Službeni list Republike Bosne i Hercegovine — broj 5/1995

Strana 4994/100

43

43

43

47

47

mm
dnik
alta
rsko

=

= die

SLUŽBENI LIST

REPUBLIKE BOSNE |! HERCEGOVINE

Godina IV - Broj 5

42

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine Vlada Republike Bosne i Her-
cegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O CARINSKOM ZAKONU

OSNOVNE ODREDBE

' Član 1.

Ovom uredbom uređuju se osnove sistema carinske zaštite
privrede Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Republike), prava i obaveze svih subjekata u postupku carin-
jenja robe, određuje se pojam carinskog područja, carinske
linije, carinskog graničnog pojasa, carinskog nadzora i drugi
instituti koji reguliraju sistem carinske zaštite te postupak ca-
rinjenja robe.

CARINSKO PODRUČJE

Član 2.
(1) Carinsko područje Republike obuhvaća teritorij Republike.
(2) Carinsko područje Republike ograničeno je carinskom lini-
jom koja je istovjetna s granicom Republike.
(3) Carinsko područje Republike je jedinstveno.

Član 3.
(1) Carinski je granični pojas na kopnu dio carinskog područja
Republike koji širinom obuhvaća 5 km od carinske linije u
dubinu teritorije Republike.
(2) Odredba stava 1. ovoga člana primjenjuje se i kad carinska
linija prolazi graničnim rijekama. j ;
(3) Carinski granični pojas na moru dio je:carinskog područja
Republike koji širinom obuhvaća 3 km kopna od obale, po-
dručje od obale do vanjske granice teritorijalnog mora, te
područje široko dvije nautičke milje računajući od vanjske
granice teritorijalnog mora u smjeru otvorenog mora.
(4) Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada Republike) bliže određuje carinski granični pojas iz člana
3. ove uredbe.

CARINSKA ROBA

Član 4.
(1) Carinskom robom smatraju se sve stvari koje se u carinsko
područje Republike uvoze, unose ili primaju, koje se s tog
Područja izvoze, iznose ili šalju i koje se preko tog područja
Prevoze ili prenose.

Petak, 10. februara/veljače 1995.
SARAJEVO

: vozačkog osoblja odnosno posade,

Akontacija pretplate
se utvrđuje
kvartalno

(2) Prema stavu 1. ovoga člana, carinskom robom smatraju se
i:

1) žive životinje koje se uvoze, unose, izvoze ili provoze;

2) električna energija i plinovita ili tekuća tijela koja se
elktričnim vodovodima, plinovodima, naftovodima, vodovodi-
ma ili na drugi način uvoze, izvoze ili provoze;

3) prijevozna i prijenosna sredstva kojima se roba i putnici
prevoze preko carinske linije ili su namijenjena prijevozu robe
i putnika preko carinske linije;

4) brodovi koje preduzeća i druga pravna lica nabavljaju u
inozemstvu, ako se počnu ekonomski iskorišćavati prije prela-
ska carinske linije;

5) stvari koje su na carinsko područje Republike dospjele
na drugi način;

6) domaća roba koja se prevozi iz jednog mjestau Republici
u drugo mjesto u Republici preko stranog carinskog područja;

7) roba koja je posebnim propisima izjednačena s robom
koja se uvozi, unosi ili prima ili izvozi, iznosi ili šalje.

(3) Prema stavu 1. ovog člana carinskom se robom ne smatraju:

1) javne isprave,

2) pismene pošiljke koje ne sadržavaju carinsku robu,

3) trgovačko dopisivanje, poslovne knjige, te robna, pravna
i finansijska dokumentacija,

4) čekovi, mjenice, dionice i gotovina.
(4) Vlada Republike propisat će koje se stvari, osim onih iz
stavova 1. 12. ovog člana, smatraju carinskom robom, odnosno
koje se stvari, što prelaze preko carinske linije, osim onih iz
stava 3. ovog člana ne smatraju carinskom robom.

CARINSKI NADZOR

Član 5.

(1) Carinski nadzor obuhvaća mjere koje se poduzimaju
radi sprečavanja neovlašćenog postupanja s carinskom robom
i osiguranja njezine istovjetnosti, dok se ne provede carinski
postupak.

Carinski nadzor obuhvaća osobito:

1) čuvanje i pregled carinske robe,

2) sprovođenje carinske robe,

3) stavljanje carinskih obilježja, Ja

4) uzimanje uzoraka, prospekata, liniježa, fotografija i
slično, radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe, —

S) pregled i pretragu prijevoznih i prijenosnih sredsta

6) pregled putničke prtljage i ličnu pretragu putnika.
Član 6.
Carinskom nadzoru podliježu:
1) carinska roba,

Strana 5092/100

Broj 5 - Strana 50
2) putnici i posada te osoblje prijevoznih i prijenosnih
'sredstava.

Član 7.

(1) Carinskom nadzoru ne podliježu:

1) domaći i strani brodovi koji su istakli vojnu pomorsku
zastavu, i

2) brodovi dok plove na dijelovima pograničnih rijeka na
kojima se prema međunarodnim ugovorima, ne može obavljati
carinski nadzor, "

3) brodovi organa unutrašnjih poslova,

4) domaći i strani vojni zrakoplovi.

(2) Carinskom nadzoru podliježu roba i putnici koji se iskrca-
vaju, ili ukrcavaju na brodove iz tač. 1. 13. stava 1. ovog člana,

obrnuto.
(3) Carinskom nadzoru podliježu roba i putnici, koji se iskrca-
vaju ili ukrcavaju na zrakoplove iz tačke 4. stava 1. ovog člana.

(4) Lica iz st. 2. i 3. ovog člana, moraju carinsku robu prijaviti
carinarnici, da bi se proveo carinski postupak.

Član 8.
Carinski nadzor provode carinarnice prema odredbama ove
uredbe i propisima donesenim na osnovu ove uredbe.
Član 9.
(1) Ovlašćuje se Vlada Republike da, osim mjera predviđenih
ovom uredbom, propiše i posebne mjere carinskog nadzora, te
slučajeve u kojima se ne primjenjuju mjere carinskog nadzora.

(2) Direktor Carinske uprave Republike Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Carinska uprava), propisuje način vođenja
evidencije o carinskoj robi, da bi se mogle provesti mjere
carinskog nadzora.

Član 10. £

(1) Carinska obilježja moraju ostati neoštećena, sve dok ih ne
skine nadležna carinarnica, ako ovom uredbom nije drugačije
određeno.

(2) Direktor Carinske uprave propisuje vrste carinskih obilježja
i način njihove upotrebe. O

CARINSKI PRIJELAZ

Član 11.

(1) Uvoz, izvoz i provoz robe te prijelaz lica preko carinske
linije, obavlja se na graničnim prijelazima za međunarodni
promet.

(2) Projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija onog dijela gra-
ničnog prijelaza za medunarodni promet, koji je određen za
provodenje carinskog nadzora i carinskog postupka, obavljaju
se na osnovu saglasnosti Carinske uprave.

GRANIČNI PROMET

Član 12.

(1) Preko graničnih prijelaza za granični promet, mogu prelaziti
iprenositi robu samo lica koja to pravo imaju na osnovu uredbe
ili nmedunarodnog ugovora.

(2) Preko graničnih prijelaza za granični promet, dvovlasnici
mogu prenositi stvari koje su im potrebne za obradivanje
njihovog imanja, a na osnovu međunarodnog ugovora i druge
stvari. a

(3) Liječnici, veterinari i primalje, koji imaju boravište u
carinskom graničnom pojasu mogu, ako je hitno potrebno,
preko graničnih prijelaza za granični promet, prenositi instru-
mente i lijekove potrebne za obavljanje njihovih poslova.

(4) Vatrogasne i druge ekipe, koje sudjeluju u spašavanju ljudi
S iimovineu elementarnim nepogodama mogu, akoje potrebno,
MU preko svih graničnih prijelaza prenositi potrebnu opremu i
ostala tehnička sredstva.

SLUŽBENI LIST RBiH__

te roba i putnici koji se prevoze izmedu tih brodova i obale, i.

Petak, 10. februara 1995. godine

(5) Akoje granični prijelaz za granični promet istovremeno i
granični prijelaz za medunarodni promet, lica iz stava 1. i2.
ovog člana, mogu uvoziti odnosno izvoziti i drugu robu, bez
korišćenja povlastice iz člana 27. stava 1. tač. 1, 2, 4, 5, 7, 9,
11, 12. 13.1 14. ove uredbe.

VRIJEME PRELASKA CARINSKE CRTE

Član 13.
(1) U redovnom prometu ili ako se to carinarnici unaprijed
prijavi, prijevozna sredstva te njihovo vozačko osoblje odno-
sno posada i putnici mogu prelaziti preko graničnih prijelaza
za međunarodni promet u svako doba dana inoći.
(2) Motorna vozila za prijevoz lica mogu u svako doba dana i
noći prelaziti preko graničnih prijelaza za medunarodni pro-
met.
(3) U svim se drugim slučajevima samo danju može prenositi
roba i prelaziti preko carinske lipije. ;
(4) Iznimno iz odredbe stava 3. ovog člana, direktor Carinske
uprave može, kad je to potrebno, propisati da se roba može
prenositi i da se može prelaziti preko carinske linije i u drugo
doba dana.
' Član 14.

Riječju "danju" prema članu 13. stava 3. ove uredbe, misli
se vrijeme :

1) u januaru i decembru - od 7 do 17 sati

2) u februaru i novembru - od 6 do 18 sati,

3) u martu, septembru i oktobru - od 5 do 19 sati,

4) u aprilu i augustu - od 4 do 19 sati,

5) u maju, junu i julu - od 4 do 20 sati.

PRIJAVLJIVANJE ROBE

Član 15.

Sva robašto se uvozi, unosi i prima ili izvozi, prevozi i šalje
preko carinske linije mora se prijaviti pograničnoj carinarnici,
u skladu s odredbama ove uredbe i propisima što na osnovuu
njega budu doneseni.

Član 16.
(1) Organi Republike (sudovi, inspekcijski organi, organi unu-
trašnjih poslova i dr.) moraju najbližoj carinarnici prijaviti svu
robu i prijevozna sredstva koja se kod njih nalaze, ako je riječ
o robi koju su ti organi privremeno ili konačno oduzeli, i ako
se osnovano posumnja da je to carinska roba nad kojom nije
proveden carinski postupak prema odredbama ove uredbe.
(2) Roba i prijevozna sredstva iz stava 1.ovog člana ne mogu
se predati drugome prije nego što se plate carina i druge uvozne
dažbine. Državni organi iz stava 1.ovog člana dužni su da
uplate carinu i druge uvozne naknade prije predaje carinske
robe kupcu ili drugom licu kome su robu ustupili.
(3) Carina i druge naknade naplaćuju se nakon podmirenja
troškova nastalih u vezi sa robom iz staval. ovog člana (čuvan-
je, prodaja i sl.).
(4) Sredstva ostvarena prodajom carinske robe i prijevoznih
sredstava iz stava 1. ovog člana, nakon uplate carine i drugih
naknada , raspoređuju se u skladu s odredbama propisa o
prekršajima i propisa o izvršenju krivičnih sankcija.

PLAĆANJE CARINE I ZAŠTITA

Član 17.
(1) Roba i stvari koje se uvoze, unose ili prime u carinsko
područje Republike podliježu plaćanju carine, osim ako ovom
uredbom ili Uredbom sa zakonskom snagom O carinskoj tarifi
nije određeno drukčije.
(2) Carina je prihod republičkog budžeta.

Član 18.
(1) Kaćenju carine ne podliježe:

) roba koja se izvozi, ili šalje iz cari j

 Reprklik j carinskog područja

a aaa aa aan EJ darovati

Petal

Repu
3

je OC
odgo
odno

ocari
licita

6
kultu
blike
Nnarot
ilisli
javne
besp!

dioni
stana

noža
no u

1
ske |!
stran
nom

OBA

(a)o
1

prije
stavl
zone

pljen
prela
beno

kadj

Repu
kona
koji j

nad:
sreds
dozv

carin
dan 1

blike
za ca
stavl
preki
cija.

dana

U
Šalje
plać;

Strana 5192/100

PGC S ER AG EGE GGCEEG GE S AG

Petak, 10. februara 1995. godine

2) roba koja se prevozi ili prenosi preko carinskog područja
Republike; E i

3) roba kojuje preduzeće ili drugo pravnolice izvezlo i koja
je ocarinjena, a vraća se neprodana ili se vraća zato što ne
odgovara obvezama što proizlaze iz ugovora ili poslovnog
odnosa na osnovu kojeg je bila izvezena;

4) roba koju su državljani Republike izvezli i koja je
ocarinjena, a vraća se iz inozemstva; ,

5) dokumentacija koja se šalje u vezi s međunarodnim
licitacijama i natječajima; '

6) sve vrste štampanog ili snimljenog materijala iz oblasti
kulture, prosvjete i nauke, te dokumentacija koju organi Repu-
blike, preduzeća i druge organizacije primaju na osnovu medu-
narodnih ugovora ili medunarodnih sporazuma.

7) televizijske, filmske ili na drugi način snimljene vijesti
ili slike i programski prilozi za direktnu emisiju preko sredstava
javnog saopćavanja;

8) sav materijal (potrošni kancelarijski materijal) koji se
besplatno prima iz inozemstva, a namijenjen je isključivo su-
dionicima međunarodnih simpozija, konferencija i sličnih sa-
stanaka koji se održavaju u Republici.

9) poljoprivredni proizvodi koji ostaju kao rezultat um-
nožavanja u procesu proizvodnje sjemenske robe od privreme-
no uvezenog sjemenskog materijala;

10) roba koja se izvozno-uvozno carini bez prelaska carin-
ske linije na osnovu sklopljenog i registriranog ugovora sa
stranim licem o ustupanju izgradnje investicijskog objekta stra-
nom izvodaču u zemlji;

OBAVEZA PLAĆANJA I CARINE

Član 19.
(1) Obaveza plaćanja carine nastaje:

1) za robu koja se uvozi, unosi ili prima - na dan kad roba
prijede preko carinske linije, a za robu koja se iz carinske zone
stavlja u promet na tržište - na dan kad je prešla iz carinske
zone na tržište Republike;

2) za brodove preduzeća, odnosno druga pravna lica ku-
pljene u inozemstvu, ako se počnu privredno iskorišćavati prije
prelaska carinske linije - danom dobijanja privremenog plovid-
benog lista;

3) za robu smještenu u konsignacijsko skladište - na dan
kad je kupac preuzeo robu s konsignacijskog skladišta;

4) za robu koja je privremeno uvezena u carinsko područje
Republike -, na dan kad se podnese carinska deklaracija za
konačno carinjenje te robe, odnosno na dan proteka roka za
koji je odobren privremeni uvoz;

5) za robu i prijevozna sredstava iz člana 16. ove uredbe -

na dan izvršnosti odluke organa kojem je roba ili prijevozno
sredstvo oduzeto odnosno na dan kad se donese odluka o
dozvoli izvršenja;

6) za robu koja se iz konsignacijskog skladišta prenosi u
carinski magazin, carinsko stovarište ili carinsko skladište - na
dan kad je iznesena iz konsignacijskog skladišta; ——

7) za provoznu robu koja je na carinskom području Repu-
blike zadržana radi uvoza - na dan kad se podnese deklaracija
za carinjenje te robe, a ako deklaracija nije podnesena - na dan
stavljanja robe u slobodni promet; U

$) za robu koja se izvozno-uvozno carini bez prelaska robe
preko carinske linije - na dan kad se podnese carinska deklara-
cija.

Član 20. i

Obaveza plaćanja carine za robu koja se izvozi nastaje onog
dana kad se podnese izvozna carinska deklaracija.

Član 21. PREOG

Uništi li se roba koja se uvozi ili prima ili koja se izvozi ili

šalje dok se nalazi pod carinskim nadzorom, prestaje obaveza
plaćanja carine.

SLUŽBENI LIST RBiH

carinski magazin, carinsko stovarište ili carinsko skladište - na

UTVRĐIVANJE VISINE CARINE

Član 22. -

(1) Visina carine za robu za koju je nastala obaveza plaćanja
Carine Nvrnije, se prema stanju obe u skladu s propisima što.
važe, i to: Kad

1) za robu koja se uvozi i za robu koja se uvozi preko
carinske zone - na dan kad se podnese carinska deklaracija,

2) za robu koju putnici unose - na dan carinjenja,

3) za robu smještenu u konsignacijsko skladište - na dan
kad kupac preuzme robu iz konsignacijskog skladišta, ——

4) za robu koja je bila privremeno uvezena u carinsko
područje Republike - na dan kad se podnese carinska deklara-
cija za konačno carinjenje odnosno na dan proteka roka za koji
je odobren privremeni uvoz, =

S) za robu i prijevozna sredstva iz člana 16. ove uredbe -
na dan izvršnosti odluke tijela kojom su roba ili prijevozno
sredstvo oduzeti odnosno na dan donošenja odluke o dozvoli
izvršenja,

6) za robu koja se iz konsignacijsnog skladišta prenosi u

dan kad se podnese carinska deklaracija,

7) za robu koja se provozi, a na carinskom je području
Republike zadržana radi uvoza - na dan kad se podnese dekla-
racija za carinjenje te robe, a ako carinska deklaracija nije
podnesena - na dan stavljanja robe u slobodni promet,

8) za robu koja se izvozno-uvozno carini bez prelaska preko
carinske linije - na dan kad se podnese carinska deklaracija,

9) za robu koja se carini u smislu člana 228. stava 2. i člana
363. stava 1. ove uredbe - na dan stavljanja robe u slobodan
promet,

10) visina carine za robu proizvedenu ili oplemenjenu u
carinskoj zoni, koja se stavlja u promet na tržište Republike,
utvrduje se u skladu s propisima što važe na dan podnošenja
carinske deklaracije, .

