Slučajeve i
Snove Za utvrdiv
+ OVOg zakona.

enog formiranja;

ijskog i stručnog nadzora;
uslove za izmjenu i dopunu ugovora.
anje elemenata u ugovoru su planovi iz

Član 5.

€ voditi posebnu računovodstvenu
ezničku infrastrukturu po
strukcija, izgradnja).

SLUŽBENI LIST RBiH

gradnje željez-

trukcija i izgradnja željez-
e Zeljeznici BiH.

€ poslova iz stava 1. ovog člana
nikacija (u daljem tekstu: Mini-
aključuje ugovor sa Željeznicom

II - FINANSIRANJE ŽELJEZNIČKIH SAOBRAĆAJNIH
USLUGA

' Član 6.
janj jezni i saobraćaja i
delike Ke ata kat skog pamizkom saobraćaja
saobraćaja) sufinansirat će Republika, o čemu Ministarstvo
zaključuje ugovor sa Željeznicom BiH.
Ugovor iz stava 1. ovog člana treba da sadrži:
- predmet ugovora i međusobne obaveze;
- vrstu i obim saobraćajnih usluga;
- cijenu, odnosno način njenog formiranja;
--primjenu ugovora za slučaj vanrednih okolnosti; -
- način finansijskog i stručnog nadzora;
- uslove i osnove za izmjenu ugovora.

Osnove za utvrđivanje elemenata u ugovoru su planovi iz
člana 3. ovog zakona.

Član 7.

Obavljanje usluga željezničkog prevoza robe koje se za
potrebe Republike vrše na zahtjev Ministarstva, finansirat će
. se iz republičkog budžeta.

IV - KAZNENE ODREDBE

Član 8. G

Novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 DEM, preračunato
u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrduje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercesovine na dan plaćan-
ja, kaznit će se za privredni prijestup Željeznice BiH ako ne
vode posebnu računovodstvenu evidenciju sredstava utrošenih
za željezničku infrastrukturu po namjeni (član 5).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i
odgovorno lice u Željeznici BiH novčanom kaznom od 100 do
400 DEM, preračunato u dinarskoj protuvrijednosti po sred-

njem kursu koji utvrduje i objavljuje Narodna banka Bosne i
Hercegovine na dan pl aćanja.

V - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 9.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi član
38a. i čl. 53e. do 53j. Zakona o eljeznicama Bosne i Herce-
govine ("Službeni list SRBiH", br. 41/79, 36/87 i 22/90 i
"Službeni list RBiH", br. 5/92, 24/92 i 13/94),.

Član 10.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
OUDODOOOO ONO O OV ONO OUN OOnOnoaunannanannanauaanauaanama
444

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O OSNOVAMA
VLASNIČKIH ODNOSA

Proglašava se Zakon o osnovama vlasničkih odnosa, koji ;

je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjed-—
nici Skupštine od 17. i 18. septembra 1995. godine. — u
PR broj 1846/95 Predsjednik
26. septembra 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r._—

""_—_

' Zakonu, odni
Zakonom.

Boj 37 - Strana 920

SLUŽBENI LIST RBiH Ponedjeljak, 2. oktobra 1995, go
sl

; { ZAKON
E O OSNOVAMA VLASNIČKIH ODNOSA

I- OSNOVNA NAČELA, PREDMET I NOSIOCI PRAVA
VLASNIŠTVA

Član 1. E
Vlasništvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se
njome raspolaže, u skladu sa njenom prirodom i namjenom.

Svako je'dužan da se uzdržava od povrede prava vlasništva
druge osobe.

Član 2.
+, Zakonom se, u javnom interesu, a naročito radi zaštite
prirodnih bogatstava, okoline i kulturno-istorijske baštine,
može ograničiti ili posebno urediti način korištenja i raspola-
ganja određenim stvarima.

Član 3.

Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona protivno cilju
zbog kojeg su ustanovljena ili priznata.

Član 4.

Pravo: vlasništva može se ograničiti ili oduzeti samo u
javnom interesu u skladu sa ustavom, na način i pod uslovima
određenim zakonom. -

Vlasnik ima pravo na punu nadoknadu za ograničeno ili
roduzeto pravo vlasništva.

:£_ Odredba stava 2. ovog člana ne odnosi se na slučajeve,

(odredene zakonom, kada jedo ograničenja ili oduzimanja prava

vlasništva došlo usljed protupravnog ponašanja vlasnika. |
Član 5.

Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari.

Mineralne sirovine, vode, divljač, ribe i drugi slobodni
dijelovi prirode smatraju se stvarima u smislu ovog zakona kada
se nad njima stekne posjed. Zakonom i propisima donesenim
na osnovu zakona odreduje se ko i pod kojim uslovima zapo-
sjedanjem (na osnovu koncesija, dozvola i sl.) stiče pravo
vlasništva na ovim stvarima.

Nepokretne stvari (nekretnine) su zemljište, građevinski
objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne mogu premješta-
ti bez oštećenja njihove suštine i posebni dijelovi zgrada (sta-
novi i poslovne prostorije), te pripatci ovih stvari dok, po
zakonu ili po volji vlasnika služe iskorištavanju glavne stvari
(nekretnine po namjeni).

Zakonom se određuju stvari u opštoj upotrebi i način njiho-
Vog korištenja. Stvari u opštoj upotrebi, nakon promjene nam-
jene, ostaju vlasništvo države, ako zakonom nije drugačije
određeno. ;

Član 6.

Zakonom se, u javnom interesu, može odrediti da određene
stvari mogu biti samo u vlasništvu države ili drugih pravnih
osoba, a u vlasništvu fizičkih osoba samo po posebnom odo-
brenju nadležnog državnog organa.

Član 7. )
' Vlasnik zgrade ima pravo vlasništva na zemljištu na kome
Je zgrada izgrađena i koje služi za redovnu upotrebu zgrade,
ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 8.

Nosioci prava vlasništva su fizičke i pravne osobe.

Zakonom se može ograničiti ili usloviti reciprocitetom mo-
gućnost sticanja prava vlasništva stranim fizičkim osobama i
pravnim osobama čije je sjedište van teritorije Republike Bosne
i Hercegovine.

? Član 9.
Organi pravnih osoba vrše vlasnička ovlaštenja saglasno
OsnO statutu ili pravilima pravne osobe u skladu sa

Zakonom se određuju pravne Osobe koje su nosiaci
nih vlasničkih ovlaštenja na stvarima u vlasništvu drža

Član 10. ;

Vlasnik stvari dužan je uzdržavati se od radnji i otkla;
uzroke koji potiču od njegove stvari, kojima se otežay:
onemogućava korištenje drugih stvari (prenošenje dima, ne
jatnih mirisa, toplote, čadi, potresa, buke, oticanja otpac
voda i sl.) preko mjere koja je uobičajena s obzirom na Prir
i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se Prouzrok
znatnija šteta." '

Bez posebnog pravnog osnova zabranjeno je vršenje sn
nji iz stava 1. ovog člana posebnim uređajima.

Zakonom se uređuju prava i obaveze vlasnika nakretn
koji proizilaze iz susjedskih odnosa. :

Član 11.
Stvari na kojima postoji pravo vlasništva su u prometu.
. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet određe
stvari ako za to postoje razlozi koji se u civiliziranom druš
smatraju opravdanim.
Stvari u opštoj upotrebi nisu u prometu.
Član 12.

Na stvari se može zasnovati pravo stvarne i lične služno:

pravo građenja, pravo stvarnog tereta i pravo zaloga.
Sticanje, sadržaj, zaštita i prestanak ovih prava uređuje
zakonom.

Poj
Ve.

Član 13.

Suvlasništvo postoji kada stvar pripada dvjema ili vy
Osoba, tako da je dio svake od njih određen srazmjerno cjel
(idealni dio).

Član 14.

Svaki suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se nje
koristi srazmjerno svom dijelu, ne povrijedujući prava osta!
suvlasnika. Suvlasnik može raspolagati svojim dijelom b
saglasnosti ostalih suvlasnika.

U slučaju prodaje suvlasničkog dijela, ostali suvlasn
imaju pravo preče Kupoyine samo ako je tozakonom odreden

Član 15. ;

Suvlasnici stvari imaju pravo da njom zajednički upravlj
ju, a mogu povjeriti upravljanje jednom ili nekolicini suvlasnil
ili trećem licu.

Troškovi korištenja upravljanja i održavanja stvari i osta
terete koji se odnose na cijelu stvar, snose suvlasnici srazmje
no veličini svojih dijelova.

Član 16.
Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna.
saglasnost suvlasnika čiji dijelovi čine više od jedne polovini
Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduziman
posla je neophodno za redovno održavanje stvari, svaki suvli
snik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud.

Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upri
vljanja (promjena namjene stvari, izdavanje cijele stvari
zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje služne
sti, veće popravke ili prepravke stvari koje nisu nužne Z
održavanje, i sl. ) potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za predu
zimanje posla postoje naročito opravdani razlozi, svaki suvla
snik ima pravo zahtjevati da o tome odluči sud.

Član 17.

Suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu stvari i to pravo 2
zastarijeva.

Ugovor kojim se suvlasnik trajno odriče prava na diobi
stvari je ništav.

Suvlasnici sporazumno određuju način diobe stvari.

oktobra 1995, Bodin, I
k
Pojedi. !

xoje su nosiaci
'lasništvu. države.

3od radnji i otki
kojima se

ke, oticanja Otpadni

s obzirom na Prirodu
ojima se prouzrokuje

njeno je vršenje smet

ajima.

2 vlasnika nakretnina

stva su u prometu,

liti promet određenih
riviliziranom društvu

tu.

arne i lične služnosti, |

ravo zaloga.
vih prava uređuje se

ada dvjema ili više

zn srazmjerno cjelini |

sjeduje i da se njom
dujući prava ostalih
svojim dijelom bez

la, ostali suvlasnici
zakonom određeno.

zajednički upravlja-
ekolicini suvlasnika

avanja stvari i ostale

suvlasnici srazmjer-

avljanja potrebnaje
od jedne polovine.

st, a preduzimanje |

stvari, svaki suvla-
sud.

cvir redovnog upra-
nje cijele stvari U
'zasnivanje služno-
oje nisu nužne za
ih suvlasnika.
asnika, a za predu-
izlozi, svaki suvla-
sud.

stvari i to pravo nĆ
če prava na diobu

diobe stvari.

Aanjati
SE otežava ili.
enošenje dima, nepri. |

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

Član 18.

U slučaju kad suvlasnici ne mogu postići sporazum o načinu
diobe stvari o tome će odlučiti sud, na zahtjev svakog od
suvlasnika. j j =

Akoje fizička dioba stvari nemoguća ili je moguća samo uz
znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud će odlučiti da se dioba
izvrši prodajom stvari.

Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud može stvar
dosuditi u vlasništvo jednom ili .više suvlasnika uz obavezu
isplate ostalim suvlasnicima naknade prometne vrijednosti,
srazmjerno njihovim dijelovima. '

Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari
ostali suvlasnici jamče za pravne i fizičke nedostatke stvari do
visine vrijednosti svojih suvlasničkih dijelova.

Pravo'iz stava 4. ovog člana gasi se protekom tri godine od
diobe stvari.

Član 19.
Đ jedničko vlasništvo postoji, u slučajevima određenim
U OedRkko stvar pripada dvjema ili više osoba (zajedničari)
tako da njihovi udjeli nisu unaprijed određeni, ali su odredivi.

Na zajedničko vlasništvo shodno se primjenjuju odredbe
ovog zakona o suvlasništvu, ako zakonom nije drugačije
određeno.

Član 20.

Vlasnici posebnih dijelova zgrade (etažni vlasnici) imaju
nedjeljivo zajedničko pravo vlasništva na zajedničkim dijelovi-
ma zgrade koji služe njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo
zajedničko pravo vlasništva ili trajnog korištenja na zemljištu
pod zgradom i zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu.

Međusobni odnosi, prava i obaveze etažnih vlasnika zgrade
uređuju se zakonom.

II - STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA

Član 21.

Pravo vlasništva stiče se po samom zakonu, na osnovu

pravnog posla, odlukom državnog organa i nasljeđivanjem.
Član 22.

Po samom zakonu pravo vlasništva se stiče stvaranjem nove
Stvari, spajanjem, miješanjem, građenjem na tuđem zemljištu,
odvajanjem plodova, dospjelošću, sticanjem od nevlasnika,
okupacijom i u drugim slučajevima određenim zakonom.

Član 23.

Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu
Stvar stiče. na nju pravo vlasništva.

,__ Pravo vlasništva na novu Stvar pripada vlasniku od čijeg ju
JE materijala, na osnovu pravnog posla, izradilo drugo lice.

Akoje neko od tuđeg materijala izradio novu stvar, ona mu

Y

Vrijednosti materijala.

_U slučaju iz stava 3. ovog člana, ako su vrijednost rada i
Vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasništvo.
Član 24.
ili Kad su Stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene
NG pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez
do srazmjernih troškova, na nov
otadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrij
€ Stvari imale u janj
prao je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik
mm x zahtjevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili
cije i anja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasništvo ili da
ć ee stvar pripadne u vlasništvo nesavjesnom vlasniku i da mu
Kan Prometnu vrijednost njegove stvari.
O od dviju spojenih ili pomiješanih stvari jedna ima
| leznatnu vrijednostu odnosu na drugu, vlasnik vrijednije stvari

) Stiče pravo vlasništva na novu stvar.

