Avdokat

Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 47/1995

Digitalizirani arhivOCR tekst, može sadržavati greške; skenirana slika je mjerodavna.

Preuzmi PDF — broj 4732 stranice · 71 MB · pretraživ tekstualni sloj

Datum broja
9. decembar 1995.
Stranice
11571188 (32 digitalizovane)
Pouzdanost OCR-a
92.5 od 100 (prosjek po riječi; upozorenje ispod 85)
Original
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, signatura nije naveden
SHA256 PDF-a
a7a4b9f42124a282517684504e317609fd5ee0c3cd2b571e22d1e081e02085e2

Strana 115792/100

995. godi
22: godine

IH",

jednika
davajući,
VIĆ, S. I.

irednik
, Malta
inarsko
sa P- 0.

vodom
zvoda,
i služe

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE | HERCEGOVINE

Godina IV _- Broj 47

517

Zakona o prelaženju drža i

pojasu ("Službeni list RBiH", br. 6/94 i 13/

1. alineja 4. Poslovnika Skupštine i
vine-Prečišćeni tekst ("Službeni list RBiH", broj 30/94) i Za-
ključka sa sjednice Skupštine Republike Bosne i Hercegovine

S broj 265/95 Predsjednik
29. novembra 1995. godine Zakonodavno-pravne komisije

Sarajevo Skupštine RBiH,
prof. dr Kasim Begić, s. r.
ZAKON
O PRELAŽENJU DRŽAVNE GRANICE I KRETANJU U
GRANIČNOM POJASU
(Prečišćeni tekst)

I- OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom ureduje se režim prelaska preko državne
granice i kretanje i boravak lica u graničenom pojasu i propisuje

preduzimanje mjera potrebnih radi obezbjeđenja državne gra-
nice.

Član 2.

Granični pojas obuhvata dio teritorije Republike Bosne i
Crcegovine na kopnu, rijekama i jezerima dubine sto metara
duž granične linije.

Granični pojas na moru obuhvata dio teritorijalnog mora
Republike Bosne i Hercegovine širine dvije milje duž granične

inije. ;

Akoje to od posebnog značaja za odbranu zemlje, bezbjed-
nost državne granice ili zaštitu javnog poretka, Vlada Republi-
keBosnei Hercegovine može, na prijedlog ministra unutrašnjih
poslova ili ministra odbrane, odrediti da granični pojas na
Pojedinim dijelovima državne granice obuhvata teritoriju dubi-
ne i više od sto metara.

Granični pojas na kopnu obilježava se vidnim oznakama na
ilaznim putevima. Postavljanje i održavanje tih oznaka
obezbjeduju organi određeni zakonom.

Subota, 9. decembra/prosinca1995.
SARAJEVO

CAYKBEHA AXCT

PETIYGEAUKE BOCHE U XEPLUJETOBUHE .

Akontacija pretplate
se utvrđuje
kvartalno

Član 3.

Granični prelazi su mjesta određena za prelaženje državne

granice.

Član 4.

Kontrolu prelaženja državne granice i kontrolu kretanja i
boravka u graničnom pojasu vrši Ministarstvo unutrašnjih po-
slova, ako zakonom nije drukčije određeno.

Član 5.
Pod kontrolom prelaženja državne granice, u smislu ovog

zakona, podrazumjeva se utvrđivanje od strane ovlašćenog
službenog lica Ministarstva unutrašnjih poslova, ispravnosti
putne isprave pri prelaženju državne granice i identiteta lica
koje prelazi državnu granicu kao i pregled lica i prevoznog
sredstva.

Član 6.

Društveno političke zajednice, državni organi, preduzeća i
druga pravna lica i mjesne zajednice čija se teritorija, odnosno
nadležnost, odnosno privredna djelatnost proteže i na granični
pojas, kao i vlasanici i korisnici poljoprivrednog zemljišta u
graničnom pojasu dužni su da u skladu sa sistemom odbrane i

samozaštite, stvaraju uslove potrebne za obezbjeđenje državne
granice.

Član 7.

Radi usklađivanja obavljanja pojedinih poslova od zajed-
ničkog interesa za više državnih organa, preduzeća i drugih
pravnih lica u oblasti kontrole prelaženja državne granice i
kontrole kretanja i boravka u graničnom pojasu, ministar unu-
trašnjih poslova može, u sporazumu sa zainteresovanim držav-
nim organima, preduzećima i drugim pravnim licima
obrazovati zajedničke komisije i druga radna tijela.

II - PRELAŽENJE DRŽAVNE GRANICE

Član 8.

, "
Državna granica može se prelaziti samo na graničnom
prelazu sa važećom putnom ispravom i u vrijeme koje je
odredeno za vršenje saobraćaja.

Granica se može prelaziti van graničnog prelaza samo u
slučaju više sile ili na osnovu međunarodnog ugovora.

" Član 9.

Granični prelazi mogu biti otvoreni za vršenje međunarod-
nog saobraćaja (u daljem tekstu: granični prelazi za međuna-
rodni saobraćaj) i za vršenje pograničnog saobraćaja (u daljem
tekstu: granični prelazi za pogranični saobraćaj). \

Strana 115895/100

Broj 47 - Strana 1158

= Granični prelaz za medunarodni saobraćaj (stalni i sezon-
ski) su: željeznički, drumski, pomorski, riječni, jezerski i
aerodromski. j

Granični prelazi za pogranični saobraćaj je prelaz preko
koga državljani Republike Bosne i Hercegovine prelaze grani-
Cu radi boravka u određenoj zoni susjedne države, odnosno
preko koga državljani susjedne države prelaze državnu granicu
radi boravka u odredenoj zoni Republike Bosne i Hercegovine,
na osnovu medunarodnog ugovora.

Član 10.

Granične prelaze za medunarodni saobraćaj i granične
prelaze za pogranični saobraćaj određuje Vlada Republike
Bosne i Hercegovine. ;

Granični prelazi za međunarodni drumski, željeznički, ri-
ječni i jezerski saobraćaj i granični prelazi za pogranični sa0-
braćaj, određuju se u skladu sa međunarodnim ugovorom.

Ministar unutrašnjih poslova, u sporazumu sa ministrom
nadležnim za poslove prometa i komunikacija, odreduje Ppo-
dručja i objekte koje obuhvataju granični prelazi za međuna-
rodni saobraćaj i granični prelazi za pogranični saobraćaj.

Ministar unutrašnjih poslova u sporazumu sa rukovodio-
cem Uprave carina može za određeno vrijeme odobriti pre-
laženje državne granice na graničnim prelazima Za pogranični
saobraćaj i putnicima u međunarodnom putničkom saobraćaju.

Član 11.

Zapovjednik vazduhoplova u medunarodnom saobraćaju
koji se, uslijed više sile, vazduhoplovom spusti van vazduho-
plovnog pristaništa, dužan je da o slijetanju vazduhoplova
odmah obavijesti najbližu nadležnu organizacionu jedinicu Mi-
nistarstva unutrašnjih poslova.

Član 12.

Vazdušni putevi ne mogu se odrediti duž granične linije.

Civilni vazduhoplovi mogu letjeti iznad graničnog pojasa
samo na osnovu odobrenja koje izdaje Ministarstvo unutrašnjih
poslova, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne vojne
komande.

Član 13.

Kontrolu putničkog saobraćaja preko državne granice vrši
Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prelaženje državne granice ovjerava se na putnoj ispravi
pečatom i to: državljanima Republike Bosne i Hercegovine
samo pri izlasku iz Republike Bosne i Hercegovine, a na njihov
zahtjev i pri ulasku, a strancima pri ulasku u Republiku Bosnu
i Hercegovinu, ako međunarodnim sporazumom nije drukčije
određeno.

Pečat sadrži naziv graničnog prelaza i datum prelaska
državne granice.

Član 14.

Lica koja prelaze državnu granicu preko graničnih prelaza
za međunarodni saobraćaj, odnosno preko graničnih prelaza za
pogranični saobraćaj, dužna su da imaju putnu ispravu propi-
sanu zakonom ili međunarodnim ugovorom i da je prilikom
prelaženja državne granice stave na uvid ovlašćenom službe-
nom licu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da ovlašćenom službe-
nom licu Ministarstva unutrašnjih poslova pruže obavještenja i
izvrše druge. radnje koje su u vezi sa prelaženjem državne
Branice, a koje ono od njih traži. ;

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

Član 15.

Lice koje upravlja prevoznim sredstvom kojim prelazi
državnu granicu dužno je da pristane, odnosno da zaustavi
prevozno sredstvo na određenom prostoru graničnog prelaza
na kome se vrši kontrola.

Vozač motornog vozila dužanje, poslije završene kontrole,

da vozilom napusti područje graničnog prelaza.
Član 16.

Pored kontrole putnih isprava putnika i osoblja zaposlenog
na održavanju međunarodnog saobraćaja, ovlašćeno službeno
lice Ministarstva unutrašnjih poslova može, prilikom vršenja
kontrole putnih isprava, da izvrši i pretres lica, pregled stvari
koje ta lica nose i pregled prevoznog sredstva kojim prelaze
državnu granicu, radi sprečavanja neovlašćenog prelaženja
državne granice i prenošenja vatrenog oružja, eksploziva,
štampe i drugih stvaru čije je unošenje u Republiku Bosnu i
Hercegovinu ili iznošenje iz Republike Bosne i Hercegovine
zabranjeno.

O pregledu prevoznog sredstva iz stava 1. ovog člana, na
zahtjev lica koje upravlja prevoznim sredstvom, izdaje se
potvrda.

Član 17.

Domaće i strano prevozno sredstvo ne smije napustiti gra-
nični prelaz prije izvršene kontrole putnih isprava i druge
kontrole propisane ovim zakonom.

Izuzetno od odredne stava 1. ovog člana kontrola prelažen-
ja državne granice u vozovima, na vazduhoplovima i na pomor-
skim i riječnim plovilima može se vršiti i za vrijeme njihovog
kretanja van graničnog prelaza.

_ Član18.

Voz u međunarodnom saobraćaju koji ulazi u Republiku
Bosnu i Hercegovinu ne smije se zaustaviti na dijelu pruge
između granične linije i područja graničnog prelaza, osim u
slučaju više sile ili nužde.

Ako voz koji ulazi u Republiku Bosnu i Hercegovinu poslije
prelaska granične linije usljed više sile ili nužde stane na
otvorenoj pruzi van područja graničnog prelaza, željezničko
osoblje dužno je da obezbjedi voz ida spriječi ulazak lica u voz,
odnosno izlazak lica iz voza, kao i da o zaustavljanju voza
odmah obavijesti Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Ako Voz koji izlazi iz Republike Bosne i Hercegovine,
poslije napuštanja područja graničnog prelaza, uslijed više sile
ili nužde stane na otvorenoj pruzi prije prelaska granične linije,
željezničko osoblje dužno je da o tome odmah obavijesti Mini-
Starstvo unutrašnjih poslova i da spriječi ulazak lica u VOZ,
odnosno izlazak lica iz voza.

Član 19.

Preduzeće za iskorišćavanje luka, odnosno za isko-
rišćavanje riječnih, jezerskih i vazduhoplovnih pristaništa i
željezničkih transportnih preduzeća, kao i vlasnik, odnosno
korisnik saobraćajnog sredstva, odnosno lice. koje upravlja
prevoznim sredstvom, dužni su da za vrijeme vršenja kontrole
putničkog saobraćaja preko državne granice na graničnom
prelazu, odnosno u saobraćajnom sredstvu obezbijedi uslove
za rad organa koji vrše kontrolu.

Preduzeće za aerodromske usluge i željezničko transportno
preduzeće, odnosno zapovjednik plovila i vozač motornog
Vozila, dužna su da obezbijede da putnici ne napuste granični
prelaz prije izvršene kontrole prelaženja državne granice, od-

Strana 115992/100

_ godine

prelazi
:austavi
prelaza

ntrole,

slenog
užbeno
vršenja
| stvari
)relaze
aženja
loziva,
Osnu i
govine

na, na
aje se

ti gra-
druge

lažen-
OMOr-
1OVOg

ibliku
Oruge
im u

oslije
e na
1ičko
VOZ,
voza

vine,
2 sile
nije,
fini-
VOZ,

sko-
ta i
)SNO
vlja
role
10m
love

rtno
nog
ični
od-

Subota, 9. decembra 1995. godine

nosno da se pošto se završi kontrola, ne ukrcaju ili i j
druzica bez odobrenja ovlašćenog službenog lica ou
organa.

Član 20.
Zapovjednik domaćeg ili stranog
dolasku iz inostranstva i
ovlašćenom službenom licu
prepis popisa članova posade i spisak utni
na uvid putne isprave članov ; KU aje
posade:

Pri dolasku iz inostranstva, članovi posade i putnici do-
maćeg ili stranog plovila ne smiju napustiti plovilo prije
izvršene kontrole propisane ovim zakonom.

Članovi posade i putnici domaćeg ili Stranog vazduhoplova

ne smiju napustiti granični prelaz prije izvršene kontrole pro-
pisane ovim zakonom.

D Ć Ovilu i stavu
a posade i putnika i popis članova

Član 21.

Zapovjednik domaćeg ili stranog plovila dužan je poslije
pristajanja u luku, odnosno pristanište prijaviti ovlašćenom
službenom licu Ministarstva unutrašnjih poslova, svako lice
bez važeće putne isprave koje se nalazi na plovilu.

Zapovjednik domaćeg ili stranog plovila ne smije dozvoliti
da se lice bez važeće putne isprave iskrca sa plovila u luku,
odnosno pristanište bez odobrenja organa iz stava 1. ovo člana.

Član 22.

Zapovjednik domaćeg ili stranog plovila ne smije u obal-
nom moru Republike Bosne i Hercegovine niti na rijekama i
jezerima na kojima se vrši međunarodna plovodba, primiti i
ukrcati lice bez važeće putne isprave, niti ukrcati lice sa putnom
ispravom van graničnog prelaza.

Član 23.

Preko državne granice državljani Republike Bosne i Her-
cegovine i stranci mogu prenositi samo one vrste oružja i
municije koje se po propisima mogu nabavljati, držati i nositi
u Republici Bosni i Hercegovini.

Član 24.

Državljani Republike Bosne i Hercegovine koji unose u
Republiku Bosnu i:Hercegovinu oružje i municiju dužni su da
prilikom prelaska državne granice, prijave oružje i municiju
koje sa sobom nose Ministarstvu unutrašnjih poslova uz oba-
vezu da u roku od 15 dana, zatraže izdavanje oružnog lista
saglasno propisima o držanju i nošenju oružja.

Za unošenje u Republiku Bosnu i Hercegovinu oružja i
municije potrebno je odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslo-
va.

Ako za oružje i municiju iz stava 2. ovog člana nije izdato
odobrenje, Ministarstvo unutrašnjih poslova privremeno će
oduzeti oružje i municiju. 1

Državljani Republike Bosne i Hercegovine koji stalno bo-
rave u inostranstvu mogu radi lova unisiti u Repul liku Bosnu
i Hercegovinu lovačko oružje i municiju za to oružje, ako su
im oružje i municija upisani u pasoš.

Član 25.

Državljani Republike Bosne i Hercegovine mogu iznositi
iz Republike Bosne i Hercegovine oružje za koje imaju oružni
list i municiju za to oružje.

Državljani Republike Bosne i Hercegovine koji stalno bo-
rave u inostranstvu i državljani Republike Bosne i Hercegovine
koji se iseljavaju iz Republike Bosne i Hercegovine a nemaju
oružni list mogu nabavljati i iznositi iz Republike Bosne i

SLUŽBENI LIST RBiH

Hercegovine oružje. i municiju samo na osnovu enja
organizacione jedinice Ministrastva unutrašnjih poslova na
čijem području imaju prebivalište.

Državljani Republike Bosnei Hercegovine iz st. 1. 12. OV.
člana dužni su da prilikom prelaska državne granice oružje i

municiju koje sa sobom nose prijave Ministarstvu unutrašnjih
poslova.

Član 26.

_. Stranci koji stalno borave u Republici Bosni i Hercegovini
ili koji imaju odobrenje za privremeni boravak u Republici
Bosni i Hercegovini za vrijeme duže od šest mjeseci, mogu u
Republiku Bosnu i Hercegovinu unositi oružje i municiju pod
uslovima iz člana 24. ovog zakona.

Stranci koji prelaze kroz Republiku Bosnu i Hercegovinu
mogu unositi u Republiku Bosnu i Hercegovinu i nositi oružje
1 municiju ako za to imaju odobrenje diplomatskog ili konzu-
larnog predstavništva Republike Bosne i Hercegovine u ino-
stranstvu ili Ministarstvu unutrašnjih poslova. :

_ Stranci iz stava 2. ovog člana dužni su da prilikom prelaska
državne granice prijave oružje i municiju koje sa sobom nose
Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Stranci koji privremeno borave u Republici Bosni i Herce-
govini ili kroz nju prolaze, ili koji su bili stalno nastanjeni u
Republici Bosni i Hercegovini pa odlaze iz nje, mogu radi
iznošenja iz Republike Bosne i Hercegovine nabavljati oružje
i municiju samo na osnovu odobrenja organizacione jedinice
Ministarstva unutrašnjih poslova na čijem su području privre-
meno ili stalno boravili.

———— a ovan see pr mere
duzan jejpr

MA
Sretan s Aleji

Član 27.

Članovi stranih vojnih i drugih sličnih delegacija koji dola-
ze u Republiku Bosnu i Hercegovinu radi privremenog borav-
ka, a po propisima svoje službe nose vatreno oružje ili ono čini
sastavni dio njihove uniforme, mogu takvo oružje unositi u
Republiku Bosnu i Hercegovinu i držati ga i nositi za vrijeme
svog boravka u Republici Bosni i Hercegovini bez posebnog
odobrenja i bez oružnog lista.

Član 28.

Stranci koji dolaze u Republiku Bosnu i Hercegovinu radi
lova dužni su da prilikom prelaska državne granice lovačko
oružje i municiju koje sa sobom nose prijave Ministarstvu
unutrašnjih poslova.

Janik di Kajan

es ovea Atr are

_—

Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaće strancima iz stava
1, ovog člana odobrenje za držanje i nošenje lovačkog oružju
za vrijeme lova u Republici Bosni i Hercegovini, ako im
lovačko oružje i municija koje sa sobom nose nisu upisani u
pasošu.

Član 29.

Članovi streljačkih organizacija koji grupno ili pojedinačao
putuju u inostranstvo radi učestvovanja na streljačkim tak-
mičenjima ili radi pripreme za takva takmičenja, mogu preko
državne granice prenositi oružje i municiju za te potrebe na
osnovu odobrenja izdatog od nadležnog organa.

Na članove stranih streljačkih organizacija koji dolaze u
Republiku Bosnu i Hercegovinu na streljačka takmičenja ili na
pripreme za takva takmičenja primjenjuju se odredbe člana 28
ovog zakona. .

Član 30.

Domaća preduzeća i druga pravna lica i strani prevoznici
mogu vršiti transport oružja i municije preko državne granice,
odnosno preko teritorije Republike Bosne i Hercegovine

Strana 116095/100

Broj 47 - Strana 1160

(tranzit) samo na osnovu odobrenja koje izdaje Ministarstvo
unutrašnjih poslova po prethodno pribavljenom mišljenju Mi-
nistarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbrane.

Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na transport
Oružja i municije koji vrši Armija Republike Bosne i Hercego-
vine.

Član 31.

Lovačko i sportsko oružje i municija za to oružje, koje
zaplijene carinski organi, prodavaće ti organi putem javnog
nadmetanja preduzećima koja se bave prometom oružja i mu-
nicije na malo i licima koja imaju odobrenje za nabavljanje
oružja.

Ostalo oružje i municiju koje zaplijene, carinski organi
predavaće Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Član 32.

Oružje ili municija ne mogu se prenositi preko graničnih
prelaza za pogranični saobraćaj, ako međunarodnim ugovorom
nije drugačije određeno.

III - KRETANJE I BORAVAK U GRANIČNOM POJASU

Član 33.

Državljani Republike Bosne i Hercegovine mogu se kretati
i boraviti u graničnom pojasu samo ako za to imaju dozvolu.

Nisu dužni da imaju dozvolu za kretanje i boravak u gra-
ničnom pojasu:

1. državljani Republike Bosne i Hercegovine stalno nastan-
jeni u graničnom pojasu na području svog prebivališta;

2. poslanici odnosno odbornici u skupštinama društveno-
političkih zajednica sa područja opštine, na kojoj se nalazi
granični pojas; :

3. radnici Ministarstva unutrašnjih poslova i vojna lica koja
vrše službu u graničnom pojasu;

4. radnici službe bezbjednosti plovidbe, carine i preduzeća
za održavanje plovnih puteva, kad vrše službu u graničnom
pojasu;

5. radnici državnih organa, preduzeća i drugih pravnih lica,
kada u hitnim slučajevima ili iz razloga više sile obavljaju
poslove iz djelokruga ili djelatnosti tih organa ili preduzeća u
graničnom pojasu;

6. državljani Republike Bosne i Hercegovine koji ribare u
graničnom pojasu na moru, ako im je ribolov glavno zanimanje;

7. državljani Republike Bosne i Hercegovine koji na osno-
vu važeće putne isprave prelaze državnu granicu.

Ministar unutrašnjih poslova, u sporazumu sa ministrom
odbrane, može propisati da se državljani Republike Bosne i
Hercegovine mogu kretati i boraviti u pojedinim dijelovima
graničnog pojasa i bez dozvole iz stava 1. ovog člana.

Član 34.

Stranac se može kretati i boraviti u graničnom pojasu samo
ako za to dobije dozvolu. Dozvola se može izdati strancu na
zahtj ev državnog organa, preduzeća ili drugog pravnog lica čije
je sjedište, odnosno čija se djelatnost obavlja u graničnom
pojasu ili radi posjete licu koje ima prebivalište u graničnom
pijasu. Dozvola važi za kretanje i boravak u sjedištu organa,
odnosno Preduzeća ili drugog pravnog lica na području oba-
Vljanja njihove djelatnosti, ili u prebivalištu lica koje stranac
posjećuje.

Dozvolu za kretanje i borav i jasu nij
dužanfdadima sto ' ak u graničnom pojasu nije

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

1. koji je stalno nastanjen u graničnom pojasu na području
svog prebivališta;

2. koji privremeno boravi u Republici Bosni i Hercegovini
na osnovu mađunarodnog ugovora o pograničnom saobraćaju
u naseljenim mjestima ili na svom imanju;

3. kad je to određeno međunarodnim ugovorom;

4. koji na osnovu važeće putne isprave prelazi državnu
granicu.

Zahtjev za izdavanje dozvole iz stava 1. ovog člana može
se odbiti kad to zahtijevaju razlozi bezbjednosti državne grani-
Ce.

Ministar unutrašnjih poslova u sporazumu sa ministrom
odbrane, može propisati da se stranci mogu kretati i boraviti u
pojedinim dijelovima graničnog pojasa i bez dozvole iz stava
1. ovog člana.

Član 35.