11) za brodove koji se počnu privredno iskorišćavati prije
prelaska carinske linije - na dan dobijanja privremenog plovid-
benog lista. ;

(2) Iznos carine za robu koja se izvozi, a podliježe plaćanju
carine utvrduje se po propisima koji važe na dan podnošenja
deklaracije za carinjenje. :

CARINSKI OBVEZNIK

Član 23.
(1) Carinski obveznik jest posjednik robe ili lice koje on ovlasti,
lice na koje glasi prijevozna isprava, lice na koje su prenesene
prava iz prijevozne isprave, lica koja robu unose u carinsko
područje Republike ili iznosi s tog područja te druga lica koje
moraju platiti carinu, kada to predvida ova uredba. '
(2) Za robu koja se izgubi ili na drugi način nestane na putuod I
carinske linije do prijemne carinarnice, carinski je obveznik 114
prijevoznik ili lice koje je robu preuzelo od carinarnice. !

CARINSKA OSLOBAĐANJA

Član 24.

(1) Od plaćanja carine oslobođeni su: = |
. 1) šefovi stranih država i izaslanici stranih država u speci-
jalnoj misiji, te članovi njihove uže obitelji - na te |
namijenjene njihovim službenim potrebama i ličnoj upotrebi,

2) međunarodne organizacije - na predmete (
njihovim službenim potrebama,

3) diplomatska i konzularna predstavništva stranih
u Republici - na predmete namijenjene njihovim služi
potrebama,

4) šefovi stranih diplomatskih predstavništava u Rep
i članovi njihovih užih obitelji - na predmete nam
njihovoj ličnoj upotrebi.

Strana 5291/100

SLUŽBENI LIST RBiH

wr Kojika 0 Na

Petak, 10. februara 1995. godine '

Broj 5 - Strana 52 ž ilah, ar

(2) Predmeti oslobodeni od plaćanja carine prema odredbama
stava 1. ovog člana, ne smiju se otuditi ili dati drugom licu prije
prijave carinarnici i provedenog postupka carinjenja.

Član 25.
(1) Od plaćanja carine u granicama recipročnosti oslobođeni
sua:

1) diplomatsko i konzularno osoblje stranih predstavništava
u Republici i članovi njihovih užih obitelji - na predmete
namijenjene njihovoj ličnoj upotrebi,

2) osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništa-
vau Republici - na predmete svog domaćinstva uvezene u roku
12 mjeseci od dana njihova dolaska na dužnost u Republiku.
(2) Pravom iz stava 1. ovog člana ne mogu se koristiti državljani
Republike ni strani državljani stalno nastanjeni u Republici.

Član 26.

(1) Od plaćanja carine oslobođeni su predmeti naoružanja, koji
se uvoze za potrebe Oružanih snaga Republike i drugih snaga

odbrane, službe unutrašnjih poslova, službe za izvršenje kri-

vičnih i prekršajnih sankcija, te drugih upravnih službi i orga-
nizacija koje vrše javna ovlašćenja.

(2) Rješenje o oslobađanju od plaćanja carine, u skladu s
potrebama razvoja službi iz stava 1. donosi ministar finansija,
na prijedlog nadležnog ministra.

Član 27.

(1) Od plaćanja carine oslobođeni su:

1) putnici koji dolaze iz inozemstva - na predmete koji služe
njihovim ličnim potrebama za vrijeme putovanja (lična prtljaga)
bez obzira na to da li ih nose sa sobom ili su ih dali na prijevoz
prijevozniku;

2) domaći i strani putnici - na predmete lične prtljage i na

predmete koje unose iz inozemstva ako ti predmeti nisu nami-

Jenjeni preprodaji, i to do vrijednosti koju propiše Vlada Repu-
2

Kao domaći putnici ne smatraju se posada i vozačko osoblje
odnosnih prijevoznih sredstava;

3) stranci koji su stekli državljanstvo Republike, odnosno
boravak na osnovu odobrenog trajnog nastanjenja ili boravak
na osnovu priznatog statusa izbjeglice u Republici, - na pred-
mete svog domaćinstva i predmete privrednog inventara za
obavljanje privredne ili slične djelatnosti u vrijednosti koju
propiše Vlada Republike, ako ih unesu u roku od 6 mjeseci od
dana stjecanja državljanstva, odnosno odobravanja trajnog na-
stanjenja ili stjecanja statusa izbjeglice u Republici;

Ovlašćuje se ministar finansija da propiše vrstu i količinu
predmeta koji se mogu uvesti ili unijeti uz oslobadanje od
plaćanja carine prema stavu 1. ove tačke.

Privrednim inventarom, u smislu ove tačke, smatraju se
samo oni predmeti koji su doseljenom licu prijeko potrebni za
obavljanje jedne djelatnosti i bez kojih se ta djelatnost ne bi
mogla obavljati ako se, prema propisima, može baviti tom
djelatnošću u Republici. Prijevozna sredstva u smislu ove tačke
smatraju se privrednim inventarom ako se korisnik povlastice
bavi prijevozničkom djelatnošću kao jedinom djelatnošću.

Rok iz stava 1. ove tačke može ovlašćena carinarnica na
zahtjev korisnika povlastice produžiti, ako to zahtijevaju po-
sebne okolnosti pod kojima se obavlja doseljenje;

4) državljani Republike - članovi posada brodova, te drža-
vljani Republike imali su prebivalište u Republici, koji su po
bilo kojem osnovu bili na radu u inozemstvu najmanje dvije
godine neprekidno ili najmanje 24 mjeseca u poslijednjih četiri
godine ili boravili u inozemstvu najmanje sedam godina - na
predmete svog domaćinstva i na predmete privrednog inventara
za obavljanje privredne ili slične djelatnosti u Republici, koje
unesu iz inozemstva u roku 6 mjeseci od dana povratka u
Republiku, u vrijednosti koju propiše Vlada Republike.

Ovlašćuje se ministar finansija da. ropiše vrstu i količinu
predmeta koji se mogu uvesti ili unijeti uz oslobadjanje od
plaćanja carine prema stavu 1. ove tačke. Em RAK ;

Rok iz stava 1. ove tačke može ovlašćena carinarnica na
zahtijev korisnika povlastice produžiti ako to zahtijevaju poseb-

ne okolnosti povratka. u o .

Ako osobe iz stava 1. ove tačke dolaze iz inozemstva radi
korišćenja godišnjeg odmora (posjete porodici i sl.mogu jed-
nom godišnje bez plaćanja carine unositi predmete koji nisu
namjenjeni preprodaji do ukupne vrijednosti koju prpiše Vlada
Republike. i ) " -

5) državljani Republike Bosne 1 Hercegovine koji se u
skladu sa članom 5. Zakona o raseljenim licima 1 izbjeglicama
( "Službeni list RBiH" br.8/94 i 13/94), smatraju izbjeglicama
Republike - na predmete svojeg kućanstva i predmete gospo-
darskog inventara za obavljanje gospodarske ili slične djelat-
nosti u Republici, koje se unesu iz inozemstva u roku od 3
mjeseca od dana povratka u Federaciju, odnosno najkasnije 6
mjeseci od dana prestanka ratnog stanja u vrijednosti koju
odredi Vlada Republike. W

Ovlašćuje se ministar finansija da propiše vrstu i količinu
predmeta koje se mogu uvesti ili unijeti uz oslobadjanje od
plaćanja carine prema stavu 1. ove tačke. i '

:Rok iz stava 1. ove tačke može ovlašćena carinarnica na
zahtjev korisnika povlastice produžiti ,ako to zahtijevaju po-
sebne okolnosti pod kojima se obavlja povratak. a

Potvrdu o statusu osoba iz stava 1. ove tačke daju dipolo-
matsko -konzularna predstavništva Republie Bosne iHercego-
vine , odnosno zajednički uredi za repartijaciju u zemlji iz koje
izbjeglica osoba dolazi.

Ovlašćuje se ministar finansija da propiše vrstu i količinu
predmeta koji se mogu uvesti ili unijeti uz oslobađanje od
plaćanja carine prema stavu 1. ove tačke.

6) državljani Republike i strani državljani - na predmete
koje prime iz inozemstva u pošiljkama do vrijednosti koju
propiše Vlada Republike;

7) državljani Republike i strani državljani - na lijekove za
ličnu upotrebu koje donesu ili prime iz inozemstva;

8) državljani Republike i strani državljani stalno nastanjeni
u Republici - na predmete naslijeđene u inozemstvu;

9) državljani Republike, preduzeća, druga pravna i fizička
lica te strani državljani stalno nastanjeni u Republici - na
odlikovanja, medalje, spomenice, sportske i druge trofeje,
odnosno slične predmete koje dobiju u inozemstvu na natjecan-
jima, izložbama i priredbama međunarodnog značenja;

10) naučnici, književnici i umjetnici - na vlastita djela koja
unesu iz inozemstva;

11) državljani Republike koji žive u graničnom pojasu - na
predmete zemljoradnje i stočarstva dobijene sa svojih imanja
koja se nalaze u graničnom pojasu susjedne države te na priplod
i ostale proizvode dobijene od stoke koja se zbog poljskih
radova , ispaša ili zimovanja nalazi na tim imanjima;

__ 12) vozači motornih vozila - na gorivo i mazivo u spremni-
cima koji su tvornički ugrađeni u motorna vozila;

13) invalidna lica - na ortopedska i druga pomagala koja
neposredno služe kao zamjena za nedostajući, odnosno ošte
ST ma Fezervic dijelove i potrošni materijal za

oja unesu, uv. ili prime iz i -
stva za ličnu | potreba j Uveeua pame ie snozem

Ovlašćuje se Vlada Republike da propiše uvj

f ) ; h rjete za oslo-
KR ema 5 ijalni
lični automobili). gala prema stavu 1. ove tačke (specijalni
_ _ Povlastica iz stava 2. ove tačke mož istiti najvi
jedn om i razdo Olu od peizodina. e se koristiti najviše
, Specijalni lični automobili iz stava 2. ove ju biti
posebno označeni, a u saobraćajnu direk ike Kora Dia
teedi x podatak da vozilo služi isključivo za prijevoz invalid-

Komin

s n=

Strana 5393/100

\ nr {\ nr"

nt SV ASSZE NE Fm ma

man

(9

Te PB

ja

ai

Petak, 10. februara 1995. godine

Ako invalidno lice, odnosno njezin roditelj ili skrbnik spe-
cijalni lični automobil proda, bez naknade ili na drugi način
otudi ili da na upotrebu drugom licu prije isteka roka od 5
godina od dana nabavke, obračunat će se i naplatiti carina koje
je to lice bilo oslobođeno u trenutku nabavke automobila i
kamata iz člana 248. ove uredbe;

14) invalidi odnosno druga lica s umanjenom odnosno
ograničenom radnom sposobnošću koja se, nakon profesional-
ne rehabilitacije osposobe za određenu djelatnost - na opremu
za obavljanje te djelatnosti;

Član 28.
(1) Od plaćanja carine oslobođeni su:

1) državni organi, ustanove, preduzeća i druga pravna i
fizička lica - na robu koju besplatno prime iz inozemstva ili je
nabave iz sredstava koja su dobili iz inozemstva kao novčanu
pomoć, ako je ta roba namijenjena uklanjanju posljedica ele-
mentarnih nepogoda i ratnih sukoba;

2) korisnici slobodne carinske zone - na svu robu koja se
uvozi u slobodnu carinsku zonu;

3) preduzeća i druga pravna lica - na medalje, plakete i
druge predmete iz inozemstva kao priznanje na međunarodnim
natjecanjima što se organiziraju u Republici ;

4) muzeji i umjetničke galerije - na zbirke i umjetničke
predmete koji su namijenjeni obavljanju njihove djelatnosti te
arhivi - za reproducirani arhivski materijal;

S) državni organi, preduzeća i druga pravna lica - na robu
koju besplatno prime iz inozemstva za naučne, prosvjetne,
kulturne, sportske, humanitarne, vjerske, zdrastvene i socijal-
ne svrhe; ——.

6) državni organi, preduzeća i druge pravna fizička lica na
reklamni materijal i uzorke koje besplatno prime iz inozemstva.
Vlada Republike propisuje za koji se reklamni materijal i
uzorke i u kojoj količini i vrijednosti može primijeniti oslo-
badanje od plaćanja carine iz ove tačke;

7) vlasnici odnosno korisnici prijevoznih sredstava - na
predmete : Ž

a) koji se radi zamjene dotrajalog ili uništenog dijela,
ugrade u lično motorno vozilo za vrijeme dok se ono nalazi u
inozemstvu; - koji se, radi zamjene dotrajalog ili uništenog
dijela, ugrade u lično motorno vozilo u javnom prometu za
vrijeme dok se ono nalazi u inozemstvu;

b) koji se, radi zamjene dotrajalog ili uništenog dijela
prijevoznog sredstva ili njegovog inventara, kupe i ugrade u
pomorskg ili riječno prijevozno sredstvo u javnom medunarod-
nom prometu;

c) koji se kao potrošni i pogonski materijal za rad i sigurnost
plovnih prijevoznih sredstava roba za vrijeme plovidbe u pro-
metu s inozemstvom;

d) koji se, radi zamjene dotrajalog ili uništenog dijela
zrakoplova ili njegova inventara, kupuju i ugraduju u zrako-
plovno prijevozno sredstvo s najmanje pet putničkih sjedala ili
u zrakoplovno prijevozno sredstvo privredne avijacije nosivo-
sti najmanje 600 kilograma. E ).

Ovlašćuje se Vlada Republike da propiše vrijednost pred-
meta i precizne uvjete za korićenje prava iz stava 1. ove tačke.

8) strani izlagači koji sudjeluju na međunarodnim sajmovi-
ma i trgovačkim izložbama u Republici - na predmete koje
unesu ili prime iz inozemstva radi uobičajene raspodjele i
potrošnje za vrijeme održavanja sajma odnosno izložbe: ——

Ovlašćuje se Vlada Republike da propiše vrstu, količinu i
Vrijednost robe za koju se može primijeniti oslobađanje od
plaćanja carine iz ove tačke. Jana JEeTI

9) preduzeća, udruženja umjetnika i druge organizacije
koje se bave naučnoistraživačkom, odgojno-obrazovnom, kul-
turnom i tehničkom kulturom, novinsko-izdavačkom djelat-
nošću ili djelatnostima radija i televizije ili kinematografije ili
djelatnošću fizičke kulture i sporta - na robu koja se ne proiz-
Vodi u zemlji, a služi neposredno za obavljanje njihove djelat-
nosti; ,

SLUŽBENI LIST RBiH

— AZ

Broj 5 - Strana 53

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Republi-
ke daje mišljenje da li se radi o robi koja služi za obav. ljanje
djelatnosti iz ove tačke.

_ 10) preduzeća - na opremu koju uvoze radi zamjene opreme
koja je uništena u požaru, eksploziji, elementarnim nepogoda-
ma, ratu, oružanim sukobima, ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:

a) daje vrijednost uništene opreme veća od 15% od ukupne
neamortizirane opreme preduzeća

b) da se oprema uvozi radi zamjene uništene opreme

c) da se oprema koja se uvozi ne proizvodi u zemlji

d) da je ostvarena naknada štete na osnovu osiguranja
navedene opreme, osim ako organizacija za osiguranje ne vrši
osiguranje za odredeni rizik osiguranja;

11) na robu koja se prodaje u slobodinm carinskim proda-
vaonicama;

12) preduzeća u oblasti zdravstva na specifičnu opremu,
uređaje i instrumente za zdravstvo i na rezervene dijelove i
potrošni materijal za korišćenje te opreme koji se u zemlji ne
proizvode i ako se uvoz tih proizvoda vrši radi opremanja
preduzeća i drugih pravnih osoba u skladu sa programima
razvoja zdravstva u zemlji, preduzeća i druge pravne osobe na
specifičnu opremu koja se koristi u zaštitnim radionicama za
rehabilitaciju, zapošljavanje i prekvalifikaciju invalida koja se
u zemlji ne proizvode, Savez slijepih Republike i Saveza gluhih
i nagluhih Republike odnosno njihovih članova -na specifičnu
opremu uredaje i instrumente i na rezervne dijelove i potrošni
materijal za korišćenje te opreme za potrebe slijepih gluhih i
nagluhih lica koji se u zemlji ne proizvode, Udruženje distro-
fičara i njihovi članovi - na specifičnu opremu, uređaje i
instrumente i na rezervne dijelove i potrošni materijal za potre-
be lica oboljelih od mišičnih i neuromišičnih bolesti, koji se u
zemlji ne proizvodi, kao i građani na specifičnu opremu,
uredaje i instrumente za zdravstvo i na rezervne dijelove i
potrošni materijal za korišćenje te opreme, za ličnu upotrebu
koji se u zemlji ne proizvodi; "

Ovlašćuje se Vlada Republike da propiše vrstu ,količinu i
vrijednost robe za koju se može primjeniti oslobadjanje od
plaćanja carine iz ove tačke.

' Član 29.
(1) Oprema koja se uvozi na osnovu uloga stranih licau domaće
preduzeće, ustanovu ili radnju može biti oslobodena od plaćan-
ja carine. Mk .
(2) Rješenje o oslobađanju od plaćanja carine prema stavu 1.
ovog člana donosi ministar finansija na prijedlog stručne komi-
sije za strana ulaganja, koja se osniva u skladu s propisima iz
stava 5. ovog člana.
(3) Ako preduzeće , radnja, odnosno strano lice namjerava robu
oslobodjenu od plaćanja carine prema stavu 1, ovog člana
otuditi, dati drugome na korišćenje ili upotrebljavati u druge
svrhe, a ne u one zbog kojih je oslobođena od plaćanja carine
prije isteka roka od pet godina od dana uvoza robe oslobodene
od plaćanja carine, rješenjem ovlašćene carinarnice obračunat
će se i naplatiti carina prema carinskoj osnovici i stopi carine
utvrđenoj pri uvoznom carinjenju robe, te kamata prema članu
248. ove uredbe.
(4) Ako preduzeće, radnja, odnosno strano lice iz stava 1. ovog
člana robu za koju nije plaćena carina i druge carinske naknade
otudi, da drugom na korišćenje ili upotrebljava u druge svrhe,
a ne u one za koje je osloboden od plaćanja carine i drugih
uvoznih naknada prije isteka roka od pet godina od dana uvoza
robe bez prethodnog plaćanja carine i drugih uvoznih naknada,
obavezno je da plati carinu po stopi utvrdenoj u carinskoj tarifi
i druge uvozne naknade. Carina i druge uvozne naknade obra-
čunavaju se po propisima koje važe na dan donošenja rješenja
o naplati carina i drugih uvoznih naknada, te kamata prema
članu 248. ove uredbe.
(S) Ovlašćuje se ministar finansija da uredi precizne uvjete i
postupak za ostvarivanje carinske povlastice iz stava 1. ovoga
člana. ;

Strana 5485/100

Ma
N

k

h
j

Broj 5 - Strana 54
(6) Carinska uprava vodi evidenciju o korisnicima i vrijednosti
opreme oslobodene od plaćanja carine na osnovu stava 1. ovog

člana.
, Član 30.
Ako korisnici carinske povlastice iz čl. 24. do 28., osim
člana 27. tač. 8. i 10., ove uredbe robu koja je bila oslobođena

plaćanja carine prije isteka roka od tri godine od dana uvoza,

otude, daju drugome na upotrebu ili upotrebljavaju u druge
svrhe, a ne u one zbog kojih je ta roba oslobodena od plaćanja
carine, rješenjem ovlašćene carinarnice obračunat će se i na-
platiti carina prema carinskoj osnovici i stopi carine utvrđenih
pri uvoznom carinjenju robe, te kamata prema članu 248. ove
uredbe.