SLUŽBENI LIST RBiH

1 pripada ako je savjestan i ako je vrijednost rada veća od

Član 29. 24
Pravo vlasništva na plodove koje stvar daje pripada vlasni-—
ku stvari. u

Broj 37 - Strana 921

U slučaju iz stava 3. ovog člana, osoba koja je izgubila
pravo vlasništva može, u roku od jedne godine od dana spajanja —
ili miješanja stvari, zahtijevati naknadu prometne vrijednosti
svoje stvari. ; .

Član 25.
Osoba koja izgradi građevinski objakat trajne namjene na
zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj) stiče.
pravo vlasništva 1 na zemljište na kojem jeizgraden građevinski
objekat, kao i na zemljište koje je neophodno za njegovu
upotrebu, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem
zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se
odmah usprotivio.
U slučaju iz stava 1. ovog člana vlasnik zemljišta ima pravo,
u roku od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, a
najkasnije do deset godina od završene izgradnje, zahtijevati
da mu graditelj naknadi prometnu vrijednost zemljišta.

Član 26.
Ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu ili ako to
nije znao, a vlasnik se odmah usprotivio gradnji, vlasnik zem-
ljišta može zahtijevati da mu pripadne pravo vlasništva na
građevinski objekat ili da graditelj poruši građevinski objekati
vrati zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati
prometnu vrijednost zemljišta.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, sud može odlučiti
da se izgrađeni građevinski objekat ne poruši ako njegovo
rušenje, s obzirom na okolnosti slučaja (vrijednost objekta,
ponašanje vlasnika zemljišta i graditelja u toku izgradnje i sl.)
ne bi bilo opravdano.

U slučaju iz stava 1. ovog člana vlasnik zemljišta ima pravo
ina naknadu štete.

Ako vlasnik zemljišta zahtijeva da mu pripadne pravo
vlasništva na građevinski objekat, dužan je graditelju naknaditi
vrijednost objekta u visini prosječne građevinske cijene objekta
u mjestu gdje se nalazi, u vrijeme donošenja sudske odluke.

Pravo izbora iz stava 1. ovog člana vlasnik zemljišta može
ostvariti u roku od tri godine od dana završetka izgradnje
građevinskog objekta, a po proteku tog roka može zahtijevati
isplatu prometne vrijednosti zemljišta.

Član 27.

Ako je graditelj savjestan, a vlasnik zemljišta nije znao za
izgradnju, u slučaju kad građevinski objekat vrijedi znatno više
odzemljišta, građevinski objekat zajedno sa zemljištem pripada
graditelju, a on za zemljište duguje vlasniku naknadu po pro-
metnoj cijeni.

Ako je vrijednost zemljišta znatno veća, sud će na zahtjev
vlasnika zemljišta građevinski objekat dosuditi njemu i obave-
zati ga da graditelju naknadi Brađevinsku vrijednost objekta u
visini prosječne građevinske cijene objekta u mjestu gdje se
nalazi. Ovaj zahtjev vlasnik ima pravo podnijeti u roku od tri
godine od dana završetka izgradnje građevinskog objekta.

,_ U slučaju kada su vrijednost građevinskog zemljišta i vri-
jednost objekta približno jednake, sud će građevinski objekt,
odnosno građevinski objakati zemljište, dosuditi vlasniku zem-
ljišta, odnosno graditelju, vodeći računa o njihovim potrebama
i svim okolnostima slučaja.

Vlasniku zemljišta, odnosno

I graditelju pripada naknada za
zemljište, odnosno gradevinski Pa

objekat po prometnoj cijeni.
Član 28.

U slučaju kad su i graditelj i vlasnik z
shodno će se

zakona.

NAJ 1VI emljišta nesavjesni,
primjeniti pravila iz odrebe člana 26. OVOg =

Broj 37 - Strana 922
GT

m Savjestan posjednik, plodouživalac i zakupac stvari koja
daje plodove stiče pravo na plodove u trenutku njihovog odva-
janja.

Plodovi iz stava 2. ovog člana, do njihovog odvajanja
sastavni su dio stvari i pripadaju njenom vlasniku.

Član 30.

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nepokretnoj
stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom deset godina

" savjesnog i zakonitog posjeda.

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nepokretnoj
stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom dvadeset
godina savjesnog posjeda.

: Član 31.

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj
stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom tri godine
savjesnog i zakonskog posjeda.

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj
stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina
savjesnog posjeda.

Član 32.

Nasljednik stiče savjestan posjed od trenutka otvaranja
nasljeda i u slučaju kada je ostaviočev posjed bio nesavjestan,
a nasljednik to nije znao niti je mogao znati.

U slučaju iz stava 1. ovog člana vrijeme za dosjelost počinje
teći od trenutka otvaranja nasljeđa.

Član 33.

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je
posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljed-
njeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su pre-
thodnici posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti,
odnosno savjesni posjednici.

Na zastoj, odnosno prekid dosjelost shodno se primjenjuju
zakonske odredbe o zastoju, odnosno prekidu zastarjelosti
potraživanja.

Član 34.

Savjesna osoba stiče pravo vlasništva na pokretnu stvar
koju je pribavila uz naknadu od nevlasnika:

- koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve
stvari;

- kome je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog
posla koji nije osnov za pribavljanje prava vlasništva, i

- na javnoj prodaji.

Raniji vlasnik, u roku od jedne godine od dana prestanka
njegovog prava vlasništva, ima pravo na povrat stvari u vla-
sništvo, ako ona za njega ima poseban značaj i ako sticaocu
plati naknadu u visini prometne vrijednosti stvari.

Član 35.

Na pokretnu stvar koju je'njen vlasnik napustio, pravo
vlasništva stiče osoba koja je uzme u posjed sa namjerom da je
Pprisvoji, ako zakonom nije drugačije određeno.

Napuštena nekretnina postaje vlasništvo države.

Član 36. ;
_ Pravo vlasništva na nekretnine, na osnovu pravnog posla,
stiče se upisom u javne knjige ako je nosilac savjestan. Savje-
Snost sticaoca se pretpostavlja.

U slučaju više savjesnih sticaoca, upis u javne knjige ima
pravo zahtjevati sticalac kome je nekretnina predata u posjed,
a dok je nekretnina u posjedu prenosioca, sticalac koji je prvi
stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva.

Član 37.

£ Vlasništvo na pokremu stvar, na osnovu pravnog posla,
stiče se njenom predajom u posjed sticaoca.

SLUŽBENI

LIST RBiH '

Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i Predaja
isprave na osnovu koje sticalac može njom raspolagati, Uručen.
jem nekog dijela stvari, izdvajanjem ili drugim Označavanje.
stvari koje znači njenu predaju i kada po shvatanju u
to proizlazi iz konkretnih okolnosti.

i : Član 38.

Izuzetno od odredbe člana 37. ovog zakona, Pravo vla.
sništva na pokretnu stvar, na osnovu pravnog posla, stiče se a
trenutku kada se sa vlasnikom zaključi pravni posao:

- ako se stvar već nalazi u posjedu sticaoca po nekom
drugom pravnom osnovu; i

- ako sticalac ostavi stvar i dalje u posjedu prenosioca Po
nekom drugom pravnom osnovu, i

- ako se stvar nalazi u posjedu treće osobe.

Član 39.

Kada je više osoba zaključilo pravne poslove radi
prava vlasništva na pokretnu stvar koja je individualno
određena, to pravo stiče osoba kojoj je stvar prvo predata, ako
je savjesna. : ;

Ako postoji više savjesnih sticalaca, pravo da zahtjeva
predaju stvari u posjed ima sticalac koji je prvi stekao pravni
osnov za prenos prava vlasništva.

Član 40.

Nasljednik stiče pravo vlasništva na stvar u trenutku otva-
ranja nasljeđa na imovini ostavioca, ako zakonom nije dru-
gačije određeno.

III - ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA

Član 41.
Vlasnik može tužbom zahtijevati od posjednika povraćaj
individualno odredene stvari.

Prometu

sticanja |

Vlasnik mora dokazati da na stvar čiji povraćaj traži ima

pravo vlasništva, kao i da se ona nalazi u faktičkoj vlasti
tuženog.

Pravo na podnošenja tužbe iz stava 1. ovog člana ne
zastarjeva.

Član 42. '

Osoba čiji je posjed savjestan u smislu člana 73. stav 2.
ovog zakona (savjestan posjednik) dužna je vratiti stvar vlasni-
ku zajedno sa plodovima koji nisu obrani.

Savjestan posjednik ne odgovara za pogoršenje i propast |

stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda.

Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova
za održavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troškova u mjeri
u kojoj je vrijednost stvari povećana.

Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troškova kojeje
učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari samo ukoliko
je njena vrijednost povećana. Ako se ono što je učinjeno radi
zadovoljstva ili uljepšanja stvari može od nje odvojiti bez
njenog oštećenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji
zadrži za sebe. .

Savjestan posjednik ima pravo zadržavanja stvari dok mu
se ne naknadi iznos nužnih i korisnih troškova koje je imao u
vezi sa njenim izdržavanjem.

Član 43. ?
_ Osoba čiji posjed nije savjestan (nesavjestan posjednik)
dužna je stvar vratiti vlasniku sa svim plodovima koje je stvar
dala za vrijeme njegovog posjeda.

Nesavjestan posjednik dužan je naknaditi vlasniku vrijed-
nost ubranih plodova koje je potrošio, otudio ili uništio, kaoi
vrijednost plodova koje je propustio da ubere.

Nesavjestan posjednik dužan je naknaditi štetu nastalu po-

goršanjem ili propašću stvari, osim ako bi ta šteta nastala i da
se stvar nalazila kod vlasnika.

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995; godine a

Os
pravni
znati d
pravo

s koga :
pravne

Ka
iste st
teretno
su pra.
kod ko

Pr:
rijeva.

Na
nesavje
OVOg Z

Ak
postavl
oni ima
ne.

Kac
vana šti
Jjevati n

_ Pra
rijeva.

Suv
tu prav:

Đ tužbu Zi

IV - PR

Pra,

Pray

napušten

%X%G

'9
o
g ;

aVO vla.
tiče Sseu

) nekom

sioca po

Sticanja
/idualno

ata, ako o

zahtjeva
) pravni

cu Otva-
ije dru-.

ovraćaj
j vlasti

ana ne ?

stav 2.
vlasni-

propast |
sjeda.
oškova
umjeri

kojeje
ikoliko
10 radi
iti bez
dvoji i

ok mu
imao u

ednik)
2 stval
vrijed-
 kaol

Ju po-
la ida

'Vlasništvu.

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

vjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu
je St Koje bi imao i vlasnik da se KOM nalazila kod
jega- "
ki ih posjednik ima pravo zahtijevati naknadu kori-
snih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika.
Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troškova
koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari. Ako
__ se ono što je učinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari
može od nje odvojiti bez njenog oštećenj a, nesavjestan posjed-
nik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe.
Član 44.

j osjednik postaje nesavjestan od trenutka kad mu
je Kotadraficijena. ali Vlasnik može dokazivati da je savjestan
posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tužbe.

Član 45.
živanje savjesnog posjednika iz člana 42. stav 3. ovog
Men u tižvatjo lusaika = člana 43. stav 2. ovog zakona
i potraživanje nesavjesnog posjednika iz člana 43. st. 4. i 5.
ovog zakona zastarjevaju u roku od tri godine od dana predaje
' stvari vlasniku.
Član 46.

Osoba koja je pribavila individualno određenu stvar po
pravnom osnovu i na zakonit način, a nije znala, niti je mogla
znati da nije postala vlasnik stvari (pretpostavljeni vlasnik) ima
pravo zahtijevati njen povraćaj i od savjesnog posjednika kod

e koga se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem
pravnom osnovu.

Kad se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima
iste stvari, jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla
teretno u odnosu na osobu kojaje stvar stekla besteretno, a ako
su pravni osnovi ovih osoba iste jačine, prvenstvo ima osoba
kod koje se stvar nalazi.

Pravo na podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana ne zasta-
rijeva.

Na odnose između pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i
nesavjesnog posjednika primjenjuju se odredbe čl. 42, do 45.

ovog zakona.
Član 47.

Ako treća osoba protivpravno uznemirava vlasnika ili pret-
postavljenog vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari
Oni imaju pravo tužbom zahtijevati da to uznemiravanje presta-
ne.

Kad je uznemiravanjem iz stava 1. ovog člana prouzroko-
vana šteta, vlasnik i pretpostavljeni vlasnik imaju pravo zahti-
Jevati naknadu štete po opštim pravilima o naknadi štete.

_ Pravona podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana ne zasta-
rijeva.
__ Član 48.
Suvlasnik, odnosno zajedničar ima pravo na tužbu za zašti-
tu prava vlasništva na cijelu stvar, a suvlasnik ima prvao i na
u Za zaštitu svog prava vlasništva na dijelu stvari.
IV - PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA

Član 49.
 k Pravo vlasništva koje određena osoba ima na stv
ad druga osoba stekne pravo vlasništva na tu stvar

; Član 50.
Pravo vlasništva prestaje napuštanjem stvari.