: Dozvolu za kretanje i boravak u graničnom pojasu izdaje
nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih po-
slova.

Dozvolu za kretanje i boravak u graničnom pojasu za vojna
lica i za gradanska lica na službi u Armiji Republike Bosne i
Hercegovine izdaje vojna komanda koju odredi ministar odbra-
ne.

Član 36.

Dozvola za kretanje i boravak u graničnom pojasu može
biti stalna ili privremena.

Stalna dozvola za kretanje i boravak u graničnom pojasu
izdaje se radnicima državnih organa, preduzeća i drugih prav-
nih lica koji u vršenju službe stalno obavljaju određene poslove
u graničnom pojasu, kao i državljanima Republike Bosne i
Hercegovine koji obavljaju poljoprivredne radove u tom poja-
su.

Stalna dozvola za kretanje i boravak u graničnom pojasu
izdaje se sa rokom važenja do dvoje godine i može se produžiti
za još dvije godine.

Privremena dozvola za kretanje i boravak u graničnom
pojasu izdaje se, po parvilu, za jedan dolazak u granični pojas.

Privremana dozvola za kretanje i boravak u graničnom
pojasu može biti individualna ili kolektivna. U kolektivnu
dozvolu upisuju se imena svih korisnika dozvole.

U dozvoli za kretanje i boravak u graničnom pojasu mora
se označiti područje u kome se može kretati i boraviti lice,
odnosno lica kojima je dozvola izdata.

Član 37.

Lice kome je izdata dozvola za kretanje i boravak u gra-
ničnom pojasu može se kretati u naseljenom mjestu i na javnom
putu u graničnom pojasu u svako doba.

Kretanje u graničnom pojasu van naseljenog mjesta ijavnog
puta dozvoljeno Je samo danju, i to u vremenu od jednog časa
prije izlaska sunca pa dojednog časa poslije zalaska sunca, ako
međunarodnim ugovorom nije drukčije odredeno.

Clan 38.
Državljanin Republike Bosne i Hercegovine može dobiti
dozvolu za kretanje i boravak u graničnom pojasu radi lova ili
ribolova samo ako po opštim propisima o lovu ili ribolovu ima

pravo na lov, odnosno ribolov.

Državljanin Republike Bosne i Hercegovine može dobiti
dozvolu za kretanje i boravak u graničnom pojasu radi ribolova
noću samo ako mu je ribolov glavno zanimanje.

Strana 116193/100

. godine

području

cegovini
obraćaju

državnu

1a može
e grani-

nistrom
raviti u
Iz stava

1 izdaje
jih po-

avojna
Zosne i
odbra-

I može

pojasu
\ prav-
oslove
osne i
1 poja-

)Ojasu
dužiti

(ičnom
pojas.
čnom
tivnu

mora
lice,

| gra-
nom

vnog
časa
, ako

obiti
va ili
ima

obiti
lova

Subota, 9. decembra 1995. godine SLUŽBENI

1 dužno je da se prije odlaska u
NOJ vojnoj jedinici ili Ministarstvu
anu mjesne zajednice.

ribolov javi najbližoj granič
unutrašnjih poslova ili org

Državljanin Republike Bosne i Herce ovi ji i
Pržavlja G Bosi ne koji dol
granični pojas radi lova dužan jeda se do lično trilavi

najbližoj graničnoj vojnoj jedinici i d a
način prijavi svoj ME 1da po završetku lova na isti

Član 39.

Državljanin Republike Bosne i Herce
graničnom pojasu samo danju i to:

1. u januaru, februaru,
sedam do šesnaest časova;

2. u martu, aprilu i septembru - od šest do osamnaest
časova;

3. u maju, junu, julu i augustu -od četiri do dvadeset časova.

Član 40.

Lice koje se kreće i boravi u graničnom pojasu dužno je da

se pridržava odredaba međunarodnih ugovora koji regulišu
režim na granici.

govine može loviti u

oktobru, novembru i decembru-od

Član 41.

Dozvola za kretanje i boravak u graničnom pojasu neće se
izdati:

1. licu koje je pravosnažnom presudom osuđeno na kaznu
zatvora dok kaznu ne izdrži;

2. licu protiv koga je pokrenuta ili podignuta optužnica bez
provođenja istrage;

3. ako je to, saglasno posebnim propisima, potrebno da bi
se spriječilo širenje zaraznih bolesti.

Dozvola za kretanje i boravak u graničnom pojasu oduzeće
se ako nastupi neki od slučajeva iz stava 1. ovog člana.

Član 42.

Zahtjev za izdavanje dozvole za kretanje i boravak u gra-
ničnom pojasu može se odbiti kad to zahtijevaju razlozi bezb-
jednosti državne granice.

Zahtjev za izdavanje dozvole za kretanje i boravak u gra-
ničnom pojasu može se odbiti i licu kome je u prekršajnom
postupku pravosnažnim rješenjem izrečena kazna zatvora, dok
tu kaznu ne izdrži.

Dozvola za kretanje i boravak u graničnom pojasu može se
oduzeti ako nastupi neki od razloga iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 43.

U graničnom pojasu mogu se nastanjivati samo državljani
Republike Bosne i Hercegovine.

Za nastanjivanje u graničnom pojasu potrebno je odobren-
je. Odobrenje izdaje nadležna organizaciona jedinica Ministar-

:Stva unutrašnjih poslova.

Zahtjav za izdavanje odobrenja za nastanjivanje u gra-
ničnom pojasu može se odbiti kad to zahtijevaju razlozi bezb-
jednosti državne granice.

LIST RBiH

Član 44.

Za izgradnju objekata u graničnom pojasu i na čju
graničnog prelaza potrebno je odobrenje. Odobrenje izdaje
nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih po-
slova, u saglasnosti s nadležnom vojnom komandom.

_Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na izgradnju
objekata za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova, izgrad-
nju objakata za potrebe Uprave carina na graničnim prelazima,
niti na izgradnju objakata za potrebe Armije Republike Bosne
i Hercegovine i organa i Službi bezbjednosti plovidbe.

Odobrenje iz stava 1. ovog člana neće se izdavati ako se

ocjeni da bi objekti ometali provođenje mjera bezbjednosti
državne granice.

div KASARNA

Član 45.

U rješenju kojim se odbija zahtjev za izdavanje dozvole iz
čl. 42. do 44. ovog zakona zbog razloga bezbjednosti državne
granice, nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unu-
trašnjih poslova ne mora navesti razloge kojima se rukovodila
pri njegovom donošenju.

Protiv konačnog rješenja iz stava 1. ovog člana ne može se
voditi upravni spor.

Član 46.

Poslovi u vezi sa odredivanjem i obilježavanjem granične
linije i razgraničenjem spadaju u djelokrug Ministarstva van-
jskih poslova.

Član 47.

Poslove u vezi sa utvrdivanjem i rješavanjem graničnih
incidenata i drugih povreda državne granice obavlja Ministar-
stvo unutrašnjih poslova u saradnji sa Ministarstvom odbrane
i Ministarstvom vanjskih poslova.

Ovlašćuje se ministar unutrašnjih poslova da, u sporazumu
sa ministrom odbrane i ministrom vanjskih poslova, donese
propise kojima se uređuje način utvrđivanja i rješavanja gra-
ničnih incidenata i drugih povreda državne granice.

Član 48.

Granične vojne jedinice obezbjeđuju državnu granicu ivrše
kontrolu kretanja lica u graničnom pojasu van naseljenih mjesta
i graničnih prelaza radi spriječavanja neovlašćenog prelaženja
državne granice i povreda granične linije.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, na graničnim
rijekama gdje se granični pojas nalazi na vodenoj površini, kad
postoji osnovana sumnja da je neko lice izvršilo ili da će izvršiti
neovlašćeno prelaženje državne granice ili neku drugu radnju
kojom se narušava bezbjednost državne granice, granične voj-
ne jedinice mogu na obali rijeke u dubini do 100 metara van
naseljenih mjesta, graničnih prelaza i javnih puteva, vršiti
legitimisanje, pretres, kao i zadržavanje tih lica radi preduzi-
manja propisanih mjera od strane nadležnih organa.

Ovlašćuje se ministar odbrane da, u sporazumu sa mini-
strom unutrašnjih poslova, propiše postupak za provođenje
odredbe stava 2. ovog člana.

Član 49.

Radi vidljivosti granične linije, ministar odbrane, može na
pojedinim dijelovima graničnog pojasa, zabraniti sjetvu
određenih vrsta poljoprivrednih kultura, odnosno sađenje
odredenih vrsta voćaka i drugog drveća i narediti pročišćavanje
graničnog pojasa. ,

Pročišćavanje graničnog pojasa u smislu stava 1. ovog
člana može se vršiti samo poji naseljenih mjesta i najviše u
dubinu do 100 metara.

Strana 116284/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 83.5 od 100; 16% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

_ Broj 47 - Strana 1162

SLUŽBENI LIST RBiH Subota, 9. decembra 1995. godine

= Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednih zemljišta u Član 55. i
Taničnom pojasu dužni su da na zatjev nadležne Vojne koman- SR RŽEGER . Ž i i ;
= na zasijanim površinama Ostave Šaat za kretanje vojnih lica j OKO OETEAIC de lat rta azonodijti rata
oja obezbjeđuju državnu granicu. ako članovi posade i putnici imaju važeće isprave, a plovilo
u Član 50. propisane isprave.
Ministar odbrane može, kad to zahtijevaju razlozi odbrane Član 56.
zemlje, zabraniti za određeno vrijeme kretanje i boravak na

pojedinim područjima graničnog pojasa. Strani ribarski brod može se zadržavati u zoni za riboloy
Zabrana kretanja iz stava 1. ovog člana ne odnosi se nalica samo ako njegov vlasnik, odnosno korisnik ima dozvolu za

koja su stalno nastanjena u graničnom pojasu i to samo za — ribolov koju je za tu zonu izdao organ određen međunarodnim
kretanje i boravak u njihovom prebivalištu.

ugovorom. Ju Srki
Član 51. Dozvolu iz stava 1. ovog člana ovjerava Ministarstvo uny-
Vlada Republike Bosne i Hercegovine može na prijedlog trašnjih poslova. ; ) =
ministra unutrašnjih poslova, odnosno. ministra odbrane, kad Strani ribarski brod mora do zone za ribolov ploviti kroz

to zahtijevaju razlozi bezbjednosti državne granice ili odbrane teritorijalno more Republike Bosne i Hercegovine najkraćim )

zemlje, zabraniti, odnosno ograničiti kretanje i nastanjivanje u putem.
pojedinim graničnim područjima na kopnu, rijekama ijezerima Član 57
dubine do deset kilomatara, odnosno na pojedinim dijelovima j

morske obale i ostrvima ili dijelovima ostrva. Ministar odbrane može, kad to zahtijevaju razlozi odbrane
Član 52 zemlje, propisati da se na pojedinim dijelovima rijeka i jezera

Kica koja plovilima dol Ka Bliku Bosni i H ; Privremeno zabrani ili ograniči plovidba.
pp da plovilima dolaze u pu OSDI I LICICESOVI: Kad to zahtijevaju razlozi bezbjednosti državne ranice
muili iz Kra Nose s Mercesovite odlaze u RAMENA: kao i da bi se Tpriječilo izazivanje incidenifta na dižavod
mogu se iskrcati, odnosno ukrcati samo na pomorskom, ri- Raa Spice PAEPRANAJ m ; Ho
ječnom, odnosno jezerskom graničnom prelazu. granici, i obezbijedili određeni objekti na državnoj granici,

Član 53. dijelovima rijeka i jezera privremeno zabrani ili ograniči plo-
Zapovjednik plovila u međunarodnom saobraćaju dužan je Vidba. Ke . . lovidbe iz stava 2
da iskrcavanje lica sa plovila koje je, uslijed više sile, pristalo Zabranom ili ograničavanjem plovidbe iz stava 2. OVOg

van određenog pomorskog, riječnog, odnosno jezerskog gra- člana ne dira se u režim plovidbe ustanovljen međunarodnim
Je KRONA RT izacionoj jedizg.; ugovorom.

ničnog prelaza odmah prijavi najbližoj organizacionoj jedinici

Ministarstva unutrašnjih poslova. Član 58.

Pristajanje plovila u međunarodnom saobraćaju van U graničnom pojasu na moru, rijekama ijezerima, granične
određenog pomorskog, riječnog, odnosno jezerskog graničnog Vojne jedinice i Ministarstvo unutrašnjih poslova vrše kontrolu
prelaza, osim u slučaju više sile, odobrava nadležna Jučka, Pluvik a retaže ne pad onoj editorjavau Braco oi
odnosu SE Kat = kap Ža a, Musaplasnosti ELI zotezncim ihedcavdljenog bolova idrugih zakonom zabranjenih radnji.
OT RizaclonNoni Je ogom Vunistarstva unutrašnjih poslova i "Drugi organi uprave mogu obavljati poslove iz svog djelokruga
nadležnom carinarnicom. u tom pojasu, ako je to određeno zakonom.

Član 54.

Član 59.

Strana jahta ili strani čamac ,namij enjeni razonodi ili Spor: Kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu dozvoljeno je
tu, mogu da krstare i da se zadržavaju u obalnom moru Repu: — samo uz dozvolu koju izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, '
blike Bosne i Hercegovine i na rijekama i jezerima na kojima ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
se vrši međunarodna plovidba ako za to dobiju odobrenje.

; SRI Član 60.
Odobrenje iz stava 1. Ovog člana izdaje najbliža lučka,

odnosno pristanišna kapetanija ili njena ispostava uluci, odno- Dozvola za kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu

sno pristaništu otvorenom za međunarodni saobraćaj poslije može se izdati državljaninu Republike Bosne i Hercegovine

_uplovljenja stranog plovila iz tog stava u domaće vode, u koji je stalno ili privremeno zaposlen na graničnom prelazu, a

Raba NEVOE TI dozvola za kretanje i zadržavanje na omorskom, riječnom
saglasnosti sa nedležnom organizacionom jedinicom Ministar- U J p JU )

U jezerskom ili aerodromskom graničnom prelazu-i u drugim
Stva unutrašnjih poslova. opravdanim slučajevima.

Odobrenje iz stava 1. ovog člana za strane jahte ili strane

Član 61.
čamce, namijenjene razonodi ili sportu, koji se u Republiku £ ŠP: a A ;
Bosnu i Hercegovinu dopremaju kopnenim putem, izdaje naj- ZRBaVATI za kretanje 1 zadržavanje na graničnom prelazu
bliža lučka, odnosno pristanišna kapetanija ili njena ispostava 1OŽE SE Iza au Strancu: Td . ;
u luci, odnosno pristaništu otvorenom za saobraćaj. 1. koji je stalno ili privremeno zaposlen na graničnom

prelazu;
Odobrenje iz stava 1. ovog člana mora da sadrži podatke o 2. kojij A E a
SA ? : ečl a an-
sami jahti, odnosno stranom čamcu namijenjenom razonodi ja plovil a KA E Kanu Se plovila-za vrijeme zadržav
ili sportu, o članovi i ici i i sm. i " A
ke sm vima posade i putnicima i o roku njegovog 3. koji je član posade stranog plovila koje se nalazi u

zimovniku-za vrijeme zadržavanja plovila u zimovniku.
Bliže prop.

Dozvola iz Stava 1. ovog člana može se izdati strancu i u
drugim opravdanim slučajevima.

_ Dozvola izdata na osnovu tač. 2. 13. stava 1. ovog člana
Važi za kretanje i zadržavanje i u mjestu graničnog prelaza.

Dise o dolasku i boravku stranih jahti i stranih
čamaca, namijenjenih Tazonodi ili sportu u obalnom moru
Republike Bosne i Hercegovine i na rijekama i jezerima donosi
Vlada Republike Bosne i Hercegovine. :

ministar unutrašnjih poslova može propisati da se na pojednim

put
to:

služ
iHi

jest
za !
Važt
duži

dozvo
Ppresta

Li
Bgranič
mMjest:
Oduze
Poretk

Strana 116394/100

noj
vilo

lov

ne
ra

oj
9).

0-

le
u
)-
(

me AL NIA Sri

Subota, 9. decembra 1995. godine

Zapovjednik plovila ili vazduhoplova, odnosno lice koje ih
zamjenjuje može se, samo radi podnošenja prijave o uplovljen-
ju plovila, odnosno O slijetanju ili polijetanju vazduhoplova,
kretati i zadržavati na graničnom prelazu i bez dozvole iz stava
1. ovog člana.

Član 62.

Dozvolaza kretanje i boravak van mjesta graničnog prelaza
može se u izuzetnim slučajevima izdati strancu koji posjeduje
putnu ispravu pomoću koje se može utvrditi njegov identitet, i
to:

1. članu posdade stranog plovila ili Vazduhoplova;

2. stranom željezničkom ili poštanskom službeniku koji vrši

službu nadijelu graničnog prelaza koji pripada Republici Bosni
i Hercegovini;

3. članu posade stranog plovila koje se nalazi u zimovniku.

Član 63.
Državljaninu Republike Bosne i Hercegovine i strancu koji

jestalno zaposlen na graničnom prelazu izdaje se stalna dozvola

za kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu, sa rokom
važenja do dvije godine. Rok važenja dozvole može se pro-
dužavati za još dvije godine.

Članovima posade stranih plovila izdaje se stalna dozvola
za kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu, sa rokom
važenja do pet godina.

Državljanima Republike Bosne i Hercegovine i strancima
na koje se ne odnose odredbe st. 1. i 2.ovog člana, kao i
strancima iz člana 62. ovog zakona, dozvola za kretanje i
zadržavanje na graničnom prelazu, odnosno dozvola za kretan-
je i boravak van mjesta graničnog prelaza izdaje se za vrijeme
dok traje potreba za kretanjem i zadržavanjem tih lica na
graničnom prelazu, odnosno za kretanjem i boravkom van
mjesta graničnog prelaza.

Član 64.

Dozvolu za kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu i
dozvolu za kretanje i boravak van mjesta graničnog prelaza
izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Član 65.

Zahtjev za izdavanje dozvole za kretanje i zadržavanje na
graničnom prelazu može se odbiti kada to zahtijevaju razlozi
bezbjednosti državne granice ili kad bi djelatnost lica kome se
dozvola izdaje ometala vršenje kontrole prelaženja državne
granice.

Dozvola za kretanje i boravak van mjesta graničaog prelaza
neće se izdati strancu:
1. koji je u Republici Bosni i Hercegovini bio osuđen zbog
krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti;
2. koji je u Republici Bosni i Hercegovini bio kažnjen zbog
deviznih ili carinskih prekršaja;
. kome je otkazan boravak u Republici Bosni i Hercego-

Vini

Dozvola za kretanje i zadržavanje na graničnom prelazu i
Ozvola za kretanje i boravak van mjesta graničnog prelaza
prestaju da važe kada prestanu razlozi zbog kojih su one izdate.

Licu kome je izdata dozvola za kretanje i zadržavanja na
graničnom prelazu, odnosno dozvola za kretanje i boravak van
mjesta graničnog prelaza, Ministarstvo unutrašnjih poslova
Oduzeće takvu dozvolu kad je to u interesu zaštite javnog
Poretka, odnosno kad to zahtijevaju razlozi odbrane zemlje.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 47 - Strana 1163

U rješenju kojim se odbija zahtjev za izdavanje, odnosno
oduzima dozvola iz st. 1. i 4. ovog člana, Ministarstvo unu-
trašnjih poslova ne mora navesti razloge kojima se rukovodi
pri njegovom donošenju.

Protiv konačnog rješenja iz stava 5. ovog člana ne može se
voditi upravni spor.

Član 66.

Nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih
poslova može na graničnom prelazu ograničiti kretanje lica i

vozila za vrijeme dok se vrši kontrola propisana ovim zako-
nom.

Član 67.

Bliže propise o kontroli prelaženja državne granice, voden-
ju evidencije i izvještavanju donosi ministar unutrašnjih poslo-
va, a o kretanju, boravku, nastanjivanju, lovu i ribolovu u
graničnom pojasu-ministar unutrašnjih poslova, u sporazumu
sa ministrom odbrane.

Ministar unutrašnjih poslova, u sporazumu sa ministrom
odbrane i ministrom nadležnim za poslove prometa i komuni-
kacija, donosi bliže propise o vršenju podvodnih aktivnosti u
obalnom moru Republike Bosne i Hercegovine i na rijekama i
jezerima.

Ministar unutrašnjih poslova propisaće obrasce dozvola
predviđenih u čl. 33. 1 34. i čl. 60. do 62. ovog zakona.

Član 68.

Ovlašćuje se ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslo-
va da u propisima, koje donose na osnovu ovlašćenja iz ovog
zakona, mogu odredivati prekršaje i za te prekršaje propisivali
kazne.

IV - NADZOR

, Član 69.

U poslovima kontrole prelaženja državne granice, kretanja
i boravka u graničnom pojasu i na graničnim prijelazima i
utvrdivanja i rješavanja graničnih incidenata i drugih povreda
državne granice, ministar unutrašnjih poslova može organiza-
cionim jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova izdavati
uputstva za izvršavanje ovog zakona.

U poslovima iz stava 1. ovog člana Ministarstvo unutrašnjih

poslova može vršiti inspekciju nad sprovodđenjem republičkih
propisa.

V - KAZNENE ODREDBE

Član 70.

Novčanom kaznom od 60.000.000. dinara kazniće se za
prekršaj:

1. preduzeće ili drugo pravno lice, odnosno drugo lice čiji

vazduhoplov leti iznad graničnog pojasa bez odobrenja (član
12. stav 2);

2. preduzeće ili drugo pravno lice, odnosno drugo lice čije
prevozno sredstvo napusti granični prelaz prije izvršene kon-
trole putnih isprava ili druge kontrole (član 17. stav 1);

3. preduzeće ili drugo pravno lice, odnosno drugo lice ako
na graničnom prelazu ne obezbjedi uslove potrebne za rad

OrEaa koji vrše kontrolu prelaženja državne granice (član 19.
stav 1);

4. preduzeće za aerodromske usluge i željezničko transpor-
tno preduzeće ako ne obezbijede da putnici ne napuste granični
prelaz prije izvršene kontrole, odnosno da se poslije završene
kontrole ne ukrcaju druga lica bez odobrenja ovlašćenog
službenog lica nadležnog organa (član 19. stav 2); {

Strana 116493/100

municije preko teritorije Republike Bosne i Hercegovine (član
30. stav 1.).

Novčanom kaznom od 1.000.000 dinara kaznit će se za
prekršaj iz stava 1. Ovog člana i odgovorno lice u preduzeću ili
drugom pravnom licu, odnosno zapovjednik stranog plovila ili
stranog vazduhoplova ili vozač drugog prevoznog sredstva.

Za prekršaj iz tačke 5. stav 1. Ovog člana može se pored
novčane kazne, izreći i zaštitna mjera oduzimanja oružja i

član 71.