' Član 31.

Evidenciju o vrsti, količini, te vrijednosti robe koju uvezu
pravna lica na osnovu člana 24. do 28. ovog uredbe vodi
Carinska uprava, a evidenciju o vrijednosti robe koju uvezu
fizička lica, nadležna carinarnica.

Član 32.

Precizne propise o postupku za ostvarivanje prava na oslo-

badanje od plaćanja carine donosi ministar finansija.

-Član 33.

(1) Vrijednosti iz člana 27. stava 1. tač. 2), 3), 4), 5). 1 6). ove
uredbe Vlada Republike propisuje u DM. .
(2) Na osnovu zahtjeva lica iz čl. 24. do 28. ove uredbe za
oslobađanje od plaćanja carine, carinarnica mora donijeti
rješenje o oslobađanju od plaćanja carine.

CARINSKA TARIFA

25 Član 34. ;

(1):Na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko podnučje
Republike plaća-se carina po stopi.što se:odreduje gari

tarifom; koju posebnim Zakonom donosi Republika Sr
: Ovljićilje se Vlada Republike da izdaš azlo-

ga posebni propisom itože prODisit čalaške stope Za Izvoz

redenih' proizvoda. ———— a tt KEN
(2); Cirinska se tarifa propisuje posebnim zakonomu Skladu's
obavezarna preuzetim međunaro "govorima, te klauzulom

o najvećem povlaščeniju i principom racionalne zaštite domaće
proizvodnje i tržišta. — (ii de et ČE IC Sjeti NaA

! :CARINSKA EVIDENCIJA .

j "Član 35.

(1) Na robu koja se uvozi plaća se naknada za carinsko eviden-
tiranje u visini 1% od carinske osnovice.
(2) Vlada Republike može propisati na koju robu se izuzetno
neće naplaćivati naknada iz stava 1. ovog člana.,
(3) Sredstva pribavljena naplatom naknade za carinsko eviden-
tirarije koriste se za finansiranje rada, modernizaciju i opreman-
je carinske službe. i
CARINSKA OSNOVICA
x" ' Član 36.
(1) Carinska osnovica na koju se primjenjuju stope iz carinske
tarife jest vrijednost robe.
(2) Vrijednost robe koja predstavlja carinsku osnovicu jest
ugovorena cijena (transakcijska vrijednost). Ugovorenom cije-
nom smatra se stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti
za robu kupljenu radi uvoza u Republiku.
(3) Pod ugovorenom cijenom koja predstavlja carinsku osnovi-
cu podrazumijeva se:. a.

. 1) da su uključeni svi troškovi i dniugi izdaci u vezi s
prodajom i isporukom robe u graničnoj luci pdnosno pristaništu
iliu mjestu ulaska robe u carinsko područje Republike (član

41);

Zi RK koka a u a ; : i ; u
+%2)-da su isključeni svi troškovi, naknade i takse koji se

naplaćuju 'na carinskom području Republike;

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

3) da nema ograničenja za kupce u pogledu raspolaganja
robom ili njezinom upotrebom, osim ograničenja koja su
utvrdena propisima Republike koja se odnose na zabranu pre-
prodaje u treće zemlje ili ograničenja koja ne utječu bitno na
vrijednost robe; će Khegne 1EA i

4) da ugovor o kupoprodaji ne sadrži uvjete ili obaveze čija
vrijednost ne može biti utvrdena u odnosu prema vrijednosti

robe koja se carini; . MG

5) da nikakva korist od preprodaje robe ili drugog raspola-
ganja robom ili njezinom upotrebom neće nastati direktno ili
indirektno za prodavača; j ?

6) da kupac i prodavač nisu uzajamno povezani, a ako su
povezani, da na ugovorenu cijenu nije uticao trgovinski, finan-
sijski ili drugi odnos izmedu kupca 1 prodavača.

Član 37.

Carinska osnovica za robu koja se izvozi jest fakturna

vrijednost robe franco granica Republike.

Član 38.

(1) Ako se carinska osnovica uvezene robe ne može utvrditi na
osnovu člana 36. stava 2. ove uredbe, kao carinska osnovica
uzima se ugovorena cijena iste robe kupljene radi uvoza u
Republiku i uvezene u isto ili približno isto vrijeme kao i roba
koja se carini. =
!(2) Ako se carinska osnovica uvezene robe ne može utvrditi na
osnovu člana 36. stava 2. ove uredbe i stava 1. ovog člana, za
carinsku osnovicu uzima se ugovorena cijena slične robe ku-
pljene radi uvoza u Republiku i uvezene u isto ili približno isto
vrijeme kao i roba koja se carini.

f(3):Za-utvrdivanje carinske osnovice iz st. 1. i 2. ovog člana
ftreba primijeniti ugovorenu cijenu iste ili slične robe prodate u.
'istom obliku kupoprodaje (maloprodaja ili velikoprodaja) 1 u
približno istoj količini Kao roba koja se carini. Ako nema takve
rprodaje,treba primijeniti ugovorenu cijenu iste ili slične robe
iprodate:u različitom obliku Kupoprodaje-ili-u različitim 'Kko=

id ,

((4A)FAko se u primjeni ovog člana utvrdi da postoji ViŠ
iremkrcijena iste ili 'Sliče robe, za odredivanje cariHske 0510;
Vice uvezćne robe treba primijeniti najnižu ugovorenicijena:
: Član:39:

(1) Ako se carinska osnovica uvezene robe ne može utvrditi
prema odredbama čl. 36. i 38. ove uredbe; "treba postupiti
ovako:

1) ako se uvezena roba, odnosno ista ili slična uvezena roba
prodajeu Republici u istom stanju u kojemje uvezena, carinsku
'osaoviču uvezene robe treba utvrditi na osnovu' cijene po

mjernoj jedinici po kojoj se ta roba u tom stanju prodaje licima.

koja nisu uzajamno povezana s licima od kojih kupuju tu robu
u najvećoj ukupnoj količini, u isto ili približno isto vrijeme kada
se uvozi roba koja se carini, pod uvjetom da se ta cijena smanji
Za iznos;

'a)'uobičajenih provizija, troškova prometa i druge dobiti u
vezi s prodajom iste ili slične'robe uvezene u Republiku,

b) uobičajenih troškova prijevoza, osiguranja i drugih
troškova koji nastaju u Republici,

ć) carine i drugih naknada i taksa koje se naplaćuju pri
prodaji robe u Republici. '

{Ako se uvezena roba ili ista ili slična uvezena roba ne
prodaje u Republici u istom stanju u.kojem je uvežena, ako, to
Zahtijeva carinski obveznik, carinsku osnovicu uvezene robe
treba utvrditi na osnovu cijena po mjernoj jedinici po kojoj se
a roba nakon oplemenjivanja prodaje u najvećoj ukupnoj
coli licima u Republici koja nisu povezana slicima od kojih
tu robu kupuju, pod uvjetom da se ta cijčna smanji za iznos
zrijedaosu obavljenog oplemenjivanja i troškova iz stava 1. ove

2) ako se carinska osnovica ne može utvrditi ički 1
ovog stava, treba je utvrditi na osnovu obračunate po adi

Koja odgovara iznosu:

PERE Ni ma ok I, losa Miju

Peta

E
UVEZ

Ostv:
zem!
(2) (

UVTI

(1) A
osno
drug
na o:

(2) {
Utvr
Rep!

nice,

voza
39. s

(1) T
sku (

GA U DOO Na

terija
kupa
suu

osigi
vodn

proiz
cijen

bup:
mark
prod:

trebo
prod.

stvu

robe
živar
(2) I:
i troš
uvoz

(1) A
41.t
U Car
(2) C
Prija
proiz
u rok

Strana 5592/100

me _—

Petak, 10. februara 1995. godine

a) vrijednosti materijala i troškova nastalih u proizvodnji
uvezene robe,

b) dobiti i troškova koje pri uvozu u Republiku obično
ostvaruju odnosno imaju proizvodači iste ili slične robe iz
zemlje izvoza kao što je roba koja se carini,

c) troškovima i drugim izdacima iz člana 41. ove uredbe.
(2) Carinski obveznik može podnijeti zahtjev za. utvrdivanje
carinske osnovice prema odredbama ovog člana neovisno o
utvrdenom redoslijedu u stavu 1. ovog člana.

Član 40.

(1) Ako se carinska osnovica uvezene robe ne može utvrditi na
osnovu čl. od 36. do 39. ove uredbe, onda to treba učiniti na
drugi odgovarajući način, u skladu s odredbama ove uredbe,
na osnovu raspoloživih podataka.

(2) Carinska osnovica iz stava 1. ovog člana ne može se
utvrđivati na osnovu: ;

1) prodajne cijene robe domaće proizvodnje na tržištu
Republike.

2) prodajne cijene robe na domaćem tržištu zemlje izvoz-
nice, ? )

3) troškova proizvodnje, osim uobičajenih troškova prije-
voza, osiguranja i drugih troškova koji nastaju u Republici (član
39. stav 1. u tački 1. alineja 2. ove uredbe), ;

4) cijene robe za izvoz u treće zemlje,

5) proizvoljnih i fiktivnih vrijednosti.

Član 41.
(1) Troškovima i drugim izdacima koji se uračunavaju u carin-
sku osnovicu, u smislu člana 36. ove uredbe, smatraju se:

1) troškovi prijevoza,

2) troškovi osiguranja,

3) provizije posrednika,

4) troškovi ambalaže,

5) troškovi utovara i pretovara,

6) srazmjerni dio vrijednosti sirovina, reprodukcijskog ma-
terijala i dijelova za ugradnju nabavljenih u inozemstvu koje je
kupac osigurao besplatno ili po sniženoj cijeni, a upotrijebljeni
su u proizvodnji uvezene robe,

7) srazmjerni dio vrijednosti druge robe koju je kupac
osigurao besplatno ili po sniženoj cijeni, a utrošena je u proiz-
vodnji uvezene robe,

8) srazmjerni dio vrijednosti alata, kalupa, matrica i sličnih
proizvoda, koje je kupac osigurao besplatno ili po sniženoj
cijeni, a korišćeni su u proizvodnji uvezene robe,

9) naknade i troškovi u vezi s korišćenjem prava na upotre-
bu patenata, modela, znaka ili inozemne tvorničke ili trgovačke
marke, što ih kupac plaća posredno ili neposredno ako je
prodaja uvjetovana takvim plaćanjem,

10) dio iznosa ostvaren preprodajom, ustupanjem ili upo-
trebom uvezene robe koji se posredno ili neposredno plaća
prodavcu, ako je prodaja uvjetovana takvim plaćanjem,

11) srazmjerni dio vrijednosti usluga obavljenih u inozem-
stvu koje kupac posebno plaća, a potrebne su za proizvodnju
robe koja se uvozi. Vrijednost usluge ne sadrži troškove istra-
živanja obavljenih u inozemstvu.

(2) Iznimno od odredbe tačke 9. stava 1. ovog člana, naknade
i troškovi ne uračunavaju se u carinsku osnoviću ako se roba
uvozi s pravom reprodukcije.

Član 42.

(1) Ako se uvozi roba za koju je ugovorena obaveza iz člana
41. tačka 10. ove uredbe, carinski obveznik mora to naznačiti
u carinskoj deklaraćiji. Aa tr RU

(2) Carinski obveznik mora nadležnoj. carinarnici naknadno
prijaviti prodaju, ustupanje ili upotrebu uvezene robe, iz čega
proizilazi obaveza doplate stanovite svote prodavaču najkasnije
u roku 30 dana od dana nastanka te obaveze.

SLUŽBENI LIST RBiH

(3) Na osnovu podnesene prijave, carinarnica mora de
rješenje kojim obračunava svotu carine i drugih uvoznih
što ih treba platiti carinski obveznik. a a
me Član 43. =
(1) Ako se u jednoj pošiljci nalazi više vrsta robe koja se carini.
primjenom raznih carinskih stopa, cjelokupni iznos troškova,
koji se odnose na prodaju robe, troškove prijevoza, osiguranja
i dopreme robe, mora se obračunati srazmjerno vrij sti
pojedine vrste robe. a=
(2) Uobičajna (standardna) ambalaža ne carini se posebno ako
carinska osnovica robe obuhvaća i vrijednost ambalaže.
(3) Ako carinsku osnovicu predstavlja vrijednost robe bez
ambalaže, a ambalaža se posebno plaća, carina za ambalažu
plaća se po stopama koje su propisane za robu koja je upako-
vana u ambalaži. - _
(4) Za ambalažu koja se šalje posebno, u istoj ili posebnoj
pošiljci, kao i ambalažu izrađenu od neuobičajenog (nestandar=—
dnog) odnosno specijalno naručenog materijala, carina se plaća
po stopi predvidenoj za robu u koju spada takva ambalaža.
(5) Ako se u jednoj ambalaži nalazi više vrsta robe, troškovi
ambalaže obračunavaju se srazmjerno vrijednosti pojedine vrse=—
te robe. !
(6) Bliže propise za provođenje odredaba ovog člana donosi —
ministar finansija. LIM
Član 44. ' : ZUBI
'1
)

(1) Za carinsku osnovicu uzima se vrijednost robe označena u
fakturi prodavača ako ta vrijednost odgovara odredbama ove
uredbe koje se odnose na ugovorenu cijenu. -
(2) Akoje vrijednost robe označena u fakturi iskazana u stranoj
valuti, strana se valuta preračunava u nacionalnu valutu po
tečaju utvrđenom u skladu s propisima o deviznom poslovanju
koji je na snazi na dan nastanka obaveze plaćanja carine. |
(3).Ako faktura nije podnesena iz opravdanih razloga odnosni !
ako carinarnica, s obzirom na okolnosti pod kojima se obavlja )
uvoz, smatra da vrijednost robe označena u fakturi ne odgovara
odredbama ovog uredbe o ugovornoj cijeni carinsku osnovicu =—
treba utvrditi u skladu sa odredbama čl. od 36. do 48. ove ; i
\
|

|

uredbe. P
(4) Ako se u postupku carinjenja robe vrijednost označena u '
fakturi odnosno carinskoj deklaraciji ne može prihvatiti kao
carinska osnovica, postupit će se u skladu s odredbama člana
245. ove uredbe. "

(5) U postupku carinjenja carinarnica može od podnositelja
deklaracije zatražiti sve podatke potrebne za utvrdivanje carin-
ske osnovice u smislu čl. 36. do 48. ove uredbe. -

(6) Na zahtjev carinskog obveznika carinarnica će izdati pisme-
no obavještenje o visini carinske osnovice i o načinu njenog

H
I

utvrdivanja. ;
(7) Carinska uprava prati podatke o cijenama i, prema potrebi,
izdaje liste vrijednosti što ih carinsko tijelo primjenjuje u
postupku utvrdivanja carinske osnovice. ="
Član 45. .
(1) Kamate na kredit i troškovi osiguranja novčanih sredstava
u inozemstvu (troškovi finansiranja) koji se odnose na plaćanje
uvezene robe, ne uračunavaju se u carinsku osnovicu ako je.
finansijski aranžman sastavljen u pisanom obliku pod ovim
uvjetima: = u
. {) ako su kamate odvojene od stvarno plaćene cijene ili
cijene koju treba platiti za robu kupljenu radi uvoza u Republi-
u; ž
, 2) ako su kamate sadržane u cijeni, a kupac može dokazati
daje plaćena cijena ili cijena koju treba platiti približna stvamo =
plaćenoj cijeni za istovrsnu ili sličnu robu kupljenu bez finan-_ |
sijskog aranžmana i da je kamatna stopa u okviru stopa za takve
transakcije u zemlji u kojoj je osiguran kredit, =
: Član 46. '
'(1) Sva sniženja cijena ugovorena i ostvarena prije obavl
uvoza ne uračunavaju se u carinsku osnovicu robe.

Strana 5693/100

Broj 5 - Strana 56 -

(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, kasa-skonto koji
nije ostvaren prije obavljenog uvoza ne uračunava se u carinsku
osnovicu, :ako uvoznik naknadno podnese dokaz da ga je
ostvario pri plaćanju.
(3) Troškovi montiranja koje se obavlja u Republici ne uračuna-
vaju se u carinsku osnovicu strojeva, aparata i uređaja koji se
uvoze. !

Član 47.
(1) Carinska osnovica za robu koja se uvozi bez plaćanja
protuvrijednosti i za rabljenu robu utvrđuje se prema odredba-
mačl. 36. do 48. oveuredbe. U postupku carinjenja carinarnica
treba uzeti podatke o cijenama iste, slične ili istovrsne robe.
Ako se carinska osnovica rabljene robe utvrduje na osnovu
cijena nove robe, vrijednost takve robe smanjuje se za postotak
njene istrošenosti.
(2) Vrijednost robe koja je za vrijeme prijevoza idopreme idok
se nalazi pod carinskim nadzorom pretrpjela oštećenje utvrđuje
se smanjenjem odgovarajuće ugovorene cijene za postotak
oštećenja. Postupak oštećenja utvrduje carinarnica procjenom.
(3) Pod vrijednošću u smislu odredaba ove uredbe podrazumi-
jeva se vrijednost robe koja predstavlja carinsku osnovicu.