Stvar-se smatra napuštenom kad nj
način u slobodno izrazi Volju da =

ar prestaje

en vlasnik na nesumnjiv
želi više da je ima u

Rre adležni državni organ, u postupku određenom zakonom,
Mapukta. smislu stava 2. ovog člana, da je nepokretna stvar

SLUŽBENI LIST RBiH

; Član 51. : i
Pravo vlasništva prestaje propašću stvari. !
; Na ostatke propale stvari vlasnik zadržava pravo vla-
sništva. gi
Član 52. I
Pravo vlasništva prestaje iu drugim slučajevima određenim
zakonom. _
V - PRAVO STVARNE SLUŽNOSTI

Član 53.

Stvarna služnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povla-
sna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje
na nekretnini drugog vlasnika (poslužna nekretnina) ili da
zahtjeva od vlasnika poslužne nekretnine da se uzdržava od
vršenja 'određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na
svojoj nekretnini.

Stvarna služnost se može ustanoviti na odredeno vrijeme ili
za određeno doba godine.

Član 54.
Stvarna služnost vrši se na način kojim se najmanje opte-
rećuje poslužna nekretnina.

Ako je za vršenje stvarne služnosti potrebno korištenje
nekog uređaja ili preduzimanja neke radnje, troškove
održavanja tog uređaja i preduzimanja te radnje snosi vlasnik
povlasne nekretnine.

Ako uređaj ili radnja služi i interesima vlasnika poslužne
nekretnine, troškove održavanja tog uređaja i troškove predu-
zimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik
povlasne i vlasnik poslužne nekretnine.

Član 55.

Stvarna služnost zasniva se pravnim poslom, odlukom
državnog organa i dosjelošću.

Član 56.
Na osnovu pravnog posla stvarna služnost stiče se upisom

 ujavnu knjigu.

Član 57.

Odlukom suda ili drugog državnog organa stvarna služnost
ustanovljava se kada se povlasna nekretnina u cjelini ili djeli-
mično ne može koristiti bez odgovarajućeg korištenja poslužne
nekretnine, kao i u drugim slučajevima određenim zakonom.

Služnost iz stava 1. ovog člana stiče se danom pravosnažno-
sti odluke, ako zakonom nije drugačije određeno.

Na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, nadležni državni

organ utvrđuje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine du-
guje vlasniku poslužne nekretnine.

Član 58.

Stvarna služnost stiče se dosjelošću kada je vlasnik povla-
sne nekretnine faktički ostvarivao služnost za vrijeme od dva-
deset godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije
protivio.

Stvarna služnost se ne može steći dosjelošću ako je vršena
zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne ne-
kretnine, silom, prevarom ili ako je služnost ustupljena do
opoziva.

Član 59.

Vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tužbom zahtijevati
da se prema vlasniku poslužne nekretnine utvrdi postojanje
stvarne služnosti.

Na tužbu iz stava 1. ovog član
odredbe člana 41. stav 2. Ovog zakona.

Član 60.
Ako treća osoba vlasnika povlasne ni

ometa ili spriječava u vršenju stvarne služnosti on ima p.
tužbom zahtijevati da to ometanje ili sprečavanje prestane.

a shodno se primjenjuju =—

ekretnine protivpravno ,

YBYoj 37 - Strana 924

SLUŽBENI LIST RBiH. Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine
Član 61. Član 69. }

y Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da pre-

- stane pravo stvarne služnosti kada ona postane nepotrebna za
korištenje povlasne nekretnine, kao i kad prestane razlog zbog
koga je bila zasnovana.

Član 62.

Stvarna služnost prestaje:

- ako se vlasnik poslužne nekretnine protivi njenom vršen-
ju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vršio
svoje pravo;

- ako se ne vrši za vrijeme potrebno za njeno sticanje
dosjelošću; .

_ -akoista osoba postane vlasnik poslužne i povlasne nekret-
nine, i
- ako propadne povlasna ili poslužna nekretnina.

Član 63.
Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna služnost ostaje
u korist svih njenih dijelova. i
Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da stvar-
na služnost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine
prestane ako ne služi za potrebe tog dijela.

VI- PRAVO ZALOGA

Član 64.
Pravo zaloga može postojati na pokretnim stvarima, nekret-
ninama i na pravima.
Pravo zaloga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske
odluke i zakona.

Član 65. ;
Na pravo zaloga na pokretnim stvarima i pravo zaloga na
pravima primjenjuju se odredbe o zalogu propisa kojima su
uređeni obligacioni odnosi.

Član 66.

Radi obezbjedenja određenog potraživanja nekretnina
može biti opterećena pravom zaloga u korist povjerioca (hipo-
teka) koji je ovlašten da, na način određen zakonom, zahtijeva
namirenje svog potraživanja iz vrijednosti te nekretnine prije
povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca
koji su hipoteku na njoj stekli poslije njega, bez obzira na

_ promjenu vlasnika opterećene nekretnine.

Hipoteka se može zasnovati i na idealnom suvlasničkom

dijelu nekretnine.

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu, na njene plodove
dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne dijelove i
pripatke, uključujući i poboljšanje njenog stanja nastala nakon
zasnivanja hipoteke.

Za objezbjeđenje jednog!pdtraživanja može se zasnovati
hipoteka na više nekretnina (zajednička hipoteka).

\_ Založena nekretnina u cjelini obezbjeduje potraživanje pov-
Jerioca do potpunog namirenja tog potraživanja, bez obzira na
kasniju podjelu nekretnine (nedjeljivost hipoteke).

Član 67.
Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke
i zakona.
_ Na osnovu pravnog posla ili sudske odluke, hipoteka se .
Stiče upisom u javnu knjigu ili na drugi način određen zakonom.

Na Osnovu zakona hipoteka se stiče kada su ispunjeni uslovi
eni zakonom.

: Član 68.
Kad na jednoj nekretnini postoji više hipoteka, njihov redo-

slijed određuje se prema trenutku njihovog nastanka, ako za-
konom nije drugačije određeno.

v

Hipoteka se može prenijeti na drugog samo zajedno 3
prenosom potraživanja koje je hipotekom obezbijeđen

Hipotekarni povjerilac može zasnovati hipoteku na
jećoj hipoteci u korist treće osobe bez pristanka hipotekarno
dužnika (nadhipoteka).— E

Član 70.

Ako hipotekarni dužnik smanjuje vrijednost neketnine OD.
terećene hipotekom ili na drugi način pogoršava njeno stanje
hipotekarni povjerilac ima pravo zahtijevati da sud naloži hipo-
tekarnom dužniku da se uzdrži od takvih radnji, a ako on tone
učini, ima pravo zahtijevati prinudnu naplatu potraživanja
obezbjeđenog hipotekom i prije njegove dospjelosti.

Član 71. š

Brisanje, odnosno prestanak hipoteke može se tražiti:

- kad prestane potraživanje objezbjedeno hipotekom;

- kad se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke pismenom

Posto

up

izjavom datom kod nadležnog državnog organa koji vodijavnu '

knjigu u koju je upisana hipoteka; .

- kad je ista osoba postala nosilac prava vlasništva i nosilac
hipoteke na istoj nekretnini, i

- kad propadne nekretnina opterećena hipotekom, ako ne
bude obnovljena. i

Član 72.

Ništave su odredbe ugovora o hipoteci kojima hipotekarni
povjerilac ugovara pravo ubiranja plodova koje založena ne.
kretnina daje ili iskorištavanja te nekretnine na drugi način, kao
i da u slučaju ne isplate duga namiri svoje potraživanje stican-
jem prava vlasništva na založenu nekretninu.

VII - POSJED

Član 73.
Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši fak-
tičku vlast na stvari (neposredan posjed).
Posjed stvari ima i osoba koja faktičku vlast na stvari vrši
preko druge osobe, kojoj je po osnovu pravnog posla dala stvar
u neposredan posjed (posredan posjed).

Posjed prava stvarne služnosti ima osoba koja faktički
koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržini
te služnosti.

Posjed prava korištenja tehničkih usluga (električna ener-
gija, voda, plin, telefonska linija i sl.) ima osoba koja te usluge
neposredno faktički koristi ili to čini preko druge osobe.

Više osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava (supo-
sjed). :

Član 74. .

Osoba koja po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u
domaćinstvu vrši faktičku vlast na stvari za drugu osobu i dužna
je postupati po uputstvima te osobe nema posjed.

Član 75.

Posjed je zakonit ako se zasniva na punovažnom pravnom
osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva i ako nije
pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja.

Posjed je savjestan:ako posjednik ne zna niti može znati da
stvar koju posjeduje nije njegova.

Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

Član 76.

Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca;
bez obzira kada je stekao faktičku vlast na stvari.

Član 77.

I

B

Posjednik gubi posjed kada prestane da vrši faktičku vlast '

na stvari.

Pone

vrši {
mena

P
vanja

P
neov!
uslov
da na
opasr

P.
posje
UČIDI(
smeta

SI
lom s.
Osnov

I)
trebo.
osim |
ako oi
zakon

O
odred
novča
druge
Na nam

445

NEČN
i Herc

Reput
Skupš

Herce
engles

Te

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno spriječen da
vrši faktičku vlast na stvari nezavisno od svoje volje (рпуге-

=, mena otsutnost, bolest i 51.).
th Član 78.
од Posjednik ima pravo па zaštitu od protupravnog uznemira-
vanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda).
Član 79.
)D- | Posjednik ima pravo na samopomoć protiv onoga ko ga
je, . пеоујаело uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, pod
0. uslovom da је opasnost neposredna, да je samopomoć nužna i
ne da način njenog vršenja odgovara prilikama u kojima postoji
ja opasnost.
Član 80.
Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu od smatanja
posjeda u roku od trideset dana od dana saznanja za smetanje i
učinioca, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog
5 smetanja (spor zbog smetanja posjeda). :
i Član 81.
nu \ :
[ој Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nasta
Још smetanju, pri čemu nisu od uticaja pravo na posjed, pravni
i osnov posjeda i savjesnost posjednika. ;
7 | I posjednik koji је posjed stekao silom, potajno ili zloupo-

trebom povjerenja ima pravo na zaštitu od smctanja posjeda,
osim prema osobi od koje je na takav način došao do posjeda,
ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz člana 80. ovog
ni zakona. ;

| Član 82. .

Odlukom о zahtijevu za zaštitu zbog smetanja розједа sud

SLUŽBENI LIST RBiH

· ima pravo zahtijevati zaštitu posjeda po osnovu prav

Član 83.
Suposjednik uživa zaštitu po odredbi člana 78.0
u odnosu na treća lica, kao i međusobnim odnosima 5
suposjednicima ako jedan od njih onemogućava drug
tadašnjem vršenju faktičkc vlasti na stvari koja je
suposjedu.
Član 84.
Neovisno od spora zbog smetanja posjeda оуја епа

sjed
VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85. |
Do donošenja zakona, u pogledu susjedovnih odnosa,
va plodouživanja, prava upotrebe, prava stanovanja i Di
stvarnog tereta primjenjivat će se, kao pravna pravila, proj
koji su bili na snazi na dan 6. 4. 1941. godine, ако
suprotnosti sa Ustavom i zakonima Republike i Bosne i 4
govine.

'Član 86.

Danom stupanja na snagu OVOg zakona prestaje
Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ("Službeni
RBiH", br. 2/92 i 13/94).

Član 87.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog; dana od dana обја
vanja u "Službenom listu RBiH".

по određuje zabranu daljeg uznemiravanja розједа род prijetnjom Predsjednik с
поубапе kaznc, odnosno vraćanje oduzetog розједа, kao i Skupštine RBiH,
| druge шјеге potrcbne za zaštitu od daljeg smetanja posjeda. Miro Lazović, s. r.
| nuguaggauudHigannuWHignndngdnnuadnadgaguddagguduaWdaugauWuWWWWuWMWHGG\WAMWHWWHWGWHGWWHWWWWGWBWWWWHWRMWHWWWWHWHHWHWWWWWWWBWHRNHNM
|| 445 :
ši | „ Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav Republike Возпе i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne. |
5 | i Hercegovine, donosi НЕ
| и
| ; UKAZ Pr
а. О PROGLAŠENJU ZAKONA О RATIFIKACIJI SPORAZUMA О TEHNIČKOJ, NAUČNOJ
H TI OBRAZOVNOJ SARADNJI U VOJNOJ OBLASTI IZMEĐU VLADE, REPUBLIKE,
d BOSNE 1 HERCEGOVINE 1 VLADE REPUBLIKE TURSKE
(а , 22. :
| Proglašava sc Zakon o ratifikaciji Sporazuma o tehničkoj, naučnoj i obrazovnoj saradnji u vojnoj oblasti između
- Republike Bosne i Hercegovinc i Vlade Republike Turske, kojije Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na sje.
КЕ Skupštine od 17. i 18. septembra 1995. godine.
| PR broj 1847/95 Predsjednik
|| | 26. septembra 1995. godine Predsjedništva RBiH,
а Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
[о
| ZAKON
: O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O TEHNIČKOJ, NAUČNOJ I OBRAZOVNOJ
\ SARADNJI U VOJNOJ OBLASTI
; ТАМЕРО
VLADE REPUBLIKE BOSNE, 1 HERCEGOVINE |
VLADE REPUBLIKE TURSKE
Član 1.