Novčanom kaznom do 1.250.000 dinara ili kaznom zatvora
do 30 dana kaznit će se za prekršaj:

1. ko prede ili pokuša da prede državnu granicu van mjesta
odredenog za prelaz, ili ko prede ili pokuša da prede državnu
granicu na mjestu određenom za prelaz bez važeće putne
isprave (član 8. stav 1);

2. zapovjednik vazduhoplova koji ne prijavi najbližoj na-
dležnoj organizacionoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslo-
va slijetanje van vazduhoplovnog pristaništa u slučaju više sile
(član 11.);

3. odgovorni radnik na željeznici ako se voz u medunarod-
nom saobraćaju zaustavi na dijelu pruge izmedu granične linije
i područja graničnog prelaza, osim u slučaju više sile ili nužde
(član 18. stav ke):

4. odgovorni radnik na željeznici, ako ne obezbijedi voz
koji poslije ulaska u Republiku Bosnu i Hercegovinu stane na
otvorenoj pruzi van područja graničnog prelaza i ne spriječi
ulazak lica u voz, odnosno izlazak lica iz vozai o zaustavljanju
voza odmah ne obavijesti Ministarstvo unutrašnjih poslova
(član 18. stav 2.)); :

7 5. odgovorni radnik na željeznici, ako o zaustavljanju voza
koji izlazi iz Republike Bosne i Hercegovine van područja
graničnog prelaza na otvorenoj pruzi odmah ne obavijesti
Ministarstvo unutrašnjih poslova i ne spriječi ulazak lica u VOZ,

_ odnosno izlazak lica iz voza (član 18. stav 3.);

6. zapovjednik plovila, odnosno Vozač motornog vozila ako
ne obezbjedi da putnici ne napuste granični prelaz prije izvršene
kontrole, odnosno da se poslije završene kontrole ne iskrcaju
ili ukrcaju bez odobrenja nadležnog organa (član 19. stav 2:);

7. zapovjednik plovila, ako pri dolasku plovila iz inostran-
Stva, odnosno odlasku plovila u inostranstvo ne postupi po
odredbi člana 20. stav 1. ovog zakona:

8. ko napusti plovilo, odnosno granični prelaz prije
izvršene kontrole putnih isprava (član 20. st. 2. 13));

: 9. zapovjednik plovila ako ne prijavi nadležnom organu lice -
koje se nalazi na plovilu bez važeće putne isprave ili dozvoli da

se takvo lice iskrca sa plovila bez odobrenja nadležnog organa.
(član 21.);

11. ko pri prelasku državne granice ne prijavi nadležnom
organu oružje ili mMuniciju koje sa sobom nosi (čl. 24. do 27.);

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

12. ko u propisanom roku ne obavijesti nadležni organ o
oružju i municiji koji su iz inostranstva uneseni u Republiku
Bosnu i Hercegovinu (član 24. stav 1.);

13. ko bez odobrenja nadležnog organa iznosi iz Republike
Bosne i Hercegovine oružje i municiju kada je za Iznošenje
oružja i municije potrebno odobrenje (čl. 25. i 2/7.);

14. lice koje prenese ili pokuša da prenese oružje ili muni-
ciju preko graničnog prelaza otvorenog za pogranični sao-
braćaj, osim ako je na to ovlašćeno međunarodnim ugovorom
(član 32.); ,

15. ko se kreće i boravi u graničnom pojasu bez dozvole
(član 33. stav 1. i član 34. stav 1.);

16. ko se u graničnom pojasu kreće noću van naseljenih
mjesta ili javnih puteva (član 37. stav 22);

17. ko lovi ili ribari u graničnom pojasu bez dozvole za
kretanje i boravak u graničnom pojasu (član 38. stav 1.);

18. ko lovi u graničnom pojasu van propisanog vremena
(član 39.);

19. ko se prilikom kretanja i boravka u graničnom pojasu
ne pridržava odredaba međunarodnih ugovora koji regulišu

_ režim na granici (član 40.);

20. ko se nastani u graničnom pojasu bez odobrenja (član
43. stav 2.);

21. ko izgradi objekt u graničnom pojasu ili na području
graničnog prelaza bez odobrenja (član 44. stav 1.);

22. zapovjednik plovila, ako ukrca ili iskrca lice van gra-
ničnog prelaza otvorenog za međunarodni saobraćaj (član 52.);

23. zapovjednik plovila, ako odmah ne prijavi nedležnom
organu iskrcavanje lica sa plovila koje je, usljed više sile,
pristalo u luku, odnosno pristanište koje nije otvoreno za
međunarodni saobraćaj (član 53. stav 1);

24. zapovjednik plovila u medunarodnom saobraćaju, ako
plovilo bez odobrenja nadležnog organa pristane van
određenog pomorskog, riječnog odnosno jezerskog graničnog
prelaza, osim u slučaju više sile (član 53. stav 2.);

25. vlasnik, odnosno korisnik jahte ili čamca, namjenjenih
razonodi ili sportu ako bez odobrenja krstari ili se zadržava u
obalnom moru Republike Bosne i Hercegovine ili na rijekama
ili jezerima na kojima se vrši međunarodna plovidba (član 54.
stav 1.); '

26. zapovjednik stranog ribarskog broda, ako brod
zadržava van zone određene u dozvoli za ribolov ili ako do te
Zone ne plovi najkraćim putem kroz teritorijalno more Repu-
blike Bosne i Hercegovine (član 56. st. 1. i 3. )}

Za prekršaj iz tač. 11, 12. i 14. stava 1. ovog člana može
se, pored novčane kazne ili kazne zatvora, izreći i zaštitna
mjera oduzimanja oružja i municije.

Član 72.

Novčanom kaznom do 800.000 dinara ili kaznom zatvora
do 20 dana kazniće se za prekršaj:

1. ko odbije da stavi na uvid putnu ispravu ovlašćenom
službenom licu Ministarstva unutrašnjih poslova (član 14. stav
1); i

2. ko ribari u graničnom pojasu noću, a prethodno se nije
Pera nadležnom Organu (član 38. stav 3. u vezi sa stavom

3. ko se prilikom dolaska u granični pojas radi lova i
prilikom odlaska 1z graničnog pojasa poslije završenog lova
lično ne prijavi najbližoj graničnoj vojnoj jedinici (član 38. stav

IE)

Strana 116593/100

Zeodine

Organ (o)
publiku

publike
nošenje

i muni-
ni Ssao-
)VOrom

lozvole
eljenih

'ole za
;

cmena

pojasu
gulišu

| (član
Iručju

1 gra-
:52..));
žnom

sile,
IO za

, ako
van
čnog

jenih
va u
ama
154.

9rod
lo te
epu-

IOŽe
itna

ora

om
tav

ije
om

i
va
av

Subota, 9. decembra 1995. godine

4. kou graničnom pojasu, na zahtjev nadležne vojne ko-
manđde, ne ostavi stazu za kretanje vojnih lica koja obezbjeđuju
državnu granicu (član 49. stav 3.);

5. ko se bez dozvole kreće
prelazu ili van mjes
na (čl. 59. i 62.).

: ili zadržava na graničnom
ta graničnog prelaza gdje je dozvola potreb-

Član 73.

Novčanom kaznom od 25 .00
lice koje ne pristane, odnosno
na određenom prostoru granič.

kontrole prevoznim sredstvo
prelaza (član 15.).

Novčanu kaznu iz stava 1. Ovog člana naplaćuje na licu

mjesta ovlašćeno službeno lice Ministarstva unutrašnjih poslo-
va.

VI - PRELAŽENJE DRŽAVNE GRANICE I KRETANJE U
GRANIČNOM POJASU ZA VRIJEME RATNOG STANJA
ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

Član 74.

Ako se za vrijeme ratnog stanja dio granice ili graničnog '
pojasa nalazi izvan kontrole legalnih organa Republike Bosne
i Hercegovine ili se u graničnom pojasu izvode borbena djelo-
vanja, Vlada Republike Bosne i Hercegovine svojim aktima će
urediti prelaženja državne granice i kretanje u graničnom Ppo-
jasu.

0 dinara kazniće se za prekršaj
ne zaustavi prevozno sredstvo
nog prelaza ili poslije završetka
m ne napusti područje graničnog

Vlada Republike Bosne i Hercegovine može odlučiti da se
odrebe o prelaženju državne granice i kretanju i boravku u
graničnom pojasu shodno primjenjuju na lica koja dolaze sa,
odnosno odlaze na područja koja se privremeno ne nalaze pod
kontrolom legalnih organa Republike.

VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 75.

Dana 28. jula 1979. godine prestao je da važi Zakon o
prelaženju državne granice i kretanju u graničnom pojasu
("Službeni list SFRJ"; broj 6/73).

Član 76.

Prečišćeni tekst Zakona o prelaženju državne granice i
kretanju u graničnom pojasu obuhvata: Zakon o prelaženju
državne granice i kretanju u graničnom pojasu ("Službeni list
RBiH", broj 2/92-JI. 2. 4) i Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o prelaženju državne granice i kretanju u graničnom
pojasu ("Službeni list RBiH", br. 6/94 i 13/94), u kojima je
označen dan stupanja na snagu tih zakona.
PUTI
518

Na osnovu člana 125. alineja 3. Zakona o unutrašnjim
poslovima-Prečišćeni tekst ("Službeni list SRBiH", broj 18/90
i "Službeni list RBiH ", br. 14/92, 11/93 i 13/94), Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine, donosi

' UREDBU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O
ČINOVIMA, USLOVIMA ZA STICANJE ČINOVA I
OZNAKAMA ČINOVA U POLICIJI ZA VRIJEME
RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE
RATNE OPASNOSTI

Clan 1.
U Uredbi o činovima, uslovima za sticanje činova i ozna-
ama činova u policiji za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju
neposredne ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", broj 21/95)
U članu 4. u stavu 2. u tački 5) riječi: "operativac za bezbjed-
Nost, stariji dežurni u odredu za posebne namjene", brišu se.

SLUŽBENI LIST RBiH

U tački 7) u trećem redu iza riječi "bezbjednosti" doda se

riječi: "operativac za bezbjednost, operativni dežurni u oi
za posebne namjene".

U tački 8) u drugom redu iza riječi "namjene" dodaju se
riječi: "komandir-profesor policijskih predmeta u Centru za
obrazovanje kadrova unutrašnjih poslova (u daljem tekstu
Centar)".

U tački 9) u osmom redu iza riječi "upravi" dodaju se riječi:
"načelnik klase u Centru".

U tački 10) u petom redu iza riječi "protivterorizam" dodaju
se riječi: "načelnik kursne obuke u Centru, zamjenik načelnika
Srednje policijske škole",

U tački 11) u drugom redu iza riječi "Bosna" dodaju se
riječi: "načelnik Srednje policijske škole, zamjenik direktora
Centra". J

U tački 12) u prvom redu iza riječi "sjedištu" dodaju se
riječi: "direktor Centra".

Član 2.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

V broj 237/95 Predsjednik
15. septembra 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

Poe OUT TITO OEEEEDITITITUTIT IG
519

Na osnovu člana 46. stav 1. Zakona 0 vanjskotrgovinskom
poslovanju ("Službeni list RBiH", broj 20/95), Vlada Republi-
ke Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O PRIVREMENOM IZVOZU I UVOZU ROBE

I

Ovom odlikom uređuju se vrsta, namjena i rokovi privre-
menog izvoza i uvoza robe u Republiku Bosnu i Hercegovinu
(u daljem tekstu:Republika).

II

Privremeni izvoz i uvoz robe ne može se odobriti za robu
čiji je redovan izvoz i uvoz zakonom zabranjen.

III

Preduzaće i drugo pravno lice upisano u Jedinstvenu evi-
denciju preduzeća upisanih u sudski registar za vršenje poslova
vanjskotrgovinskog prometa (u daljem tekstu: preduzeće) može
privremeno uvoziti robu radi oplemenjivanja (prerade, dorade
i obrade) pod uslovom da robu na oplemenjivanje daje strano
lice - naručilac usluge ili preduzeće registrovano za poslove
posredovanja u vanjskotrgovinskom prometu.

Poslovi iz stava 1. ove tačke mogu da se vrše u više faza i
može da ih vrši više preduzeća.

Preradom robe, u smislu ove tačke, podrazumijevaju se sve
radnje oplemenjivanja u procesu proizvodnje kojima se mije-
njaju osnovna svojstva privremeno uvezene robe.

Doradom robe, u smislu ove tačke, podrazumijevaju se
radnje kojima se uvezena roba oplemenjuje, kao što su štam-
panje, bojenje, čišćenje, sortiranje, ispitivanje kvaliteta, pako-
vanje i dr., ili joj se dodaje druga roba radi ugrađivanja,

ušivanja, miješanja i dr., ako u tom procesu privremeno uve- i

zena roba ne mijenja osnovna svojstva.

Strana 116693/100

Broj 47 - Strana 1166

- Obradom robe, u smislu ove tačke, podrazumijeva se svaki
mehanički, kamijski i drugi postupak koji se preduzima radi
dotjerivanja i poboljšanja kvaliteta proizvoda bez dodavanja
Iste ili druge vrste robe.

— Privremeni uvoz robe radi oplemenjivanja odobrava cari-
narnica, i to za vrijeme koje je neophodno za ispunjenje svrhe
privremenog uvoza ali ne duže od šest mjeseci. U opravdanim
slučajevima carinarnica može produžiti rok - do završetka posla
oplemenjivanja robe, a najduže do dvije godine.

IV
Privremeno se može izvoziti i uvoziti radi opravke:
2 1. roba koja je predmet opravke, i

{ 2.roba namijenjena za opravku osnovnih sredstava u zem-
lji,
' 3.rakonducionirana (osvježena) roba,

_ 4.dijelovi i određeni sklopovi motora i motornih vozila po
osnovu ugovora o prodaji robe sa konsignacionog skladišta.

Carinarnica može odobriti privremeni uvoz određenog bro--
ja dijelova i sklopova motora i motornih vozila za koje predu-
zeće daje garanciju da će u roku od šest mjeseci od dana
privremenog uvoza obezbijediti u istom broju i vrsti, izvoz tih
djelova i sklopova motora i motornih vozila.

Privremeni uvoz robe radi opravke carinarnica može odo-
briti za vrijeme neophodno za ispunjenje svrhe privremenog
uvoza, ali ne duže od šest mjeseci. U opravdanom slučaju
carinarnica može produžiti rok privremenog uvoza, a najduže
do dvije godine. ;

V

Preduzeće može, na osnovu ugovora zaključenog sa stra-
nim licem, privremeno uvoziti životinje za priplod, sjeme i
druge organe biljaka za razmnožavanje .

Carinarnica odobrava privremeni uvoz robe iz stava 1. ove
tačke na osnovu saglasnosti nadležnog ministarstva, najduže do
dvije godine.

VI

.. Radi proizvodnje robe za izvoz, privremeno se mogu uvo-
ziti reprodukcioni materijal (sirovine, pomoćni materijal ili
poluproizvodi), odnosno sklopovi ili dijelovi za ugradivanje,
pod uvjetom: A

1. daje to predviđeno ugovorom zaključenim između pre-
duzeća stranog lica, odnosno ugovorom o zajedničkom ulagan-
ju ili ugovorom o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji,

2. da su reprodukcioni materijal, odnosno dijelovi i sklopo-
Vi vlasništvo stranog lica ili predmet ugovora o zajedničkom
ulaganju, odnosno ugovora o dugoročnoj proizvodoj koopera-
ciji.

Privremeni uvoz iz stava 1. ove tačke carinarnica može
odobriti na vrijeme do šest mjeseci, stim što se može, ako to
zahtijeva tehnološki proces proizvodnje, taj rok produžiti do
završetka posla ugradnje.

VII

Privremeno se može uvoziti dio opreme i reprodukcionog
materijala radi dokompletiranja opreme koja se izvozi, odnosno
radi dokompletiranja investicionog objekta koji se gradi u
inostranstvu ako privremeni uvoz vrši preduzeće koje izvozi
opremu ili izvodi investicione radove u inostranstvu.

— Privremeni uvoz robe iz stava 1. ove tačke carinarnica

Ziee odobriti na Vrijeme do šest mjeseci, a u opravdanom
učaju taj se rok može produžiti do završetka posla.

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

VIII

Privremeno se mogu uvoziti: alat, instrumenti i druga
sredstva za montiranje uvezene opreme ako se oprema UVvozi
uz ugovorenu obavezu stranog lica - prodavca opreme da izvrši
montažu svojim alatom, instrumentima ili drugim sredstvima
za montiranje.

Privremeni uvoz robe iz stava 1. ove tačke, carinarnica
odobrava za vrijeme potrebno za montiranje.

IX

Privremeno se može uvoziti roba radi njenog ispitivanja,
prikazivanja ili radi vršenja proba robe, ako vlasnik tu robu
daje bez naknade i na određeno vrijeme.

Privremeni uvoz robe iz stava 1. ove tačke traje do završet-
ka tehnološkog procesa ispitivanja, do završetka prikazivanja,
odnosno do završetka probe.

X

Privremeno se može uvoziti roba radi izlaganja na međuna-
rodnim sajmovima, izložbama i drugim priredbama i predmeti
koji se koriste za uredivanje sajamskih, odnosno izložbenih
prostorija.

Privremeno može uvoziti robu iz stava 1. ove tače izlagač
preduzeće registrovano za organizovanje međunarodnih saj-
mova, izložbi ili priredbi ili preduzeće - zastupnik stranog lica
koje je vlasnik robe, ili preduzeće registrovano za poslove
međunarodne špedicije. :

Carinarnica može odobriti privremeni uvoz robe iz stava 1.
ove tačke na vrijeme koje ne može biti duže od šest mjeseci od

"_ dana završetka međunarodnog sajma, a predmeta koji se kori-

ste za uredivanje sajamskih, odnosno izložbenih prostorija -
najduže do dvije godine.

XI

Privremeno se mogu uvoziti životinje, instrumenti, aparati
rekviziti i drugi predmeti namijenjeni za igre na sreću i
održavanje kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih priredbi,
odnosno za snimanje filmova.

Pod drugim predmetima iz stava 1. ove tačke podrazumije-
vaju se filmske i druge trake (negativ) namijenjene za snimanje
koprodukcionih filmova u Republici.

Predmetima koji su namijenjeni za održavanje sportskih
priredbi podrazumijevaju se i sportski automobili i motocikli i
sl.

Carinarnica može odobriti privremeni uvoz predmeta iz
stava 1. ove tače do šest mjeseci. U opravdanom slučaju taj rok
carinarnica može produžiti za još šest mjeseci.

XII

_ Privremeno se može uvoziti ambalaža, tovarni i zaštitni
pribor i sl. koji su vlasništvo stranog lica ako su namijenjeni

dopremanju ili otpremanju robe koja se uvozi u Republiku.

Privremeno se može uvoziti, u smislu stava 1. ove tačke i
tovarni i zaštitni pribor koji je vlasništvo stranog lica - pošil-
jaoca robe, ako taj pribor tehnološki ne pripada prevoznom
sredstvu (peći za održavanje temperature, razni ventilacioni
uređaji i sl.).

-Privremeni uvoz robe iz stava 1. ove tačke carinarnica
može odobriti na vrijeme od šest mjeseci.

MU) opravdanom slučaju carinarnica može taj rok produžiti,
ali najduže još do šest mjeseci, a za ambalažu namijenjenu Za
otpremanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se
IZVoze - najduže još do devet mjeseci.

ITA

G

pr

lic
op

pli
tsk

lici
zak

od
Car
isp.
ura
POC

Strana 116793/100

ruga
VOZI
Vrši
/ima

nica

nja,
'obu

'Šet-
nja,

ma-
neti
nih

gač
Saj-
lica
Ove

11.

TI-
a-

rati
li
bi,

je-
nje

cih
ii

a

i,
a
je

Subota, 9. decembra 1995. godine

Carinarnica može odobriti privremeni uvoz ambalaže na-
mijenjene za otpremanje robe koja se privremeno uvozi radi

oplemenjivanja do roka propisanog u tački 2. stav 5. ove
odluke.

XIII
Privremeno se može uvoziti:

1.oprema za potrebe stranog predstavništva, u skladu sa
propisima i nmedudržavnim ugovorima, akoje to predstavništvo
registrovano u Republici pod uslovom reciprociteta,

2.oprema za potrebe međunarodnih i međudržavnih orga-
nizacija i komisija čije je sjedište na teritoriji Republike.

Opremom iz stava 1. ove tačke podrazumijeva se roba
(telex, teleprinter, putničko i teretno motorno vozilo, pisaće i

računarske mašine svih vrsta, aparatiza umnožavanje i sl.) koja
je namijenjena u službene potrebe stranih lica.

Privremeni uvoz robe iz stava 1. ove tačke carinarnica
odobrava na rok od godinu dana, a u opravdanim slučajevima
taj rok može produžiti dok traju potrebe tog predstavništva,
odnosno organizacije u Republici.

XIV

Privremeno se mogu uvoziti:

1.putnička motorna vozila registrovana u inostranstvu koja
preduzeće registrovano za iznajmljivanje motornih vozila u
Republici uvozi na osnovu ugovora zaključenog sa stranim
licem radi iznajmljivanja za korišćenje u Republici,

2.oprema koju preduzeće registrovano za iznajmljivanje
opreme uvozi na osnovu ugovora zaključenog sa stranim licem,

3.jahte, jedrilice i drugi plovni objekti, sa pripadajućim
plivajućim vezovima i priborom za sidrenje, namijenjeni spor-
tskoj razonodi, koje preduzeće registrovano za iznajmljivanje
tih objekata uvozi na osnovu ugovora zaključenog sa stranim
licem,

4.kamp prikolice koje preduzeće uvozi na osnovu ugovora
zaključenog sa stranim licem radi pružanja turističkih usluga.

Privremeni uvoz predmeta iz stava 1. ove tačke, carinarnica
odobrava na vrijeme do, šest mjeseci. U opravdanom slučaju
carinarnica može produžiti taj rok do roka neophodnog da se
ispuni svrha privremenog uvoza. U rok privremenog uvoza ne
uračunava se zadržavanje robe iz stava 1. podtačka 3. ove tačke
pod carinskim nadzorom u marini.

XV

Privremeno se mogu uvoziti:

1.kalupi, modeli, klišei, uzorci, šabloni, pozitiv filmovi za
ofset štampu i zamjenjljivi alat, ako su neophodni za pružanje
usluga stranom licu - naručiocu usluge, odnosno za proizvodnju
robe za uvoz,

2.trake za snimanje televizijskih emisija radi razmjene
programa sa inostranim televizijskim organizacijama,

3.tehnička dokumentacija za potrebe preduzeća, namijen-
jena za izradu ponude za izvoz robe i usluga,

4.mašine, aparati, uređaji i instrumenti namijenjeni proiz-
Vodnji robe za izvoz ili pružanju usluga u procesu oplemenji-
vanja robe stranog vlasništva (prerada, dorada i obrada),

5S.roba - probni komadi kojima se isključivo ispituje kvalitet
opreme namijenjene izvozu, odnosno uvozu.

Privremeni uvoz predmeta iz stava 1. ove tačke carinarnica
odobrava na vrijeme do godinu dana, a može taj rok u oprav-
danim slučajevima produžiti do roka neophodnog da se ispuni
Svrha privremenog uvoza.