Član 48.
Ministar finansija propisuje precizne uvjete i način
utvrdivanja carinske osnovice.

DODATNA CARINA
Član 49.

(1) Ako strana zemlja u pogledu plaćanja carine na robu

porijekla iz Republike ili u pogledu carinskog postupka ne

postupi s brodovima ili drugim prijevoznim sredstvima Repu-

blike na isti način kao s robom, brodovima i drugim prijevoz-

nim sredstvima iz drugih zemalja, ministar finansija može

propisati da se na uvoz robe iz te zemlje plaća dodatna carina,

odnosno da senarobu ili prijevozna sredstva te zemlje primijeni

posebni postupak, vodeći računa o obavezama preuzetim na
-osnovu medunarodnih ugovora.

(2) Ako za robu iz stava 1. ovog člana carinskom tarifom nije
; predviđeno plaćanje carine, ministar finansija može za takvu
robu odrediti plaćanje carine u postotku od vrijednosti robe.

SEZONSKA CARINA

Član 50.
(1) Ako carinske stope za poljoprivredne proizvode u odr-
edenom razdoblju ne osiguravaju stabilnost domaće proizvod-
nje i domaćeg tržišta u skladu s politikom -cijena, Vlada
Republike, na prijedlog ministra finansija, nakon pribavljenog
mišljenja od ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i
Ministarstva trgovine može osim postojećih carinskih stopa
propisati i sezonske carinske stope, uz vremensko ograničenje
njihove primjene.
(2) Sezonske carinske stope iz stava 1. ovog člana ne mogu biti
veće od 30%.

PREFERENCIJALNA CARINA

Član 51.
(1) Za uvoz robe iz zemalja u razvoju mogu se odrediti prefe-
rencijalne carinske stope.
(2) Preferencijalne carinske stope mogu se primjenjivati na
robu koja se uvozi iz stanovitih zemalja u razvoju, ako je
vrijednost uvezene robe u toj zemlji industrijskom obradom
uvećana najmanje za 51%.
(3) Carinske stope iz stava 1. ovoga člana, na osnovu kriterija
iz stava 2. ovog člana propisuje Vlada Republike.

DOPUNSKA I KOMPENZATORNA CARINA

a! Član 52.
Hu (1)Akoje cijena robe koja se uvozi niža od ugovorene cijene
s (član 36. ove uredbe) i ako uvoz takve robe može nanijeti štetu

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

privredi Republike, mora se naplatiti dopunska carina u svoti
koja predstavlja razliku između ugovorene cijene 1 cijene robe
koja se uvozi. - ma Prat ae

(2) Ako se uvozi roba za koju je u zemlji porijekla ili izvoza
odobrena subvencija, radi neutraliziranja subvencije može da
se naplati kompenzatorna carina do iznosa subvencije.

(3) Vlada Republike donosi precizne propise. o uvjetima za
primjenu odredaba ovog člana.,

JEDINSTVENA CARINSKA STOPA

Član 53.
(1) Roba namjenjena za korišćenje u ličnom domaćinstvu, koju
državljani Republike i strani državljani nose sa sobom prilikom
dolaska iz inozemstva ili primaju iz inozemstva, osim robe na
koju se primjenjuju carinske povlastice iz čl. 27. i 28. ove
uredbe i robe za koju je u Carinskoj tarifi predvidena stopa
carine "slobodno", carini se po stopi od 8%. -
(2) Na robu koja nije obuhvaćena stavom 1. ovog člana koju
državljani Republike i strani državljani nose sa sobom prilikom
dolaska iz inozemstva ili primaju iz inozemstva, carina se
obračunava po stopama iz Carinske tarife.
(3) Na robu koja se kupuje sa konsignacijskog skladišta u
Republici ne primjenjuje se jedinstvena carinska stopa iz stava
1. ovog člana.
(4) Ovlašćuje se Vlada Republike da propiše vrijednost robena
koju će se primjeniti jedinstvena stopa iz stava 1. ovog člana.

CARINSKI KONTINGENT

Član 54.

(1) Kriterije o carinskim kontingentima propisuje Vlada
Republike u skladu sa ciljevima ekonomske i razvojne politike.
Ti se kriteriji objavljuju u "Službenom listu RBiH".

(2) Ministar finansija, na osnovu kriterija iz stava 1. ovog
člana, odobrava uvoz robe bez plaćanja carine ili uvoz robe uz
plaćanje carine po stopi koja je niža od stope određene u
carinskoj tarifi (carinski kontigent).

(3) Robaza kojuje propisan carinski kontingent bez plaćan-
ja carine ne smatra se oslobođenom od plaćanja carine.

(4) Kontrolu i evidenciju o iskorišćavanju carinskih kontin-
genata prema pojedinim rješenjima i vrstama robe obavlja
Carinska uprava.

POSEBNA MJERA CARINSKE ZAŠTITE

Član 55.

(1) Vlada Republike, na prijedlog ministra finansija, nakon
pribavljenog mišljenja od Privredne komore Republike Bosne
i Hercegovine i Ministarstva trgovine, može važeće carinske
stope povećati, smanjiti ili ukinuti, a za robu za koju je u
Carinskoj tarifi predviđena carinska stopa "slobodno" može
odrediti carinsku stopu do 15% ako:

1) cijena inozemne robe može izazvati znatne poremećaje
na domaćem tržištu,

2) preduzeće ili druga lica za određenu robu ostvaruje na
domaćem tržištu monopolski položaj ili monopolsku cijenu.

Član 56.

Propisom iz člana 55. obavezno se utvrđuje i vremensko
ograničenje za njegovu primjenu.

POVRAT CARINE (DRAWBACK)

. Član 57.
(1) Upotrijebi li se uvezena roba za proizvodnju domaće robe

"ili usluga, pa se tako proizvedena roba ili usluge izvezu, carina

SKA vratiti u cijelosti ili djelomice.
ada Republike će propisati uvjete i nači j
skladu sa stavom 1. ovog člana, carina vraća. ua čete sea

=

ZAS

(1)F
dana
(2)
služi

(3) F
Tot
HA ca

ME!

Strana 5793/100

=

Petak, 10. februara 1995. godine

ZASTARIJEVANJE NAPLATE CARINE

Član 58.
(1) Pravo na naplatu carine zastarijeva u roku od pet godina od
dana kada nastane obaveza plaćanja carine.
(2) Rok zastare iz stava 1. ovog člana prekida se sa svakim
službenim činom nadležnog tijela poduzetog da bi se naplatila
carina.

(3) Pravo na naplatu carine u svakom slučaju zastarijeva pošto =:

protekne rok od deset godina od dana nastanka obaveze plaćan-
ja carine.

MEĐUNARODNI UGOVORI

; Član 59.

Odredbe ove uredbe neće se primjenjivati na plaćanje
carine za uvezenu robu ako je plaćanje carine drugačije regu-
lirano međunarodnim ugovorom što gaje potpisala i ratificirala
Republika.

Član 60.

: Carinska uprava i carinarnica vode upravni postupak te
donose rješenja u skladu s propisima o općem upravnom po-
stupku, ako odredbama ove uredbe nije drugačije određeno.

Član 61.
(1) Protiv rješenja carinarnice donesenog u upravnom postupku
može se podnijeti žalba Carinskoj upravi.
(2) Žalba se podnosi u roku 15 dana od dana dostave rješenja.
Član 62.
(1) Da bi se mogle provesti mjere carinskog nadzora, željez-
ničko se prijevozno sredstvo ( u nastavu teksta "voz" ), nakon
prelaska preko carinske linije, obavezno zaustavlja na gra-
ničnoj željezničkoj stanici, i to na carinskim kolosjecima.
(2) Carinski kolosjek iz stava 1. ovog člana odreduje ovlašćeno
tijelo željezničkog preduzeća ( u daljnjem tekstu: željeznička
stanica) u sporazumu sa carinarnicom.
(3) Ako je carinski kolosijek zauzet, željeznička stanica mora
pravodobno prije ulaska voza obavijestiti pograničnu carinar-
nicu na koji će kolosijek voz stati.
Član 63.
(1) Vozovi se ne smiju zaustavljati na pruzi izmedu carinske
linije i granične željezničke stanice, osim zbog prijeko potreb-
nih mjera sigurnosti prometa ili kad to zahtijeva viša sila.
(2) Ako se voz zaustavi na pruzi između carinske linije i
granične željezničke stanice, pogranična željeznička stanica
odmah o tome obavještava nadležnu carinarnicu.

Član 64.
(1) Iznimno od odredbe člana 63. stav 1. ove uredbe, ako radi
prijevoza putnika u lokalnom željezničkom prometu postoji
stalna potreba da se voz zaustavi izmedu carinske linije i
granične željezničke stanice, takvim se vozovima dodaju po-
sebna kola s lahko uočljivim natpisom "Za lokalni promet".
(2) Kola za lokalni promet ne smiju hodnikom biti povezana s
ostalim kolima. =
(3) Nakon dolaska voza u graničnu željezničku stanicu, gra-
nična željeznička stanica će poduzeti potrebne mjere da se
putnici u lokalnom prometu ne miješaju s putnicima koji dolaze
iz inozemstva. |
Član 65.
(1) Javno preduzeće Željeznički prometu Republici mora svim
carinarnicama dostaviti red vožnje vozova u redovnom prome-
tu, najkasnije sedam dana prije nego što taj vozni red stupi na
snagu. =
(2) Javno preduzeće Željeznički promet u Republici mora, kod
sastavljanja reda vožnje za vozove u međunarodnom prometu
pribaviti mišljenje od Carinske uprave. ——— ; g
(3) Granična željeznička stanica mora izvještavati graničnu
carinarnicu:

SLUŽBENI LIST RBiH

1) o uvodenju vanrednih vozova u međunarodnom prome-
tu, uz naznaku tačnog vremena njihovog polaska u inozemstvo. M
i dolaska iz inozemstva, najkasnije 24 sata prije dolaska voza
ili polaska voza,

2) osvakom otkazivanju ili kašnjenju redovnih ili vanrednih
vozova u medunarodnom prometu dužem od 30. minuta,

3) o svakom prelasku preko granice samih lokomotiva,
motornih kola i dresina,

4) o svakom povećanju ili smanjenju uobičajenog broja kola"
u vozovima u međunarodnom prometu za prijevoz putnika.
(4) Željezničke stanice u unutrašnjosti zemlje moraju carinar-
nice koje imaju carinske ispostave na tim stanicamaa izvješta-
vati o svakoj promjeni u redu vožnje vozova u medunarodnom
prometu za prijevoz putnika i o svakom zakašnjenju tih vozova.

Član 66.
Vozovi koji prevoze putnike u međunarodnom željezni-
čkom prometu, peroni i kolosijeci na kojima stoje takvi vozovi
te kolosijeci na kojima stoje vozovi što prevoze robu u meduna-
rodnom prometu moraju noću biti osvijetljeni.
'; Član 67.
(1) Kad voz koji prevozi putnike stigne iz inozemstva na
graničnu željezničku stanicu, pogranična carinarnica odmah
obavlja carinski pregled lokomotive, motornih kola, tendera,
službenih kola i osoblja voza.
(2) Odvajanje lokomotive, tendera i službenih kola od voza
odnosno udaljavanje osoblja voza dopušteno je tek nakon oba-
vljenog carinskog pregleda.
Član 68.
(1) Carinski pregled prtljage koju putnici sa sobom nose obavit
će se u kolima u kojima se putnici nalaze tokom redovnoh
zadržavanja voza u graničnoj željezničkoj stanici..
(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, carinski pregled
prtljage u opravdanim slučajevima može se obavljati i u prosto-
rijama pogranične carinarnice.
(3) Tokom carinskog pregleda voza, robe, putnika i njihove
prtljage pristup na peron uz koji voz stoji i ulazak u voz
dozvoljeni su jedino ovlašćenim licama, a drugim licama - samo
ako to unaprijed odobri granična carinarnica.
Član 69.
(1) Ako secarinski postupak s putnicima ne može obaviti tokom
redovnog zadržavanja voza u graničnoj željezničkoj stanici,
carinski postupak može se obavljati i tokom kretanja voza.
(2) Ako se carinski postupak s putnicima obavlja i tokom
kretanja voza, željeznica mora carinskim radnicima koji oba-
vljaju pregled osigurati besplatan prijevoz u odlasku i povratku
te poseban odjeljak za provođenje mjera carinskog nadzora

smještaj carinske robe, uz uvjete što će ga regulirati posebnim
ugovorom.

)

|

Član 70.
(1) Prtljagu koja je u inozemstvu predana željeznici na prijevoz
do ulazne željezničke stanice, ta stanica mora predati carinar-
nici nakon prelaska carinske linije najkasnije slijedećeg dana
do 12 sati.
(2) Prtljagu koja je u inozemstvu predana željeznici na prijevoz
do neke željezničke stanice u unutrašnjosti zemlje, željeznica
mora prijaviti ulaznoj carinarnici prijavom 0 uvozu i provozu
robe.

Član 71. Y

(1) Kad teretni voz iz inozemstva stigne na graničnu željezničku
stanicu granična ga carinarnica stavlja pod carinski nadzor, —
utvrđuje brojno stanje kola u sastavu voza, obavlja carinski
pregled voza i osoblja te utvrđuje stanje stranih plombi na
olima. i
(2) Brojno stanje kola u sastavu teretnog voza granična carinar-
nica sravnjuje s popisnomlistom (spiskom prijelaza) kola stran
željeznice, koji joj predaje granična željeznička stanica . Akt

Strana 5889/100

4 (2) Podaci uneseni u prijavu iz stava 1. ovog člana moraju

H
|
5)
i.
U

Broj 5 - Strana 58

ranična željeznička stanica ne raspolaže stranom popisnom
istom, granična carinarnica prispjela kola upisuje u popisnu
knjigu prijevoznih sredstava. |
(3) Tokom carinskog preglada teretnog voza i osoblja pristup
na peron uz koji voz stoji i ulazak u voz dopušten je samo
ovlašćenim službenim licama.
Sk Član 72. !
(1) Ako carinskim pregledom bude utvrđeno da na zatvorenim
vagonima s robom nema stranih plombi ili da su plombe
oštećene, granična carinarnica i granična željeznička stanića
stavljaju svoje plombe, pri čemu nisu obavezni utvrditi stvarno
stanje robe u vagonima.
(2) Ako graničnaželjeznička stanica namjerava provjeriti stvar-
no stanje robe iz stava 1. ovog člana, provjeravanje može
obavljati samo pod carinskim nadzorom. ;
(3) Ako granična carinarnica i granična željeznička stanica
stave svoje plombe na vagone, moraju u popisnu knjigu ili
popisnu listu unijeti napomenu o stanju stranih plombi.

Član 73.

(1) Na zahtjev carinarnice, granična željeznička stanica mora
otvoriti kola i sve druge prostorije u vozu. i

(2) Ako radi obavljanja carinskog pregleda treba s kola skinuti
pojedine pričvršćene dijelove, granična željeznička stanica
mora na zahtjev granične carinarnice skinuti takve dijelove.
(3) Ako se poslije skidanja pojedinih pričvršćenih dijelova S
kolane utvrdi da postoji krivično djelo, privredni prijestup ili
carinski prekršaj, troškovi skidanja i postavljanja tih dijelova
terete proračun Republike.

Član 74.

Granična carinarnica o završenom carinskom pregledu vo-
za odmah izvještava graničnu željezničku stanicu upisom u
knjigu željezničke stanice za prijavu i odjavu vozova.

Član 75.

(1) Voz ne smije nastaviti put dok granična carinarnica ne obavi
sve radnje predvidene ovom uredbom i propisima donesenim
na osnovi njega, osim pregleda putnika iz člana 68. stav 1.
(2) Granična carinarnica mora sve radnje iz stava 1. ovog člana
u putničkim vozovima obaviti tokom zadržavanja voza prema
redu vožnje, u teretnim vozovima - najduže za dva sata, a u
maršutnim teretnim vozovima s istom vrstom robe - najduže za
jedan sat ako ne postoje posebni razlozi za duže zadržavanje
voza. ;

' Član 76.
(1) Granična željeznička stanica odmah nakon dolaska voza iz
inozemstva, usmeno prijavljuje voz graničnoj carinarnici.
(2) Granična željenička stanica mora graničnoj carinarnici na
propisanom obrascu podnijeti i pismenu prijavu o dolasku voza
irobekoja se prevozi, najkasnije u roku pet sati od časa dolaska
voza.
(3):Obrazac prijave o uvozu i provozu robe.propisuje direktor
Carinske uprave. : ;

Član 77.

(1) Sva roba prispjela jednim vozom mora se prijaviti graničnoj
carinarnici prijavom o uvozu i provozu robe.
(2) U prijavi o uvozu i provozu robe prvo se upisuju pošiljke
robe koje se provoze, zatim pošiljke robe koje se radi carinjenja
šalju drugim carinarnicama i pošiljke robe koje se carine u
graničnoj carinarnici kojoj se podnosi prijava.

a Član 78.
(1) Granična željeznička stanica popunjuje prijavu o uvozu i
provozu robe na osnovu željezničkih prijevoznih isprava koje
prati robu (tovarni list, ekspresni list, prtljažnica, željeznička
popratnica i dr.). "

W \adgovarati podacima iz željezničkih prijevoznih isprava.

-
-
="

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

(3) Prijava ouvozu i provozu robe popunjuje se pisaćim strojem
ili hemijskom olovkom, i to bez brisanja i prelinijavanja.

Član 79.