Ratifikuje se Sporazum o tehničkoj, naučnoj i ob j dnii inoi 1: :
| Hercegovine i V , naučnoj 1 obrazovnoj saradnji u vojnoj oblasti izmedu Vlade Rcpublike Bos
OR an PRE Na Republike Turske, potpisan 10. augusta 1995. godine u Ankari u dva originala, na bosanskom,

] Član 2.
\ Tekst Sporazuma na bosanskom jeziku glasi:

4,

=

__ iprograma.

Broj 37 - Strana 926

Republika Bosna i Hercegovina i Republika Turska;
_— (u daljem tekstu "strane")

Sporazumjele su se o slijedećem
ČLAN-I
SVRHA

Svrha ovog sporazuma je saradnja izmedu Vlade Republike
Bosne i Hercegvoine i Vlade Republike Turske na polju vojne
obuke, tehničke i istraživačke saradnje.

ČLAN - II

OBLAST

Ovaj sporazum sadrži osnove i principe međusobnih aktiv-
nosti koje će biti poduzete u oblasti Vojne obuke, tehničke i
istraživačke saradnje.

ČLAN - III

OBLAST VOJNE SARADNJE
1. Sa namjerom da se poboljša profesionalnost armije,
Strane će uzajamno prihvatiti oficire, podoficire i pitomce u
svoje jedinice kao iu Vojne akademije i centre za obučavanje u
okviru odredbi o kojima će se dogovoriti, prema zahtjevima
jedne od država i kvotama koje mogu obezbjediti države prije-
maj u skladu sa postojećim mogućnostima;

2. Obostrane posjete će biti organizovane između vojnih
jedinica, generalštabova iustanova, kao i razmjena informacija
i iskustava u zajedničkim oblastima;

3. Posmatrači će prisustvovati nacionalnim vojnim vježba-
ma koje organizuju dvije države na osnovu uzajamnog dogo-
vora, (te vježbe takođe uključuju nacionalne. vježbe za koje
obavijest i pozivanje posmatrača nisu obavezni u skladu sa
Bečkim dokumentom usvojenim 1994. godine na Pregovorima
Oo povjerenju i izgradnji Bezbjednosnih mjera (Confidence and
Security Building Measures);

4. Sa namjerom da se poboljša administrativna, socijalna i
kulturna saradnju, Vojno osoblje i njihove porodice koristit će
kulturne i socijalne objekte kao i objekte za odmor u zemlji
prijema, prema uzajamno usaglašenim odredbama.

ČLAN -IV

NAČELA SARADNJE U ODBRAMBENOJ INDUSTRIJI
= Uspostavljajući obostrani mehanizam informiranja i kon-

a sultovanja, strane će saradivati u sljedećim oblastima:

a. Infrastrukturnog organizovanja odbrambene industrije,
b. Saradnja u Vojnoj tehnologiji;

c. Razvojno-istraživačkoj inaučnoj saradnji;

d. Vojno medicinskoj saradnji.

Ove aktivnosti bit će realizovane u okviru godišnjeg plana

2. Strane će mi

_ industrije koje će organizovati oružane snage dviju zemalja.

su razmjenjivati informacije i iskustva do koji
ih zemalja u skladu sa odredbama bilateral-
Orazuma koje su potpisale sa trećim država-.

SLUŽBENI LIST RBiH

SPORAZUM :
O TEHNIČKOJ, NAUČNOJ I OBRAZOVNOJ SARADNJI U VOJNOJ OBLASTI
IZMEĐU
VLADE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

I

VLADE REPUBLIKE TURSKE

U uvjerenju da će saradnja izmedu dvije zemlje doprinijeti stabilnosti u regionu;
U skladu sa Sporazumom o prijateljstvu i saradnji potpisanim 2. februara 1994. godine;

4. Uložiće se svi napori da jedna od strana isporuči višak

odbrambenog materijala drugoj strani.
ČLAN -V
MJEŠOVITE KOMISIJE/TEHNIČKI KOMITETI

1. Formirat će se mješovita komisija koja će pratiti primjenu
odredbi ovog sporazuma, kao i rješavati moguća sporna pitan-
ja.

2. Radna načela i procedura vezana za formiranje komisija

i tehničkih komiteta bit će utvrđeni u drugom protokolu dviju
strana.

3. Mješovita komisija će se po pravilu sastajati jednom
godišnje, a naizmjenično u Bosni i Hercegovini i u Turskoj.

4. Dnevni red zasjedanja Komisije će biti usaglašen zajed-
ničkim dogovorom najmanje tri mjeseca unaprijed, a zasjedan-
je će voditi šef delegacije zemlje domaćina.

5. Zajedničkim dogovorom moguće je formirati i druge
tehničke komitete u cilju realizacije, nadgledanja i izrade dru-
gih protokola i sporazuma koji će biti zaključeni u okviru Ovog
sporazuma.

ČLAN - VI

FINANSIJSKA PITANJA
Strane će odrediti najpovoljnije načine financiranja aktiv-
nosti po ovom sporazumu. s

ČLAN - VII

BEZBJEDNOSNA ZAŠTITA POVJERLJIVIH
INFORMACIJA
1. Vojna lica moraju postupati u skladu sa bezbjednosnim
propisima zemlje prijema čuvajući tajnost povjerljivih informa-
cija koje su dobijene vezano za oružane snage zemlje koja
dostavlja podatke.

2. Povjerljive informacije i materijali bit će dostavljani
samo ovlaštenim licima koja imaju odobrenje za pristup takvim
informacijama.

3. Povjerljive informacije i materijali će se koristiti samo u
onu svrhu za koju su i dati, i preuzet će se bezbjednosne mjere
njihove zaštite.

4. Poštovaće se prava na patente i autorska prava kao i
pravo prenosa tajni na vojnom planu.

5. Strana će koristiti iste standarde čuvanja bezbjednosnih
informacija.
ČLAN - VIII

OBAVEZE STRANA PREMA DRUGIM
MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
Odredbe ovog sporazuma neće biti interpretirane ili
shvaćene takoda buduu suprotnosti sa međunarodnim pravom,
zakonima iustavima Strana, kao i drugih međunarodnih -spora-
zuma kojima su Strane obvezane. U slučaju spora, primjeniće
se odredba relevantnih međunarodnih sporazuma.

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

D

Ponć

jalna
TaZIĆ

Spori

beo;
zapo!
jeva.

sklad
Stran
od pi

spora
sluča
trides
snagi

DANNA
446
N

Repul
sne i.

Vojno
vined
godin

26. se

U
11/92
dodaji

" 7
Tokar
skoj u

|

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

ČLAN - IX
RAZNO

1. Pravna, financijska, administrativna, zdravstvena i soci-
jalna pitanja koja se pominju u ovom sporazumu bit će detaljno
razrađena u drugim sporazumima, protokolima i tehničkim
aranžmanima, a u okviru osnova ovog sporazuma.

2. Ugovorne strane će uspostaviti saradnju u oblasti tran-
sporta i tranzita svih vrsta roba.

ČLAN-X
RJEŠENJE SPOROVA

1. Ako bi зе pojavili sporovi zbog interpretacije 1 зргоуед-
be ovog sporazuma, Strane će riješiti spor pregovorima koji će
započeti u okviru trideset (30) dana od dana podnošenja zaht-
jeva.

2. Ako se spor ne riješi u roku od devedeset (90) dana, u
skladu sa odredbama gore navedenog paragrafa, svaka od
Strana može da raskine ovaj sporazum nakon trideset (30) dana
od pismene obavijesti.

ČLAN -XI
DOPUNE I IZMJENE

Svaka od strana može da predloži dopunu ili izmjenu ovog,
sporazuma u bilo koje vrijeme, i to u pismenoj formi. U ovom
slučaju, Strane mogu da počnu sa konsultacijama, u roku od
trideset (30) dana. Dogovorene dopune ili izmjene će stupiti па
snagu prema odredbama člana XIII.

Član 3. -
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu RBiH".

ооопоооооиоонходоодоиоооооооооошоооиоооодоииоооииоооооиоооооидоходоеоооооиииоооиоиооиоооинооиооооооАО Ооо

446

Ма osnovu Amandmana LXXIITI tačka 1. stav 7. па Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O VOJNOJ OBAVEZI
. Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
Vojnoj obavezi, koji je Skupština Republike Bosne i Hercego-

13 donijela па sjednici Skupštine od 17. 118. septembra 1995.
godine. 5

PR broj 1848/95
26. septembra 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O VOJNOJ OBAVEZI

Član 1.

U Zakonu o vojnoj obavezi ("Službeni list RBiH", br.
11/92, 17/93, 1/94, 13/94 i 4/95), u članu 29. iza stava 1.
dodaju зе novist.2.i3. koji glase:

"Za vrijeme ratnog stanja može se prekinuti služenje vojnog
roka na zahtjev vojnika koji je redovan student па уззоко кој“
Skoj ustanovi, pod uvjetom da je Završio obuku u Armiji RBiH.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 37 - 50:

ČLAN - XII Kos

TRAJANJE I RASKID UGOVORA Be +,

Ovaj sporazum važi 5 (pet) godina. Ukoliko jedna od

strana, u pismenoj formi ne izraziželju га raskidanjemugovora |
devedeset (90) dana prije isteka perioda od 5 godina il isteka

svake naredne godine poslije ovog perioda, ugovor će ostati na

snazi po jednu sljedeću godinu.
ČLAN - XIII

STUPANJE NA SNAGU |

Ovaj sporazum stupa па snagu nakon potpisivanja 1 razm-

јепе nota, ratfikovanih u skladu sa odgovarajućom proce- ~

durom države potpisnice.
ČLAN - XIV

TEKST I POTPISI

Ovaj sporazum je sačinjen 10. augusta 1995. godine u

Ankari, u duplikatu, na bosanskom, turskom i engleskom

jeziku, u identičnim primjercima. U slučaju znatnih razlika u
značenju teksta, verzija na engleskom jeziku će biti mjerodav-

na. -

U IME VLADE REPUBLIKE  UIME VLADE
BOSNE I HERCEGOVINE REPUBLIKE TURSKE
POTPIS: POTPIS:

IME: Muhamed LEMEŠ
DUŽNOST: Zamjenik ministra

IME: Ahmed COREKCI
DUŽNOST: Zamjenik

Odbrane načelnika
Generalštaba
Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, 5. т.

Osoba iz stava 2. ovog člana upućuje se na dosluženje
vojnog тока ukuliko ne položi sve ispite predvidene nastavnim
planom i programom za tu godinu školovanja, a osoba iz stava
4. ovog člana odmah po završetku natjecanja."

Stav 4. mijenja se i glasi:

"O prekidu služenja vojnog roka po odredbama st. 2. 13.
Ovog člana odlučuje ministar odbrane."

Dosadašnji st. 2, 3. i4. postaju st. 4,5.i6.

Član 2.

U članu 46-a stav 1. iza tačke 3. dodaje se nova tačka 4.
koja glasi:

"4) ako je redovan student na visokoškolskoj ustanovi – do
završetka školovanja, pod uslovom da redovno polaže sve
OE predvidene nastavnim planom i programom za nastavni.
godinu."

U stavu 2. iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3. koja glasi:

"3) ako je student završne godine na visokoškolskoj usta-
novi - dok ne položi preostale ispite, ukuljučujući i diplomski
rad gdje je predviden, a najduže jednu godinu.”

Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Prokid vojne službe pripadnicima oružanih зпара mogu | |
zatražiti državni organi, preduzeća ili druga 11 зна lica od |
posebnog značaja za odbranu, kada je to neophodno radi —
izvršavanja poslova i zadataka od posebnog društvenog intere- :
за, a пе postoji mogućnost да se popuna državnog orga
preduzeća ili drugog pravnog lica izvrši na drugi aan - 00
mjeseca.

Dosađašnji st. 3. 14. postaju st. 4. 15.

__ Broj 37-- Strana 928 SLUŽBENI LIST RBiH Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine
{s Član 3.

, Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,

Miro Lazović, s. r.
OOOOOOOOOOOOOOOOOOONONOOOOOUONOOOUOU nana na O OOagauaatu
447

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegvovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ
ZAŠTITI I ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENIH
USTANOVA ZA VRIJEME RATNOG STANJA

Proglašava se Zakon o zdravstvenoj zaštiti i OIganizaciji

zdravstvenih ustanova za vrijeme ratnog stanja, koji je Skupšti-
na Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupšti-
ne od 17. 118. septembra 1995. godine.