SLUŽBENI LIST RBiH

XVI

Privremeno se može uvoziti oprema i mehanizacija uzeta-
u zakup.

Privremeni uvoz iz stava 1. ove tačke odobrava carinarnica
do roka predviđenog ugovorom o zakupu.

XVII

Privremeno se mogu uvoziti:

1.mehanizacija i oprema za izgradnju investicionih objeka-
ta u Republici, odnosno za izvodenje pojedinih radova na
investicionim objektima u Republici, izuzev vlastite opreme i
mehanizacije domaćih pravnih lica,

2.mašine, aparati, uređaji i instrumenti namijenjeni za na-
stavu 1 za sprovođenje zdravstvene zaštite, kao i rehabilitaciju
invalidnih lica,

3.osnovna Sredstva za otklanjanje neposredne opasnosti ili
od elementarnih ili drugih nepogoda, odnosno za otklanjanje
neposrednih posljedica epidemije, odnosno nepogoda,

4.specijalna šinska vizila za ispitivanje i održavanje šina na
željezničkim prugama,

S.mašine, aparati i uređaji, instrumenti, alat, specijalna
prevozna sredstva i plovila i njihovi rezervni dijelovi, koji su
namijenjeni za istraživanje nafte i gasa, uglja, mineralnih i
nemineralnih sirovina (metala i nemetala), a koji se ne proiz-
vode u Republici o čemu izdaje potvrdu nadležno ministarstvo.

Privremeni uvoz robe iz stava 1. ove tačke carinarnica
odobrava na vrijeme do šest mjeseci, a u opravdanom slučaju
može taj rok produžiti najduže do dvije godine.

; XVIII

Preduzeće koje po odredbama ove odluke može privreme-
no uvoziti robu, može privremeno uvoziti i dijelove za teh-
ničko-tehnološko usavršavanje te robe, za zamjenu,
održavanje, opravku i servisiranje, pod uslovom da zamjenjene
dijelove vrati u inostranstvo, uništi pod carinskim nadzorom ili
preda carinarnici na slobodno raspolaganje.

XIX

Domaća fizička lica iz člana 91. st. 3. i 4. Zakona o
vanjskotrgovinskom poslovanju mogu privremeno izvoziti i
uvoziti robu u slučajevima iz tač. 2. do 19. ove odluke, na
osnovu odobrenja carinarnice koja taj uvoz i izvoz može odo-
britipo namjenama iu rokovima predviđenim u tim slučajevima
ako su ispunjeni uslovi za vršenje carinskog nadzora i kontrole
(vođenje propisanih evidencija, poslovnih knjiga i dr.)

XX

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje primjena

Uredbe o privremenom izvozu i uvozu robe ("Službeni list
RBiH", broj 2/92).

XXI

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH". ;

V broj 164/95
28.avgusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.

DODOOONOOUOOOOOOOOONONODODONOAOOnavanauoaaunnonaannum
520

Predsjednik

Na osnovu člana 14. stav 1. Zakona o vanjskotrgovinskom
poslovanju ("Službeni list RBiH", broj 20/95), Vlada Republi- 2
ke Bosne i Hercegovine, donosi vie )

Broj 47 - Strana 1167 —

_—_ —

WC

; SPktukazede AABVELAMAAIE Sp

Strana 116888/100

KOT ET SPASITI Pa = 7

Broj 47 - Strana 1168 SLUŽBENI LIST RBiH Subota, 9. decembra 1995. godine

ODLUKU
O UTVRĐIVANJU OBIMA KONTINGENATA ZA UVOZ ROBE

Ovom odlukom se utvrđuju slijedeći kontingenti:
Tarifni broj Naimenovanje Jed. — Količina Oblik
tarifna oznaka mj. UVoza

0901.11 Kahva nepržena: t. 5.000 K

s kofeinom ;
0901.21 Kahva pržena: ; j

s kofeinom t. 400 K
20.09. Voćni sokovi (uključujući širu

od grožda) i sokovi od povrća,

nefermentirani i bez dodatka

alkohola, s dodatkom ili bez

dodatka šećera ili ostalih

sredstava za zasladivanje ;
2101.10 Ekstrakti, esencije i koncentrati

kahve i preparati na bazi tih

ekstrakata, esencija ili

koncentrata ili na bazi kahve t. 25 K
22.02. Voda uključujući mineralnu vodu

i gaziranu vodu s dodatkom šećera

ili drugih sredstava za zasladivanje

ili aromatizaciju (u 000) lit. 11.500 K
22.03. pivo dobijeno od slada

(u 000) lit 4.050
22.08. Nedenaturirani etil-alkohol

alkoholne jakosti manje od 80%
npr. rakije, likeri i ostala
alkoholna pića, složeni
alkoholni proizvodi za proiz-

vodnju (u 000) lit. 2.500 K
24.02 cigare, cigarilosi i cigarete od

duhana i zamjene duhana t. 720 K
2710.013 ostali motorni benzini t. 27.000 K
2710.031 dizel goriva, plinska t. 52.400 K
2710.032 loživa ulja, plinska t. 2.800 K
2710.041 loživa ulja niskosuporna

- Za metalurgiju t. 6.200 K

2710.059 ostala goriva t. 1.000 K
2710.064 motorna ulja za podmazivanje t. 3.000 K
2710.079 - ostala ulja za podmazivanje i

hlađenje : t. 1.500 K
2711.21 prirodni gas (u 000) li , Nm 183.550 K

Raspodjela kontingenata iz tačke I ove odluke izvršit će se u skladu sa Pravilnikom o kriterijima, načinu učestvovanja preduzeća
u raspodjeli izvoznih i uvoznih kontingenata, kao i postupku u vezi sa dodjeljivanjem tih kontingenata.
III
Prilikom raspodjele kontingenata iz tačke I ove odluke uzimaće se u obzir i količine koje su raspoređene na krajnje korisnike
zaključno sa III kvartalom 1995. godine. )
' IV
Podnosilac zahtjeva za odobrenje sticanja prava na korišćenje oblika uvoza robe na osnovu kontingenta "K" za neprženu
kahvu, kao reprodukcioni materijal, dužan je uz zahtjev priložiti i saglasnost Ministarstva za energetiku i industriju.
V
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o utvrđivanju obima kontingenata za uvoz robe ("Službeni list
RBiH", broj 16/95). I

VI
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu RBiH".
V broj 165/95 Po ovlašćenju predsjednika
29. augusta 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo mr Faruk Smailbegović, s. r.

go UOUNUM NAUMU NOMADA ONA KODU ODAO OO ODO ODO ODO ODODD DODDA DODODODOONIM

; Na osnovu člana 40. stav 2. Zak jskotrgovinsk osl ju ("Službeni li iH" ; i
Bosne i Hercegovine, donosi oa o Vanjskotrgovinskom poslovanju ("Službeni list RBiH , broj 20/95), Vlada Republike

Strana 116993/100

OD SANA BRE RR

duzeća
risnike
prženu

eni list

ublike

Subota, 9. decembra 1995. godine

ODLUKU
O VRSTI TROŠKOVA KOJE STRANI IZLAGAČI
MOGU PLAĆATI VALUTOM REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE OSTVARENOM PRODAJOM
EKSPONATA NA MEĐUNARODNIM SAJMOVIMA U
REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI

I

Ovom odlukom propisuju se vrste troškova koje strani
izlagači mogu plaćati valutom Republike Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Republika) ostvarenom prodajom eksponata
na međunarodnim sajmovima u Republici, kao i način i kontro-
Ju prodaje tih eksponata.

II

Strani izlagači mogu na medunarodnim sajmovima u Repu-
blici prodavati svoje eksponate u valuti Republike do vrijedno-
sti koja je potrebna za:

1. zakupninu štanda za izlaganje i troškove za njegovo
uređenje;

2. troškove prevoza sajamskih eksponata od granice Repu-
blike do mjesta održavanja sajma;

3. naknadu špediteru i uvozniku;

4. carinu i druge uvozne dažbine;

5. druge troškove (reklame, PTT usluge i dr.)
III

Strani izlagači mogu prodavati svoje eksponate na međuna-
rodnim sajmovima u Republici poslije provedenog postupka
carinjenja.

IV
Strani izlagači dužni su da vode evidenciju o vrsti, količini
i vrijednosti predmeta koje prodaju na medunarodnom sajmu.

Visinu stvarnih troškova izlaganja strani izlagači dokazuju
potvrdom davaoca usluga.

V

Prodaja eksponata iz ove odluke vrši se neposrednom
pogodbom između stranog izlagača i domaćeg pravnog i fi-
zičkog lica i to isključivo na štandu.

Plaćanje predmeta iz stava 1. ove tačke vrši se u skladu sa
propisima kojima su regulisana plaćanja u Republici.

VI

Kontrolu prodaje eksponata iz ove odluke vrši tržišni in-
spektor.

VII

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje primjena
Odluke o vrsti troškova koje strani izlagači mogu plaćati dina-
rima ostvarenim prodajom eksponata na medunarodnim sajmo-
vima u Jugoslaviji ("Službeni list RBiH", broj 2/92).

VIII

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".

V broj 166/95
28. augusta 1995. godine
; Sarajevo

Predsjednik
Vlade RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 47-s
522

Na osnovu člana 39. stav 3. Zakona o vanjskotrg
poslovanju ("Službeni list RBiH", broj 20/95), Vlada
ke Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU j
O UVJETIMA ZA OTVARANJE I RAD "X egu
PREDSTAVNIŠTAVA STRANIH OSOBA U REPUBLICI tkz
BOSNI I HERCEGOVINI -M

I

Ovom odlukom propisuju se uvjeti za otvaranje i rad pred-
stavništava stranih osoba u Republici Bosni i Hercegovini (u
daljem tekstu: Republika).

II

U Republici može otvoriti predstavništvo strana pravna i
fizička osoba koja vrši privrednu ili bankarsko-finansijsku
djelatnost ili poslove osiguranja, strana nacionalna i meduna-
rodna organizacija u koju su učlanjene strane osobe koje se
bave privrednom djelatnošću i strana nacionalna i međunarod-
na, odnosno regionalna organizacija koja se bavi unapredenjem
ekonomskih odnosa sa Republikom (u daljem tekstu: strana
osoba).

Strana osoba može sama ili zajedno s drugom stranom
osobom otvoriti predstavništvo u Republici.

Predstavništvo je sastavni dio strane osobe-osnivača, nema
status pravne osobe i obavlja poslove po nalogu osnivača.

Strana osoba koja ima predstavništvo u Republici može
otvoriti jednu ili više poslovnica svog predstavništva na terito-
riji Republike.

Strana osoba ne može otvoriti predstavništvo u Republici u
oblasti naoružanja, vojne opreme i sigurnosnih sredstava i

usluga za potrebe organa uprave nadležnih za unutrašnje po-
slove.

II

Strana osoba otvara predstavništvo u Republici upisom u
Registar predstavništava stranih osoba u Republici (u daljem
tekstu: Registar) koji se vodi u Ministarstvu trgovine.

Uz zahtjev za upis predstavništava u Registar strana osoba
podnosi:

1. akt o osnivanju predstavništva, koji sadrži:
- firmu i sjedište osnivača;

- naziv i sjedište predstavništva;
- naziv i sjedište poslovnice predstavništva (ako je otvara);
- djelatnost predstavništva;

- program rada predstavništva;

2. ispravu o upisu strane osobe u Registar koji se vodi u
odnosnoj zemlji, odnosno drugu ispravu prema propisima od-
nosne zemlje;

3. ovjerenu izjavu strane osobe da preuzima odgovornost

za obaveze koje nastanu u Republici u vezi s radom predstav-
ništva;

4. ovlaštenje osobe odgovorne za rad izastupanje predstav- E
ništva, odnosno strane osobe; E

5. podatke o broju osoba koje će obavljati poslove u pi
stavništvu s podacima o broju stranih državljana. .

Strana 117093/100

Broj 47 - Strana 1170

-Isprave iz stava 2. redni br. 1. do 5. ove tačke dostavljaju
Sc u originalu i ovjerenom prevodu na jeziku kojije u službenoj
upotrebi u Republici. '

_ Na otvaranje i rad poslovnice predstavništva shodno se
Primuenjuja odredbe ove odluke o otvaranju i radu predstav-
ništva.

IV

Ministarstvo trgovine dužno je da o zahtjevu za otvaranje
predstavništva odluči u roku od 30 dana od dana podnošenja
zaltjeva.

_ O upisu predstavništva u Registar, Ministarstvo trgovine
donosi rješenje koje se objavljuje u "Službenom listu RBiH",
na teret strane osobe.

Predstavništvo koje je upisano u Registar može početi
obavljanje djelatnosti upisane u Registar na temelju rješenja
nadležnog organa o ispunjavanju tehničkih i drugih uvjeta
propisanih za obavljanje te djelatnosti.

V
'7 Strana osoba koja je otvorila predstavništvo u Republici

dužna je da u roku do tri mjeseca, od dana prijema rješenja iz
tačke 3. stav 2. ove odluke izvijesti Ministarstvo trgovine o
početku rada predstavništva u ovom roku.

U slučaju da strana osoba ne postupi u skladu sa stavom 1.
ove tačke, Ministarstvo trgovine donijet će rješenje o brisanju
predstavništva strane osobe iz Registra, koje se objavljuje u
"Službenom listu RBiH", na teret strane osobe.

VI

'Sve promjene u vezi s upisom predstavništva u Registar i
njegovih poslovnica, strana osoba je dužna prijaviti Ministar-
stvu u roku od 15 dana od dana izvršenih promjena.

VII

Predstavništvo može obavljati samo onu djelatnost za koju
je upisano u Registar. {
Predstavništvo je dužno da se u svom radu pridržava
važećih republičkih propisa.

VIII

Kontrolu nad primjenom republičkih propisa od strane
predstavništva vrše nadležni organi Republike u okviru
ovlaštenja utvrđenih zakonom, o čemu dostavljaju izvještaj
Ministarstvu trgovine.

Nadležni sud dostavit će Ministarstvu trgovine pravomoćnu
presudu kojom je stranoj osobi koja je otvorila predstavništvo
i odgovornoj osobi za rad predstavništva izrečena kazna za
privredni prijestup, zbog povreda odredaba ove odluke, odno-
sno drugih propisa.

IX

Ministarstvo trgovine donijet će rješenje o brisanju pred-
stavništva iz Registra na zahtjev strane osobe koja je otvorila
predstavništvo ili ako predstavništvo više ne ispunjava uvjete
propisane Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju i ovom
odlukom.

_ Rješenje iz stava 1. ove tačke objavljuje se u "Službenom
listu RBiH", na teret strane osobe.

X

Strana osoba koja ima predstavništvo u Republici dužna je
darad predstavništva uskladi sa odredbama ove odluke u roku
od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke.

_ Ako strana Osoba ne postupi u skladu sa odredbama stava
1. ove tačke, Ministarstvo trgovine donijet će rješenje o brisan-
Ju predstavništva iz Registra, koje se objavljuje u "Službenom
listu RBiH", na teret strane osobe.

_ SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

XI

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje primjena
Uredbe o bližim uslovima za otvaranje i rad predstavništava u
Jugoslaviji ("Službeni list RBiH", broj 2/92).

XII

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH".
V broj 167/95 1

28. augusta 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DODOOOONONOOOOOOOOOOONONODOOOOOOOONOOOONOONONOUOUONUma
523

Na osnovu člana 34. stav 2. Zakona o Vladi Republike
Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 13/94), Vlada
Republike Bosne i Hercegovine, donosi !

ODLUKU
O SPROVOĐENJU PROCEDURE "PRISTANKA PO
PRETHODNOM OBAVJEŠTENJU" U
) MEĐUNARODNOM PROMETU PESTICIDA,
INDUSTRIJSKIH I POTROŠAČKIH KEMIKALIJA I
OTPADA ZA PONOVNU UPOTREBU

I

Prihvaća se sprovođenje procedure "pristanka po prethod-
nom obavještenju" (u daljem tekstu: PIC procedura) u međuna-
rodnom prometu pesticida, industrijskih i potrošačkih
kemikalija i otpada za ponovnu upotrebu.

II

Nominira se Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i
zaštite okolice za sprovođenje PIC procedure.

III

Obavezuje se Ministarstvo prostornog uredenja, resursa i
zaštite okolice da u sprovođenju PIC procedure sarađuje i
usaglašava stavove sa ostalim nadležnim ministarstvima, a
naročito sa Ministarstvom energetike i industrije i Ministar-
stvom zdravlja.

Predsjednik

IV

Ministarstvo energetike i industrije i Ministarstvo zdravlja
imenovat će svoje stalne predstavnike za saradnju iz tačke III
ove odluke.

V

Ministarstvo prostornog uredenja, resursa i zaštite okolice
o ovoj odluci izvjestit će međunarodne organizacije UNEP
(Program UN za okolicu) i FAO (Organizacija za hranu i
agrikulturu).
VI

Ministarstvo prostornog uredenja, resursa i zaštite okolice
će tromjesečno informirati Vladu Republike Bosne i Hercego-
vine o sprovođenju PIC procedure.

VII
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

V broj 169/95

Predsjednik
7. septembra 1995. godine

Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
OODOOOOOOOOOOONOOOOONOOOOOOOOUOOOONUUDOOUOUNNOUOUOUUMI
524

Na osnovu člana 16. Zakona o porezu na promet proizvoda
iusluga ("Službeni list RBiH ", br. 5/95, 9/95 1 33/95), a u vezi
sa članom 22. Zakona o posebnom porezu na naftne derivate
("Službeni list RBiH", br. 5/95 i 9/95) i člana 8. stav 1. Zakona

Rm Pija

Strana 117194/100

godine

imjena
stava u

javlji-

ublike
Vlada

PO

AI

'thod-
duna-
ačkih

Irsa i

Irsa i
uje i
1a, a
istar-

avlja
ce III

olice
NEP
nu i

olice
ego-

žbe-

'oda
vezi
vate
ona

Subota, 9. decembra 1995. godine

o kontroli cijena ("Službeni list RBiH", br. 10/94, 13/94 ;
33/95), i tačke II Odluke o mjerama neposredne kontrole cijena
određenih proizvoda i usluga od interesa za Republiku Bosnu
i Hercegovinu ("Službeni list RBiH" , broj 28/94), Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PROMETU
I MALOPRODAJNOJ CIJENI MOTORNIH BENZINA,
DIZEL GORIVA I LOŽ ULJA

I

U Odluci o prometu i maloprodajnoj cijeni motornih benzi-
na, dizel goriva i lož ulja ("Službeni list RBiH", br. 16/95,
19/95 133/95) u tački IV stav 2. briše se.

II

U tački VI u stavu 2. riječi: "i sredstva ostvarena na ime
razlike u cijeni iz stava 2. tačke IV ove odluke, " brišu se.

Stavovi 3. i 4. brišu se. =
III

Oba odluka objavljena je na oglasnoj tabli Vlade Republike
Bosne i Hercegovine, dana 14. oktobra 1995. godine, kada je
i stupila na snagu, a objavit će se iu "Službenom listu RBiH".

V broj 186/95
14. oktobra 1995. godine Vlade RBiH,

Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
OOOOONODOOAOONOOOOOOONOOOOOOOOUOOOOO DADO OOOONAUONANANa
525

Na osnovu člana 119. stav 2. Zakona o državnoj upravi-
Novi prečišćeni tekst ("Službeni list RBiH ", broj 26/93), a u
vezi sa članom 21. Uredbe o načelima za utvrđivanje unutrašnje
organizacije republičkih organa uprave i republičkih upravnih
organizacija-Novi prečišćeni tekst ("Službeni list SRBiH", broj
2/92), Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O OBRAZOVANJU CENTRA REPUBLIČKIH ORGANA
UPRAVE U TRAVNIKU

I

Obrazuje se Centar republičkih organa uprave u Travniku
(u daljem tekstu: Centar Travnik) radi koordiniranja vršenja
poslova iz nadležnosti Ministarstva za izbjeglice i socijalnu
zaštitu, Ministarstva prostornog uređenja, resursa i zaštite
okolice, Ministarstva energetike i industrije, Ministarstva prav-
de i Ministarstva zdravlja, koji imaju svoje organizacione
jedinice ili samostalne izvršioce u Travniku.

JI

Centar Travnik koordinira rad organizacionih jedinica ili
samostalnih izvršilaca organa iz tačke I ove odluke, obavlja

poslove informisanja, kao i opšte, tehničke i druge zajedničke
poslove.

Predsjednik

III

Centar Travnik obuhvata područja općina: Busovača, Bu-
gojno, Doboj, Fojnica, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Jajce,
Kotor Varoš, Novi Travnik, Travnik, Tešanj, Teslić, Vitez i
Zenica.

Sjedište Centra Travnik je u Travniku.

SLUŽBENI LIST RBiH

IV
Radom Centra Travnik rukovodi načelnik.

Načelnika Centra Travnik postavlja i razrješava Vlade
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada).

V

Unutrašnja organizacija Centra Travnik utvrđuje se Pravil-
nikom.

Ministarstva iz tačke I ove odluke svojim aktom o unu
trašnjoj organizaciji odredit će poslove i zadatke iz svoje
nadležnosti, koje će obavljati organizacione jedinice ili samo-
stalni izvršioci na području za koje se obavezuje Centar Trav-
nik.

VI

Načelnik i radnici Centra Travnik, kao i radnici organa iz
tačke I ove odluke upućuju se na rad u Centar Travnik privre
meno, u skladu sa zakonom.

Načelnik i radnici iz stava 1. ove tačke ostvaruju prava iz
radnog odnosa prema odredbama Zakona o državnoj upravi-
Novi prečišćeni tekst ("Službeni list RBiH", broj 26/95).

VII

Do donošenja propisa o naknadama iz člana 278. Zakona
o državnoj upravi, na načelnika i radnike iz tačke VI ove odluke
primjenjuje se Uredba o naknadama za putne troškove
("Službeni list RBiH", broj 7/95).

VIII

Služba za zajedničke poslove republičkih organa uprave će
u saradnji sa Ministarstvom pravde izvršiti organizacione pri-
preme potrebne za početak rada Centra Travnik.

IX

Sredstva za rad Centra Travnik obezbjeđuju se u budžetu
Republike Bosne i Hercegovine.

X

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

V broj 187/95
16. oktobra 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
OODOOOOOOONOOOOOUUNANOOANOOOUODAOUOANAOANUZUUanNaNa nauma
526

Na osnovu člana 119. stav 2. Zakona o državnoj upravi-
Novi prečišćeni tekst ("Službeni list RBiH", broj 26/93), a u
vezi sa članom 21. Uredbe o načelima za utvrđivanje unutrašnje
organizacije republičkih organa uprave i republičkih upravnih
organizacija-Novi prečišćeni tekst ("Službeni list SRBiH", broj
2/92), Vlada Republike Bosne i Hercegovine, donosi

Predsjednik

ODLUKU
O OBRAZOVANJU CENTRA REPUBLIČKIH ORGANA
UPRAVE U BIHAĆU

I

Obrazuje se Centar republičkih organa uprave u Bihaću (u
daljem tekstu: Centar Bihać) radi koordiniranja vršenja poslova

iz nadležnosti Ministarstva za izbjeglice i socijalnu zaštitu,

Ministarstva prostornog uređenja, resursa i zašlite okolice,

ke.