(1) Ako su u sastavu voza prispjela kola s komadnim pošiljkama
i ako bi pojedinačno upisivanje svih koleta u prijavu 0 uvozu i
provozu robe, s obzirom na njihov broj, trajalo duže vrijeme,
sve te pošiljke treba ubilježiti u prijavu 0 uvozu i provozu robe
kao kolske pošiljke s naznakom serije i broja kola, au rubriku
"Naziv robe" valja stavitibilješku "Skupna kola - vidi priloženu
specifikaciju". Nana R

(2)-Sve komadne pošiljke-u takvim kolima upisuju S pojedi-
načno u poseban: popis (specifikaciju), koji 'mora sadržavati

podatke o. količini, vrsti pakovanja (sanduk, vreća, bačva, :

kutija 181:), oznakama; broju i bruto težini koleta, nazivu robe

te podatke o broju kola u Koja je roba utovarena. Popis treba
priložiti prijavi o uvozu i provozu robe.

(3) Umjesto specifikaćije iz. stava 2. OVOg člana, granična
 Zeljegnička stanica može uz prijavu 0 uvozu 1 provozu robe
0;

\priložiti-jedan primjerak opunjene međunarodne prijave za
Catkiamicu ili tevarnicu ako sađrži sve podatke iz stava 2. ovog
člana. — : .

(4) Prilikom pregleda komadnih pošiljki, granična carinarnica_.

'utvrduje stanje pakovanja koleta i sravnjuje podatke iz prije-
voznih isprava's podacima na koletima. Takve pošiljke gra-
nična carinarnica ne plombira.

Član 80.

(1) Prijavu o uvozu i provozu robe, popunjenu u dva istovjetna
primjerka, granična željeznička stanica predaje graničnoj cari-
narnici zajedno sa željezničkim prijevoznim ispravama.

(2) Primljenu prijavu o uvozu i provozu robe granična carinar-
nica sravnjuje sa željezničkim prijevoznim ispravama i podaci-
ma iz popisne knjige, odnosno popisne liste prijevoznih
sredstava.

(3) Kad utvrdi da je prijava o uvozu i provozu robe pravilno
popunjena, granična će catinarnica prijavu ovjeriti i zavesti u
kontrolnik carinskih prijava o uvozu i provozu robe, a prije-
vozne isprave s jednim primjerkom prijave o uvozu i provozu
robe na kome je potvrdila prijem prijave, vratiti graničnoj
željezničkoj stanici najkasnije u roku dva sata od časa primitka.

Član 81.

Da bi provjerila tačnost prijave o uvozu i provozu robe,
granična carinarnica pregledava voz, a ako postoji osnovana
sumnja u ispravnost podataka u prijavi, može obaviti pregled

robe.

PREDAJA ROBE CARINARNICI

Član 82.

(1) Akoje u prijavi o uvozu i provozu robe, što je graničnoj
'Garinarnici (podese željeznička stanica, naznačeno da će se

roba cariniti u toj carinarnici, roba se mož jestiti
članu 205. ove uredbe! Sta Ege
(2) Ako se pregled robe može obaviti bez istovara, carinarnica
može, na zahtjev željezničke stanice ili na vlastitu inicijativu
SANA A Prericd ToDE obavi u vozu u kojem je roba

la, 1. to na kolosjeku koji odredi željezni i
; SNAGIH sa Karitarijeone i SU sradenu
3) Ako carinarnica prilikom pregleda utvrdi d

1arnica p. Npre a se pregled robe
ne može obaviti u vozu, željeznička stanica mora roka 48 sali
ke robui smjesti jena mjesto što ga odredi carinarnica.
arinarnića će, na zahtjev željezničke stanice, u pogledu
teta Sa kuju je prijavljena za SS a
U ; Oca. Uro sata, iti i i smještaj
SO ama odobriti istovar i smještaj

U;

Strana 5981/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 80.9 od 100; 18% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

a
j=
r=

i-

O

+

OJ

,
la

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 83. !
(1) Ako carinarnica odluči da se pregled robe obavi u vozu,
obilježit će to na prijavu o uvozu i provozu robe. Takva roba
ostaje i dalje kod željeznice. Taj voz mora biti postavljen na
u. kolosijek koji u sporazumu sa carinarnicom odredi željeznička
$ stanica. i
= 12) Željeznička stanica mora izvijestiti čaritarniću fa kojem je
kolosijeku postavljen voz s robom koja će u njemu biti pregle:
dana. .
(3) Na stanicu kod carinskih magazina i carinskih stovatišta,
željeznička stanica može postavljati samo voz u kome se nalazi
roba određena za istovar u te magazine, odnosno stovarišta.
\x (4) Carinarnica je dužna da preuzimanje robe u carinski magaj
t = zi, odnosno carinsko stovarište počne u toku radnog vremćen?
: (carinskog magazina, odnosno carinskog stovarišta, i to Čimt
željeznička stanica postavi voz, odnosno robu.na mjesto odrea
+ deno'zaprčuzimatije i osigura Vršenje istovara. NE.
= +(S)AKO'istovar nedmnože da se završi u toku redovnog radnog;
\\ (vremena; ćaridarmića. će tastivili preuzimanje robe u pree
"2 :duženom roku. Ako istovar ne može da se završi Mi u pro.
 (duženom roku, carinariica će na voz staviti cirinska obilježja:
ji nastaviti preuzimanje robe slijedećeg dana, uključujući i
nedjelju, i državne praznike. ' NOGA
Metar Član 84}

Prije nego što željeznička stanica počne s istovarom i
predajom robe carinarnici, carinski i željeznički radnik provje-
! ravaju ispravnost obilježja u Vozu i u prijavu o uvozu i provozu!

. Tobe ubilježavaju utvrđeno stanje tih obilježja te dan i sat kada.

je počeo istovar.

(1) Pri predaji robe carinski radnik, usporeduje, fodatke iz:
"prijave o 'uVozu i provozu robe sa stanjem koleta u pogledu,

:mjihove količine i oznake, a ako je potrebno provjerava i
njihovu težinu i vrstu robe.

| (2) Ako se roba predaje u rasutom stanju, carinarnica je prima '

| bez Vaganja na osnovu prijave o uvozu i provozu robć; u
| (3) Željeznička stanica može zahtijevati od carinarnice da se pri
| predaji robe obavi i mjerenje njezine težine.

Član 86.

Ako se podaci iz prijave o uvozu i provozu robe.slažu sa

(stanjem koleta, carinski i željeznički radnik stavljaju na prijavu
O uvozu i-provozu robe bilješku da je roba primljena. bez

primjedaba, i uz naznaku dana i sata kad je predaja završena;

potpisuju bilješku.
Član 87. Bud od
(1) Ako: se prilikom predaje robe utvrdi da se podaci iz prijave.
0 uvozu ijprovozu robe ne slažu sa stanjem robe u pogledu
vrste, količine i oznake brojevajna koletima, da Su na njima'
oštećena obilježja; da su koleta oštećena ili se roba iz njih na
bilo koji način rasipa, carinski će radnik u nazočnosti željez-
:ničkog radnika-o tome sastaviti zapisnik u tri primjerka, koji
| "obojica potpisuju. ; laike
2 "(2),Robu koja se iz koleta rasipa carinarnica ne mora primiti
—, 'sve dok željeznička stanica ne spriječi rasipanje.

Član 88.

Ako se prilikom predaje robe utvrdi višak koleta,odnosno
To

€, željeznička stanica taj višak upisuje u prijavu o uvozu i
Provozu robe i predaje ga carinarnici.

(2)-Roba iz stava 1. ovog člana može ostati u carinskom

- stovarištu najviše 60 dana. ;
+(3) Ako željeznička stanica u roku iz stava 2. ovog člana ne
_ Obavijesti carinarnicu o tome kome pripada pronađeni višak
; ke rsrinanjica robu izlaže prodaji, at airatdua
(4) Od" ijene prodajom robe iz stava 3. '
: Kai datici = iekojstanici uplatiti diona ime nastalih
| troškova u vezi s robom (troškovi prijevoza, čuvanja, ležarine

SLUŽBENI LIST RBiH

zaustaviti kod pograničnog branika (brklje).

. (2) Na graničnim prijelažima za graničnj promet nalaze se

" "Prijelaz otvoren samo za grarlični promet ", |;

\ U što Kraćem roku. Taj rok ne može biti duži od dva sata

(1) Ako še roba koja se uvozi cestovnim prijevoznim ili prije-,

' se ne može iz njih vaditi ili u njih stavljati a-da se ne oštete |

i sl.), a ostatak sredstava rasporeduju u skladu s članom 371. —
stav 3. ove uredbe.

SA. Član 89.

, Željeznička stanica mora carindrnici osigurati prostorij
potrebne za Peutoni putničkog prometa i rose ore
mjera čarinskog nadzora pod uvjetima koji se reguliraj

nim ugovorom. i soresulirajuposebi

CESTOVNI PROMET

Član 90.

Sva se cestovna prijevozna i prijenosna sredstva s robom
ili bez robe, kojima se obavlja promet s inozemstvom, moraju

(aa : Član9k. saskiotik
(1} Pogranični branik obojen je bojom državne Zastave. Na

stupu branika koji se nalaži s dešne strane ceste, istaknuta je
tabla obojena bojama državne zastave-s naživom carinarnicei=—
 Braničnog prijelaža. Tabla moja noću biti osvijetljeaas =

granični stupovi'obojeni bojama državne zastave s flatpisom; li

i Član 92. ) MC

Robi koja se uvozi cestovnim prijevoznim i prijenosnim—
Sredstvima prijavljuje se i predaje graničnoj carinarnici, u |
skladu s odredbama či. 76. do 88. ove uredbe. |
Član 93. UM

(1) Cestovna i prijevozna sredstva ne mogu nastaviti put prije =

:mepgo što granična. carinarnica obavi sve radnje predviđene —

ovom uredbom i propisima donesenim na osnovu njega. 0
(2) Carlnamica mora sve radnje iz Stava 1.-ovog člana obaviti U

"fačunajući od Kad su carinarnici predate sve potrebne isprave, |
ako ne postoje posebni razlozi za duže zadržavanje prijevoznog |
sredstva. : ka EX)

, Član 94.

nosnim sredstvima ne carini u pograničnoj. cdrinarnici, prije-
yoznik.mora na ime osiguranja za robu uplatiti carinarnici svotu
'u visini proračunate carine koja se naplaćuje pri uvozu takve
robe ili položiti jamstvo banke,ako posebnim propisima nije
odredeno drukčije. SREM

(2) Ministar finansija propisuje u kojim se slučajevima i pod
kojim uvjetima podnositelj deklaracije može osloboditi od da-

vanja osiguranja iz stava 1. ovog člana.
; Član 95. —_

Ako se cestovnim motornim vozilima domaćih preduzeća
"na koja se mogu staviti carinska obilježja prevozi roba lako da

_——_—

carinska obilježja, granična carinarnica neće zahtijevati od
prijevoznika da položi osiguranje prema članu 94, stav 1, ove
uredbe, nego će na takva vozila staviti carinska obilježja irobu
uputiti prijemnoj carinarnici. = a et:
, Član 96. ke
Putnička motorna vozila s prikolicom ili bez nje, cesti ma
teretna motorna vozila i motocikli s prikolicom ili bez nje, S._—
redovnom stranom registracijom, kojima na privremeni bora
vak u Republiku dolaze državljani Republike i strar državljani

tokom zadržavanja u Republici nalaze se pod carinskimn idzo-— ' !
rom. ; $

Član 97.

Carinarnica može u opravdanim slučajevima odobriti
vozilo iz člana 95. ove uredbe ostavi na čuvanje carina
stavi pod carinski nadzor kod pravnih i fizičkih lica
odlaska lica koja je tim vozilom ušla u Republiku
poslije isteka roka utvrdenog propisom kojim se re;
vremeni uvoz ili izvoz što ga obave fizička lica.

Strana 6093/100

Broj 5 - Strana 60

Član 98.
(1) Akojje vozilo iz člana 96. ove uredbe ostavljeno na čuvanje
pravnom ili fizičkom licu bez znanja carinarnice, to lice mora
o tome izvijestiti carinarnicu u roku od 10 dana od dana kada
mu je vozilo predato na čuvanje. :
(2) U pogledu vozila koje nije prijavljenou smislu stava 1. ovog
člana postupit će se na način predviđen u članu 101. oveuredbe.

Član 99. !

(1) Ako vozilo iz člana 96. ove uredbe bude oštećeno tako da
se ne može popraviti, vlasnik vozila, odnosno njegov vozač
mora ga iznijeti iz Republike ili ga može bez prava na naknadu
predati najbližoj carinarnici ili najbližem područnom općin-
skom organu unutrašnjih poslova te ovlašćenoj organizaciji za
prodaju vozila.

(2) Organ, organizacija ili preduzeće iz stava 1. ovog člana
mora o tome izvijestiti najbližu carinarnicu, koja će vozilo
preuzeti radi prodaje.

Član 100.

(1) Ako motorno vozilo koje je u Republiku ušlo uz olakšice iz
člana 96. ove uredbe na teritoriji Republike bude ostavljeno na
mjestu ili uz okolnosti koje navode na zaključak da je vozilo
napušteno ( s vozila su skinute registracijske tablice, vozilo je:
teže havarirano ili napušteno, niko se ne brine o vozilu i sl.),
carinarnica na čijem području takvo vozilo bude nadeno mora
odmah, a najkasnije u roku sedam dana od dana pronalaska
vozila, odnosno od dana kada je saznala za napušteno vozilo,
o tome izvijestiti nadležni organ unutrašnjih poslova radi
utvrdivanja vlasnika napuštenog vozila i njegova boravišta u
Republici. Obavještavajući organ unutrašnjih poslova da je
pronašla napušteno vozilo, carinarnica će dati i podatke o
takvom vozilu s kojim raspolaže.

(2) Ako je motorno vozilo koje je u Republiku ušlo uz olakšice
iz člana 96. ove uredbe parkirano na mjestu na kome je
parkiranje dopušteno i tu ostavljeno najmanje 30 dana, a tokom
tog vremena vozilom niko se ne služi, niti se bilo ko o njemu
stara, takvo vozilo smatrat će se napuštenim i s njime se mora
postupiti na način predviđen u stavu 1. ovog člana.

(3) Napušteno će se vozilo iz st. 1. 1 2. ovog člana staviti pod
carinski nadzor, dok se ne pronade njegov vlasnik ili dok se ne
izloži prodaji.

(4) Ako organ unutašnjih poslova u roku tri mjeseca od dana
kada ga je carinarnica izvijestila o nalasku napuštenog vozila
ili ne pronade ko je vlasnik vozila ili ne utvrdi njegovo mjesto
boravka u Republici, nadležna carinarnica odnosno autoklub,
kao organizacija ovlašćena za prodaju motornih vozila, na-
pušteno će vozilo dati na prodaju.

Član 101.

(1) Akoje vlasnik vozila iz člana 100. ove uredbe poznatili ako
se njegov identitet i adresa mogu utvrditi (na osnovu registar-
skih tablica, eventualno nadenih isprava u napuštenom vozilu
ili na drugi način), nadležna carinarnica mora u roku sedam
dana izvijestiti o tome diplomatsko ili konzularno predstav-
ništvo države čiju registraciju nosi napušteno vozilo, odnosno
čiji je državljanin vlasnik vozila, uz napomenu u kakvu je stanju
vozilo nadeno i o visini troškova koje vlasnik treba platiti
prilikom preuzimanja vozila (troškovi dopreme, čuvanja i dr.)
te zatražiti od predstavništva da pronade i pozove vlasnika
napuštenog vozila da vozilo izveze iz Republike u roku tri
mjeseca od dana primitka izvještaja od diplomatskog odnosno
konzularnog predstavništva.

(2) Ako vlasnik napuštenog vozila ne preuzme i ne izveze
vozilo u roku četiri mjeseca od dana dostavljanja pismenog
zahtjeva carinarnice diplomatskom ili konzularnom predstav-
ništvu države čiju registraciju napušteno vozilo nosi odnosno
čiji je državljanin vlasnik napuštenog vozila, carinarnica ili
autoklub mora vozilo izložiti prodaji.

SLUŽBENI LIST RBiH

_— Petak, 10. februara 1995. godine

Član 102.
(1) Odredbe ove uredbe koje se odnose na ulazak u Republiku
iizlazak iz Republike putničkih motornih vozila čiji su vlasnici
lica s prebivalištem u inozemstvu primjenjivat će se i kad se
takva vozila prevoze drugim prijevoznim sredstvima. —
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana putničko motorno vozilo se
prijavljuje carinarnici prijavom o uvozu 1 provozu robe.
(3) Ako prilikom carinskog pregleda cestovnog prijevoznog
sredstva treba skinuti pojedine pričvršćene dijelove, pa se pri
pregledu ne utvrdi da postoji krivično djelo, privredni prijestup
ili carinski prekršaj, troškovi skidanja i postavljanja tih dijelova
padaju na teret proračuna Republike.

Član 103. :

Direktor Carinske uprave donosi precizne propise o carin-

skom nadzoru nad cestovnim motornim vozilima sa stranom
registracijom na carinskom području Republike.

POMORSKI I RIJEČNI PROMET

Član 104. '
(1) Brodovi koji saobraćaju s inozemstvom mogu pristajati
samo u lukama i pristaništima otvorenim za medunarodni pro-
met:
(2) Kad to zahtijeva viša sila, brodovi iz stava 1. ovog člana.
mogu pristajati i na drugim mjestima. U tom slučaju zapovjed-
nik broda mora o tome izvijestiti najbližu carinarnicu ilinajbliže
tijelo unutrašnjih poslova.

Član 105.
(1) Ulukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet
brodovi mogu pristajati samo uz određen carinski. gat, na
određenom dijelu luke ili pristaništa ili obale ili u carinskoj
zoni.
(2) Lučka odnosno pristanišna kapetanija, u sporazumu S tije-
lom unutrašnjih poslova nadležnim za kontrolu prelaženja pre-
ko granice, carinarnicom i preduzećem za lučke odnosno
pristanišne usluge, određuje carinski gat ili dio pristaništa ili
luke na kome mogu pristajati brodovi u lukama i pristaništima
otvorenim za međunarodni promet.

Član 106.