PR broj 1849/95 Predsjednik
26. septembra 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I ORGANIZACIJI
ZDRAVSTVENIH USTANOVA ZA VRIJEME RATNOG
STANJA

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
Ovim zakonom uređuje se:

- organizovanje zdravstvene zaštite,

- Organizacioni oblici u Zdravstvenoj djelatnosti,

- primjena stručno medicinske doktrine u ratu, subordina-
cija u obavljanju djelatnosti zdravstvenih ustanova,

- prilagođavanje sistema zdravstvene statistike i informati-
ke novonastalim uvjetima rada, u

- finansiranje zdravstvene zaštite,

-idruga pitanja značajna za ostvarivanje zdravstvene Zašti-

te za vrijeme ratnog stanja na teritoriji Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Republika).
; Član 2.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službeni list SRBiH", br.
18/86, 17/89 i 38/90 - u daljem tekstu: Zakon), Zakon o
_ zdravstenoj zaštiti pripadnika oružanih snaga Republike Bosne

iHercegovine ("Službeni list RBiH", br. 21/93113/94) i Zakon
o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94)
_ Primjenjuju se i za vrijeme ratnog stanja, ako ovim zakonom
= _ nije drugačije određeno.

_II- ORGANIZOVANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

- Član3.
__ Zdravstvena zaštita, u smislu ovog zakona, je skup mjera,
aktivnosti i postupka na zbrinjavanju, liječenju i rehabilitaciji
'povrijeđenih i oboljelih u ratnim uvjetima, te prema mogućno-
Stma u datim uvjetima sprečavanja masovnih zaraznih i neza-
_ raznih oboljenja koje poduzimaju Republika, okruzi - kantoni,
_ grad Sarajevo, opštine, zdravstvene ustanove, zdravstveni rad-
nici i druga pravna i fizička lica, a u cilju preživljavanja i
očuvanja zdravlja stanovništva Republike.
ZMRRN Član 4.
___ Uliječenjui zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih za vrije-
me ratnog stanja, Primjenjuje se utvrđena ratna medicinska

Ministar zdravstva formira stručni organ na interdiscipli-
narnom medukliničkom nivou koji utvrđuje principe medicin-
ske doktrine.

Način sprovođenja i kontrolu primjene ratne medicinske
doktrine propisuje ministar zdravstva.

Član 5.

Ministar zdravstva, zavisno od situacije na terenu i uvjeta
zapružanje zdravstvene zaš tite, preko nadležnih organa okruga
- kantona, odnosno grada Sarajeva i opštine i neposredno
naredbama i uputstvima obezbjeđuje održavanje cjelovite i
jedinstvene funkcije zdravstvenog sistema, međusobne pove-
zanosti organizacionih oblika i stvaranja uvjeta za dostupnost
zdravstvene usluge svim građanima.

Cjelovit i jedinstven sistem zdravstvene zaštite iz stava 1.
ovog člana obezbjeđuju zdravstvene ustanove Republike i Ge-
neralštab Armije Republike Bosne i Hercegovine - Uprava
logistike - Odjeljenje Sanitetske službe (u daljem tekstu: Sani-
tetska služba).

Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo odbrane, u skladu sa
svojim nadležnostima, međusobno regulišu obaveze zdravstve-
nih ustanova Republike i Sanitetske službe, imajući u vidu
specifičnost zdravstvene zaštite pripadnika oružanih snaga Re-
publike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OS RBiH) i
potrebu za što racionalnijim korišćenjem raspoloživih zdrav-
stevnih kadrova i drugih resursa na teritoriji Republike.

Član 6.

Ministarstvo zdravstva intenzivira mjere inspekcijskog
nadzora u skladu sa Zakonom); a naročito u oblasti kontrole
lijekova, životnih namirnica, predmeta opšte upotrebe, vode za
piće i radioaktivnog zračenja.

Okrug-kanton, odnosno grad Sarajevo i opština, u skladu
sa zakonom i drugim aktima, donosi propise i poduzima druge
mjere na obezbjeđenju uvjeta za sprovođenje zdravstvene zašti-
te.

Član 7.

Zdravstvene ustanove osnovane saglasno Zakonu, nasta-
vljaju sa radom, u ratnim uvjetima i organizuju se prema
usvojenoj ratnoj sistematizaciji i organizaciji.

Član 8.

Dom zdravlja prilagođava rad ratnim uvjetima i odgovoran
je za obezbjeđenje uvjeta rada primarne zdravstvene zaštite u
pogledu kadra i opreme i organizacionih jedinica (zdravstvenih
stanica, ambulanti i službi) i provodi kontrolu primjene ratne
medicinske doktrine i kvaliteta rada u njima.

Za provođenje i primjenu ratne medicinske doktrine i kva-
liteta rada, a izuzetno i za obezbjeđenje uvjeta rada kao što su:
kadar, oprema idr. na području za koje su osnovane, odgovor-
ne su:

- opšta bolnica za dom Zdravlja i duge organizacione jedi-
nice primarne zdravstvene zaštite,

- regionalna bolnica za dom zdravlja, opštu bolnicu i odgo-
varajuće polikliničke jedinice sekundarne zdravstvene zaštite,

- klinički centar za dom zdravlja, opštu bolnicu i regionalnu
bolnicu i njihove polikliničko-specijalističke jedinice (centri,
zavodi, instituti) iz područja različitih kliničkih disciplina.

Član 9.
Zavod za transfuziologiju je stručna i naučna ustanova koja

za vrijeme ratnog stanja organizuje i vrši koordinaciju službi
za snabdijevanje krvlju, na području za koje je osnovana,
prikuplja i obrađuje, konzervira, čuva i distribuira krv, stabilne
produkte i derivate krvi i zamjenu za krvnu plazmu, vrši
seriološke i imunohematološke analize iz domena koagulacio-
nih poremećaja, krvno - grupne i tkivne kompatibilnosti.

U okviru opšte bolnice osnivaju se kabineti za transfuziju,
a u okviru regionalne bolnice stanice za transfuziju krvi.

izvod
nasta
baza.

Iz
povje
UgOV(

Z
stveni
nasta
nauke
Minis
III -C
DJEL

P(
specif
nika (
organ
strane

-I

-I

-I

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

Zavod za transfuziologiju Bosne i Hercegovine utvrduje i
objezbjeđuje primjenu ratne medicinske doktrine, kvaliteta ra-
da u oblasti transfuziologije na teritoriji Republike, participira
u edukciji medicinskih kadrova i organizuje naučno-
istraživački rad u ovoj oblasti.

Zavodi za transfuziologiju iz stava 1. ovog člana su doktri-
narno-metodološki podređeni Zavodu za transfuziologiju Bo-
sne i Hercegovine.

U sprovođenju plana i programa prikupljanja rezervi krvi
za vrijeme ratnog stanja učestvuju društveno-političke zajedni-
ce, organizacije Crvenog krsta/križa i zdravstvene ustanove.

Član 10.

Zavod za zdravstvenu zaštitu Bosne i Hercegovine, kao
stručno-naučna ustanova u oblasti javnog zdravstva, pored
poslova i zadataka utvrdenih Zakonom, Ministarstvu zdravstva
predlaže mjere za održavanje funkcije zdravstva i funkcioni-
sanje zdravstvenih ustanova za vrijeme ratnog stanja.

Zavod za zdravstvenu zaštitu na području za koje je Oosno-
van, prati javno-zdravstvenu sigurnost stanovništva u oblasti
ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Zavodi za zdravstvenu zaštitu iz stava 2. ovog člana su
doktrinarno-metodološki podređeni Zavodu za zdravstvenu
zaštitu Bosne i Hercegovine.

Član 11.

Medicinsko snabdjevanje zdravstvenih ustanova iz huma-
nitarne pomoći vrši se u skladu sa Naredbom o prijemu i

distribuciji lijekova ("Službeni list SRBiH", broj 17/94).

Listu esencijalnih lijekova utvrđuje Ministarstvo zdravstva
u saradnji sa odgovarajućim institucijama, a u skladu sa zdrav-
stvenim potrebama, što je osnova za planiranje nabavke i
distribucije lijekova.

Apotekaii sve druge zdravstvene ustanove koje imaju orga-
nizovanu službu medicinskog snabdjevanja dužne su o vrsti i
količini lijekova koje nabave ili dobiju po bilo kom osnovu
obavijestiti nadležno skladište Ministarstva zdravstva formira-

no u skladu sa Naredbom o prijemu i distribuciji lijekova, radi
evidentiranja.

Član 12.
. Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete za
izvođenje nastave studentima i učenicima zdravstvenog smjera,

nastavljaju za vrijeme ratnog stanja sa radom, kao nastavna
baza odgovarajuće obrazovne ustanove.

Izvođenje nastave, u smislu stava 1. ovog člana, može se
povjeriti zdravstvenoj ustanovi kao nastavnoj bazi, na osnovu
ugovora sa školom, odnosno fakultetom.

Zdravstvena ustanova može vršiti osposobljavanje zdrav-
stvenih radnika za određene poslove na osnovu posebnog
nastavnog programa kojeg donosi Ministarstvo obrazovanja,
nauke, kulture i sporta, uz saglasnost Ministarstva zdravstva i
Ministarstva odbrane, a u skladu sa potrebama ratnog stanja.

III - ORGANIZACIONI OBLICI U ZDRAVSTVENOJ
DJELATNOSTI

Član 13.

Pored ustanova iz člana 7. ovog zakona, s obzirom na
specifične zd. avstvene potrebe civilnog stanovništva i pripad-
nika OS RBiH, u ratnim uvjetima mogu se organizovati kao
Organizacione jedinice zdravstvene ustanove, odnosno kao dio
strane ili domaće humanitarne organizacije:

7 ratna sektorska ambulanta,

- ratna bolnica,

- humanitarna ambulanta, -

- humanitarna apoteka.

SLUŽBENI LIST RBiH

dj

4
(adi
Broj 37 - Strana 929 —|

Član 14. ka

Ratna sektorska ambulanta (u daljem tekstu: ambulanta) u
pravilu se formira privremeno, dok traje ratno stanje, kao
organizaciona jedinica u okviru nadležnog doma zdravlja.

Ambulanta za područje za koje se organizuje, pruža konii-
nuiranu zdravstvenu zaštitu iz opšte medicine, uključujući 1
kućnu njegu. ) 1

Ambulanta prioritetno obezbjeđuje zbrinjavanje povri-
jeđenih i akutno oboljelih u ambulanti i kućnom liječenju.

Zbrinjavanje povrijedenih i oboljelih vrši se na nivou dok-
trine medicine, a radni tim pored doktora medicine čine i dva
zdravstvena tehničara.

Pored poslova iz st. 2, 3. 14. ovog člana, ambulanta prati
higijensko-epidemiološke prilike i obavlja poslove higijenske-
epidemiološke kontrole i zaštite na području za koje je organi-
zovana.

Član 15.

Akt o organizovanju ambulante donosi Ratno predsjed-
ništvo nadležne opštine.

U aktu iz stava 1. ovog člana obavezno se navodi način
obezbjeđivanja potrebnog prostora, opreme, kadra, lijekova i
sanitetskog materijala za rad ambulante.

Član 16.

Uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra, za početak rada
ambulante, obezbjeđuje nadležni dom zdravlja i ratno predsjed-
ništvo nadležne opštine.

Član 17.

Ratna bolnica obezbjeđuje stacionarno, konsultativno-spe-
cijalističko liječenje i rehabilitaciju povrijeđenih i oboljelih u
ratnim uvjetima. '

Ratna bolnica se organizuje za područje koje je udaljeno od
opšte, regionalne i kliničke bolnice, a kad to zahtijeva rama
dejstva, komunikacijske blokade i nesigurnost komunikacija, u
zavisnosti od zdravstvenih potreba civilnog stanovništva i pri-
padnika OS RBiH.

Član 18.

Ratna bolnica organizuje se kao organizacioni dio opšte,
regionalne ili kliničke bolnice, a izuzetno kao dio doma zdra-
vlja.

i na

Član 19.

Akt o organizovanju ratne bolnice donosi Ministarstvo
zdravstva na prijedlog ratnog predsjedništva nadležne opštine,
okruga - kantona, odnosno grada Sarajeva, a na osnovu ocjene
o ispunjavanju uvjeta u pogledu prostora, opreme i kadra za
rad ratne bolnice.

U slučaju blokade opštine, okruga - kantona, odnosno
grada Sarajeva, zbog ratnih dejstava, akt o organizovanju ratne
bolnice, donosi ratno predsjedništvo nadležne opštine, okruga
- kantona, odnosno grada Sarajeva.

O aktu iz stava 2. ovog člana ratno predsjedništvo je dužno
da obavijesti Ministarstvo zdravstva čim se za to steknu uvjeti.

Član 20.

U prijedlogu ratnog predsjedništva nadležne opštine, okru-

ga - kantona, odnosno grada Sarajeva, za organizovanje rane
bolnice 1z stava 1. člana 19. ovog zakona, odnosno u aktu o
organizovanju ratne bolnice iz stava 2. člana 19. ovog zakona, |
obavezno se navodi i način obezbjedivanja potrebnog prostora,

opreme, kadra, lijekova i sanitetskog materijala za rad rame"
bolnice.

Član 21.

._ Logističko obezbjedenje ratne bolnice u intedantskom,
ničkom i saobraćajnom obezbjeđenju, u pravilu, osi

ratno predsjedništvo nadležne opštine, okruga - kantona,

grada Sarajeva, a medicinsku opremu, zdravstveni kadar i

lijekove obezbjeduje zdravstvena ustanova pri kojoj se formira

ratna bolnica.