Broj 47 - Strana 1171 —

Strana 117294/100

RG SLE Na

Broj 47 - Strana 1172—'

Ministarstva energetike i industrije, Ministarstva pravde i Mi-
nustarstva zdravlja, koji imaju svoje organizacione jedinice ili
samostalne izvršioce u Bihaću. ;

I

Centar Bihać koordinira rad organizacionih jedinica ili
samostalnih izvršilaca organa iz tačke I ove odluke, obavlja
poslove informisanja, kao i opšte, tehničke i druge zajedničke
poslove.

III

Centar Bihać obuhvata područja općina: Bihać, Bosanski
Novi, Bosanska Dubica, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac,
Bosansko Grahovo, Cazin, Drvar, Ključ, Mrkonjić Grad, San-
ski Most, Prijedor, Velika Kladuša, Glamoč i Šipovo.

Sjedište Centra Bihać je u Bihaću.
IV
Radom Centra Bihać rukovodi načelnik.

Načelnika Centra Bihać postavlja i razrješava Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada).

V

Unutrašnja organizacija Centra Bihać utvrđuje se Pravilni-
kom.

Ministarstva iz tačke I ove odluke svojim aktom o unu-
trašnjoj organizaciji odredit će poslove i zadatke iz svoje na-
dležnosti, koje će obavljati organizacione jedinice ili samostalni
izvršioci na području za koje se obavezuje Centar Bihać.

VI

Načelnik i radnici Centra Bihać, kao i radnici organa iz
tačke I ove odluke upućuju se na rad u Centar Bihać privreme-
no, u skladu sa zakonom.

Načelnik i radnici iz stava 1. ove tačke ostvaruju prava iz
radnog odnosa prema odredbama Zakona o državnoj upravi-
Novi pričišćeni tekst ("Službeni list RBiH", broj 26/95).

VII

Do donošenja propisa o naknadama iz člana 278. Zakona
o državnoj upravi za načelnika i radnike iz tačke VI ove odluke
primjenjuje se Uredba o naknadama za putne troškove
("Službeni list RBiH", broj 7/95).

VIII

Služba za zajedničke poslove republičkih organa uprave će
u saradnji sa Ministarstvom pravde izvršiti organizacione pri-

! preme potrebne za početak rada Centra Bihać.

IX

Sredstva za rad Centra Bihać obezbjeđuju se u budžetu
Republike Bosne i Hercegovine.

X

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH",

V broj 188/95
16. oktobra 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Vlade RBiH,
dr Haris Silajdžić, s. r.

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

527

Na osnovu člana 29. Zakona o Vladi Republike Bosne i
Hercegovine ("Službeni list RBiH ", broj 13/94), Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine, na prijedlog ministra unutrašnjih
poslova, donosi ;

ODLUKU
O OBUSTAVI OD IZVRŠENJA ZAKLJUČKA
PREDSJEDNIŠTVA OPŠTINE GORNJI VAKUF, BROJ:
01/1-023-293/95 OD 29. 05. 1995. GODINE

I

Obustavlja se, do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercego-
vine izvršenje Zaključka Predsjedništva opštine Gornji Vakuf
broj: 01/1-023-293/95 od 29. 05. 1995. godine, kojim je regu-
lisano da svi zaposleni u inostranstvu, kao i poreski obveznici
na području Opštine Gornji Vakuf koji nisu izmirili. svoje
obaveze prema Opštini Gornji Vakuf, neće moći izvaditi ni
jedan dokument, dok ne izmire svoje obaveze prema opštini,
jer Vlada Republike Bosne i Hercegovine cijeni da navedeni
zaključak nije u saglasnosti sa Ustavom RBiH i važećim propi-
siam koji se odnose na oblast izdavanja javnih isprava.

II

Vlada Republike Bosne i Hercegovine podnijet će Ustav-
nom sudu Bosne i Hercegovine prijedlog za ocjenu ustavnosti
i zakonitosti Zaključka Predsjedništva opštine Gornji Vakuf
broj: 01/1-023-293/95 od 29. 05. 1995. godine, u roku od osam
dana od dana donošenja ove odluke.

III

Ova odluka objavljena je na oglasnoj tabli Vlade RBiH dana
3. decembra 1995. godine kada je i stupila na snagu, a objavit
će se i u "Službenom listu RBiH".

V broj 229/95
3. decembra 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, s. r.
DOOUOOOOOOOOOONOOOOONODONOOOOOOOO ON OUOOOOONNOUNGNUNU
528

Na osnovu člana 29. Zakona o Vladi Republike Bosne i
Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 13/94), Vlada Repu-
blike Bosne i Hercegovine, na prijedlog ministra unutrašnjih
poslova, donosi

Predsjednik

ODLUKU
O OBUSTAVI OD IZVRŠENJA ODLUKE
PREDSJEDNIŠTVA OPŠTINE GORNJI VAKUF, BROJ:
01/1-023-239/94 OD 27. 07. 1994. GODINE

I

Obustavlja se, do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercego-
vine izvršenje Odluke Predsjedništva opštine Gornji Vakuf
broj: 01/1-023-239/94 od 27. 07. 1994. godine, kojom je
regulisano da su se svi radnici na privremenom radu u inostran-
stvu, prilikom dolaska u Republiku Bosnu i Hercegovinu dužni
prijaviti Stanici javne bezbjednosti Gornji Vakuf radi evidenti-
ranja dolaska i izmirenja svojih poreskih obaveza prema Opšti-
ni Gornji Vakuf, jer Vlada Republike Bosne i Hercegovine
cijeni da navedena odluka nije u saglasnosti sa Ustavom RBiH
i Zakonom o prijavljivanju prebivališta i boravišta građana
("Službeni list SRBiH", br. 29/77, 38/86, 1/88, 37/88 i 26/90).

Sub

nom
i zak
01/1
odd

3. de
će St

3. d

nanu
52%

list F

ja trg

malo
knjig
odjel

dio o
Zapei
opšti
prije
ispra
rodo:

prom

tačno
objek

jena
prod:

Strana 117394/100

Subota, 9. decembra 1995. godine

II

Vlada Republike Bosne i Hercegovine podnijet će Ustav-
nom sudu Bosne i Hercegovine prijedlog za ocjenu ustavnosti
i zakonitosti Odluke Predsjedništva opštine Gornji Vakuf broj:
01/1-023-239/94 od 27. 07. 1994. godine, u roku od osam dana
od dana donošenja ove odluke.

III

Ova odluka objavljenaje na oglasnoj tabli Vlade RBiH dana
3. decembra 1995. godine kada je i stupila na snagu, a objavit
će se i "Službenom listu RBiH".

V broj 230/95
3. decembra 1995. godine Vlade RBiH,
Sarajevo dr Haris Silajdžić, S. r.
DADOOOOOOOOOONOOOOOOOOOOONOOOONONONOOOOONNOONOONONANUU
529

Na osnovu člana 10. stav 5. Zakona o trgovini ("Službeni
list RBiH", broj 20/95), ministar trgovine, donosi

Predsjednik

PRAVILNIK
O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA
TRGOVAČKE KNJIGE

Član 1.
Ovim pravilnikom propisuju se oblik, sadržaj i način vođen-
ja trgovačke knjige.
Član 2.

Pravna i fizička lica registrovana za obavljanje trgovine na
malo (u daljem tekstu: trgovac) dužni su da vode trgovačku
knjigu posebno u svakom prodajnom objektu ili u svakom
odjelu prodajnog objekta (u daljem tekstu: prodajni objekat).

Trgovačka knjiga se vodi na obracsu-TKM koji je sastavni
dio ovog pravilnika.

Član 3.

Trgovačka knjiga je uvezana jemstvenikom, prošivena i
zapečaćena pečatnim voskom.

Svaka strana.mora biti numerisana rednim brojem.

Trgovačku knjigu ovjeravaju ovlašćeno lice trgovca i organ
opštine odnosno grada Sarajeva nadležan za poslove privrede,
prije evidentiranja podataka.

Trgovačka knjiga iz stava 3. ovog člana ima karakter javne
isprave.

Član 4.

U trgovačku knjigu trgovac unosi podatke na osnovu vje-
rodostojnih dokumenata o nabavci i prodaji robe, te drugim
promjenama u vezi sa nabavkom i prodajom.

Trgovačka knjiga se vodi ažurno po načelima urednosti i
tačnosti ipo hronološkom redu od dana početka rada prodajnog
objekta, odnosno za svaku kalendarsku godinu.

Član 5.

Nabavljenu robu i robu na zalihi za koju je izvršena prom-
jena cijena i poreza na promet, trgovac ne može staviti u
prodaju prije nego što unese podatke u trgovačku knjigu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Trgovac ne može narednog dana u prodajnom objektu
početi sa radom prije nego što u trgovačku knjigu evidentira —
vrijednost prodate robe iz prethodnog dana. 144:

Član 6.

Nabavka, prodaja robe i druge promjene se evidentiraju na }
slijedeći način:

1) u koloni 1. Redni broj svakog pojedinačnog dokumenla, =

Redni broj upisuje se i na dokumentu koji se odlaže po
redoslijedu.

2) u koloni 2. Datum evidentiranja,

3) u koloni 3. Naziv, broj i datum dokumenta,

4) u koloni 4. Iznos prodajne vrijednosti nabavljene robe
bez poreza na promet proizvoda i usluga,

Iznos iskazane vrijednosti se preuzima iz kolone 6.
obračunskog lista poreza na promet,

5) u koloni 5. Iznos ukupnog poreza na promet proizvoda
i usluga,
Iznos iskazane vrijednosti se preuzima iz kolone 15.
obračunskog lista poreza na promet,

6) u koloni 6. Ukupna vrijednost robe po prodajnoj cijeni
sa porezom na promet proizvoda i usluga,

Iznos iskazane vrijednosti se preuzima iz kolone 14.
obračunskog lista poreza na promet,

7) u kol.

4, 5. 1 6. Podaci o vrijednosti koji proizlaze iz promjena
cijena robe i stopa poreza na promet proizvoda i usluga na
osnovu inventarisanja.

Podaci o vrijednostima povrata robe, otpisa robe (kalo,
rastur, kvar, lom) i sl. na osnovu zapisnika, koji sadrži:

a) naziv i sjedište trgovca,
b) redni broj i datum ispostavljanja zapisnika,

c) naziv robe, količinu i pojedinačnu prodajnu cijenu robe
bez poreza i sa porezom na promet proizvoda i usluga, te iznos
poreza na promet proizvoda i usluga,

d) ukupnu vrijednost po prodajnoj cijeni bez poreza i sa
porezom na promet proizvoda i usluga, te iznos poreza na
promet proizvoda i usluga,

e) potpis odgovorne osobe i pečat trgovca.

Trgovac može u zapisnik unijeti i druge podatke važne za
povrat robe, otpis robe i dr.

Na osnovu izvršenog inventarisanja i sastavljenog zapisni- =
ka za vrijednost koja se uvećava obavlja se evidentiranje kao
pri nabavci robe, a za vrijednost koja se umanjuje obavlja se
storniranje putem "crvenog storna"-ispisivanjem iznosa koji se

zaokružuje. Pri zbrajanju kol. 4, 5. i 6. zaokruženi iznosi se
oduzimaju od ukupnog zbira.
8) u koloni 7. Iznos prodate vrijednosti robe za svaki dan,
ito:
a) za robu prodatu u gotovu-na osnovu iznosa evidentiranog.
na kontrolnoj vrpci registarske blagajne ili zbira pojedinačnih
računa. %

b) za robu koja se naplaćuje preko žiro-računa na osn
iznosa faktura, čekova i dr,

Strana 117494/100

Broj 47 - Strana 1174

c) u slučaju prodaje robe u čijoj cijeni je obračunat porez
na promet kupcu koji je oslobođen plaćanja poreza na promet,

eeova je dužan izvršiti posebno evidentiranje na slijedeći
način:

-ukol. 1,2. 13. podatke kao u članu 6. tač. 1, 2. 13,

- ukol. 5. i 6. iznos obračunatog poreza na promet-crveni
storno,

- u koloni 7. iznos prodate vrijednosti robe.
Član 7.

Trgovačku knjigu čini i obračunski list poreza na promet-
obrazac OLPP (u daljem tekstu: obračunski list) kojije sastavni
dio ovog pravilnika. .

Obračunski list se odlaže uz dokumenat o nabavci robe.
Član 8.

U obračunski list podaci se evidentiraju na slijedeći način:
1) u koloni 1. Redni broj robe,

2) u koloni 2. Naziv robe identičan sa nazivom robe iz
fakture odnosno drugog dokumenta o nabavci robe.

Roba se može grupisati prema istim tarifnim brojevima
poreza na promet proizvoda i usluga,

3) u koloni 3. Jedinica mjere iz dokumenta,
4) u koloni 4. Količina robe iz dokumenta,

5) u koloni 5. Pojedinačna prodajna cijena robe bez poreza
na promet koja služi kao osnovica za obračun poreza na promet
proizvoda,

6) u koloni 6. Ukupan iznos prodajne vrijednosti bez poreza
na promet-kolona 4x5,

7) u koloni 7. Tarifni broj iz Tarife poreza na promet
proizvoda za robu iz kolone 2,

8) u koloni 8. Stopa poreza iz Tarife poreza na promet
proizvoda za robu iz kolone a,

9) u koloni 9. Pojedinačna cijena robe koja se sastoji od
prodajne cijene iz kolone 5. uvećane za iznos obračunatog
poreza na promet proizvoda po stopi iz kolone 8,

10) u koloni 10. Ukupan iznos prodajne cijene robe sa
porezom na promet proizvoda kolona 4.x kolona 9;

11) u koloni 11. Tarifni broj iz Tarife poreza na promet
usluga za robu iz kolone 2,

12) u koloni 12. Stopa poreza iz Tarife poreza na promet
usluga za robu iz kolone 2,

13) u koloni 13. Pojedinačna prodajna cijena robe sa pore-
zom na promet proizvoda i usluga-kolona 9. uvećana za iznos
obračunatog poreza na promet usluga po stopi iz kolone 12,

14) u koloni 14. Ukupna prodajna cijena sa porezom na
promet proizvoda i usluga-kolona 4.x kolona 13.

U slučaju da se plaća samo porez na promet proizvoda

potrebno je izvršiti Prenos iznosa vrijednosti iz kolone 10. u
kolonu 14.

15)u koloni 15. Ukupan iznos poreza na promet-kolona 14.
umanjena Za kolonu 6.

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

Nakon evidentiranja podatka u obračunskom listu, kol. br.
6, 14. i 15. se zbrajaju i prenose u odgovarajuće kolone
trgovačke knjige.

Trgovac koji u dokumentaciji o nabavci robe OSigurava
podatke potrebne za unošenje u trgovačku knjigu ne treba
popunjavati obračunski list.

Član 9.
U trgovačkoj knjizi zbrajaju se iznosi po kolonama na

j svakoj stranici knjige i tako dobiveni prenose na slijedeću

stranicu kao donos prethodne stranice.
Član 10.

Podaci koji se osiguravaju ovim pravilnikom koriste se i za
evidenciju poreza na promet proizvoda i usluga.

Član 11.

Trgovac obavlja inventarisanje na način i u slučajevima
utvrđenim važećim propisima.

Stanje utvrđeno inventarisanjem robe usporeduje se sa
stanjem u trgovačkoj knjizi, a nastale razlike trgovac evidentira
tako što vrijednost utvrđenog viška robe unosi u kolonu nabav-
ke robe, a vrijednost utvrđenog manjka u kolonu prodaje robe.

Član 12.

Nakon evidentiranja svih promjena u toku godine i eviden-
tiranja viškova odnosno manjkova po inventarisanju sa 31.
decembrom kalendarske godine, zaključuje se trgovačka knjiga
u kojoj se kao krajnji saldo iskazuje stanje vrijednosti robe koje
se prenosi kao početno stanje u iduću godinu.

Trgovačka knjiga se zaključuje i danom prestanka rada
prodajnog objekta.

Zaključenu trgovačku knjigu iz st. 1. 12. ovog člana trgovac
ovjerava potpisom odgovorne osobe i pečatom.

Član 13.

Trgovac je dužan da u momentu kontrole omogući uvid u
trgovačku knjigu i dokumentaciju na osnovu koje se vodi
evidencija u trgovačkoj knjizi.

Član 14.
Trgovačka knjiga se čuva pet godina nakon proteka kalen-

darske godine na koju se odnosi, a dokumentacija na osnovu
koje su podaci evidentirani u trgovačku knjigu, saglasno pro-

pisima o računovodstvu.
Član 15.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primje-
na Pravilnika o obliku i načinu vodenja trgovačke knjige koji
se na teritoriji RBiH primjenjivao do dana stupanja na snagu
ovog pravilnika, izuzev obrasca TM, koji će se primjenjivati
do 31. decembra 1995, godine, na način predviđen ovim
pravilnikom.

Član 16.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavlji-
vanja u "Službenom listu RBiH ", a odredba člana 3. stav 1.
Ovog pravilnika primjenjivat će se od 1. januara 1996. godine.

Broj 01-021-9905
9. decembra 1995, godine
Sarajevo

Ministar
dr Nikola Grabovac, s. r.

Subota

Strana 117591/100

Trgovac

Mjesto

TRGOVAČKA KNJIGA NA MALOZA

Opis
knjiženja

3

Nabava robe

IT _”' “ GOBINU

Obrazac TKM

Prodaja тоће

Iznos prodajne
vrijednosti
bez poreza
na promet

Iznos poreza
na promet

4

5

Iznos prodajne i
vrijednosti
sa porezom
na promet

Iznos prodate
vrijednosti

sa porezom
na promet

Odgovorno lice

Subota, 9. decembra 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Strana 117675/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 74.5 od 100; 25% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 47 - Strana 1176

Кај исоуса Obrazac OLPP

Prodajni objekat
(poslovnica-poslovna jedinica). и И

Мјено — = ____--_________
Datum O a CC — E CS

OBRAČUNSKI LIST POREZA NA PROMET

Po dokumentu

1 sjedište – prebivalište.
( naziv dobavljača )

broj _____----- od: __ podine
а. | коњ | | Ргобајна с inactj |
Jed. | Kol TOCE оцена Porcz na prom. Prodajna cijena sa | Porez.na Prodajna cijena sa porezom Porcz na
| :

тј. | čina · bez poreza па ši ј СЕ;
Ј. P n | proizvoda porezom Da promet usluga na promet proizv. i usluga promet
prom. proizvoda | _|___pr. proizvoda o J
[|

pjedinačna ukupna | _ tar br. stopa pojedinačna ukupna | таг. br. stopa pojedinačna ukupna Ukupno
5 Bo КА, 8 9 10 | 211 12 13 14 15

_— | | |

Odgovomo lice

SLUŽBENI LIST RBiH

~
[54]
о

Subota, 9. decembra 1995. godine

Strana 117793/100

Ta

Subota, 9. decembra 1995. godine
530

Na osnovu člana 7. stav 2. i člana 12. Zakona o trgovini
("Službeni list RBiH", broj 20/95), ministar trgovine, donosi

PRAVILNIK
O UVJETIMA MINIMALNE TEHNIČKE
OPREMLJENOSTI POSLOVNIH PROSTORA ZA
OBAVLJANJE TRGOVINE

I- OPĆE ODREDBE

Član 1. \

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti minimalne tehničke
opremljenosti poslovnih prostora u kojima se obavlja trgovina
na veliko, trgovina na malo, pružaju trgovinske usluge i
utvrduju proizvodi iz grupa i podgrupa proizvoda koji se mogu
prodavati u poslovnim prostorima u kojima se obavlja trgovina
na veliko i trgovina na malo.

Član 2.

Odredbe ovog pravilnika odnose se na poslovne prostore

pravnih i fizičkih lica (u daljem tekstu: trgovac).
Član 3.

Poslovni prostori u smislu ovog pravilnika su:
1. prostori u kojima se obavlja trgovina na veliko,
2. prostori u kojima se obavlja trgovina na malo,

3. skladišta-stovarišta u kojima se obavlja trgovina na
veliko i trgovina na malo,

4. prostori u kojima se obavljaju trgovinske usluge.
Član 4.
Poslovne prostorije moraju biti izgrađene na mjestu na

kojem je, s obzirom na način obavljanja trgovine, osigurana
nesmatana i racionalna manipulacija robom.

Član 5.

Poslovne prostorije moraju imati osiguran neposredan ulaz
sa ulice ili drugog javnog prostora.

Član 6.

Trgovac prilikom obavljanja trgovine treba da vodi računa
o zaštiti čovjekove okoline.

II - POSLOVNI PROSTORI U KOJIMA SE OBAVLJA
TRGOVINA NA VELIKO

Član 7.

Poslovni prostori u kojima se obavlja trgovina na veliko na
osnovu uzoraka, u tranzitu ili na sličan način moraju u svom
sastavu imati:

- prostoriju za primanje poslovnih sastanaka i održavanje
poslovnih sastanaka;

- pomoćne prostorije za higijensko sanitarne potrebe;

- Vitrinu za izlaganje uzoraka ukoliko se trgovina obavlja
po osnovu uzoraka.

II - POSLOVNE PROSTORIJE U KOJIMA SE OBAVLJA
TRGOVINA NA MALO

Član 8.

Poslovni prostori u kojima se obavlja trgovina na malo (u
daljem tekstu: maloprodajno mjesto) su:

1. klasična prodavnica, 2. specijalizirana prodavnica, 3.
samoposluga, 4. dragstor, 5. diskontna prodavnica, 6. butik,
7. robna kuća, 8. kiosk-trgovka, 9. pokretna prodavnica, 10.
benzinska pumpna stanica.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 47 - Stran
U maloprodajnim mjestima se obavlja trgovina na

prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, izuzev sv

mlijeka koje nije industrijski pakovano.

A - Zajedničke odredbe

1) Spoljašnji izgled maloprodajnog mjesta

Član 9.

Maloprodajno mjesto i pomoćne prostorije u kojima se
obala trgovina na malo mora biti izgrađeno od čvrstog male-
rijala.

Pa

Član 10.

Prostor ispred maloprodajnog mjesta mora biti asfaltiran, =
betoniran. ili popločan kamenom, odnosno izveden na drugi
Ako koji omogućava nesmetano kretanje osoba i održavanje

istoće.

Na prostoru iz stava 1. ovog člana ne može se vršiti smještaj
robe niti odlagati ambalaža i otpatci.

Član 11.

Na ulaznoj strani maloprodajnog mjesta mora na uočljiv j
način biti istaknuta firma (u punom ili skraćenom obliku) naziv—
ili broj i mjesto njegovog poslovanja, kako je registrovano kod
nadležnog organa.

Član 12.

Ako u maloprodajnom mjestu postoje odvojena vrata za
ulaz i izlaz, na vratima moraju biti istaknute uočljive oznake
"ulaz" i "izlaz".