Carinski gat ili dio luke, pristaništa ili obale određen za
pristajanje broda koji saobraća s inozemstvom odvaja se ogra-
dom (pregrađom) i obilježava tablom koja je obojena bojama
državne zastave i nazivom carinarnice. Prostorije potrebne za
obavljanje poslova carinske službe nalaze se na izlazu iz gata
ili određenog dijela luke, pristaništa ili obale ispred pregrade.
Poduzeće za lučke ili pristanišne usluge mora carinarnici osi-
gurati prostorije potrebne za kontrolu putničkog prometa i
provođenje drugih mjera carinskog nadzora.

Član 107.
(1) Za pristajanje brodova izvan carinskog gata ili izvan
određenog dijelaluke, pristaništa ili obale potrebno je odobren-
je nadležnelučke ili pristanišne kapetanije. Ovlašćeni predstav-
nik broda mora, tadi provođenja mjera carinskog nadzora,
sigurati prijevoz carinskog radnika do broda i nazad.
(2) Izuzetno od odredbe člana 104. stav 1. ove uredbe, za
pristajanje brodova.u luci ili pristaništu koje nije otvoreno za
međunarodni promet, osim u slučajevima kad to zahtijeva viša
— Potretno je odobrenje nadležne lučke ili pristanišne kape-
G) Odobrenjeiz st. 1. 12. ovog člana izdaje lučka ili pristanišna
JEPEtANIJA; 'u sporazumu s graničnom policijom nadležnom za
ontrolu prijelaza preko granice Republike i s carinarnicom.
IJEKK Član 108.
rodovi u domaćem prometu na moru i graničnim rij

A edia ijekama
mogu pristajati samo u lukama ili pristaništi i
doka i Ptensim pristaništima otvorenim za

ukama ili pristaništima koja nisu otvoreni

SESIJE Na a za promet

mogu pristajati samo brodovi koji u domaćem prometu prevoze

Strana 6192/100

Petak, 10. februara 1995. godine

domaću robu iz mjesta u mjesto u Republici ibrodovi navedeni

u članu 114. tač. 2. i 8. ove uredbe.

(3) Brodovi u domaćem prometu na moru i graničnim rijekama

mogu pristajati uz carinski gat ili dio luke, pristaništa ili obale
“ određene za pristajanje brodova (član 105) u lukama ili prista–

ništima otvorenim za medunarodni promet ili u slobodnoj са-

rinskoj zoni – samo pošto to odobri carinarnica.

Član 109.
(1) Brodovi koji plove u carinskom graničnom pojasu na moru,
medunarodnim plovnim rijekama i graničnim rijekama moraju
imati manifest ako ovom uredbom nije drugačije određeno.
(2) Manifest je isprava u koju zapovjednik broda ili lice koje
zapovjednik broda ovlasti upisuje cjelokupan teretkoji se nalazi
na brodu.
(3) Kao manifest, u smislu st. 1. i 2. ovog člana može se
prihvatiti i druga isprava ili skup isprava koje sadrže podatke
propisane za manifest.
Član 110.
(1) Manifest mora sadržavati obavezno ove podatke:
1) pri dolasku broda: ime i državnu pripadnost broda, ime
i prezime zapovjednika broda, iz koje luke ili pristaništa brod
dolazi, oznake i brojeve na koletima, broj i vrstu koleta,
količinu i naziv robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji
treba iskrcati u nekoj luci ili pristaništu, luke ili pristaništa u
kojima će se ostali teret iskrcati, matičnu luku ili pristanište
ukrcaja za robu koja se prevozi na osnovu brodske teretnice;
2) pri odlasku broda: ime i državnu pripadnost broda, ime
i prezime zapovjednika broda, odredišnu luku ili pristanište,
oznakci brojeve па koletima, broji vrstu koleta, količinu inaziv
robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji je ukrcan u luci
ili pristaništu u kojem je obavljen ukrcaj.
Član 111.
(1) U manifest se, osim podataka iz člana 110. ove uredbe ili u
druge isprave priložene uz manifest, posebno moraju upisati i
specificirati:
1) stvari koje pripadaju posadi broda,
2) prtljaga putnika predata brodu na prijevoz,
3) namirnice, potrošni i pogonski materijal za snabdijevanje
broda,posade i putnika.

Član 112.
(1) Za brodove koji obavljaju promet s inozemstvom i koji
ukrcavaju robu u domaćim lukama i pristaništima, manifest зе
sastavlja nakon ukrcaja robe u brod, a najkasnije dva sata prije
isplovljenja broda.
(2) Brodovi koji dolaze iz inozemstva, s robom ili bez robe,
moraju imati manifest u času prelaska carinske linije.
(3) Brodovi kojima se obavlja promet s inozemstvom i koji
ukrcavaju robu iz člana 276. stav 3. ove uredbe, uplove li
ponovnou republičke teritorijalne vode, u roku šest mjeseci od
dana isplovljenja, moraju imati službenu ispravu o iskrcaju
takve robe.

Član 113.

1) Za brodove u koje se ukrcava roba u domaćim lukama i
О да огоце с кој, зе odlazni manifest na hrvatskom -
bosanskom jeziku, osim ako već nije sastavljen na engleskom,
ruskom, francuskom ili talijanskom jeziku. |
(2) Brodovima koji dolaze iz inozemstva priznaje se dolazni
manifest, preveden na hrvatski - bosanski, ako nije sastavljen
na engleskom, ruskom, francuskom ili talijanskom jeziku.

Član 114. 7
(1) Manifest пе moraju imati: И,
1) brodovi koji su u povlašćenoj plovidbi, _
2) brodovi koji prevoze domaću ili stranu neocarinjenu
robu za koji imaju druge odgovarajuće carinske isprave,
3) brodovi koji su istakli vojnu pomorsku zastavu,

SLUŽBENI LIST RBiH

4) službeni brodovi (brodovi organa uprave, pomorske |
plovidbe, unutrašnje plovidbe i dr.), Ž j

5) brodovi koji služe u naučne svrhe,

6) ER ено koji služe samo za ribolov,

rodovi poljoprivrednika koji sl potrebe

njihova zanimanja, : OS зао са

8) sportski brodovi i čamci dok služi rtu ili ličnim
potrebama njihovih vlasnika. егаро -

Član 115.
(1) Ako u manifestu nedostaje neki podatak iz člana 110. ove
uredbe ili je neki podatak netočan, carinarnica će vratiti mani-
fest, naznačujući na njemu koji podatak nedostaje, odnosno koji
podatak treba ispraviti, te rok u kojem se manifest mora dopu-
niti ili ispraviti.
(2) Akozapovjednik broda, za brod koji, prema odredbama ove
uredbe, mora imati manifest ne preda u određenom roku cari-
narnici manifest i druge propisane isprave, carinarnica može
narediti da se roba iskrca i pohrani pod carinski nadzor, na teret
i rizik zapovjednika broda.

Član 116.

(1) Poduzeća u oblasti pomorskog i riječnog prometa odnosno
plovidbeni agenti moraju carinarnice koje se nalaze u lukama
ili pristaništima otvorenim za međunarodni promet izvještavati
o plovidbenom redu brodova koji redovito obavljaju promet s
inozemstvom i dostavljati im plovidbeni red tih brodova, naj-
kasnije sedam dana prije nego on stupi na snagu. }
(2) Poduzeća u oblasti pomorskog i riječnog prometa odnosno |
plovidbeni agenti moraju iz stava 1. ovog člana izvještavati o |
dolasku vanrednih brodova iz inozemstva, uz naznačenje dana |
i sata njihova dolaska u luku ili pristanište, te o svakom
zakašnjenju prijavljenih brodova dužem od šest sati.
(3) O dolasku vanrednih brodova preduzeća u oblasti ротог-
skog i riječnog prometa i plovidbeni agenti moraju izvijestiti
carinarnicu u radno vrijeme carinarnice, a najkasnije jedan sat |
prije dolaska broda u luku ili pristanište.

Član 117. |.
(1) Zapovjednik broda mora u roku 24 sata nakon dolaskabroda
u luku ili pristanište carinarnici prijaviti brod i robu. (2) Brod
i roba prijavljuju se carinarnici podnošenjem manifesta.
Član 118.

Carinski postupak s brodom koji dolazi iz inozemstva
obavlja se odmah poslije sanitarne, fitosanitetske i veterinarske
kontrole broda.

||
13
||
|
|||
||
||

Član 119.

(1) Predstavnici broda i vlasnika tereta te druga lića mogu, uz
prethodnu saglasnost carinarnice, u pratnji carinskog radnika
ili uz poduzimanje drugih mjera carinskog nadzora doćinabrod
i prije njegova pristajanja uz carinski gat ili dio obale određen
za pristajenje, ali tek pošto brod dobije dozvolu za ргоше 5
obalom od nadležene lučke ili pristanišne kapetanije i organa
unutrašnjih poslova nadležnih za kontrolu prelaženja granice.
(2) Dok se brod zadržava u luci ili pristaništu, predstavnici |
broda i vlasnika tereta mogu slobodno dolaziti na brod. |
(3) Zapovjednik broda mora carinskim radnicima osigurati |
dolazak na brod i povratak s broda i omogućiti im obavljanje |“
carinskog pregleda. ||
(4) Zapovjednik broda mora osipurati rasvjetunabroduiusvim |
prostorijama broda u kojima se obavlja carinski pregled. |

Član 120. А

| |
(1) Kad brod dode iz inozemstva u luku ili pristanište Republi- - |
Ке, a pošto mu lučka ili pristanišna organa iz člana 119. ove "7
uredbe odobre slobodan promet s obalom carinarnica mora –
obaviti pregled broda. ,
(2) Pregled broda carinarnica

se brod nalazi na sidrištu. ње“

Strana 6293/100

–
=

с а

Broj 5 – Strana 62

) Ako postoji osnovana sumnja da se na brodu nalazi kri-

_ _jumčarena roba carinarnica može pregledati brod i prije nego

под dobijeno odobrenje za slobodan promet s obalom. О tome
carinarnica mora unaprijed obavijestiti nadležnu lučku ili pri-
stanišnu kapetaniju.
: Član 121.

(1) Ako se u luci ili pristaništu nalazi više brodova koji čekaju
na carinski pregled ili obavljanje drugih radnji u carinskom
postupku, carinarnica mora obaviti pregled ili druge radnje po
ređu i dobijanja odobrenja za slobodan promet s obalom ili po
redu podnošenja isprava koje su uvjet za postupanje carinskog
organa.

(2) Carinski postupak s lahko pokvarljivom robom mora se

ci.
(3):Carinski postupak sa stvarima koje putnici nose sa sobom
obavlja se odmah čim brod dobije odobrenje za slobodan
promet s obalom.
| Član 122.

(I) Carinski pregled broda sastoji se od pregleda manifesta i
sravnjivanja stanja tereta, stvari koje pripadaju posadi, put-
ničke рги јаве predate na prijevoz brodu, namirnice, pogon-
skog i potrošnog materijala s podacima navedenim u manifestu
te pregleda svih brodskih prostorija.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, carinarnica može
odobriti sravnjivanje stanja tereta s podacima iz manifesta i
poslije iskrcaja tereta.

(3). Carinski pregled broda mora se obaviti u prisustvu
ovlašćenog predstavnika broda. :
(4) Ako зе carinskim pregledom utvrdi да па brodu ima папу
nica u količini većoj nego što je potrebno za potrošnju tokom
boravka broda u luci ili pristaništu, carinarnica. može višak
namirnica staviti pod carinski nadzor (plombirati i dr.).

; Član 123.

(1) Brodovi iz člana 114. tačke 1. i tač. 2. i od 5. do 8. ove
uredbe ne smiju dolaziti u dodir s brodovima koji saobraćaju s
inozemstvom ni dodirivati stranu obalu. Za takve brodove
direktor Carinske uprave, u saglasnosti s republičkim organom
ONE nadležnim za promet, propisat će poseban režim plo-
vidbe. -

(2) Ako brodovi iz člana 114. tač. 5., 6.i7. ove uredbe prime
robu na prijevoz, moraju imati odgovarajuću carinsku ispravu.
(3) Direktor Carinske uprave propisuje koje carinske isprave
moraju imati brodovi iz stava 2. ovog člana.

Član 124.

Pregled broda koji se obavlja tokom plovidbe u carinskom
graničnom pojasu sastoji se od sravnjivanja nianifesta i drugih
brodskih isprava sa teretom broda.

Član 125.
(1) Brod tokom plovidbe u carinskom graničnom pojasu cari-
narnica može, radi pregleda ili pretrage, uputiti u najbližu luku
ili pristanište.
(2) Ako postoji osnovana sumnja da se na brodu nalazi skrivena
roba, carinarnica može obaviti pretragu broda.
(3) Prije početka pretrage stranog broda u luci ili pristaništu, u
smislu stava 2. ovog člana, carinarnica mora o pretragi izvije-
stiti konzularnog predstavnika države kojoj brod pripada ako
НИЗУ predstavnik postoji u luci ili pristaništu u kojem зе brod
nalazi.
(4) Ako u luci ili pristaništu ne postoji konzularni predstavnik

_ države kojoj brod pripada, pretragu treba obaviti u prisustvu

Ovo lučke ili pristanišne kapetanije te zapovjednika
roda ili njegova zamjenika.
(5) Ako na brodu nađu skrivenu robu carinski radnici moraju

___brod dopratiti do najbliže carinarnice, Na zahtjev zapovjednika

carinarnica mu mora izdati potvrdu o rezultatu pregleda

____ili pretrage broda.

SLUŽBENI LIST RBiH

obaviti odmah nakon podnošenja propisanih isprava carinarni- ·

Petak, 10. februara 1995. godine

3 Član 126. а

(1) Izuzetno од odredbi člana 125. оуе uredbe, ако зе prilikom
pregleda stranog broda u luci ili pristaništu pojavi osnovana.
sumnja da se na brodu nalazi skrivena roba ili da je na takvom
brodu našao utočište učinitelj carinskog prekršaja, carinarnica:
će pretražiti brod, ali ne mora o tome izvijestiti konzularnog
predstavnika države kojoj brod pripada nego tek nakon pretra-
ge broda. И
(2) Ako prilikom carinskog pregleda broda treba 5 broda skinuti
pojedine pričvršćene dijelove, pa se poslije skidanja пе utvrdi
postojanje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili carinskog
prekršaja, troškovi skidanja i postavljanja takvih dijelova pa-
daju na teret republičkog budžeta.

Član 127.

Kad u domaću luku ili pristanište uplovi brod koji dolazi iz
inozemstva i koji ima robu za istovar, zapovjednik broda mora
za robu koja se prijavljuje za istovar podnijeti manifest, a ako
se obavlja djelomičan istovar robe – izvod iz manifesta.

Član 128.

Istovar robe obavlja se pod carinskim nadzorom, па 05nOVu

manifesta ili izvoda iz manifesta.

Član 129.
(1) Ako se istovar robe obavlja direktno iz broda u carinsko
skladište, carinarnica mora omogućiti istovar odmah nakon
vezivanja broda uz operativnu obalu.
(2) Istovar robe u carinsko skladište mora biti tako organiziran
da carinskom radniku omugući da može brzo sravniti stanje
robe s родасипа u manifestu ili izvodu iz manifest.

Član 130.
(1) Ako se istovar robe ne obavlja direktno u carinsko skladište,
nego na obalu ili u drugo prijevozno sredstvo, pa se naknadno
prevozi u carinsko skladište, carinarnica mora osigurati carin-
ski nadzor i nad prijevozom robe do skladišta. :
(2) Ako зе istovar robe obavlja direktno iz broda u drugo
prijevozno sredstvo radi otpreme unutrašnjoj carinarnici na
carinjenje ili se otprema korisnicima kao roba ocarinjena prili-
kom pretovara, carinarnica mora osigurati carinski nadzor dok
robu ne preuzme prijevoznik.

Član 131.

Istovar iz broda u carinsko stovarište, carinsko smjestište,
ili konsignacijsko skladište, obavlja зе na osnovu рпјаче о
uvozu i provozu robe koja se podnosi u dva primjerka.

Član 132.

Istovar robe s broda direktno u željeznička ili druga prije-
vozna sredstva radi prijevoza drugoj carinarnici obavlja se na
osnovu prijave o uvozu i provozu robe, koju u dva primjerka
podnosi prijevoznik koji robu prima na dalji prijevoz.

| Član 133.
(1) Kad је istovar robe s broda završen, carinarnica mora
obaviti sravnjivanje stanja istovarene robe s podacima u mani-
festu ili s podacima u izvodu iz manifesta.
(2) U pogledu robe istovarene u carinsko skladište, podaci iz
manifesta ili izvoda iz manifesta uspoređuju se sa stanjem гође
koje se odnosi na oznaku, broj i vrstu pakovanja.
(3) U pogledu robe istovarene direktno u.druga prijevozna
sredstva ili u. carinsko smjestište ili konsignacijsko skladište.
podaci iz manifesta ili izvoda iz manifesta sravnjuju sc 5
e iz prijave 0 uvozu i provozu robe.

spravnost istovara carinarni iti i
ili izvodu iz manifesta i Vd ga povedu brao нет
(5) Ovlašćuje зе direktor Саппзке uprave da donese precizne

propise o ispravama za prijavljivanje robe n
iz manifesta. уаујумалј а osnovu podataka

Član 134.

Ako se prilikom sravnjivanj ja i
ko Sc : газ ја stanja istovarene robe sa
podacima iz manifesta ili s podacima iz izvoda iz manifesta

Strana 6393/100

Petak, 10. februara 1995. godine

utvrde nepravilnosti ili neslaganja u pogledu vrste robe, težine
robeibroja koleta ili u pogledu oznaka па koletima, carinarnica
o tome mora sastaviti zabilješku u manifestu ili izvodu iz
manifesta.

| Član 135.
(1) Ako se istovar robe obavlja na osnovu izvoda iz manifesta,
a prilikom sravnjivanja budu utvrdeni viškovi robe koji su
greškom istovareni, takve viškove treba odmah vratiti na brod
s kojeg su istovareni.
(2) Ako je brod otplovio, agencija koja zastupa brod mora
unijeti nađene viškove u prijavu o uvozu i provozu robe.