Kadari oprema mogu se obezbijediti po osnovu akta Ratnog

_\ predsjedništva opštine, okruga - kantona, odnosno grada Sara-

 jeva, a izuzetno i po osnovu akta Ministarstva zdravstva i iz
drugih zdravstvenih ustanova.

Član 22.

U okviru sadržaja rada, ratna bolnica organizuje:
ŽI - prijemno trijažno odjeljenje koje ima kapacitet da primi
Veći broj povrijeđenih i oboljelih u istom momentu,

- operaciono odjeljenje sa jednom do dvije operacione sale,

- odjeljenje za intezivno liječenje i njegu,

- odjeljenje za hospitalizaciju,

- laboratorij,

- radiološki kabinet,

- kabinet za transfuziju,

- apoteku,

- ostale prateće sadržaje koji omogućavaju rad bolnice.

Član 23.

Kadrovski ratna bolnica u svom sastavu treba daima opšteg
hirurga ( 1- 2), ortopeda ili traumatologa, anesteziologa ili
anestetičara, oftalmologa, otorinolaringologa, internistu, neu-
ropsihijatra, ginekologa, doktora medicine (3-4), transfuzio-
loškog tehničara, radiološkog tehničara, višeg laboratorijskog
tehničara, magistra farmacije, fizioterapeuta, više zdravstvenih
tehničara - medicinskih sestara, te ostale prateće osoblje za rad
ratne bolnice.

Član 24.

Radnici zaposleni u ambulanti odnosno ratnoj bolnici,
ostvaruju pravo iz radnog odnosa na način i u skladu sa
zakonom, kao i lica sa ratnim rasporedom u statusu radne
obaveze. i

Član 25.

Poslove upravljanja i rukovođenja u ratnoj bolnici vrši
upravnik, kojeg na prijedlog Ratnog predsjedništva opštine;
okruga - kantona, odnosno grada Sarajeva imenuje ministar
zdravstva, uz prethodnu saglasnost direktora zdravstvene usta-
nove pri kojoj se organizuje ratna bolnica.

Član 26. '

Medicinsko snabdjevanje ambulante i ratne bolnice vrši se
u skladu sa Naredbom o prijemu i distribuciji lijekova iz
humanitarne pomoći.

' Član 27.
U liječenju i zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih, ambu-
lante i ratne bolnice organizovane u smislu ovog zakona prim-
jenjuju utvrđenu ratnu medicinsku doktrinu.

Član 28.

Domaća i strana humanitarria organizacija, koja je osnova-
u skladu sa Zakonom o humanitarnoj djelatnosti i humani-
im organizacijama ("Službeni list RBiH ", broj 12/95),
Ze organizovati humanitarnu ambulantu primarne i specija-

Nističko Konsultativne zdravstvene zaštite i humanitarnu apote-

MC

s Prilikom organizovanja ambulante i apoteke iz stava 1.

_ ovog člana, moraju se obezbijediti uvjeti u pogledu prostora,

_ opremei " utvrđeni u Pravilniku o nomenklaturi, stand-

ardima i norma Vima u zdravstvenoj djelatnosti ("Službeni list
SRBiH", broj 10/83). de ; 6

TRONA Član 29.
Rješenje o privremenom organizovanju ambulanti i apoteka
člana 28. ovog zakona donosi Ministarstvo zdravstva.

Član 30.

Humanitarna ambulanta i humanitarna apoteka dužna jeu—

vršenju zdravstvene djelatnosti pridržavati se Zakona i drugih
Propisa koji regulišu zdravstvenu djelatnost.

Humanitarna apoteka i humanitarna ambulanta dužna je
dostavljati organu nadležnom za poslove zdravstvene zaštite
okruga - kantona, odnosno grada Sarajeva, na razmatranje i
davanje mišljenja, svoje godišnje planove, odnosno programe
rada do kraja tekuće godine za narednu godinu, a izvještaje do
kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu.

. Član 31.

Posebni istraživački projekti u djelatnosti zdravstvene
zaštite mogu početi sa realizacijom u okviru humanitarne Orga-
nizacije, pod uvjetom da ih odobri Ministarstvo zdravstva.

Član 32.

Zdravstvene ustanove osnovane saglasno Zakonu i ovom
zakonu, nastavljaju sa radom u skladu sa prostornom mrežom
zdravstvenih ustanova za vrijeme ratnog stanja.

Prostornu mrežu zdravstvenih ustanova, za vrijeme ratnog
stanja na teritoriji Republike utvrđuje Ministarstvo zdravstva,
u dogovoru sa organom nadležnim za poslove zdravstvene
zaštite okruga - kantona, odnosno grada Sarajeva na prijedlog
Zavoda za zdravstvenu zaštitu Bosne i Hercegovine.

Član 33.
Zdravstvene ustanove i druge ustanove i organi iz člana 5.
Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službeni list
RBiH", br. 2/92 i 13/94), dužne su da vode evidencije i

dostavljaju podatke u skladu sa Zakonom o eviđencijama u
oblasti zdravstva i drugim propisima.

IV - FINANSIRANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Član 34.

Sredstva za finansiranje potreba zdravstvenih ustanova
obezbjediuju se:

- iz budžeta društveno-političkih zajednica,

- iz ostvarenog prihoda zdravstvene ustanove,

- namjenska sredstva za obnovu i razvoj zdravstva,

- ličnim učešćem osiguranih lica u pokriću dijela troškova
zdravstvene zaštite (participacija),

-iz ostalih izvora (karitativnih pomoći, donacija, zadužbina
i ostalih nepovratnih sredstava) koje zdravstvene ustanove
obezbijede u naturalnom i finansijskom obliku.

Član 35.

Finarisiranje ambulante i ratne bolnice vrši se na način
predviđen u članu 34. ovog zakona, na osnovu finansijskog
plana zdravstvene ustanove pri kojoj je formirana ambulanta
odnosno ratna bolnica. :

Član 36.

Za vrijeme ratnog stanja obavljanje zdravstvene djelatnosti
samostalno ličnim radom, odnosno ličnini radom i sredstvima
u svojini građana (u daljem tekstu: privatna praksa) vrši se u
skladu sa Zakonom i Pravilnikom o bližim uslovima za oba-
vljanje privatne prakse u Zdravstvenoj djelatnosti ("Službeni list
SRBIH", broj 4/91).

Privatna praksa ne može se obavljati za slijedeće poslove
iz djelatnosti zdravstvene zaštite:
- obezbjeđenje i raspodjelu krvi i krvnih derivata,
- mrtvozorstvo,
= transplantaciju dijelova ljudskog tijela,
- higijensko-epidemiološku službu,
- socijalno-medicinsku službu,
- kontrolu lijekova i drugih sredstava za
liječenje i sprečavanje bolesti,

upo
V -

stup

mać
60 d
uvje
niko
nojd
iipnfi
30. S

y.
sud
zako.

IN
bili z
primj

V
starst
ovog
uvjeti
zaštiti

O
nom1l

nana

448
Ni

Repub

sneiF

(0)

Pri
Snagor
donijel
godine

P
26. ser

NEPot
Sjedništ
Amand.
Herceg
Vine, i {

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine
|

– kontrolu životnih namirnica, vodeza рибе predmeta opšte
upotrebe. 1

У - РЕЏЕГА7МЕ I ZAVRŠNE ODREDBE

i Član 37.
Zdravstvene ustanove osnovane zakonom dužne su uskla-

diti svoja interna akta najkasnije u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu Ovog zakona.

Član 38.

Ambulante i apoteke, koje su organizovane od strane do-
maćih i stranih humanitarnih organizacija, dužne su u roku od
60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, da usklade
uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra predviđene Pravil-
nikom o nomenklaturi, standardima i normativima u zdravstve-
noj djelatnosti i dostave svoje planove, odnosno programe rada
iinformacije o izvršenju plana i programa, organima iz člana
30. stava 2. ovog zakona.

. Član 39.
Ambulante i ratne bolnice koje su već organizovane, dužne
su da usklade svoju organizaciju i rad sa odredbama OvVOg
zakona, u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Član 40.
Na radnike koji su do dana stupanja na snagu Ovog zakona

bili zaposleni u ambulanti, odnosno ratnoj bolnici, shodno se
primjenjuju odredbe člana 24. ovog zakona.

Član 41.

Vlada Кериб Ке Bosne i Hercegovine, па prijedlog Mini-
starstva zdravstva, u roku od 40 dana od dana stupanja па snagu
Ovog zakona, donijet će propis kojim će зе regulisati način i
uvjeti ličnog učešća osiguranih lica u ostvarivanju zdravstvene
zaštite (participacija) iz člana 34. alineja 4. ovog zakona.

Član 42.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.
опоооооорооооиоооооиоиоооооооовидиоАои ИО ОИОИТИЛИИИО
448

Ма osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
Snc i Hercegovine, donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU
) UREDBI SA ZAKONSKOM SNAGOM

Proglašava Sc Zakon o potvrdivanju uredbi sa zakonskom
Snagom, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine
donijela na sjednici Skupštine od 17. i 18. septembra 1995.
воде,
PR broj 1850/95
26. septembra 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O POTVRDIVANJU UREDBI SA ZAKONSKOM
SNAGOM

Član 1.

Potvrđuju se uredbe sa zakonskom snagom Које i
__БРС ] 7 је је Pred-
Sjedništvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo na osnovu
mandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i

Иегоевоутис, u funkciji Skupštine Republike Возпе 1 Hercego-
„ito:

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 37 - Str

1) Uredba sa zakonskom snagom o plaćama prij
Armijci policije Republike Bosne i Hercegovine ("Služb
ВВ", broj 28/95); :

2) Uredba за zakonskom snagom о izuzetnom materijalnom
obezbjedenju za vrijeme ramog stanja ratnih vojnih invalida 1
porodica poginulih boraca ("Službeni list RBiH", broj 33/95),

3) Uredba sa zakonskom snagom o udruženjima ratnih
vojnih invalida, članova porodica šehida i poginulih boraca 1
demobilisanih pripadnika oružanih snaga ("Službeni Из
RBiH", broj 33/95) i

4) Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dobit preduzeća ("SlužbenilistRBiH „broj

33/95).
Član 2.

U uredbama sa zakonskom snagom iz člana 1. ovog zakona
riječi: "Uredba sa zakonskom snagom" zamjenjuju sc riječju
"Zakon".

Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik ДЕ
Skupštine RBiH, |
Miiro Lazović„s. г. 1
ооооооододоооооиоооалодоиоодонориодишавалидаиоаоари
449

Na osnovu Amandmana LXXIII tačka 1. stav 7. na Ustav

Republike Bosnc i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi

UKAZ |
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA 1 |
DOPUNAMA ZAKONA O ZABRANI RASPOLAGANJA —
IMOVINOM, PRIJENOSU SRBDSTAVA | STATUSNIH ~ i TI
PROMJENA PRAVNIH LICA NA TERITORIJI |
REPUBLIKE BOSNE 1 HERCEGOVINE: 17, DRUGIH |
i DRŽAVA : }
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih
promjena pravnih lica na teritoriji Republike Bosne i Hercego-
vinc iz drugih država, koji je Skupština Republike Bosne i
Негсероуше donijela na sjednici Skupštine od 17.118. septem- ||
bra 1995. godine. 1

: |
PR broj 1851/95 Predsjednik |
26. septembra 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZABRANI
RASPOLAGANJA IMOVINOM, PRIJENOSU
SREDSTAVA 1 STATUSNIH PROMJENA PRAVNIH
LICA NA TERITORIJI REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE IZ DRUGIH DRŽAVA

Član 1.

U Zakonu o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu
sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji вере
blike Возпе i Hercegovine iz drugih država ("Službeni list
RBiH", broj 4/95), član 3. mijenja se i glasi:

"Član 3. š e e
Poslovne jedinice i drugi organizacijski oblici bez svojstva

pravnop lica (u daljem tekstu: poslovne јед се) na
Republike, pravnih lica iz drugih republika mogu зе, odiuko

e: Općine, odnosno grada Sarajeva, а na inicijativu zaposlenih

о Broj 37 – Strana 932

___radnika, organizovati kao preduzeće - društvo sa ograničenom
___Odgovornošću (u daljem tekstu: preduzeće).

Dozaključenja medudržavnog ugovora o zaštiti imovinskih
рхама за odredenom državom, imovinom pravnih lica iz drugih
териб ка, upravlja općina, odnosno grad Sarajevo. |

imovina pravnog lica iz druge republike, privremeno зе
upisuje u sudski registar kao osnivački ulog općine, odnosno
Brada Sarajeva u preduzeću.

Nakon zaključenja međudržavnog ugovora iz stava 2. Ovog
člana, a saglasno odredbama tog ugovora, izvršit će se odgo-
магајисе promjene u sudskom registru".