2) Unutrašnjost maloprodajnog mjesta

Član 13.

Maloprodajno mjesto mora imati najmenje 10 m" površine ='
i 2,30 m visine, izuzev industrijski proizvedenih objekata ili
sličnih objekata izgrađenih od industrijski proizvedenih eleme-
nata ili drugi sličan objekat građen prema urbanističkim uslo- "
vima i planu. i

Maloprodajno mjesto koje ro nalazi u zgradi, proglašeno)
kulturno-istorijskim spomeniku.n, 1-vže imati manju visi u od
propisane, ali ne manju od 2,20 m.

Član 14.

U radnom vremenu maloprodajno mjesto mora biti Osvje-
tljeno.

Sva maloprodajna mjesta koja su priključena na električnu
mrežu treba da imaju osvjetljenje minimum 20 luxa po m'.

Član 15.

Maloprodajno mjesto mora imati osigurano provjetravanje
i zagrijavanje.

—

—_—

Član 16.

Pod maloprodajnog mjesta mora biti od tvrdog materijala
koji se može lako čistiti.

Na mjestima gdje zaposleno osoblje pretežno obavlja radne
zadatke pod maloprodajnog mjesta u pogledu toplotne provo-
dljivosti mora odgovarati normativima utvrđenim propisima o
zaštiti na radu.

Zidovi i stropovi maloprodajnog mjesta moraju biti uredno
obrađeni i obojeni. Ke

U dijelu maloprodajnog mjesta u kojem dolazi do jač
prljana zidova (gdje se prodaje svježe meso i riba)
moraju biti obloženi keramičkim pločicama ili odgov.
materijalom do visine najmanje 1, 5 m od poda.

Strana 117893/100

Tu. 7

Broj 47 - Strana 1178

SLUŽBEN
3) Uređaji i oprema maloprodajnog mjesta

Član 17..

Maloprodajno mjesto mora biti opremljeno uređajima i
opremom (police, tezge, prodajni stolovi, gondole, rashladne

vitrine i dr.) koji su odgovarajući vrsti maloprodajnog mjesta,

vrsti roba koje su predmet djelatnosti. .

Oprema i uređaji se postavljaju tako da između njih ostane
slobodan prostor koji omogućava nesmatan pristup zaposlenom
osoblju i kupcima.

Prostor za potrošače u maloprodajnom mjestu ne smije biti
zZapriječen robama niti ambalažom korišćenih proizvoda.

Član 18.

Robe koje su rezultat vještačkih tehnoloških procesa koje .

emituju mirise i koje su otrovne za ishranu ne smiju se smještati
u neposrednoj blizini sa prehrambenim proizvodima koji nisu
industrijski pakovani.

Roba koja se nalazi u izlogu treba da bude istog kvaliteta
kao i roba koja se nalazi u maloprodajnom mjestu.

Član 19.

Maloprodajno mjesto mora imati u upotrebi ispravna mje-
rila ako to zahtjeva vrsta robe (vage i sl.) koja se postavljaju
tako da je kupcima omogućen uvid u mjerenje robe.

U maloprodajnim mjestima iznad 500 m? prodajne površine
treba uspostaviti kontrolne instrumente mjerenja.

Ambalaža u kojoj se pakuje vagana roba ne smije svojom
težinom da oštećuje potrošača.

Maloprodajno mjesto mora imati registar kasu, izuzev u
slučajevima gdje se roba prodaje na bazi paragon blokova i
fakture, kioska u kojima se pretežno obavlja trgovina štampom
i duhanskim prerađevinama, pokretnim prodavnicama (motor-
no vozilo i plovni objekat) i tezgama na tržnici na malo (pijaci).

Član 20.

U svim maloprodajnim mjestima gdje se vrši prodaja pre-
hrambenih proizvoda, prodavci moraju imati čiste bijele man-
tle, kape ili higijenske marame za kosu.

Član 21.

Prodaja robe sa otrovnim svajstvima i zapaljivim tečnosti-
ma mora se vršiti pod uslovima predviđenim posebnim propi-
sima.

4) Pomoćne prostorije

Član 22.

Pod pomoćnim prostorijama podrazumjevaju se: priručno
skladište (magacin), garderoba za smještaj odjeće i obuće
zaposlenog osoblja i higijensko-sanitarne prostorije.

Član 23.

.  Maloprodajno mjesto može imati priručno skladište (maga-
cin) u Svom sastavu, odvojeno'od prodajnog prostora, pored
maloprodajnog mjesta ili u njegovoj neposrednoj blizini.

_ Oprema i uredaji u priručnom skladištu se maraju prilago-
diti potrebama i prirodi robe za održavanje njenih kvalitativnih.
i kvantitativnih svojstava.

Roba koja je hidroskopna ne smije biti smještena u vlažne
prostorije.

Član 24.

Maloprodajno mjesto mora imati garderobu za smještaj

odjeće i obuće Zaposlenog osoblja i higijensko-sanitarne pro-

storije.

I LIST RBiH Subota, 9. decembra 1995. godine

Veličina tih prostorija mora odgovarati broju zaposlenih, u
skladu sa propisima o zaštiti na radu. ;

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, u maloprodajnom
mjestu u kojem je zaposleno ukupno do pet radnika u jednoj
smjeni za odlaganje odjeće i obuće mogu se predvidjeti garde-
robni ormari smješteni u odgovarajućoj pomoćnoj prostoriji u
sklopu maloprodajnog mjesta.

Izuzetno, odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na
industrijski proizvedene objekte ili slične objekte izgrađene od
industrijski proizvedenih elemenata ili druge objekte mon-
tažno-demontažnog tipa ili drugi sličan objekat građen prema
urbanističkim'uslovima i planu.

Član 25.

Podovi i zidovi higijensko-sanitarnih prostorija moraju biti
obloženi keramičkim pločicama ili drugim odgovarajućim ma-
terijalom.

Zidovi tih prostorija moraju biti obloženi najmanje do
visine 1,5 m od nivoa poda. |,

B - Posebne odredbe za vrste maloprodajnih mjesta
1. Klasična prodavnica

Član 26.

Klasična prodavnica je maloprodajno mjesto u kojem se
trgovina robom vrši usluživanjem. U klasičnoj prodavnici se
vrši trgovina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, izu-
zev boja i lakova, stočne i druge životinjske hrane koja nije
industrijski proizvedena, starih stvari, pogrebne opreme, nafte
iderivata nafte, ulja i masti za motore, ogrijeva i građevinskog
materijala, motornih vozila i dijelova i pribora.

2. Specijalizirana prodavnica
Član 27.

Specijalizirana prodavnica je maloprodajno mjesto sa širo-
kim asortimanom jedne podgrupe proizvoda u kojoj se trgovina
robom vrši usluživanjem.

U specijaliziranoj prodavnici se može uz osnovni asortiman
proizvoda prodavati samo srodni proizvod iz dopunskog asor-
timana.

3. Samoposluga

Član 28.

Samoposluga je maloprodajno mjesto uređeno tako da je
roba izložena na policama koje su pristupačne kupcima čime je
omogućeno kupcu da se sam informiše o izgledu robe, o cijeni
i da se odluči o kupovini bez posredovanja prodavača.

U samoposlugama se može obavljati trgovina na malo
proizvoda utvrdenih u članu 26. ovog pravilnika.
Član 29.

U samoposlugama, pored zajedničkih uvjeta predviđenih
ovim pravilnikom za sva maloprodajna mjesta moraju se obezb-

jediti:
- korpe za stavljanje robe;
- prostor za ostavljanje i čuvanje ručnog prtljaga kupca;
- slobodan prostor između gondola i polica, sa izloženom

robom u širini najmanje 1,2 m za nesmetano kretanje i
usluživanje kupca;

- poseban ulaz za prijem robe.
"Član 30.

) Prema Veličini prodajnog prostora samoposluge se svrsta-
Vaju u slijedeće kategorije:

Sub

4. D

nan
Šire!

kom

prip.
ukol

5.D

vrši

vodi
ma
robu

dva
prod

pop!
u trg
6. Bi

obav
stilni
plete
boro

7.R

podj
daju

nepri
skog
hrani
Ne OJ
taiuv

malo

locir

prost

Strana 117992/100

SLUŽBENI

- minimarket od 50 do 100 m? prodajne površine;

- supermarket od 100 do 500 m? prodajne površine;
- maximarket od 500 do 1.500 m? prodajne površine;
- hipermarket preko 1.500 m? prodajne površine.

4. Dragstor

Subota, 9. decembra 1995. godine

Član 31.

Dragstor je maloprodajno mjesto u kojem se vrši trgovina
na malo proizvodima utvrdenim u članu 26. ovog pravilnika u
širem asortimanu, samousluživanjem.

U dragstoru se može vršiti trgovina na malo proizvoda i u
kombinaciji sa pružanjem ugostiteljskih usluga (kafa, brzo
pripremanje hrane i sl.) u fizički odvojenim prostorijama,
ukoliko ispunjavaju uslove za obavljanje te djelatnosti.

Radno vrijeme dragstora traje od O do 24 sata svaki.dan.
5. Diskontna prodavnica

Član 32.

'Diskontna prodavnica je maloprodajno mjesto u kojem se
vrši trgovina na malo prehrambenim i neprehrambenim proiz-
vodima utvrđenim u članu 26. ovog pravilnika po nižim cijena-
ma od cijena robe koju trgovac ima u drugim prodavnicama za
robu iste vrste i kvaliteta.

Vlasnik diskontne prodavnice mora posjedovati najmanje
dva maloprodajna mjesta-fizički odvojena u kojima se vrši
prodaja iste robe po normalnim cijenama (bez popusta) i sa
popustom.

Roba se prodaje pretežno u industrijskom pakovanju a rjede
u trgovačkom pakovanju, po principu samoposluživanja.

6. Butik

Član 33.

Butik je specijalizirano maloprodajno mjesto u kome se
obavlja trgovina na malo modnim novitetima i unikatima tek-
stilne, kožne i krznarske konfekcije, galanterije, trikotaže,
pletene robe, pozamanterije i obuće. Roba se prodaje samoiz-
borom i usluživanjem.

7. Robna kuća

Član 34.

Robna kuća je maloprodajno mjesto sa organizovanom
podjelom rada po odjeljenjima koja su specijalizirana za pro-
daju robe po namjeni potrošnje.

U robnoj kući se vrši trgovina na malo prehrambenim i
neprehrambenim proizvodima, izuzev: ogrevnog i građevin-
skog materijala, nafte i derivata nafte, stočne i druge životinjske
hrane koja nije industrijski proizvedena, starih stvari i pogreb-
ne opreme, samoposluživanjem, samoizborom, putem automa-
ta i usluživanjem od strane prodavača.

Član 35.

U robnoj kući pored zajedničkih uvjeta predvidenih za sva
maloprodajna mjesta mora se obezbjediti:

- = posebna prostorija za dovoz, prijem i uskladištenje robe;

- rampa za pristup transportnih vozila;

- teretno dizalo za prenos robe, ako je prodajni prostor
lociran po spratovima;

- pored stepenica i pokretne stepenice, ako je prodajni
prostor lociran u prostorijama više od tri etaže;

- zagrijavanje prostorija putem centralnog grijanja;

- klima uređaje za prečišćavanje vazduha;

LIST RBiH

- sopstveni agregat za proizvodnju električne ener Kaee
se u slučaju nestanka električne energije automatski = + "
u rad; "

- servisna služba za manje opravke kupljene konfekcije, n=
zahtjev kupca; ke ijevne

- služba za kupovinu robe na kredit, ukoliko se vrši prodaja EF
na kredit.

8. Kiosk-trgovka

Član 36.

Kiosk-trgovka (u daljem tekstu: kiosk) može biti industi(
ski proizveden objekat ili drugi sličan objekat izgraden 09
industrijski proizvedenih elemenata ili drugi objekat montaže
demontažnog tipa ili drugi sličan objekat građen prema urbani
stičkim uslovima i planu.
Član 37.

Kiosk u kom se vrši trgovina na malo proizvodima koji ni
industrijski pakovani:

- hljeb, pecivo i drugi pekarski proizvodi;
- mliječni proizvodi;
- meso, riba i prerađevine,

moraju imati minimum sanitarnih uslova-vodu.

Član 38. :
U kiosku se može obavljati trgovina na malo slijedeći ||
proizvoda: '
- životnih namirnica i predmeta za kućne potrebe; ||

- alkoholnih i bezalkoholnih pića u originalnom pakovanju.

- voća i povrća i prerađevina;

- tekstilne, krznarske i kožne konfekcije i galanterije, tri-
kotaže, pletene robe i pozamanterije;

- duhanskih prerađevina, šibica i pribora;

- ljekovitog bilja;

- papira, školskog i kancelarijskog materijala i pribora;

- novina, časopisa i sličnih piblikacija;

- bižuterije, bazarske robe, igračaka;

- parfimerijskih kozmetičkih proizvoda;

- satova i proizvoda od plemenitih metala;

- filatelije i pribora;

- cvijeća.

9. Pokretna prodavnica

Član 39. \

Pokretna prodavnica je zatvoreno industrijski proizvedene
vozilo (motorno vozilo, prikolica, plovni objekat) koje je nane
jenjenoi opremljeno za trgovinu na malo određenog asoriinani
proizvoda utvrđenih u prethodnom članu.

Član 40.

Pokretna prodavnica, izuzev ako se radi o plovnom objek
tu, mora ispunjavati na odreden način minimalno (shmičke
uvjete utvrdene ovim pravilnikom za kioske. |

10. Benzinska pumpna stanica

Član 41.

Benzinska pumpna stanica je maloprodajno mjesto u koj
se obavlja trgovina na malo naftnim derivatima.

2

Strana 118094/100

Broj 47 - Strana 1180

Na benzinskim pumpnim stanicama u odvojenom prodaj-
nom prostoru, kao dopunski asortiman, može se obavljati
trgovina na malo i drugim neprehrambenim proizvodima (mo-
torna ulja, mazivai sl. rezervnidijeloviza automobile, cigarete,
Sredstva za higijenu, štampa, alatii sl.), kaoi bezalkoholna pića
u tvorničkom pakovanju.

Član 42.

U sklopu benzinske pumpne stanice mora biti higijensko-
Sanitarni čvor za zaposleno Osoblje kao i za potrebe kupaca i to
posebno za muškarce i posebno za žene.

IV - SKLADIŠTA-STOVARIŠTA U KOJIMA SE OBAVLJA
TRGOVINA NA VELIKO I TRGOVINA NA MALO '

Član 43.

sortiranje, pakovanje, čuvanje, skladištenje i priprema robe za
prodaju i otpremu.

Član 44. .,

Slladište-stovarište mora da ispunjava slijedeće uvjete:

- da je izgrađeno od čvrstog materijala, a natkriveni ili
Otvoreni skladišni prostori moraju imati tvrdu podlogu;,

- da je natkriveni ili otkriveni skladišni prostor ograđen u
visini od najmanje 2 m, s tim što van gradskog regiona može
biti ograđeno žicom;

- da je omogućen pristup Za utovar i istovar robe;

- da je pristup za kupce i transportno vozilo izgrađen od
tvrdog materijala;

- da ima odgovarajuću opremu za smještaj;
- da na izgranju i izgled podova, zidova i stropa zatvorenog

skladišta, primjenjuju odredbe člana 16. ovog pravilnika;

- da ima priključak na javnu električnu, vodovodnu i kana-
lizacionu mrežu; '

- da ima poseban prostor namijenjen za obavljanje admini-
strativnih poslova;

- da ima poseban prostor za odlaganje povratne ambalaže i
smeća;

- da ima prostorije za higijensko-sanitarne potrebe zaposle-
nog osoblja;

7 agregat za proizvodnju električne energije, ako koristi
rashladni uredaj, koji se u slučaju nestanka električne energije
automatski uključuje u rad.

Skladište-stovarište u kojem se vrši sortiranje i pakovanje
robe, pored uvjeta navedenih u stavu 1. ovog člana mora imati
1 posebne prostore i opremu za te namjene;

- odvojen prostor za prijem robe koja će se pakovati;
- prostor gdje će se vršiti pakovanje;

7 Prostor u kome se odlažu gotovi proizvodi ukoliko se
pakovanje vrši kao stalna djelatnost;

7 Opremu Za prijem i isporuku robe i
- ispravnu opremu za mjerenje.
Član 45.

Skladište-stovarište u kom se obavlja trgovina na veliko i
malo mora imati fizički odvojene prostorije za trgovinu na
veliko i trgovinu na malo.

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

Član 46.
Skladište-stovarište mora biti tokom radnog vremena do-

voljno osvjetljeno i mora imati provjetravanje, a ako to svojstvo
i vrsta robe zahtjevaju, mora imati i odgovarajuće klimatske

uređaje.

Skladište-stovarište u kom se vrši uskladištenje poljopri-
vredno-prehrambenih proizvoda, ukoliko to zahtjeva vrsta ro-
be, mora imati obezbjedene rashladne uredaje i uređaje za
grijanje, odnosno kondicioniranje zraka kojima se osigurava
pravilno čuvanje proizvoda na duže vrijeme, odnosno dozrije-
vanje onih proizvoda koji taj proces zahtijevaju.

V - POSLOVNI PROSTORI U KOJIMA SE OBAVLJAJU
TRGOVINSKE USLUGE

1. Tržnica na veliko

Član 47.

Tiržnica na veliko mora imati:

- prostor za izlaganje i prodaju proizvoda;

- prostor za uskladištenje;

- rashladne uredaje zavisno od vrste proizvoda;

- prostor za obradu i doradu ukoliko vrši usluge obrade i
dorade;

- Odgovarajuća sredstva za manipulaciju robama-prostoriju
za obavljanje administrativno-stručnih poslova;

- pomoćne prostorije za higijensko-sanitarne potrebe zapo-
slenog osoblja i stranaka;

- poseban prostor namjenjen za odlaganje otpadaka;
- parkiralište za teretna vozila;

- priključke na javnu električnu, vodovodnu i kanalizacij-
sku mrežu;

- agregat za proizvodnju električne energije ukoliko posje-
duje rashladne uredaje, koji se u slučaju nestanka električne
energije automatski uključuje u rad;

- ispravan mjerni uredaj;
- istaknut izvod iz tržnog reda.

Član 48.

Na tržnicu na veliko u pogledu izgradnje, pristupa, firme,
osvijetljenja i izgleda podova, zidova i stropova primjenjuju se
na odgovarajući način odredbe čl. 9, 10, 11, 14, 15. 1 16. (st.
1,2.13.) ovog pravilnika.

2. Tržnica na malo (pijaca)

Član 49.
Prodajni prostor tržnice na malo (pijace) može biti otvoren
i zatvoren.

Na zatvoreni prodajni prostor tržnice na malo (pijace) u
pogledu osvijetljenja i provjetravanja primjenjuju se odredbe
čl. 14. 115. ovog pravilnika. {

Član 50.

Na izgradnju i izgled podova, zidova i stropova zatvorenog
prodajnog prostora tržnice na malo (pijace) na odgovarajući
način se primjenjuju odredbe člana 16. ovog pravilnika.

Pod otvorenog prodajnog prostora tržnice na malo (pijace)
mora biti izgrađen od materijala otpornog na habanje.

Član 51.

Na tržnice na malo (pijace) u pogledu firme primjenjuju se
na odgovarajući način odredbe člana 11. ovog pravilnika.

Strana 118193/100

. godine

ena do-
Vojstvo
imatske

oljopri-
rsta ro-
laje za
gurava
ozrije-

JU

rade i
toriju

Zapo-

zacij-

osje-
rične

me,
u se
(st.

ren

)u
dbe

(9
UĆi

e)

Subota, 9. decembra 1995. godine SLUŽBENI

Član 52.

Tržnica na malo (pijaca) mora imati:
IjeM skladišni prostor za čuvanje proizvoda animalnog porije-
- rashladne uredaje zavisno od vrste proizvoda;
= odgovarajući prostor za spremanje i čuvanje vaga, sunco-
brana i ostalog pribora kojim se služe prodavci;

- prostor za sanitarni i veterinarski pregled namirnica;

- poseban prostor za odlaganje otpadaka;

- pomoćnu prostoriju namijenjenu za higijensko sanitarne
potrebe zaposlenog osoblja u tržnici;

- garderobu za smještaj odjeće i obuće;

= odvojene pomoćne prostorije namijenjene za higijensko
sanitarne potrebe prodavaca i kupaca robe;

- priključak za javnu vodovodnu, kanalizacionu i električnu
mrežu;

- istaknut izvod iz tržnog reda;

- ispravnu kontrolnu vagu dostupnu svakom potrošaču,

postavljenu na vidno mjesto sa određenim oznakama čije se
usluge ne smiju naplaćivati;

- odgovarajući pristup teretnim vozilima.
Član 53.

Pijaca za prodaju rabljenih proizvoda mora imati:

- poseban prostor za prodaju rabljenih proizvoda odvojen
od prostora za prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvo-
da ukoliko se prodaja obavlja u okviru jednog objekta;

- poseban prostor za odlaganje otpadaka;

- obezbjeden dovod higijenski ispravne vode i higijenski
urađen WC;

- istaknut izvod iz tržnog reda.
Član 54.

Na tržnici na malo, odnosno pijaci moraju biti izgrađena
odvojena prodajna mjesta za trgovinu svježom ribom i svježim
mesom ukoliko se predvida prodaja navedene robe.

Za svježu ribu, meso, svježe mlijeko tvornički pakovano,
mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i slične proizvode
moraju biti obezbjeđeni odgovarajući zatvoreni prostori (vitri-
nai sl.) za smještaj tih proizvoda.

Član 55.

Na tržnici na malo odnosno pijaci trgovina na malo se
obavlja na: prodajnim stolovima sa nastrešnicom (tezge) odno-
sno klupama ili prodajnim boksovima, a može se obavljati i
preko kioska, prodavnica i pokretnih prodavnica.

Ako se trgovina na tržnici na malo odnosno pijaci obavlja
preko kioska, prodavnica, poktretnih prodavnica, moraju biti
ispunjeni minimalni tehnički uvjeti propisani ovim pravilnikom
za ove vrste maloprodajnih mjesta.

Član 56.

.. Svaki prodajni sto, klupa ili boks mora imati ispravnu vagu
ili drugi mjerni uredaj postavljen na vidno mjesto, ukoliko to
Zahtjeva vrsta robe koja se prodaje.

Član 57.

Veličina prodajnih stolova i klupa mora biti najmanje 1,8 x
0,8 m. Gornja površina prodajnih stolova i klupa mora biti
Izgrađena od materijala koji se lako čisti. }

Prodajni boks mora imati površinu dovoljnu za izlaganje
robe.

LIST RBiH

Član 58.

Prodajni stolovi, klupe i boksovi moraju bili postavljeni +

tako da između njih ostane najmanje 1,5 m slobodnog prostora.
za nesmetano kretanje prodavaca i kupaca. |
Član 59.