Član 136.
Domaći i strani brodovi koji su istakli vojnu pomorsku

zastavu moraju za.carinsku robu koju istovaruju podnijeti
prijavu o uvozu i provozu гође.

y Član 137.
(1) U pogledu predaje i prijema robe s broda u carinsko
skladište, u skladu se primjenjuju odredbe čl. 85. do 88. ove
uredbe.
(2) Nakon završenog istovara i prijema robe u carinsko skla-
dište, posjednik skladišta mora carinarnici potvrditi prijem
robe. : i

Član 138.

(1) Pretovar carinske robe iz jednog u drugi brod obavlja se na
osnovi prethodno pribavljenog pismenog odobrenja od carinar–
nice i pod carinskim nadzorom.

(2) Ako je uslijed više sile pretovar robe iz jednog brodau drugi
obavljen bez prethodnog pribavljenog pismenog odobrenja od
carinarnice, zapovjednik broda iz kojeg je obavljen pretovar
mora to prijaviti najbližoj carinarnici ı podnijeti joj potvrdu
nadležne lučke ili pristanišne kapetanije o tome da je pretovar
obavljen uslijed više sile.

(3) U manifest broda s kojeg je roba pretovarena treba upisati
podatke o tome koja je roba u koji brod pretovarena, a u
manifest broda s kojeg je pretovar obavljen - podatke o preto-
varenoj robi s naznačenjem broda s koga je roba pretovarena.

Član 139.
(1) Brodovi koji rijekom dolaze iz inozemstva ili odlaze u

inozemstvo moraju se zaustaviti i prijaviti graničnoj carinarnici =

radi obavljanja carinskog postupka.
(2) Za brodove u prijevozu graničnom rijekom carinski postu-
pak može se obavljati i tokom kretanja broda.

Član 140.
(1) Zapovjednik broda koji rijekom dolazi iz inozemstva mora
ulaznoj carinarnici podnijeti prijavu o uvozu i provozu robe i
uz nju priložiti: ;

1) popis brodske posade,

2) popis putnika i njihove рг јаве (ime i prezime putnika,
naziv i broj putne isprave, državljanstvo, mjesto u koje putuju
i broj komada ručne prtljage,

3) popis namirnica koje se nalaze na brodu,

4) brodske prijevozne isprave. )
(2) Svaki carinski pregled broda, robe i isprava carinski radnik
mora potvrditi svojim potpisom i pečatom nadležne granične
carinarnice na odgovarajućoj ispravi.

Član 141.
(1) Zapovjednik broda mora carinskim radnicima osigurati
dolazak na brod i povratak s broda i omogućiti im obavljanje
carinskog pregleda. и '
(2) Zapovjednik broda mora osigurati озује епје па brodu i u
svim prostorijama broda u kojima se obavlja carinski pregled.

Član 142. O дај
Primopredaja robe koja sc carini u ulaznoj carinarnici
obavlja se odgovarajuće odredbama čl. 85. do 88. ove uredbe.

SLUŽBENI LIST RBiH

(1) Za robu koja se uvozi iupućuje brodom drugoj carinarnici,
ulazna carinarnica mora sastaviti carinsku propratnicu u dva
primjerka na osnovu podataka iz prijave o uvozu i provozu
robe. Jedan primjerak propratnice ulazna carinarnica zadrža-.
Va, a drugi primjerak uručuje zapovjedniku broda radi “
prijemnoj carinarnici. Zapovjednik broda mora potvrditi pri-
јеш popratnice na primjerku koji ostaje ulaznoj carinarnici. И
(2) Ма prostorije broda u kojima је smještena carinska roba ili
na robu koja se nalazi na otvorenom prostoru broda carinarnica.
mora staviti carinska obilježja. e"
(3) Na brodske prijevozne isprave prijevoznik mora staviti
naljepnicu: "Carinska roba. Predati carinarnici „
(naziv carinarnice). »
Član 144.

Na pismeni zahtjev zapovjednika broda, carinarnica može.
odobriti istovar robe u pristaništu koje zapovjednik broda
naznači u zahtjevu, iako je prema brodskoj teretnici, tovarnom
listu i drugim prijevoznim ispravama roba namijenjena nekom
drugom pristaništu.

Član 145.
(1) Prije početka primopredaje robe, prijemna carinarnica, u.
prisustvu zapovjednika broda, mora pregledati carinska obil-
ježja i o nadenu stanju staviti bilješku na propratnicu koju јој
preda zapovjednik broda. „|
(2) Postupak vezan za ргипоргедаји robe istovjetan је postupku
koji provodi ulazna carinarnica (član 142.).
; Član 146.
(1) Robu Која је ocarinjena za izvoz u nekoj carinarnicina rijeci
treba brodom uputiti izlaznoj carinarnici s trećim primjerkom
izvozne deklaracije, koji carinarnica mora uručiti prijevozniku
radi predaje izlaznoj carinarnici. Prijem robe i primjerak izvoz-
ne deklaracije prijevoznik mora potvrditi na originalu izvozne
deklaracije.
(2) Carinarnica koja je obavila carinjenje na robu iz stava 1.
OvOg člana stavlja carinska obilježja i označava se u izvoznoj
deklaraciji kakva je obilježja stavila.
(3) Prijevoznik mora na brodske isprave staviti naljepnicu:
"Carinska roba. Predati carinarnici " (naziv carinar–
nice).
Član 147.
(1) Izlazna carinarnica mora provjeriti dali su carinska obilježja
neoštećena i da li se stanje robe smještene na otvoreni brodski
prostor slaže s podacima iz izvozne deklaracije.
(2) Ako utvrdi da su stanje robe i carinska obilježja ispravni,
carinarnica odobrava izlaz robe, a treći primjerak izvozne
deklaracije i potvrdu o izlasku robe vratiti otpremnoj carinar–
nici.
Član 148.
(1) Na dijelu rijeke od granice do granične carinarnice brodovi
ne smiju pristajati, obavljati utovar, istovar ili pretovar robe ni
dolaziti u dodir s drugim brodovima, osim u slučaju više sile. |
(2) Granične carinarnice па rijeci mogu narediti да зе па dijelu | |
|
|

rijeke iz stava 1. ovog člana brodovi zaustave nakon ulaskau
teritorij Republike radi prijema carinskih radnika, koji ih mo-
raju provesti do carinarnice ili od carinarnice do mjesta izlaska
s teritorije Republike.

Član 149.

Zapovjednik broda kojim se roba provozi graničnom

kom mora ulaznoj carinarnici, pored prijave o uvozu i provoz

robe, podnijeti i pismenu izjavu o tome da li provozi robu či,
je uvoz zabranjen u Republiku.

Član 150.

Za robu koja se provozi rijekom, ulazna carinar

osnovu podataka iz prijave o uvozu i provozu robč, |

popratnicu i dva primjerka, od kojih jedan primjerak

а

Strana 6493/100

| Broj 5 - Strana 64

zapovjedniku broda radi predaje izlaznoj carinarnici. Zapov-
ednik broda mora potvrditi prijem na primjerku propratnice
koji ostaje kod carinarnice.
Član 151.
(1) Nad carinskom robom koja se provozi rijekom ulazna
carinarnica može odrediti ove mjere carinskog nadzora:
1) stavljanje carinskih obilježja na brodske prostorije u
kojima je smještena carinska roba, ;
2) opisivanje u carinskoj propratnici carinske robe koja se
nalazi na otvorenim brodskim prostorima,
3) praćenje broda ako se carinski nadzor ne može osigurati
na drugi način.
(2) Ako su na brodske prostorije i robu već stavljena strana
carinska obilježja, carinarnica ne stavlja svoja obilježja ako je
medunarodnim ugovorom predviđeno da se priznaju takva
inozemna obilježja.
(3) Carinarnica u propratnici mora naznačiti kakva su carinska
obilježja stavljena na brodske prostorije i robu. '
(4) Ako carinarnica kao mjeru carinskog nadzora odredi
praćenje broda, prijevoznik mora carinskom pratitelju osigurati
na brodu prenoćište i hranu po režijskim cijenama i izlaznoj
carinarnici isplatiti dnevnice za carinskog pratitelja za sve
vrijeme koje provede na putu radi praćenja broda.
Član 152.
(1) Ako je u pitanju strani brod na kome se nalazi samo roba
koja se provozi, a brod ne prati carinski pratitelj, izlazna
carinarnica mora samo potvrditi da li su sva stavljena carinska
obilježja ispravna.
(2) Ako su carinska obilježja povrijeđena ili uklonjena, izlazna
carinarnica mora to utvrditi zapisnički i saslušati zapovjednika
broda ili njegova zamjenika radi pokretanja prekršajnog po-
stupka. Carinarnica mora zapovjedniku broda dozvoliti da brod
nastavi plovidbu ako utvrdi da se stanje robe slaže s podacima-
u propratnici.
(3) Ako se stanje robe ne slaže s podacima u propratnici, izlazna
carinarnica to utvrduje zapisnički, obavlja potrebna saslušanja
ipokreće prekršajni postupak, a brod zadržava od dalje plovid-
be do polaganja osiguranja za novčanu kaznu i vrijednost robe.
(4) Osiguranje za novčanu kaznu i vrijednost robe može se dati
iu obliku garantnog pisma banke. |
Član 153.

Strani brodovi koji u provozu pristaju u domaće pristanište
radi snabdijevanja gorivom, životnim namirnicama i drugim, a
ne radi utovara i istovara robe, oslobođeni su carinskog pregle-
dai stavljaju se samo pod carinski nadzor.

Član 154.
(1) Domaći brodovi koji redovno saobraćaju u carinskom
graničnom pojasu na moru, graničnim rijekama i graničnim
jezerima imaju ove povlastice (povlašćena plovidba):

1) ne moraju imati manifest,

2) mogu saobraćati i s lukama ili pristaništima koja nisu
otvorena za domaći promet ako su označena u plovidbenom
redu broda, :

3) mogu obavljati utovar, istovar i pretovar robe i putnika
bez carinskog nadzora.

(2) Odobrenje za povlašćenu plovidbu izdaje carinarnica na-
dležna prema matičnoj luci broda.

Član 155.

(1) Brod koji ima povlašćenu plovidbu ne smije bez prethodnog
odobrenja carinarnice pristati uz stranu obalu, odnosno na
smije dodirnuti stranu obalu, strani brod ili brod koji nema
povlašćenu plovidbu.

(2) Ako uslijed više sile postupi protivno odredbi stava 1. ovog
člana, zapovjednik broda mora o tome odmah izvijestiti naj-

ližu carinarnicu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 156.
(1) Brod koji uživa povlašćenu plovidbu ne može bez prethod-
nog odobrenja carinarnice, osim u slučaju više sile, pristati u
Juku ili pristanište koje nije označeno u plovidbenom redu
broda. To odobrenje carinarnica može izdati i usmeno.
(2) Ako uslijed više sile postupi protivno odredbi stava 1. ovog
člana zapovjednik broda mora o tome odmah izvijestiti najbližu
carinarnicu.

Član 157. ;
(1) Pismeni zahtjev za davanje odobrenjaza povlašćenu plovid-
bu treba podnijeti carinarnici nadležnoj prema matičnoj luci
broda. M
(2) U zahtjevu iz stava 1. ovog člana treba navesti podatke o
brodu za koji se traži povlašćena plovidba. Uz zahtjev valja
priložiti spisak opreme i inventara broda i onoliki broj primje-
raka plovidbenog reda broda koliko ima carinarnica po čijim
će područjima ploviti brod.

Član 158.
(1) Nakon prijema zahtjeva za davanje odobrenja za povlašćenu
plovidbu, carinarnica mora obaviti pregled broda, pa ako utvrdi
da stanje broda odgovara podnesenim podacima O brodu i
popisu opreme i inventara, mora izdati traženo odobrenje io
tome izvijestiti sve carinarnice po čijim će područjima ploviti
brod te im dostaviti po jedan primjerak ovjerenog plovidbenog
reda broda. "
(2) Svaku izmjenu plovidbenog reda broda, opreme 1 inventara

broda mora odobriti carinarnica koja je odobrila povlašćenu

plovidbu. O izdanom odobrenju treba izvijestiti sve carinarnice
po čijim područjima plovi brod.
Član 159.

(1) Akobrod koji ima odobrenje za povlašćenu plovidbu uslijed
više sile dodirne stranu obalu, strani brod ili brod koji nema

- odobrenje za povlašćenu plovidbu, zapovjednik broda mora to

prijaviti usputnoj carinarnici i o postojanju više sile podnijeti
po tvrdu nadležne lučke ili pristanišne kapetanije.
(2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana brod primi ili preda
kakvu robu, iskrca, ukrca ili prekrca putnike ili druge lica,
zapovjednik broda mora uz prijavu podnijeti i izvještaj o prim-
ljenoj ili predanoj robi te o broju iskrcanih, ukrcanih ili pre-
krcanih osoba.
Član 160.

(1) Brodovi koji imaju odobrenje za povlašćenu plovidbu mo-
raju biti obilježeni posebnom zastavom i svjetlosnim znakom.
(2) Zastava ima oblik kvadrata čija stranica iznosi 75 cm, zelene
je boje s bijelom crtom širokom 20 cm, koja se pruža dijago-
nalno od gornjeg desnog do donjeg lijevog ugla zastave. Zasta-
va mora biti istaknuta na vidnom mjestu iznad brodskog trupa.
(3) Svjetlosni znak je zatvoreno plave boje i postavlja se noću
na 1 do 1,5 m iznad svjetlosnog znaka na pramcu.

, Član 161.
(1) Roba koja se radi carinjenja upućuje drugoj carinarnici
brodom koji ima odobrenje za povlašćenu plovidbu, otpremna
carinarnica, na osnovi podataka iz prijave o uvozu i provozu
robe, sastavlja propratnicu u dva primjerka. Jedan primjerak
propratnice zadržava carinarnica, a drugi primjerak zajedno s
brodskim prijevoznim ispravama i robom mora se predati
prijevozniku, koji na primjerku što ga je zadržala carinarnica
potpisom potvrđuje prijem.
(2) Na prostorije broda u kojima je smještena roba iz stava 1.
ovog člana carinarnica mora staviti carinska obilježja i u porat-
nici naznačiti kakva su obilježja stavljena. Ako se na prostoriju
u kojoj Je smještena carinska roba ne mogu staviti carinska
obilježja, carinarnica mora carinska obilježja staviti na koleta
; a KEOETatci potanko opisati robu.

Na brodske prijevozne isprave i robu prijevozni
staviti naljepnicu: "Carinska roba. Predati a mu

(naziv carinarnice).

2)

(ar

(2)P
iz sta

ZRA

mogi
ZTači
ZTačI

(1)Z
roba,
podli
prela

(2) F
Otvol
sino
koja
platf

(I) I
pron
(2) I
pron
ne p
za pi
(3)P
i rez
Stvo.
nim
odre

koji
zrač.
laze

(1)

ovla

no p

Strana 6594/100

y

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 162.
(1) Zapovjednik broda mora prestanak povlašćene plovidbe
odmah prijaviti najbližoj carinarnici radi stavljanja broda pod
carinski nadzor. i
(2) Carinarnica kojoj zapovjednik broda prijavi prestanak po-
vlašćene plovidbe mora obaviti pregled broda, brodske opreme
i inventar, a ako odobrenje za povlašćenu plovidbu nije ona
izdala, mora o nađenom stanju izvijestiti carinarnicu koja je
izdala odobrenje za povlašćenu plovidbu.
(3) Nakon prestanka povlašćene plovidbe, zapovjednik broda
mora 'skinuti obilježja povlašćene plovidbe i odobrenje za
povlašćenu plovidbu vratiti carinarnici koja je odobrenje izda-
la.

Član 163.

Carinarnica može odobrenje za povlašćenu plovidbu izdati
za pojedino putovanje broda koji ne uživa povlašćenu plovidbu
ili izdati odobrenje za pojedino putovanje i inozemstvo broda
koji uživa povlašćenu plovidbu.

Član 164.
(1) Domaća roba koja se prevozi iz jednog mjesta u drugo
mjesto morem i graničnim rijekama na teritoriju Republike
podliježe carinskom nadzoru.
(2) Precizne propise o primjenjivanju mjera carinskog nadzora
iz stava 1. ovog člana donosi direktor Carinske uprave,

ZRAČNI PROMET

Član 165.

Zrakoplovi kojima je dozvoljeno preletanje carinske linije
mogu letjeti zračnim putevima određenim za međunarodni
zračni promet, slijetati na zračne luke otvorene za medunarodni
zračni promet i s njih uzlijetati.

Član 166.

(1) Zrakoplovi, posada zrakoplova, putnici, putnička prtljaga i
roba, osim zrakoplova iz člana 175. tačka 1. ove uredbe,
podliježu carinskom nadzoru, i to prilikom dolaska - od sata
prelaska carinske linije, a prilikom odlaska - do sata prelaska
carinske linije. ;

(2) Radi provođenja mjera carinskog nadzora na aerodromu
otvorenom za međunarodni promet, zrakoplovi koji saobraćaju
s inozemstvom moraju se postaviti na dio pristanišne platforme
koja se, dok je takav zrakoplov na njoj, smatra carinskom
platformom.

Član 167.
(1) Dio zračne luke koji je odreden za medunarodni zračni
promet nalazi se pod carinskim nadzorom.
(2) Dio zračne luke koji je određen za međunarodni zračni
promet sastoji se od carinske platforme, čekaonice, namijenje-
ne putnicima u međunarodnom zračnom prometu i prostorija
za pregled putnika i njihove prtljage.
(3) Precizne propise o načinu prijavljivanja dijelova za zamjenu
i rezervnih dijelova za zrakoplove koji saobraćaju s inozem-
stvom, mjerama carinskog nadzora na tim dijelovima i poseb-
nim mjerama carinskog nadzora na zračnim lukama
određenima za međunarodni zračni promet donosi direktor
Carinske uprave.

Član 168.

Predstavnici zrakoplova i vlasnika robe te sva druga lica
koji dolaze na dio zračne luke koji je odreden za međunarodni
zračni promet podliježu carinskom nadzoru kao lica koja pre-
laze liniju.