Član 2.
U članu 11. iza riječi "općine" dodaju se riječi: "odnosno
grad Sarajevo". :
Član 3.
U članu 13. iza riječi "općine" dodaju se riječi: "odnosno,
grada Sarajeva". 4

U istom članu, iza stava 1. dodaje зе novi stav 2. koji glasi:

"Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana imovina poslov-
nih jedinica može se dodijeliti na privremeno korišćenje dok
iraju ratni uslovi, drugom pravnom subjektu u cilju obavljanja
privredne djelatnosti, ako je isti od posebnog intersa za odbranu

Republike Bosne i Hercegovine, okruga, općine odnosno grada ·

Sarajeva, uz saglasnost nadležnog ministarstva".

Član 4.
U članu 15. iza riječi "općina" dodaju se riječi: "odnosno
grada Sarajeva".
Član 5.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, 5. г.
озоолашоотооодоооиооооооовоооодоидиооаоооиидоддидилоо

450 |
Na osnovu Amandmana LXXIII tačka*1. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, donosi
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA 1
POSLANIKA U SKUPŠTINE
DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA
Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
izboru odbornika i poslanika u skupštine društveno-političkih
zajednica, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine
donijela na sjednici Skupštine od 17. i 18. septembra 1995.
godine.
PR broj 1852/95
26. septembra 1995. godine
Sarajevo Of

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA 1 DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU
ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPŠTINE
DRUŠTVENO-POLITIČKIH ZAJEDNICA

Član 1. ;

U Zakonu 0 izboru odbornika i poslanika u skupštine
društveno – političkih zajednica ("Službeni list SRBiH", br.
___21/00 i 28/90 i "Službeni list RBiH", br. 12/92, 22/93 i 9/95),
___U članu 99. stav 3. mijenja se 1 glasi:

SLUŽBENI LIST RBiH

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

.. "Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja, dopunske izbore za
Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine izvršit
će skupštine općina odnosno Skupština grada Sarajeva iz reda
odbornika i gradana izborne jedinice one političke organizacije
sa čije liste Je izabran poslanik kome je prestao mandat".

U stavu 5. riječi: "st.2.i3." zamjenjuju se riječima: "stava
2." iumjesto zareza stavlja se tačka, a preostali dio teksta briše
se.

Iza stava 5. додаје se novi stav 6. koji glasi:

"U slučaju iz stava 3. ovog člana,skupština općine odnosno
Skupština grada Sarajeva, donosi odluku većinom glasova
odbornika čiji je mandat važeći". :

. Član2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, 5. г.

ОЛИ 60,99, 00000 000 ДО
451

Na osnovu člana 27. Zakona o javnom tužilaštvu ("Službeni
list SRBiH", br. 19/86, 25/88 i 33/89 i "Službeni list RBiH",
br. 6/92, 9/92, 21/92, 19/93, 13/94, 12/95 i 33/95), Skupština
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 17. i 18.
septembra 1995. godine, donijela je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU JAVNIH
TUŽILACA I ZAMJENIKA JAVNIH TUŽILACA

I

Razrješava se dužnosti zamjenika višeg javnog tužioca u
Višem javnom tužilaštvu u Sarajevu MIROSLAV МАРКО-
VIC, zbog neobavljanja dužnosti u dužem vremenskom perio-

u.

II

Razrješava se dužnosti osnovnog javnog tužioca u Osnov-
nom javnom tužilaštvu u Živinicama AKIF KADRIĆ, radi
odlaska na drugu dužnost.

Ш

Razrješava зе dužnosti osnovnog javnog tužioca u Озпоу-
nom javnom tužilaštvu u Srebrenici ĐPULZIDA AKAGIĆ, radi
odlaska na drugu dužnost. . :

ТУ

Za osnovnog javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu
u Banovićima imenovan је AKIF KADRIĆ.

Za zamjenika osnovnog javnog tužioca u Osnovnom јау-
пет tužilaštvu u Banovićima imenovana је JASMINA MUJ-
KIC.

V

Za zamjenika osnovnog javnog tužioca u Osnovnom jav-
nom tužilaštvu u Tuzli imenovani su: MIRZETA BEGIĆ,
SADIKA FATIĆ i MELIHA DEDAJIĆ.

VI

Za osnovnog javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu

u Zvorniku imenovana je ĐPULZIDA AKAGIĆ.
VII

Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

S broj 256 Predsjednik

18. septembra 1995. godine Skupštine RBiH,
Sarajevo - Miro Lazović, s. г.

e у

godine

JOTE Za
IZVIŠitH

IZ reda

lizacije
"stava
a briše

dnosno
lasova

javlji-

užbeni
BiH",
ipština
.118.

(oca u
RKO-
perio-

SNovV-
, Tadi

snov-
, radi
aštvu
1 jav-

VLUJ-

\ jav-
GIĆ,

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine
452

) Na osnovu čl. 82. i 90. Zakona o redovnim sudovima
("Službeni list SRBiH", br. 19/85, 25/88 i 33/89 i "Službeni
Jist RBiH", br. 6/92, 11/92, 19/93, 13/94, 12/95 i 20/95),
Skupština Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 17. i
18. septembra 1995. godine, donijela je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU I IZBORU PREDSJEDNIKA SUDA I
: SUDIJA REDOVNIH SUDOVA
I

Razrješava se dužnosti sudije u Višem sudu u Tuzli MITAR
SVRKOTA, zbog neobavljanja sudijske dužnosti u dužem vre-
menskom periodu.

II

Razrješava se dužnosti sudije u Osnovnom sudu u Živini-
cama ABID MULIĆ, radi odlaska na drugu dužnost.

III

/\ Za predsjednika Osnovnog suda u Banovićima izabran je
\_\ ABID MULIĆ.

Za sudije Osnovnog suda u Banovićima izabrani su:
ĆAMIL SOETIĆ, ZVONKO LUGONJIĆ iENVERA MUJIĆ.

IV

Zasudiju Osnovnog suda u Brčkom izabranaje SELMANA
MUSIĆ.

V
Za predsjednika Osnovnog suda u Cazinu izabran je REUF
KAPIĆ.

VI

Za sudiju Osnovnog suda u Tešnju izabran je RUŠTO
MAHMUTEFENDIĆ.

VII

Za sudije Osnovnog suda u Tuzli izabrani su: AZRA BER-

BIĆ, EMINA BRKIĆ, EDIN IBELJIĆ, SAMIRA DŽAFIĆ i
) TOMISLAV RAMLJAK. ;

VIII
Za Čadiju Osnovnog suda u Zvorniku izabranje NEDŽAD

IMAMOVIĆ.
IX
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
S broj 257 Predsjednik
18. septembra 1995. godine Skupštine RBiH,
Sarajevo

Miro Lazović, s. r.
IEEE PO E OPEC NUOTITITJI TICE
453

NANA osnovu člana 82. stav 2. Zakona o redovnim sudovima
(' Službeni list SRBiH", br. 19/85, 25/88 133/89 i "Službeni
list RBiH", br. 6/92, 11/92, 19/93, 13/94, 12/95 i 20/95),
Skupština Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 17. i

8. septembra 1995. godine, donijela je

;)

ODLUKU
O IZBORU SUDIJA - POROTNIKA U VIŠEM SUDU U
MOSTARU
I
Za Sudije-porotnike u Viši sud u Mostaru, izabrani su:
1. BUBIĆ ŠEFIK 16. TALOVIĆ SUADA
2. AJANIĆ NEDŽIB 17. KURTOVIĆ MAIDA
3. MARIĆ IBRAHIM 18. ČAMPARA SAMIRA
4. ISIĆ SELIM 19. ĐIDELIJA ELVIRA
5. TASO OMER 20. HASIĆ OMER
6. SLADOVIĆ ŠERFO 21. KODRIĆ IBRO
a ESIĆ IBRO 22. ČOLAKOVIĆ MEHMED
:ZELENTROVIĆ ADEM 23. RESULOVIĆ AHMET

SLUŽBENI LIST RBiH

9. ČESIĆ HALIL 24.
10. PELKO IBRO 25.
11. ŠARANČIĆ NAFIJA = 26.
12. OMERIKA RAMO 27. =
13. AČKAR DERVO 28. ŽIB 2
14. KAZAZIĆ DŽEVAD = 29. TURKOVIĆ DŽEMAL A
15. GAČANICA SALKO

II
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

S broj 258 Predsjednik
18. septembra 1995. godine Skupštine RBiH,
Sarajevo Miro Lazović, s. r.

DODODOOOOOOOONOOOONOOOOOONONONODOOUNONAOANAOANAANANA
454

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Skupština Republike Bosne i
Hercegovine, na sjednici održanoj 17. i 18. septembra 1995.

godine, donijela je
: ODLUKU Ke
O POTVRĐIVANJU ODLUKA O RAZRJEŠENJU 7"
NOSILACA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA KOJEJE
PREDSJEDNIŠTVO REPUBLIKE BOSNE I KU
HERCEGOVINE DONIJELO U FUNKCIJI SKUPŠTINE=—
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

I

Potvrđuje se Odluka o razrješenju MEHMEDA SEMA-
NIĆA, sudije Višeg suda u Bihaću ("Službeni list RBiH", broj
29/95), koju je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
donijelo u funkciji Skupštine Republike Bosne i Hercegovine,
na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Republike —
Bosne i Hercegovine. "

JI
Potvrduje se Odluka o razrješenju ZAIMA DŽANIĆA,
zamjenika osnovnog javnog tužioca u Osnovnom javnom
tužilaštvu u Bosanskoj Krupi ("Službeni list RBiH", broj
29/95), koju je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
donijelo u funkciji Skupštine Republike Bosne i Hercegovine,

na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav Republike
Bosne i Hercegovine.

III
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

SKUPŠTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

S broj 259 Predsjednik
18. septembra 1995. godine Skupštine RBiH, ee
Sarajevo Miro Lazović, s. r. %

ODODOOOOONOOONOOOOOOOUO ONOOOnonanannaunanaunananaanam }
455 : =
Na osnovu Amandmana LXXIV tačka 2. stav 7. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 25. stav 3. a u vezi sa
članom 24. stav 2. Zakona o ministarstvima i drugim organima
državne uprave Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list. j
RBiH", br. 15/94 i 33/94), Skupština Republike Bosne i ,
cegovine, na sjednici od 17. i 18. septembra 1995. godi

donijela je
ODLUKU ko
O IMENOVANJU ZAMJENIKA MINISTRA PRAVDE U.
VLADI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
I -

Za zamjenika ministra pravde u Vladi Republike F
Hercegovine imenovan je mr ZIJAD HASIĆ.

ва liste

_ Broj 37 - Strana 934 SLUŽBENI LIST RB iH Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine
| n ; n

Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

SKUPŠTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

; S broj 260 Predsjednik

18. septembra 1995. godine Skupštine RBiH, ·
Sarajevo iro Lazović, 5. г.

LULU UI 1]]]17]||77077717700707007107.50001-00 0001 |

456

Na osnovu člana 99. st. 2. i5. Zakona o izboru odbornika
iposlanika u skupštine društveno-političkih zajednica ("Službe-
ni list SRBiH", br. 21/90 i 28/90 i "Službeni list RBiH", br.
12/92, 22/93, 13/94 i 9/95) i člana 2. Odluke o primjenjivanju
Poslovnika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine га vrije-
me ratnog stanja ("Službeni list RBiH", broj 20/93), Skupština
Republike Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici
Skupštine, održanoj 17. septembra 1995. godine, donijela je

ODLUKU ~
O PROGLAŠENJU IZBORA POSLANIKA U VIJEĆE
GRAĐANA SKUPŠTINE REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE

I

1. Za poslanike u Vijeću građana Skupštine Republike
Bosne i Hercegovine proglašavaju se izabrani prema daljem
redoslijedu sa liste kandidata Stranke demokratske akcije, ob-
Javljene u Zbirnoj listi poslanika u Vijeće građana Skupštine
ВЕЈН ("Službeni list SRBiH", broj 33/90), 1 (0:

– U Izbornoj jedinici Banja Luka

AHMED HAMED MOHAMED FATIMA, Muslimanka iz
Bosanske Ста ке

- U izbornoj jedinici Bihać

MAHIĆ MEHMED, Musliman iz Bosanske Krupe

ĆATOVIĆ SAFET, Musliman iz Cazina

– U izbornoj jedinici Sarajevo

EJUBOVIĆ OSMAN, Musliman iz Hadžića

2. Za poslanike u Vijeće gradana Skupštine Republike
Bosne i Hercegovine, proglašavaju se prema daljem redoslije-
du sa liste kandidata Socijal-demokratske partije;

– U Izbornoj jedinici Banja Luka
DIZDAR KERIM, Musliman iz Kotor Varoši
= U Izbornoj jedinici Tuzla
DŽAMBIĆ JUSUE, Musliman iz Lukavca
– U Izbornoj jedinici Zenica
IMAMOVIĆ MUHAREM, Musliman iz Kaknja
ји 3. Za poslanika u Vijeću građana Skupštine Republike
__Bosnei Hercegovine, proglašava se prema daljem redoslijedu
с ta Unije bosanskih socijal-demokrata (Savez
reformskih snaga za Bosnu i Hercegovinu):
= U Izbornoj jedinici Tuzla
NURKIĆ MAHMUT, Musliman iz Tuzle
4. Za poslanika u Vijeću gradana Skupštine Republike

___Bosne i Hercegovine, proglašava se prema daljem redoslijedu

sa liste kandidata Građanske demokr tske stranke BiH (Demo-
kratski socijalistički.savez BiH): пе :

– U Izbornoj jedinici Banja Luka

MILINOVIĆ ANTE, Jugosloven iz Bosanskog Novog

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će
se u "Službenom listu RBiH".

SKUPŠTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

Predsjednik
17. septembra 1995. godine Skupštine RBiH,

Sarajevo Miro Lazović, 5. r.
оооооооооооооооолооооиодоооооооооидоиоииооиооооооИЛо
457 |

Na osnovu Amandmana LXXVIII, tačka 4. na Ustav Repu-
blike Bosne i Hercegovine, Skupština Republike Bosne i Her-
cegovine, na sjednici održanoj 18. septembra 1995. godine u

Sarajevu, donijela je
ODLUKU
O PROGLAŠENJU AMANDMANA LXXXIV NA USTAV
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava зе Amandman LXXXIV na Ustav Republike
Bosne 1 Hercegovine, koji je usvojila Skupština Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 18. septembra 1995.

S broj 261

. godine.

SKUPŠTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

S broj 262
18. septembra 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.

AMANDMAN LXXXIV NA USTAV REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE

Ovaj Amandman čini sastavni dio Ustava Republike Bosne
i Hercegovine i stupa na snagu danom njegovog proglašenja.

AMANDMAN LXXXIV NA USTAV REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE

1. Za vrijeme ratnog stanja skupštine opština i gradskih
zajednica biraju poslanike u Vijeću opština Skupštine Republi-
ke Bosne i Hercegovine.

· 2. Tačkom 1. ovog amandmana dopunjuje se tačka 5.
Amandmana LXX na Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
ооиооооооооооооороооооиоооорооооеопоооооодидООодооо |
458

Na osnovu Amandmana LXXI tačka 4. alineja.2. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine i člana 16. Zakona o UuniverZi-
tetu ("Službeni list SRBiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH",
br. 3/93, 24/93 i 13/94), Skupština Republike Bosne i Herce-
воуше, na sjednici održanoj 18. septembra 1995. godine,

donijela je
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA OSNIVANJE
ODSJEKA РТТ SAOBRAĆAJA МА SAOBRAĆAJNOM
FAKULTETU U SARAJEVU ·

I Ž

Skupština Republike Bosne i Hercegovine usvaja Elaborat

о društveno-čkonomskoj opravdanosti osnivanja Odsjeka PTT

saobraćaja na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu i daje sagla-

8105! Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu za osnivanje Odsjeka
PTT saobraćaja na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

и

4

- Bodine

bjavit će

V Repu-
ciHer-
odine u

STAV

publike
publike
41995,

Bosne
enja.

LIJ

idskih
publi-

ka 5.
vine.
Kihioe|

Ustav
Jerzi-
ŽIH",
CIce-
dine,

)M

)Orat
PTT
agla-
jeka

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

II

Skupština Republike Bosne i Hercegovine daje ovu sagla-
snost na osnovu Odluke Univerziteta u Sarajevu. od 02. 05.
1995. godine, koju je donio Kolegij Univerziteta, Mišljenja
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 03-612-
3674/94 od 28. 08. 1994. godine i Mišljenja Ministarstva
prometa i komunikacija broj: 04-052-1499/95 od 08. 09. 1995.
godine.

III
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

SKUPŠTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

S broj 263 Predsjednik
18. septembra 1995. godine Skupštine RBiH,
Sarajevo Miro Lazović, s. r.

459 j

Na osnovu Amandmana LXXI tačka 4. stav 1. alineja 2. na
Ustav Republike Bosne i Hercegovine, člana 1. tačka 4. i člana
4. stav 2. Zakona o pretvorbi društvene svojine ("Službeni list
RBiH", broj 33/94) i člana 21. stav 3. Zakona o pravima i
dužnostima republičkih organa u korišćenju sredstava u
društvenoj svojini ("Službeni list SRBiH", br. 33/81 i 29/90),
Skupština Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj
18. septembra 1995. godine, donijela je

ODLUKU
O PRENOŠENJU PRAVA KORIŠTENJA ZGRADA -
OBJEKATA CENTRA ZA SLUŠNU I GOVORNU
REHABILITACIJU U SARAJEVU NA FRANJEVAČKI
PROVINCIJALAT BOSNE SREBRENE

I

Pravo korištenja zgrada-objekata Centra za slušnu i govor-
nu rehabilitaciju (ranije-Zavod za rehabilitaciju sluha i govora
"Nemanja Vlatković") u Sarajevu, smještenih na zemljištu
označenom kao k. č. 7471 748 K. O. Sarajevo starog premjera
upisanih u z. k. ulošku CXXXVI/35, a što odgovara podacima
1z posjedovnog lista 869/03 broj 1706 u naravi dva odvojena
objekta ukupne površine 1450 m? upisana u K. O. Centar
Sarajevo V, privremeno se prenosi Franjevačkom provincija-
latu Bosne Srebrene za potrebe smjaštaja.

U

Međusobna prava i obaveze Republike Bosne i Hercegovi-
ne 1 Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene u vezi sa
korištenjem zgrada-objekata iz tačka I ove odluke uredit će se

ugovorom.
III
Realizaciju ove odluke izvršit će Ministarstvo prostornog
uređenja, resursa i zaštite okolice i ministar finansija.
IV
Ovu odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

SKUPŠTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

S broj 264
18. septembra 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Skupštine RBiH,
Miro Lazović, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

KUBU TU
SLUŽBENE OBJAVE MM
NODOOOOOOOOOOOOOOOOOOOUNONODONANOUNOOOOONOOGONNO NEON
PROGLAŠENJE UMRLIM e

Osnovni sud I u Sarajevu u vanparničnom postupku doka-
zivanja smrti po prijedlogu Hadžić Sabrije, a na osnovu čl. 62.
165. Zakona o vanparničnom postupku, izdaje

OGLAS
HADŽIĆ HAMED, sin Ibrahima, roden 15. 4. 1937. g0-
dine u Višegradu, sa posljednjim prebivalištem u Goraždu
umro je dana 17. 12. 1992. godine u Goraždu.
Poziva se Hadžić Hamed i svako drugo lice koje bilo šta
zna o životu ili smrti Hadžić Hameda da se javi ovom sudu u
roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.
Po isteku roka donijet će se rješenje po prijedlogu.
(s0-689/95)

"Sala o GT U OTERN

Osnovni sud I u Sarajevu u vanparničnom postupku doka-
zivanja smrti po prijedlogu Katice Ramize, a na osnovu čl. 62
165. Zakona o vanparničnom postupku, izdaje

OGLAS

KATICA MUJO, sin Hasana rođen 7. 6. 1914. godine u
Burati opština Rogatica sa posljednjim prebivalištem Burati
opština Rogatica, umro je dana 1. 7. 1992. godine u Buratima
- opština Rogatica.

Poziva se Katica Mujo kao i svako drugo lice koje ma šta
zna o životu ili smrti Katice Muje da se javi ovom sudu u roku
od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

Po isteku roka donijeće se rješenje po prijedlogu.

(so-682/95)

TIT TITO Ni
DAOODONOOOMOOUOODOOOOOnOnnnonananonannanaOnnunanaznam
POSTAVLJENJE PRIVREMENOG
ZASTUPNIKA

Osnovni sud u Kiseljaku sa sjedištem u Fojnici, predsjednik
vijeća sudija Omerbašić Mustafa, u pravnoj stvari tužitelja
Bošnjak Mate iz Fojnice, protiv tužene Bošnjak rođene Okić
Katice kći Ive sada nepoznatog prebivališta, zadnja poznata
adresa Bakovička citonja - Fojnica, radi razvoda braka, dana
25. 9. 1995. godine, izdaje

OGLAS
O POSTAVLJENJU PRIVREDNOG ZASTUPNIKA

Rješenjem ovog suda.broj P:68/95 od 15 9. 1995. godine
na osnovu člana 84. stav 2. tač. 4. 15, preuzetog ZPP postavljen
je Japaur Abdulah dipl. pravnik iz Kiseljaka za privrednog
zastupnika tuženoj Bošnjak Katici, sada nepoznatog prebiva-
ke u parnici koja se vodi kod ovog suda po tužbi Bošnjak

ate.

Istim rješenjem određeno je da će privremeni zastupnik
zastupati tuženu u postupku sve dok se tužena ili njen puno-
moćnik ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva
ne obavijesti sud da je tuženoj postavio staraoca. (s0-680/95)

RUDI TITO
PECATI

Oglašava se nevažećim pečat pravougaonog oblika, dužine

6 om i širine 2 cm sa natpisom: STR ŠABAREDŽEVIĆ.
(s0-646/95) -

Pečat okruglo i j ij adržine
g oblika, promjera 3 cm slijedeće s

"Neska Komerc"-Sarajevo 1 Privatno preduzeće za
ugostiteljstvo, turizam i saobraćaj sa p. 0. ". (so-681/95).

446
447

448
449

450

Prema mišljenju Ministarstva obrazovan ја, nauke, kulture i sporta broj: 08-114-4/95 od 13, 3. 1905.

iz člana 19. stav ]. tačka 12. Uredbe sa zakonskom snagom o porezu na
тзгуа finansija broj 05-021-1768/95 od 28. 3, 1995.

a po mišljen. Ju Minista
krajnjoj ličnoj potrošnji, te ne podliježe plaćanju poreza trgovine na malo. ·

Zakon o davanju garancija, supergarancija i drugih
oblika jemstva prema inostranstvu

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni
Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija
Zakon o izmjenama Zakona o šumama

Zakon o finansiranju željezničke infrastrukture i
željezničkih saobraćajnih usluga

Zakon o osnovama vlasničkih odnosa.

· Zakon o ratifikaciji sporazuma o tehničkoj, naučnoj

i obrazovnoj saradnji u vojnoj oblasti izmedu Vlade
Republike Bosne i Hercegovine i Vlade Republike
Turske

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vojnoj
obavezi

Zakon o zdravstvenoj zaštiti i organizaciji zdrav-
Stvenih ustanova za vrijeme ratnog stanja

Zakon o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani
raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statu-
snih promjena pravnih lica na teritoriji Republike
Bosne i Hercegovine iz drugih država

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru
odbornika i poslanika u skupštine društveno--poli-

Odluka o razrješenju i imenovanju javnih tužilaca i
zamjenika javnih (7 аса: r

Odluka o razrješenju i izboru predsjednika suda i
sudija redovnih sudova

Odluka o izboru sudija – porotnika u Višem sudu u
Mostaru

Odluka o potvrđivanju odluka o razrješenju nosilaca
pravosudnih funkcija koje je Predsjedništvo Repu-
blike Bosnc i Hercegovine donijelo u funkciji
Skupštine Republike Bosne i Hercegovine

Odluka o imenovanju zamjenika ministra pravde u
Vladi Republike Bosne i Hercegovine

Odluka o proglašenju izbora poslanika u Vijeće
gradana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine
Odluka o proglašenju Amandmana LXXXIV na
Ustav Republike Bosne i Hercegovine

Odluka o davanju saglasnosti za osnivanje Odsjeka
PTT saobraćaja na Saobraćajnom fakultetu u Зага-

jevu

Odluka o prenošenju prava korištenja zgrada – obje=
kata Centra za slušnu i govornu rchabilitaciju u
Sarajevu na franjevački provincijalat Bosne Srebre-

пе

SADRŽAJ
451
913
913 452
918 453
918
454
918
919
455
925 456
927 #57
928 458
931
459
931
932

tičkih zajednica

U IZDANJU:

USKORO IZLAZI IZ ŠTAMPE:

Sa savjetovanja Tuzla 2. IX 1995. 3

Na temu:

(primjena stambenih propisa)

ZBORNIK
materijala - izlaganja - saopćenja
diskusija – pitanja i odgovori

Okruglog stola Zenica 26. VIII 1995.

. godine,

NIO Službeni list RBiH, JP Zenica-stan, PP Printcom, d. o. o.

"STAMBENA PROBLEMATIKA I PROMET NEKRETNINA U RATU"i
"STANOVANJE U RATNIM USLOVIMA"
Sa zaključnim razmatranjima i prijedlozima i sugestijama za dalju aktivnost.

UPRAVO IZAŠLA IZ ŠTAMPE BROŠURA:
Stambena problematika u ratnim uslovima

U izdanju NIO Službeni list RBiH, Sarajevo i PP "PRINTCOM", d.o.o. Tuzla

NARUDŽBE ZA ZBORNIK I BROŠURU SE PRIMAJU:

NIO Službeni list R BiH, Sarajevo – Мартђуја 3, tel/fax 663-470, 663-471, 651-257
PP "PRINTCOM", 4.0.0. Tuzla – Rudarska 61, tel. 214-164, 212-183

JP "ZENICA-STAN", Zenica, tel. 21-481, fax 417-306

promet proizvoda i usluga,
prodaja službenog,

Ponedjeljak, 2. oktobra 1995. godine

932
933
933

933
933
934
934

934

935

godine, službeno glasilo smatra se proizvodom
7а koje se ne plada porez na promet proizvoda,
glasila ne spada u prodaju proizvoda ko ji služe

~

=

1
R
1

← Svi brojevi, 1995.