Na prodajnom stolu i klupi se može klasirati ista roba po
kvalitetu, ali se mora formirati posebna cijena za svaki kvalilet
i mora se odvojiti roba različitog kvaliteta.

Član 60.

. Na svakom prodajnom stolu, klupi i boksu mora biti na
uočljiv način istaknuto ime i prezime prodavca, odnosno pre-
duzeća u skladu sa članom 11. ovog pravilnika.

Član 61.

Prodavci koji prodaju mlijeko, mliječne i suhomesnate
proizvode, meso i ribu moraju imati čiste bijele kecelje, rukav-
nike i kape.

3. Trgovinski centar

Član 62.

Trgovinski centar. mora imati:

- najmanje pet maloprodajnih mjesta;

- pomoćne prostorije za higijensko sanitarne potrebe Zapo-
slenog osoblja, prodavaca i kupaca;

- poseban prostor za odlaganje otpadaka;

- priključak na vodovodnu, kanalizacionu i električnu
mrežu;

- istaknut izvod iz kućnog reda;

- odgovarajući pristup teretnim vozilima;

"= - istaknutu firmu na način utvrđen u članu 11. ovog pravil-

nika;

- osvjetljenje i provjetravanje u skladu sa čl. 14. i 15. OVOg
pravilnika;

- izgled podova, zidova i stropova u skladu sa članom 16.
ovog pravilnika.

4. Stočna pijaca
Član 63.

Na stočnoj pijaci se može vršiti trgovina stokom za koju
vlasnik ispunjava uvjete utvrđene posebnim propisom.

Član 64.

Stočna pijaca mora ispunjavati slijedeće uvjete:
- da je izgrađena na suhom prostoru koji može biti tvrdo
uvaljan i nasut šljunkom ili šljakom ili izveden od drugog
čvrstog materijala koji se može lako čistiti i dezinfikovati;

- da je ograđen sa vidno označenim ulazom;

- daje obezbjeđena rampa za utovar stoke, vezovi za
krupnu i boksovi Za sitnu stoku;

- da je obezbjeđena ispravna vaga za vaganje stoke;
- da je obezbjedena posebna prostorija (kiosk ili sl.) za wj
administrativne poslove;

- daje obezbjeđen dovod hi gijenski ispravne vode i higijen-
ski uređen WC;

- da je obezbjeđeno mjesto za smještaj-odmor i ishranu
stoke ako prodaja traje više od jednog dana u sedmici;

- daje istaknuta firma na način iz člana 11. ovog pravilnika;

- da je istaknut izvod iz pijačnog reda;

Strana 118293/100

KSP SIJA

roj 47 - Strana 1182

ma da se fekalne i čvrste otpadne materije odvode odnosno
skupljaju na određenom i za to utvrdenom mjestu (zatvorene
Jame 1 sl.) u skladu sa propisima o higijensko-tehničkoj zašititi
! zaštiti čovjekove okoline.

3. Otkupna stanica, otkupno mjesto, odnosno dogon

Član 65.
 Otkupna Stanica je izgradeni prostor prilagoden za prihva-
.mje i kupovinu poljoprivrednih proizvoda.
Član 66.

Otkupna stanica mora ispunjavati slijedeće uvjete:

_ - daje izgrađena na suhom i ocjeditom zemljištu i da je na
njemu osigurano odvođenje površinskih voda u skladu sa teh-
ničkim i higijenskim uslovima iz člana 64. zadnja alineja.

Član 67.

Otkupna stanica mora imati:

_ - najmanje jednu poslovnu prostoriju za preuzimanje ku-
pljenih proizvoda koja je po veličini, uređenosti i opremi
podobna za privremeni smještaj proizvoda,

- prostoriju (kiosk) ili sl. za obavljanje administrativnih
poslova. j
Ukoliko otkupna stanica prodaje sjemensku robu, umjetno
PMOJIVO i sredstva za zaštitu bilja mora imati i poslovnu prosto-
ziju za sjemensku robu, umjetno gnojivo i sredstva za zaštitu
is) ija.
Član 68.
Otkupna stanica mora biti izgrađena od čvrstog materijala.
Član 69.
Zidovi i podovi poslovne prostorije otkupne stanice moraju
imati glatku površinu koja se lako čisti.
Otkupna stanica mora imati osigurano provjetravanje i
ssvjetljenje. U otkupnoj stanici se moraju redovno poduzimati
ujere za zaštitu od glodara i insekata.

Član 70.

Smještaj otkupne stanice treba da omogućava lak pristup,
;lovar i utovar poljoprivrednih proizvoda.

Član 71.

Otkupna stanica mora imati:

- ispravan pribor za mjerenje (vaga i sl.);

- uredaje, opremu i pribor za laku manipulaciju robom i
nvanje kvaliteta proizvoda; .

- rashladne uređaje ukoliko otkupna stanica otkupljuje mli-
0;

- stalan dovod higijenski ispravne vode;

- higijenski izgrađen WC.

Član 72.
Otkupna stanica na kojoj se obavlja trgovina stokom mora

ispunjavati i uslove predvidene za stočne pijace iz člana 63. i
člana 64. alineja 2, 3, 7, 8, 9. i 10.

Član 73.

_ Otkupno mjesto, odnosno dogon je odgovarajuća prostorija
'j ureden prostor (magacin, šupa, nastrešnica), odnosno
( građen prostor.

Član 74.

Pod otkupnog mjesta, odnosno dogona može biti od tvrdog
uaterijala ili tvrdo uvaljan i nasut šljunkom i šljakom i mora se
-dovno Čistiti.

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

Član 75.

Otkupno mjesto, odnosno dogon mora ispunjavati uvjete iz
člana 64. alineja 8, 9. i 10, člana 66, ' člana 67. alineja 2, i
člana 71. alineja 1, 4. 1 5.

Član 76.

Otkupno mjesto u kojem se obavlja trgovina poljoprivred-
nim proizvodima mora ispunjavati i uvjete uz člana 71. alineja

Član 77.

Otkupno mjesto i dogon na kojem se obavlja trgovina
stokom mora ispunjavati i uvjete predviđene za stočnu pijacu
iz člana 63. i člana 64. alineja 2, 3, 7, 8, 9. i 10.

6. Poslovne prostorije u kojima se obavljaju ostale trgovin-
ske usluge

Član 78.

Za poslovne prostorije u kojima se obavljaju ostale trgovin-
ske usluge iz člana 11. stav 3. Zakona o trgovini primjenjuju
se na odgovarajući način odredbe ovog pravilnika koje se
odnose na poslovne prostore u kojima se obavlja trgovina na
veliko osim usluga uskladištenja, usluga otpreme i dopreme
robe (špedicija), kontrole kvaliteta i kvantiteta, vašara i sajmo-
va.

Član 79.

Poslovni prostor u kojem se pružaju usluge uskladištenja
mora ispunjavati uvjete koji su ovim pravilnikom propisani za
skladišta u kojima se obavlja trgovina na veliko (čl. 43. do 46.).

Član 80.

Pravna lica koja pružaju usluge otpreme i dopreme robe
moraju ispunjavati uslove iz člana 7. ovog pravilnika i raspo-
lagati odgovarajućim transportnim sredstvima i sredstvima za
pravilnu manipulaciju robom.

Član 81.

Poslovni prostor u kojem se pružaju usluge kontrole kvali-
teta i kvantiteta proizvoda mora, u zavisnosti od vrste proizvo-
da, biti opremljen odgovarajućom laboratorijom i uredajima,
opremom i priborom za ispitivanje, odnosno utvrdivanje svoj-
stava i količine proizvoda.

Član 82.

Pravna lica koja se bave priredivanjem sajmova, odnosno
vašara moraju imati odgovarajuće otvorene odnosno Zatvorene
prostore. Otvoreni sajamski, odnosno vašarski prostori moraju
biti ograđeni i obezbjedeni sa istaknutim vašarskim redom.

U sastavu zatvorenog sajamskog, odnosno vašarskog pro-
stora moraju se obezbjediti prostori za održavanje poslovnih
sastanaka, upotreba telefona i pomoćne prostorije za higijen-

sko-sanitarne potrebe izlagača i posjetilaca. a

_ Vašar na kojem se Vrši trgovina stokom mora ispunjvati
minimalno tehničke uvjete predviđene ovim pravilnikom za
otkupnu stanicu.

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 83.

Trgovac je dužan uskladiti svoje poslovanje sa odredbama
ovog pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog pravilnika.

Izuzetno, ukoliko postojeći poslovni prostor iz člana 3.
ovog pravilnika ne ispunjavaju minimalne tehničke uvjete pro-
pisane ovim pravilnikom u pogledu površine i posjedovanja

Strana 118393/100

sodine

jete iz
a 2, i

ivred-
lineja

ovina
ijacu

ovin-

ovin-
njuju
je se
1a na
reme
ijMmO-

tenja
niza
46.).

robe
1SpO-
la za

vali-
ZVO-
ima,
VOJ-

)SNO
rene
raju

Dro-
yvnih
jen-

vati
| za

na

3:
TO-
nja

Subota, 9. decembra 1995. godine

omoćnih prostorija, trgovac je dužan u toku od šest mjeseci
: i eci

nakon završetka rata prilagoditi postojeće stanje uvjetno
pisanim ovim pravilnikom. Postoj tanje uvjetima pro-

Član 84.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika j i

Jan 1 vOg. prestaje da važi
pravilnik o uslovima obavljanja trgovi j i
'("Službeni list SRBiH", broj 36/9 D) POJAM

Član 85.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog d ma
vanja u "Službenom listu RBiH" 8 dana od dana objavlji

YV broj 01-021-9904
9. decembra 1995. godine Ministar trgovine
Sarajevo. dr Nikola Grabovac, s. r.
su
53

Na osnovu člana 24. stav 4. Zakona o vanjskotrgovinskom
poslovanju ("Službeni list RBiH", broj 20/95), ministar trgovi-

ne, donosi
UPUTSTVO
O UVJETIMA, NAČINU I ROKOVIMA POD KOJIM SE
MOGU ZAKLJUČITI KOMPENZACIONI POSLOVI

1. Preduzeću i drugom pravnom licu registrovanom za
obavljanje vanjskotrgovinskog prometa (u daljem tekstu: pre-
duzeće), može se odobriti da zaključi ugovor o izvozu robe ili
usluga koji će naplatiti uvozom robe ili usluga (kompenzacioni
posao), ako na taj način ne ometa izvoz i uvoz istih ili sličnih
roba u redovnim izvoznim i uvoznim poslovima sa inozem-
stvom.

2. Kompenzacioni poslovi iz tačke 1. ovog uputstva mogu
se zaključivati pod uslovom da njihova realizacija traje do
godinu dana.

Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, kompenzacioni
poslovi na osnovu izvođenja investicionih radova u Republici

Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Republika) i inozemstvu -

mogu se zaključivati u roku koji je predviđen u ugovoru za
izvođenje investicionih radova.

3. Pored slučajeva iz tačke 1. ovog uputstva, Ministarstvo
trgovine će izdati odobrenje za zaključenje kompenzacionog
posla, ukoliko kompenzacioni posao ispunjava jedan od slije-
dećih uvjeta:

- da osigurava izvoz robe čiji je izvoz otežan u redovnoj
robnoj razmjeni;

- da osigurava izvoz robe u zemlji u kojoj je prodaja
bosanskohercegovačke robe znatno otežana, odnosno u kojoj
se izvoz, zbog platnobilansnih teškoća, ne može naplatiti u
devizama;

= da osigurava plasman bosanskohercegovačkih roba na
nova tržišta;

- da izvozom robe omogućava uvoz deficitarne robe na
domaće tržište;

.  - da nabavku vrši sa valutnog područja sa kojim Republika
ima povoljniji devizni bilans, odnosno platni suficit;

- da obezbjeđuje realizaciju Energetskog bilansa Republi-
ke;

- da na taj način utiče na smanjenje platnog deficita
određenog valutnog područja;

_. = da izvozom robe i usluga plaća uvoz ili zakupninu opreme
čiji je uvoz u funkciji tog izvoza;

SLUŽBENI LIST RBiH

- da na taj način omogućava nabavku robe sa valutnog M
područja sa kojim Republika ima zaključene određene
aranžmane koji olakšavaju izvršenje plaćanja (prijedlog za
naplatu potraživanja).

4. Preduzeće podnosi Ministarstvu trgovine zahljev za
odobrenje kompenzacionog posla sa inozemstvom, na obrascu
broj 1. koji čini sastavni dio ovog uputstva. Zahtjev se podnosi
u četiri primjerka.

Uz zahtjev, iz stava 1. ove tačke, preduzeće je dužno da
dostavi:

a) ekonomsko obrazloženje posla iz kojeg se vidi da je
ispunjen jedan od uslova navedenih u tački 2. ovog uputstva;

b) kopiju ugovora sa inopartnerom o kupoprodajnom poslu
koji je predmet kompenzacije u kojem je preciziran način i
struktura plaćanja;

c) broj upisa u Jedinstvenu evidenciju preduzeća upisanih
u sudski registar za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa.

Dopunski podaci koje podnosilac zahtjeva podnosi na
obrscu 1. iz stava 1. ove tačke su:

- način naplate dijela potraživanja koji se ne naplaćuje
uvozom robe;

- u slučaju da je ugovorom između učesnika u kompenza-
cionom poslu predviđen način osiguranja plaćanja izvezene
robe potrebno je naznačiti da izvoz robe prethodi uvozu.

Ako preduzeće odustane od odobrenog kompenzacionog
posla, dužno je o tome obavijestiti Ministarstvo trgovine u roku
od osam dana od dana odustajanja.

5. Ministarstvo donosi rješenje o zahtjevu za obavljanje
kompenzacionog posla u roku od 15 dana od dana prijema
zahtjeva. '

Sa nerazumljivim, neurednim ili nepotpunim zahtjevima
postupa se u skladu sa članom 68. Zakona o opštem upravnom
postupku ("Službeni list RBiH", br. 2/92 1 13/94). U određenim
slučajevima može se utvrditi rok za otklanjanje nedostataka koji
ne može biti duži od sedam dana.

6. Preduzeće kome je odobren kompenzacioni posao,
dužno je da na obrascu broj 2. koji je sastavni dio ovog
uputstva, dostavi Ministastvu trgovine obračun o izvršenju
posla, a Narodnoj banci Bosne i Hercegovine i dokumentaciju
na osnovu koje je sastavljen navedeni obračun u roku nevede-
nom u rješenju o odobrenju posla.

7. Preduzeća učesnici u poslu iz tačke 1. ovog uputstva
određuju banku ovlaštenu za poslove sa inozemstvom preko
koje se realizuje kompenzacioni posao.

8. Poslovi iz tačke 1. ovog uputstva u oblasti naoružanja i

vojne opreme vrše se u skladu sa propisima koji uređuju promet
naoružanja i vojne opreme.

9. Podnosilac zahtjeva dužan je da posebno osigura odo-
brenje izvoza, odnosno uvoza robe koja je predmet kompenza-
cionog posla, a nalazi se na kontingentu, dozvoli ili saglasnosti.

10. Kompenzacioni poslovi koji su odobreni prije stupanja
na snagu ovog uputstva obavljaju se pod uslovima koji su važili
na dan izdavanja rješenja o odobrenju zaključenja kompenza-
cionog posla.

11. Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje da
važi Uputstvo o formi, postupku i načinu izdavanja odobrenja
za obavljanje specifičnih spoljnotrgovinskih poslova ("Službe-
ni list RBiH", broj 10/93). =

Broj 47 - Strana 11483—

= aa

sakii

MT

ae

Strana 118489/100

и та

= o o a

Broj 47 - Strana 1184 SLUŽBENI LIST RBiH Subota, 9. decembra 1995. godine

12. Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana

objavljivanja u "Službenom listu RBiH".
У broj 01-021-9906
9. decembra 1995. godine
Sarajevo

Ministar
dr Nikola Grabovac, s. r.

Obrazac broj 1

(naziv i sjedište preduzeća)
(mjesto i datum) (broj)
MINISTARSTVO TRGOVINE

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE KOMPENZACIONOG POSLA

Molimo vas da na osnovu tačke 1. Uputstva o uvjetima,
načinu i rokovima pod kojima se mogu zaključivati kompenza-
стоп poslovi, odobrite zaključenje kompenzacionog posla.

U vezi sa navedenim poslom, dajemo specifikacije koje
sadrže slijedeće podatke:
I) IZVOZ

1. Vrsta, količina i jedinična cijena robe koja se izvozi sa
oznakom pariteta;
2. Ukupna vrijednost izvoza robe u stranoj valuti;
__3. Ukupna vrijednost izvoza preračunata u USD (po sred-
njem kursu na 31.12. prethodne godine); .
4. Tarifni broj, naimenovanje robe i oblik izvoza;
5. Cijena robe pri redovnom izvozu sa istim paritetom;
6. Domaći izvoznik registrovan za izvoz robe iz tačke 1.
7. Proizvođač robe;
8. Inostrani kupac u zemlji uvoza;
9. Rok i dinamika izvoza robe;
10. Broj upisa u Jedinstvenu evidenciju preduzeća upisanih
U Sudski registar za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa;
11. Broj upisa u Jedinstvenu nomenklaturu privrednih dje-
latnosti: |
II) UVOZ
1. Vrsta, količina i cijena robe po jedinici mjere koja se
uvozi, sa oznakom pariteta;
2. Ukupna vrijednost uvoza robe u stranoj valuti; ~
3. Ukupna vrijednost uvoza robe preračunata u USD (po
srednjem kursu na 31. 12. prethodne godine);
4. Tarifni broj, naimenovanje i oblik пуог7а;
5. Cijena robe pri redovnom uvozu sa istim paritetom;
6. Domaći uvoznik registrovan za uvoz iz tažke 1.;
7. Za čiji se račun obavlja uvoz i ko su krajnji korisnici;
8. Inostrani prodavac i zemlja iz koje se obavlja uvoz;
9. Zemlja porijekla robe;
10. Rok i dinamika uvoza robe.
Ш) OSTALI PODACI O POSLU

(pečat preduzeća i potpis ovlaštenog lica)

Obrazac broj 2

(naziv i sjedište preduzeća)

(mjesto i datum) (broj)
broj i datum odobrenog
kompenzacionog posla)

OBRAČUN O IZVRŠENJU KOMPENZACIONOG POSLA

1. Izvoz roba ili usluga

Broj zaključka BrojICD | Datum carinjcnja Naziv valutc | Iznos u Stranoj valuti
пере а _2. __ IU 3 d- —___ 5

ukupno
: 2. Uvoz гође ili usluga.
Broj zaključka Broj UCD Datum сагијепја Naziv valutc | Iznos u stranoj valuti
------1----.._- 2 ст 3 петина ис = 4 се S----._______._
ukupno | -----=================== ========

_ Ovjera NBBiH

(реби preduzeća i potpis ovlaštcnog lica)

NAPOMENA: Prcračunavanje valute u USD уга se po
kupovnom, odnosno po prodajnom kursu u skladu sa Zakonom
o deviznom poslovanju na dan kad je naplata, odnosno plaćanje
izvršeno.

ОЛД ДВД ЕД ДЕДЕ ДЕ ДЕДЕ ДЕДЕ ДЕО ДО

532 :

Ма osnovu člana 37. Zakona о stranim ulaganjima
("Službeni list RBiH", broj 20/95), ministar trgovine, donosi

UPUTSTVO
O VODENJU REGISTRA I EVIDENTIRANJU
UGOVORA O STRANIM ULAGANJIMA

1. Ovim uputstvom propisuje se ustrojstvo, način prijavlji-
vanja, upisa i vođenja registra ugovora o stranim ulaganjima i
о drugim relevantnim činjenicama iz člana 35. Zakona o stra
nim ulaganjima (u daljem tekstu: Registar), kao i evidencije iz
člana 36. navedenog zakona.

2. Registar se vodi u posebnoj knjizi povezanoj Jamstveni-
kom, čija je svaka stranica označena brojem i potvrđena
pečatom Ministarstva trgovine.

3. U Registru postoji posebna rubrikazasvaku od slijedećih
činjenica:

a) redni broj u registru;

b) broj protokola;

с) datum izdavanja i broj rješenja o odobrenju ugovara ili
akta o stranom ulaganju;

d) firma i sjedište pravnog lica u koje se vrši strano ulagan-
је, Као i naziv poslovne jedinice i njeno sjedište ukoliko se radi
о ulaganju u odvojenu poslovnu jedinicu čije se poslovanje
posebno prati;

e) djelatnost pravnog lica u koje se vrši strano ulaganje;
f)firma isjedište ulagača, odnosno njegovoimci boravište;
B) iznos i oblik uloga pojedinog ulagača;

h) trajanje ugovora ili akta o stranom ulaganju;

i) datum potpisivanja ugovora ili akta o stranom ulaganju;

Strana 118593/100

godine

j valuti

g lica)

se po
onom
ćanje

1jima
Nosi

avlji-
ima i
stra-
ije iz

'eni-
Jena

ećih

a ili
Jan-

? ,
radi
nje

šte;

Subota, 9. decembra 1995. godine

SLUŽBENI
j) izmjena, dopuna ili raskid ugovora ili akta;

k) reinvestiranje dobiti stranog ulagača;

1) dugoročni depozit dobiti stranog ulagača;

lj) emisija i kupovina dionica pravnog lica sa stranim ula-
ganjem;

m) prenos uloga stranog ili domaćeg ulagača;

n) transfer dobiti i repatrijacije uloga stranog ulogača;

nj) prestanak važnosti ugovora ili drugog akta o ulaganju.
Rubrike od j) do nj) imaju evidencioni karakter.

4. Prijave se podnose protokolu Ministarstva trgovine pre-
poručenom pošiljkom ili ličnom dostavom u zatvorenom omo-
tu.

Naisti način kao i prijave, ulagači podnose i druge podatke
potrebne za uredno vođenje Registra, koje od njih traži Mini-
starstvo trgovine.

5. Prijava za upis u Registar sadrži:

a) oznake firme i sjedište ulagača;

b) firmu i sjedište preduzeća u koje se vrši strano ulaganje;

c) oznaka predmeta upisa u skladu sa članom 27. Zakona o
stranim ulaganjima;

d) popis dokumenata koji se prilažu uz zahtjev.

6. Prijavu za upis u Registar podnosi jedan od ulagača.

Izuzetno od stava 1. ove tačke prijava za upis odobrenih
ugovora ili akata o stranom ulaganju iz člana 27. stav 1. tač. 1.
do 6. podnosi se po službenoj dužnosti.

7. Prijavi ugovora ili akta o stranom ulaganju se prilaže:

a) dva primjerka autentičnog teksta ugovora ili akta o
stranom ulaganju na jednom od jezika u zvaničnoj upotrebi u
Republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Republika);

b) rješenje Ministarstva trgovine o odobrenju ugovora,
odnosno dokaze da Ministarstvo trgovine nije u zakonskom
roku donijelo rješenje o odbijanju odobrenja ugovora o stranom
ulaganju;

c) dokaz o identifikaciji ulagača;

d) uplatnica administrativne takse.

8. Strano pravno lice dokazuje svoj status stranog ulagača
ovjerenim izvodom iz odgovarajućeg registra u domicilnoj
zemlji.

Strano fizičko lice dokazuje svoj status stranog ulagača
službeno ovjerenom kopijom pasoša.

Ukoliko se ovjera kopije pasoša vrši na teritoriji Republike
to mora biti obavljeno na sudu.

Domaće pravno lice prilaže sudski ovjeren dokument iz
odgovarajućeg registra a domaće fizičko lice ovjerenu kopiju
lične isprave.

9. Državljanin Republike Bosne i Hercegovine sa teritorije
Federacije svoj status stranog ulagača dokazuje potvrdom o
redovnom boravištu u inozemstvu prije 31. decembra 1991.
godine izdatom od strane nadležnog organa zemlje boravka.

Potvrdu iz stava 1. ove tačke ulagač je dužan priložiti uz
prijavu ugovora ili akta o stranom ulaganju.

Ministarstvo trgovine je dužno prihvatiti svaku autentičnu
potvrdu iz stava 1. ove tačke neovisno o dužini boravka u
inozemstvu.

10. Prijavu upisa relevantnih činjenica iz člana 27. stav 1.
tač. 7. do 12. Zakona o stranim ulaganjima prilažu se dvije
ovjerene kopije akata na osnovu kojih se posao vezan za strano
ulaganje obavlja i na kojima se relevantne činjenice zasnivaju.

LIST RBiH

11. Sa nerazumljivim, neurednim ili nepotpunim pri
se postupa u skladu sa članom 68. Zakona o općem um;
postupku. Ja

Rok za otklanjanje nedostataka u prijavi se odreduje shodno =—
utvrđenom nedostatku i ne može biti duži od tri dana. sma

12. Ukoliko se neodgovarajuća prijava ne uskladi sa zalile
jevima iz tačke 10. ovog uputstva ili ako ne postoji osnov za i
upis, Ministarstvo trgovine će donijeti rješenje o odbijanju
upisa u Registar; .

13. Upis u Registar vrši se na osnovu rješenja o upisu.

14. Uz Registar se vodi zbirka isprava.

15. Uz Registar se vodi posebna evidencija zahtjeva za
upisom u Registar koji su odbijeni.

16. Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Službenom listu RBiH".

Broj 01-021-9907
9. decembra 1995. godine Ministar ;
Sarajevo dr Nikola Grabovac, S. r. :
DAUNONONONOOOOONOONOOOOONOAZOANUOUNOONAO ANODI NININIM
533
Na osnovu člana 26. Zakona o Finansijskoj policiji -
Financijskoj policiji ("Službeni list RBiH", br. 5/95, 7951
9/95), ministar finansija - ministar financija, donosi
UPUTSTVO +
O NAČINU RADA I POSTUPANJA FINANSIJSKE
POLICIJE-FINANCIJSKE POLICIJE I O NAČINU
POSTUPANJA S PRIVREMENO I STALNO i
ODUZETOM ROBOM i

1. Ovim uputstvom propisuje se način rada i postupanja u
obavljanju poslova Finansijske policije-Financijske policije
propisanih Zakonom o Finansijskoj policiji-Financijskoj poli-
ciji i način postupanja sa privremeno i stalno oduzetom robom
u postupku inspekcijskog nadzora Finansijske policije-Finan-
cijske policije.

I - NAČIN RADA I POSTUPANJA E

2. Finansijska policija-Financijska policija organizovana u
skladu sa Zakonom o Finansijskoj policiji-Financijskoj policiji U
vrši djelatnost putem Glavnog inspektorata Finansijske polici- i
je-Financijske policije (u daljem tekstu: Glavni inspektora!) i :
odjeljenja Finansijske policije-Financijske policije (u daljem }
tekstu: odjeljenja).

3. Glavni inspektorat odobrava planove rada odjeljenja 1
podnosi izvještaje o radu ministru finansija-ministru financija.

Po ovlaštenju glavnog inspektora Finansijske policije (u
daljem tekstu: glavni inspektor) u određenim slučajevima izv-
ještaje iz stava 1. ove tačke mogu podnositi neposredno i
rukovodioci odjeljenja.

4. Inspektori i ovlašteni radnici Finansijske policije-Finan-
cijske policije u vršenju inspekcijskog nadzora sa licima sa
kojima dolaze u dodir dužni su postupati tako da ne povrijede
njihovo lično dostojanstvo i da ih ne izlažu nepotrebnim uzne-
miravanjima i obavezama.

Postupci ispektora Finansijske policije-Financijske policije
(u daljem tekstu: inspektor) u obavljanju inspekcijskog nadz
propisat će se metodološkim uputstvom. ,

5. Inspektori pri obavljanju poslova iz svog djelokruga, ako
nisu u uniformi, dužni su licima kojima se obraćaju pokazali
službenu legitimaciju i značku.

Strana 118693/100

Broj 47 - Strana 1186

Inspektori u službenoj uniformi dužni su na izričit zahtijev
lica kojem se službeno obraćaju pokazati službenu legitimaciju
i značku. -

, Službena legitimacija i značka u slučaju iz stava 2. ove
tačke ne daju se u ruke, pokazuju se tako da lice koje to zatraži
'ROZE na njima vidjeti identifikacione podatke službenog lica.
6. Inspektori, službenu uniformu nose u skladu sa odred-
pama tačke IV Odluke o obliku i sadržaju službenelegitimacije,
značke i izgledu uniforme Finansijske policije-Financijske po-
licije ("Službeni list RBiH", broj 16/95).

Inspektori mogu po nalogu glavnog inspektora ili lica koje
on ovla. sti, kada to zahtijevaju interesi službe u obavljanju
službenih zadatka i poslova, da ne nose službenu uniformu.

7. Organizacioni dijelovi Finansijske policije-Financijske
policije u obavljanju poslova iz svog djelokruga dužni su
medusobno saradivati i usklađivati akcije kako bi blagovreme-
no i uspješno osiguravali izvršenje službenih zadataka.

8. Inspektori odnosno druga ovlaštena lica po posebnom
nalogu glavnog inspektora mogu obavljati poslove i zadatke na
cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tek-
stu: Republika).

Radi uspješnog izvršavanja službenih zadataka ovlaštena
lica Finansijske policije-Financijske policije mogu poduzimati
određene mjere i radnje na području drugog odjeljenja kada su
zadatak počeli izvršavati na području svog odjeljenja, a trebaju
ga nastaviti na području drugog odjeljenja (npr. u slučaju kada
Gigoda ne trpi radi hitnosti), o čemu se obavještava mjesno
nadležna organizaciona jedinica Finansijske policije-Financij-
ske policije.

O poduzimanju mjera i radnji iz stava 2. ove tačke ovlaštena
lica dužna su pribaviti odobrenje glavnog inspektora.

9. U obavljanju poslova Finansijska policija-Financijska
policija saraduje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Carin-
'kom upravom Republike Bosne i Hercegovine, Poreskom
ipravom, tužilaštvom, sudovima i drugim državnim organima.

Saradnju sa organima iz stava 1. ove tačke na republičkom
nivou uspostavlja glavni inspektor ili lice koje on ovlasti, a na
nodručnim nivoima rukovodioci odjeljenja ili lica koja oni

(laste.

10. U Glavnom inspektoratu i odjeljenjima organizira se
u 'zurstvo prema potrebama posla.

O dežurstvu se vodi evidencija.

Poslovi dežurstva su:

sprimanje obavjesti o prijavama od strane gradana i na-
Južnih republičkih organa državne uprave Republike i predu-
zaća; j

7 organiziranje i preduzimanje potrebnih mjera i radnji
nakon primljene obavjesti ili prijave;

- održavanje veza;

- obavještavanje nadležnih organa radi preduzimanja zajed-
ničkih radnji;

- obavještavanje rukovodioca ili lica koje on za to ovlasti;

- vođenje dnevnika i drugih evidencija;

- obavljanje drugih poslova koje odredi glavni inspektor.
11. Radi blagovremenog i zakonitog obavljanja službenih po-
slova i zadataka od strane inspektora provodi se redovna kon-
trola i nadkontrola (supervizija).

Redovna kontrola provodi se prema unaprijed utvrđenom

planu, a supervizija prema potrebi i po nalogu glavnog inspek-
tora ili lica koga on ovlasti.

SLUŽBENI LIST RBiH

Subota, 9. decembra 1995. godine

12. Poslovi i zadaci u Glavnom inspektoratu iu odjeljenjima
obavljaju se na osnovu mjesečnih planova rada, koji sadrže
raspored redovnih kontrola po određenim saznanjima, kao i po:

- prijavama građana, i drugih institucija,
- zahtjevu organa državne uprave Republike,
- zahtjevu Glavnog inspektorata.

Planove rada za odjeljenja odobrava glavni inspektor ili
lice koje on ovlasti.

13. Planovi iz tačke 12: ovog uputstva sadrže naročito:
-raspored kontrola pravnih lica, s ciljem;

- plan kontrola fizičkih lica samostalnih djelatnosti, zabav-
nih igara te imovine, sa ciljem;

- plan kontrola finansijskih institucija, sa ciljem.

14. Planovi rada odjeljenja dostavljaju se Glavnom inspek-
toratu.

U slučaju odstupanja od plana rada, potrebno je odmah
obavijestiti Glavni inspektorat radi davanja saglasnosti za po-
stupanje. ;

Plan rada dostavlja se do 25-og tekućeg mjeseca za naredni
mjesec.

15. Glavni inspektorat i odjeljenja sastavljaju mjesečne
izvještaje o izvršenju poslova i zadataka.

Odjeljenja sastavljaju izvještaje o izvršenim kontrolama
pojedinačno za:

- pravna lica,

- fizička lica i

- finansijske institucije.

Glavni inspektorat izvještaj o radu sastavlja po resorima.

Na osnovu izvještaja Glavnog inspektorata i odjeljenja,
glavni inspektor sastavlja mjesečni izvještaj o radu Finansijske
policije-Financijske policije za prethodni mjesec i dostavlja ga
ministru finansija-ministru financija.

Odjeljenja Glavnom inspektoratu dostavljaju izvještaj za
prethodni mjesec do 5-og u tekućem mjesecu, a Glavni inspek-
torat ministru finansija do 10-og u tekućem mjesecu.

16. Ovlašteni radnici Glavnog inspektorata koji obavljaju
kontrolu načina rada i pos tupanja inspektora dužni su naložiti
kontrolisanom inspektoru da utvrdene nepravilnosti i nedostat-
ke otkloni, pružiti mu stručnu pomoć i ako je potrebno, predu-
zeti druge odgovarajuće mjere.

Kontrola iz stava 1. ove tačke vrši se na osnovu predmetne
dokumentacije kojom raspolaže Finansijska policija-Financij-
ska policija, a po potrebi i kod već kontrolisanog lica po
posebnom nalogu glavnog inspektora.

17. Ovlašteni radnici Glavnog inspektorata koji su obavili
kontrolu iz tačke 16. ovog uputstva dužni su odmah, a najka-
snije,u roku od deset dana, sastaviti izvještaj u kojem će
prikazati utvrđeno stanje i mjere koje treba preduzeti.

II - NAČIN POSTUPANJA SA PRIVREMENO I STALNO
ODUZETOM ROBOM

18. Roba kojaje privremeno oduzeta od pravnog ili fizičkog

lica: na osnovu odredaba člana 13. Zakona o Finansijskoj
policiji-Financijskoj policiji, smjestit će se u za te namjene
određeno skladište.

Strana 118793/100

enjima
sadrže
loipo:

or ili
Očito:

'abav-

ispek-

dmah
a po-

redni
sečne

)lama

ma.
enja,
ijske
ja ga

aj za
pek-

ljaju
ožiti
stat-
edu-

etne
Ncij-
i po

avili
jka-
1 ĆE

kog
koj
ene

Subota, 9. decembra 1995. godine

U skladištu. privremeno oduzeta roba ostaje do pravo-
snažnosti rješenja o izvršenom prekršaju, privrednom prijestu-
pu ili presude o izvršenom krivičnom djelu zbog kojeg je roba

privremeno oduzeta, ukoliko ovim uputstvom nije drugačije
određeno.

19. Roba koja se nalazi pod nadzorom Finansijske polici-
je -Financijske policije po pravosnažnosti rješenja o izvršenom
prekršaju, privrednom prijestupu ili presude o izvršenom kri-
vičnom djelu, izlaže se prodaji po tržišnim cijenama. Iznos
ostvaren prodajom, umanjen za troškove prodaje, uplaćuje se
na račun koji propisuje ministar finansija-ministar financija.

20. Ukoliko se roba ne uspije prodati na način propisan u
tački 19. ovog uputstva, izlaže se javnoj prodaji putem priku-
pljanja pismenih ponuda.

Uslovi javne prodaje objavljuju se u javnim glasilima,
najkasnije 10 dana prije javne prodaje.

Za provođenje postupka prodaje ministar finansija-financi-
ja, imenuje komisiju. Komisija sastavlja spiskove roba povrsti,
trgovačkom nazivu i količini, procjenjuje početnu cijenu robe,
oglašava prodaju i dr.

Kod prikupljanja pismenih ponuda, koverte moraju biti
zapečaćene, a otvaranje vrši komisija iz stava 3. ove tačke.

Prodaja robe ne može biti izvršena po cijeni nižoj od
početne cijene.

21. Prije isteka roka za davanje pismenih ponuda, ponudači
su dužni položiti kauciju u iznosu 20% od početne vrijednosti
robe za koju daju ponudu.

22. Prva javna prodaja može se izvršiti samo ukoliko su u
roku pristigle najmanje tri ponude.

Ako prva javna prodaja ne uspije, roba će se izložiti drugoj
javnoj prodaji, koja se može izvršiti ukoliko pristignu najmanje
dvije ponude. Druga javna prodaja objavljuje se na isti način
kao i prva uz naznaku da se radi o drugoj javaoj prodaji.

Ukoliko se roba ne proda ni na osnovu drugog oglašavanja,
komisija iz tačke 20. stav 3. ovog uputstva konstatuje da javna
prodaja nije uspjela.

Roba se u slučaju iz stava 3. ove tačke može prodati

neposrednom pogodbom glavnog inspektora ili lica koje on
ovlasti.

23. O svakoj javnoj prodaji vodi se zapisnik u koji se unose
podaci o robi, cijeni, podnesenim ponudama i prihvaćenoj
ponudi. Zapisnik se sastavlja u roku od dva dana od dana
završetka prodaje,a potpisuju ga članovi komisije iz tačke 20.
stav 3. ovog uputstva i oglašavaju na oglasnoj tabli u roku od
tri dana od dana sastavljanja Zapisnika. U tom roku učesnici
prodaje mogu podnijeti prigovor na rad komisije ministru
finansija-financija.

O podnesenom prigovoru ministar finansija-financija dono-
si rješenje u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora.
24. Kupac uplaćuje kupoprodajnu vrijednost na poseban račun
u roku od pet dana od dana izvršene prodaje, odnosno od dana
okončanja postupka.

Ako kupac u roku iz stava 1. ovog člana ne uplati kupopro-
dajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj kaucije, a roba se nudi
slijedećem učesniku u prodaji.

25. Po izvršenoj prodaji, Finansijska policija-Financijska
policija je dužna napraviti obračun prodaje oduzete robe na
Obrascu "OOR", koji je sastavni dio ovog uputstva.

26. Sredstva ostvarena prodajom robe sa posebnog računa
raspoređuju se:

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 47 - Strana 11

- za plaćanje zavisnih troškova nastalih privremenim odu
zimanjem, čuvanjem i prodajom robe;

- za plaćanje poreza na promet obračunatog u skladu sa
Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službeni list
RBiH", br. 5/95, 9/95 i 33/95 );

- 10% vrijednosti trajno prodate robe prenosi se na po-
dračun Finansijske policije-Financijske policije na ime dopun-
skih sredstava za unaprijeđenje rada i stimulisanje učinaka
radnika Finansijske policije-Financijske policije;

= ostatak se prenosi u korist republičkog računa.

II - PRODAJA KVARLJIVE ROBE

27. Izuzetno od odredaba tačke 20. stav 2. ovog uputstva,
glavni inspektor ili lice koje on ovlasti, može brzokvarljivu
robu izložiti prodaji bez oglašavanja uz prikupljanje pismenih
ponuda (najmanje tri), a gdje je i to nemoguće, prodaja se vrši
neposrednom pogodbom.

Prodaju roba putem prikupljanja pismenih ponuda, treba po
mogućnosti oglašavati putem lokalnog radija i na oglasnoj ploči
Finansijske policije-Financijske policije.

28. Iz sredstava ostvarenih prodajom brzokvarljive robe
vrši se plaćanje zavisnih troškova nastalih privremenim oduzi-
manjem, čuvanjem i prodajom robe, a ostatak se prenosi na
poseban uplatni račun.

y
s

Kojete

Po pravosnažnosti rješenja o izvršenom prekršaju, privred- i
nom prijestupu ili presude o izvršenom krivičnom djelu koji su I
prethodili privremenom oduzimanju robe, provodi se postupak
iz tač. 25. i 26. ovog uputstva.

29. Ukoliko se u prekršajnom i krivičnom postupku utvrdi i
da je roba nezakonito oduzeta od vlasnika, vlasnik robe će se i
obeštetiti na način što će mu se isplatiti vrijednost oduzete robe
po realnoj tržišnoj vrijednosti na dan isplate.

Ako na posebnom računu nema dovoljan iznos sredstava A
za obeštećenje vlasnika robe, obeštećenje će se obaviti iz djela |
naplaćenih prihoda republičkog budžeta po osnovu prodaje Ei
stalno oduzete robe. H

IV - OSTALI SLUČAJEVI PRIVREMENOG
ODUZIMANJA ROBE

30. U ostalim slučajevima kada su privremeno oduzeti Y
oružje, municija, eksplozivni proizvodi, otrovne i radioaktivne \
materije, predmeti umjetničke, arheološke ili etnografske vri- A
jednosti, numizmatičke zbirke, droga i lijekovi (za humanu i u
animalnu medicinu), neće se izlagati prodaji. :

da
t

31. O načinu postupanja sa robom iz tačke 30. ovog uput-

stva u svim pojedinačnim slučajevima odlučuje resorni mini-
star.

32. U slučajevima da se oduzeta roba ne može prodati, a
troškovi njenog čuvanja bi bili nesrazmjerni sa prodajnom
vrijednosti iste, oduzeta roba može se ustupiti bez naknađe
Armiji RBiH, dječijim domovima i narodnim kuhinjama. ,
33. Ukoliko se u prekršajnom i krivičnom postupku utvrdi da
je roba nezakonito oduzeta od vlasnika, vlasnik robe će se
obeštetiti na način što će mu se isplatiti vrijednost oduzete robe
po realnoj tržišnoj vrijednosti na dan isplate.

34. Ovo uputstvo stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH".

PR broj 07-021-8270/95 Zamjenik _
9. decembra 1995. godine — ministra finansija/financija, će
Sarajevo dr Izudin Kešetović, s.r. sa

Strana 118890/100

_____ U

===

Broj 47 - Strana 1188 SLUŽBENI LIST RBiH Subota, 9. decembra 1995. godine

Obrazac "OOR"
| OBRAČUN PRODAJE STALNO (PRIVREMENO) ODUZETE ROBE

NA DAN __.__.1995.god.
KUPAC
Rej ПОРЕ О 0 II Porezna ~ Zavisni 10% za
br. (Naziv robeidr.) ~ Količina Cijena Vrijednost  prom. pr. troškovi FP Ostalo
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Xx Ukupno prodato: xxXXXXXXXXXXXXXXXXX |
Xx - Ukupno stalno oduzeto: хххххххххх
Xx - Ukupno privremeno oduzeto: хххххх XXXXXXXXX XXXXXXXXXO
)
SADRŽAJ
517 Zakon o prelaženju državne pranicc i kretanju u 525 Odluka o obrazovanju centra republičkih organa
graničnom pojasu (Prečišćeni tekst) 1157 uprave u Travniku 1171
518 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o činovi- 526 Odluka o obrazovanju centra republičkih organa
ma, uslovima za sticanje činova i oznakama činova uprave u Bihaću 1171
u policiji za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju nepo- 527 Odluka o obustavi od izvršenja zaključka Predsjed-
sredne ratne opasnosti 1165 ništva opštine Gornji Vakuf, broj: 01/1-023-293/95
519 Odluka o privremenom izvozu i uvozu robe ' 1165 · 04 29. 05. 1995. godine 1172
520 Odluka o utvrdivanju obima kontigenata za uvoz . 528 Odluka o obustavi od izvršenja Odluke Predsjed-
robe 1167 ništva opštine Gornji Vakuf, broj: 01/1-023-239/94
521 Odluka o vrsti troškova koje strani izlagači mogu od 27. 07. 1994. godine 1172
plaćati valutom Republike Bosne i Hercegovine 529 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgo-
Ostvarenom prodajom eksponata na međunarodnim vačke knjige 1173
sajmovima u Republici Bosni i Hercegovini 1168 530 Pravilnik o uvjetima minimalne tehničke opremlje-
522 Odluka о uvjetimaza Otvaranje i rad predstavništava - nosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine 1177
stranih osoba u Republici Bosni i Hercegovini 1169 531 Uputstvo uvjetima, načinu i rokovima pod kojim se
323 Odluka o зргоуоделји procedure "pristanka po рге- mogu zaključiti kompenzacioni poslovi 1183
thodnom obavještenju" u međunarodnom prometu 532 Uputstvo о vodenju registra i cvidentiranju ugovora
pesticida, industrijskih i potrošačkih kemikalija i o stranim ulaganjima 1184
otpada za ponovnu upotrebu 1170 3533 Uputstvo o načinu rada i postupanja Finansijske
524 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prometu policije-Financijske policije i o načinu postupanja s \
i maloprodajnoj cijeni motornih benzina, dizel рог · _ privremeno i stalno oduzetom robom 118 i
va ilož ulja 1170

direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakci ја i Pretplata: 663-471 - Računovodstvo: 651-257 – Poslovnica, Malta
21, telefon 657-441 – Akontacija pretplate se utvrđuje kvartalno, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: 10100-603-1396 za dinarsko
poslovanje i računa: 10100-603-639 Za devizno poslovanje – Kompjuterska obrada: NIO Službeni list RBiH Sarajevo – Štampa: »OKO« dd sa р. o.
Sarajevo – Za štampariju Rasim Rapa – Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista,

Prema mišljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture is ј: 08-114– i 2 1 i

1 y ; porta broj: 08-114-4/95 od 13. 3. 1905. godine, službeno glasilo smatra se proizvodom
iz спао. OD: 12. Uredbe sa Zakonskom snagom o porezu na promet proizvoda i usluga, za koje se ne plaća porez na rutu proizvoda,
a po miš] ен је Iništarstva finansija broj 05-021-1768/95 od 28, 3. 1995. godine, prodaja službenog glasila no Spada u prodaju proizvoda koji služe
krajnjoj ličnoj potrošnji, te ne podliježe plaćanju poreza trgovine na malo, · :

← Svi brojevi, 1995.