Član 169. :
(1) Vođa zrakoplova koji dolazi iz inozemstva ili lica za to
ovlašćena mora za robu koju prevozi podnijeti carinarnici
manifest ili izvod iz manifesta čim zrakoplov sleti na zrakoplov-
no pristanište.

SLUŽBENI LIST RBiH

(2) Na zahtjev carinarnice, voda zrakoplova koji dolazi iz

inozemstva ili lice ovlašćeno za to mora pokazati i sve ostale.

isprave o robi koju prevozi.

(3) Voda zrakoplova koji odlazi u inozemstvo ili lice koje odredi

prijevoznik ili njegov zastupnik mora carinarnici podnijeti

manifest najkasnije pola sata prije polijetanja zrakoplova.

(4) Na zahtjev carinamice, voda zrakoplova koji odlazi u

inozemstvo ili lice koje za to odredi prijevoznik ili njegov

zastupnik mora pokazati i sve ostale isprave o robi koju prevo-

zi.

(S) Roba iz stava 1. ovog člana koja je manifestom određena za

istovar u carinarnici na prvom usputnom aerodromu mora se

uputiti prijamnoj carinarnici duplikatom manifesta ili izvoda iz

manifesta ovjerenog pečatom carinarnice.
s Član 170.

(1) U manifest se, prema prijevoznim ispravama, moraju upi-

sati podaci o robi koja se provozi.

(2) Za ispravnost manifesta odgovoran je voda zrakoplova ili

lice koje je manifest podnijelo carinarnici (član 169).

Član 171.

Vodazrakoplova koji dolazi iz inozemstva mora carinarnici
podnijeti manifest i kad ne prevozi robu ako ovim zakonom nije
odredeno drukčije.

Član 172.
(1) Manifest mora sadržavati podatke o zrakoplovu, zračnoj
luci i državi u kojoj je zrakoplov registriran, mjestu utovara i
mjestu istovara robe, broju prijevozne ispravei podatke o teretu
koji zrakoplov prenosi.
(2) Podaci oličnoj prtljazi koju putnici sa sobom nosene upisuju
se u manifest.

Član 173.
(1) Ako manifestu nedostaje neki od podataka iz člana 172. ove
uredbe ili je neki podatak netačan, carinarnica mora vratiti
manifest i naznačiti na njemu koji podatak nedostaje ili koji od
podataka treba ispraviti te rok u kome se manifest mora dopuniti
ili ispraviti.
(2) Ako voda zrakoplova za zrakoplov koji, prema odredbama
ove uredbe, mora imati manifest ne preda carinarnici manifest
i druge propisane isprave u predviđenom roku, carinarnica
može odrediti da se roba istovari i čuva pod carinskim nadzo-
rom na teret i rizik vođe zrakoplova.
Član 174.
Za zrakoplov koji dolazi iz inozemstva priznaje se strani
manifest ako je preveden na hrvatsko - bosanski jezik ili akoje

sastavljen na engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom ili
španjolskom jeziku. ;

|
!
{
I
|
{
|
I

Član 175.
Manifest ne moraju imati:
1) domaći i strani vojni zrakoplovi,
2) sportski zrakoplovi ako se koriste za sportske svrhe,
će 3) zrakoplovi koji služe ličnim potrebama njihovih vlasni-
a.

Član 176.
(1) Ulazna carinarnica mora zrakoplov staviti pod carinski
nadzor odmah nakon slijetanja i obaviti carinski pregled posade
:izrakoplova.
(2) Zrakoplov koji odlazi u inozemstvo mora se poslaviti na
carinsku platformu najmanje pola sata prije polijetanja, i od to;
vremena pa sve do prelijetanja carinske linije nalazi se pod
carinskim nadzorom. i
(3) Pregled putnika i posade te njihove prtljage obavlja se u u
posebnoj za to određenoj prostoriji. i"
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, carinarnica moži
odobriti da se pregled putnika i posade obavi na drugom mje

Strana 6693/100

"Član 177.
(1) Pregled zrakoplova sastoji se od uporedbe podataka iz
'manifesta sa stanjem robe po količini i oznaka koleta.
(2) Ako postoji osnovana sumnja da se u zrakoplovu nalazi
skrivena roba, carinarnica može obaviti pretragu zrakoplova.
(3) Pretraga zrakoplova obavlja se u prisustvu vođe zrakoplova
ili lica koje on
(4) Nakon obavljene pretrage zrakoplova, carinarnica mora
sastaviti zapisnik u kome, pored rezultata pretrage, valja nave-
sti ime i prezime lica u čijem je prisustvu obavljena pretraga.
"Zapisnik potpisuju lica koje su bile prisutna pri pretrazi. .
Ako prilikom carinskog pregleda zrakoplova treba skinuti
pojedine pričvršćene dijelove, pa se poslije skidanja dijelova
neutvrdi da postoji krivično djelo, privredni prijestup ili carin-
ski prekršaj, troškovi skidanja i postavljanja takvih dijelova
padaju na teret budžeta Republike.
Član 178.
(1) Istovar robe iz zrakoplova 'obavlja se pod carinskim nadzo-
rom na osnovi manifesta ili izvoda iz manifesta.
(2) Ispravnost istovara carinarnica potvrduje na primjerku
manifesta ili izvoda iz manifesta koji ostaje vodi zrakoplova.
Član 179.
(1) Prijevoznik ili preduzeće koje on ovlasti mora robu predati
carinarnici na osnovi manifesta i prijave o uvozu i provozu
robe.

(2) Prijevoznik ili preduzeće iz stava 1. ovog člana mora predati
robu o svome trošku na mjesto koje odredi carinarnica (članak

(3) Na postupak prijavljivanja i predaje robe carinarnici odgo-
varajuće se primjenjuju odredbe čl. 75. do 88. ove uredbe.
(4) Ako predaju robe carinarnici, smještaj robe pod carinski
nadzor, otpremu robe. s zračne luke ili njezinu dopremu na
zračnu luku u ime prijevoznika obavlja drugo lice onda je ona
odgovorna za pravilnost preuzetih radnji ili za neobavljanje
radnji koje je trebalo obaviti.

Član 180.
(1) Pregled zrakoplova, posade i putnika koji dolaze iz inozem-
stva i njihove prtljage obavlja carinarnica na prvoj zračnoj luci
na koju je zrakoplov sletio iz inozemstva. ;
(2) Ako zrakoplov leti na drugu zračnu luku u Republici, a ne

rima putnike u lokalnom prometu, pregled zrakoplova, posade

i putnika koji dolaze iz inozemstva i njihove prtljage obavlja
carinarnica na zračnoj luci na kojoj posada i putnici napuštaju
zrakoplov.
(3) Ako zrakoplov leti na drugu zračnu luku u Republici i prima
putnike u lokalnom prometu, carinski pregled zrakoplova,
posade, putnika i ručne prtljage mora obaviti carinarnica prve
zračneluke, a carinski pregled ostale prtljage i robe carinarnica
na zračnoj luci na kojoj putnici napuštaju zrakoplov.
(4) Izuzetno od odredaba st. 1., 2. i 3. ovog člana, direktor
Carinske uprave može propisati da se pregled ostale putničke
prtiljege može obaviti i na drugoj zračnoj luci otvorenoj za
međunarodni promet. :
(5) Ručnom prtljagom, u smislu odredaba ove uredbe, kojima
se propisuje postupak u zračnom prometu, smatraju se svi
predmeti koje putnici ili članovi posade unose u prostor zrako-
plova određen za putnike i članove posade.

Član 181. i ;
(1) Zrakoplov, posada, putnici, prtljaga i roba nalaze se po
Garinskim nadzorom za sve vrijeme zadržavanja na zračnoj
uci.
(2) Putnici i njihova prtljaga podliježu carinskom pregledu
prilikom napuštanja dijela zračne luke određene za međunarod-
ni promet.

Član 182.
(1) Zrakoplov što odlazi u inozemstvo mora imati manifest koji
voda zrakoplova predaje carinarnici.

Petak, 10. februara 1995. godine

—— Broj 5 - Strana 66 SLUŽBENI LIST RBiH

(2) Ako carinarnica prilikom usporedbe stanja robe s podacima
iz manifesta ili izvoda iz manifesta zrakoplova koji odlazi u
inozemstvo utvrdi da je stanj e ispravno, ovjerava manifest ili
izvod iz manifesta, te jedan primjerak manifesta ili izvoda iz
manifesta zadržava, a ostale primjerke vraća vodi zrakoplova.
(3) Za ocarinjenu robu koja se utovara u domaći ili strani
zrakoplov koji odlazi u inozemstvo voda zrakoplova. mora
carinarnici podnijeti deklaraciju po kojoj Je takva roba ocarin-
jena. E

Član 183.
(1) Pregled zrakoplova, posade i putnika koji odlaze u inozem-
stvo injihove prtljage obavlja carinarnica na zračnoj luci s koje
zrakoplov direktno polijeće u inozemstvo. za
(2) Ako zrakoplov slijeće na drugu zračnu Juku u Republici, a
ne prima putnike i robu u lokalnom prometu, pregled zrakoplo-
va, posade i putnika koji odlaze u inozemstvo 1 njihove prtljage
obavlja carinarnica na zračnoj luci na kojoj se putnici i roba
ukrcavaju u zrakoplov. i
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana carinarnica mora osigurati
da zrakoplov, posada i putnici koji su prošli carinsku kontrolu
ne dodu u dodir s putnicima u lokalnom prometu. ;
(4) Ako zrakoplov slijeće na drugu zračnu luku u Republici i
prima putnike u lokalnom prometu, pregled putničke prtljage
obavlja carinarnica na prvoj zračnoj luci, a pregled zrakoplova,
posade, putnika i njihove ručne prtljage oBavlja carinarnica na
zračnoj luci s koje zrakoplov direktno polijeće u inozemstvo.
(5) Izuzetno od odredaba st. 1., 2. i 4. ovog člana, direktor
Carinske uprave može propisati da se pregled ostale prtljage
putnika može obaviti i na drugoj zračnoj luci otvorenoj za
međunarodni promet.

Član 184.
(1) Carinarnica na zračnoj luci s koje zrakoplov direktno
polijeće u inozemstvo prvo obavlja pregled svih putnika i lične
prtljage koju oni sami nose, a zatim zrakoplova i članova
posade. Poslije pregleda, carinarnica mora provjeriti isprav-
nost carinskih obilježja stavljenih na prostorije u koje je
smještena prtljaga putnika.
(2) Ako se pregledom iz stava 1. ovog člana utvrdi da se stanje
robei prtljage slaže s podacima iz prijevoznih carinskih isprava
i da carinska obilježja nisu oštećena, carinarnica mora dati
odobrenje da zrakoplov može poletjeti.

; Član 185.

Ako zrakoplov zbog više sile bude prinuđen sletjeti izvan
zračne luke otvorene za međunarodni zračni promet, voda
zrakoplova mora o tome izvijestiti najbliži općinski organ
unutrašnjih poslova, koji zrakoplov, posadu i putnike stavlja
pod carinski nadzor i o tome odmah izvještava najbližu carinar-
nicu.

Član 186.

(1) Iz zrakoplova koji saobraća s inozemstvom zabranjeno je
tokom leta izbacivati robu bez prethodnog odobrenja najbliže
carinarnice.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, voda zrakoplova
može tokom leta narediti da se iz zrakoplova izbaci teret ako je
to prijeko potrebno radi njegova spašavanja. U tom slučaju
voda zrakoplova mora odmah nakon slijetanja zrakoplova na
prvu zračnu luku o tome izvijestiti carinarnicu i tačno naznačiti
mjesto na koje je teret izbačen.

Član 187.

(1) Zračna luka mora carinarnici osi i ije i
U \ gurati prostorije i prostor
za provodenje carinskog nadzora i carinjenji j ici
sa sobom nose. , Bent Tobe kogu panici
(2) Prostorom, u smislu stava 1. ovo i
S) , islu s . ovog člana, smatra se dio
Pie na Geai luci određen za preuzimanje prtljage
a'u međunarodnom prometu na kom jeni
pultovi za kontrolu prometa. NeSirejie

ga

Strana 6792/100

%

Petak, 10. februara 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH

(3) Prostor iz stava 2. ovog člana sporazumno utvrduju cari-
narnica i zračna luka.

Član 188.

(1) Poduzeća koja obavljaju javni prijevoz u zračnom prometu
i zastupnici inozemnih zrakoplovnih tvrtki moraju svim cari-
narnicama na zračnoj luci otvorenim za međunarodni promet
dostaviti red letenja zrakoplova u redovnom prometu najkasnije
sedam dana prije početka njegova važenja.
(2) Poduzeća iz stava 1. ovog člana moraju carinarnicu pravo-
vremeno izvijestiti :

1) o svim promjenama u redovnom letenju zrakoplova,

2) o specijalnim letovima zrakoplova s naznakom sata
njihova dolsaka iz inozemstva i odlasku u inozemstvo,

3)|o zakašnjenju slijetanja i uzletanja zrakoplova dužem od
tri sata.
(3) Ako su u pitanju specijalni letovi zrakoplova stranih zrako-

_ plovnih tvrtki koje nemaju svoje zastupništvo u Republici i

letovi stranih i domaćih zrakoplova u ličnom vlasništvu, tijelo

- uprave koje izdaje odobrenje za takav let morajedan primjerak

odobrenja dostaviti carinarnici.

Član 189.

(1) Kapetan domaćeg zrakoplova koji na stranoj zračnoj luci
posudi dio za zamjenu ili rezervni dio za zrakoplov mora odmah
nakon povratka u Republiku o tome podnijeti pismeni izvještaj
carinarnici na svojoj matičnoj zračnoj luci. Kad carinarnica
provjeri podatke i ovjeri izvještaj, jedan primjerak zadržava za
sebe, a drugi mora predati poduzeću u kojemu je zaposlen
kapetan zrakoplova koji je posudio dio za zamjenu ili rezervni
dio. .

(2) Prilikom vraćanja posuđenog dijela za zamjenu ili rezer-
vnog dijela zrakoplova carinarnici se mora podnijeti ovjereni
primjerak izvještaja, na kome ona potvrđuje da se vraća dio za
zamjenu ili rezervni dio zrakoplova. O tome mora sastaviti
napomenu na primjerku koji se kod nje nalazi.

(3) Ako preduzeće koje obavlja javni prijevoz u zračnom
prometu na domaćoj zračnoj luci posudi dio za zamjenu ili
rezervni dio zrakoplova stranoj zrakoplovnoj tvrtki, postupit će
u skladu s odredbom stava 1. ovoga člana.

(4):Rok za vraćanje posudenog dijela za zamjenu ili rezervnog
dijela zrakoplova ne može biti duži od 90 dana. U opravdanim
slučajevima carinarnica može produžiti taj rok.

(S) Postupak iz st. 3. i 4. ovog člana dozvoljava se na zračnim
lukama koje su u Republici otvorene za medunarodni promet.

(6) Obrazac izvještaja iz st. 1. 12. ovog člana propisuje direktor,
Carinske uprave.

(7) Na domaćoj zračnoj luci domaće preduzeće može sa stra-
nom tvrtkom razmjenjivati motore i dijelove za zamjenu ošte-
ćenog motora ili dijela.

Član 190.

(1) Slanje motora ili dijelova zrakoplova u inozemstvo radi
zamjene neispravnih motora ili dijelova na domaćim zrakoplo-
vima koji se nalaze u inozemstvu obavlja se po odredbama ove
uredbe koje se odnose na privremeni izvoz robe.

(2) Ako se motor domaćeg zrakoplova ostavi u inozemstvu radi
popravka, voda zrakoplova mora to prijaviti carinarnici na
matičnoj zračnoj luci i

(3) Pri vraćanju neispravnih dijelova ili neispravnih motora
zrakoplova iz inozemstva treba postupiti na ovaj način:

1) ako je dio ili motor poslan iz Republike u inozemstvo
radi zamjene (stav 1) , dokumentaciju o izvoznom carinjenju
treba podnijeti uz uvoznu carinsku deklaraciju,

2) akojje dio ili motor kupljen u inozemstvu 1 tamo ugraden
u domaći zrakoplov, carinsku dokumentaciju o vraćanju nei-
spravnog dijela ili motora treba priključiti dokumentaciji o
uvoznom carinjenju nabavljenog dijela ili motora.

= =
%

Broj 5 - Strana 67

UPUĆIVANJE ROBE NA CARINJENJE DRUGOJ
CARINARNICI

ANJEENI Član 191.
o je u prijavi o uvozu i provozu robe koja se podnosi
ulaznoj carinarnici ili u prijevoznim ispravama kije prate robu
naznačeno da će se roba cariniti u nekoj drugoj carinarnici,
ulazna carinarnica, nakon obavljenog pregleda prijevoznih
sredstava i robe, robu pod carinskim nadzorom upućuje 0z-
načenoj carinarnici (prijemna carinarnica).
(2) Ulazna carinarnica. određuje rok u kome se roba mora
prijaviti i na zahtjev prijemne carinarnice predati prijemnoj
carinarnici te mjere carinskog nadzora.

Član 192.
(1) Za robe koja se prijermanoj carinarnici upućuje vozom gra-
nični željeznička stanica podnosi ulaznoj carinarnici, uz prijavu
0 uvozu i provozu robe i željezničke prijevozne isprave na
kojima je utisnut pečat, čiji oblik i sadržaj propisuje direktor
Carinske uprave.
(2) Željezničke prijevozne isprave iz stava 1. ovog člana cari-
narnica mora vratiti željezničkoj stanici najkasnije 2 sata nakon
prijema. Željeznička stanica na jednom primjerku prijave 0
uvozu i provozu robe mora potvrditi da je robu primio radi
njezine predaje prijemnoj carinarnici.

Član 193.

Ako prijevoznik tokom prijevoza robe do prijemne carinar-
nice od pošiljatelja robe primi uputstvo (dispoziciju) kojim je
izmijenjen ugovor o prijevozu, mora prijaviti ili predati robu |
onoj carinarnici koja je naznačena u uputstvu kojim je izmijen-_—|
jen ugovor o prijevozu.

Clan 194. |

(1) Ako se roba mora pretovariti zbog tehničke neispravnosti
vagona ili iz drugih opravdanih razloga, pretovaru robe moraju
biti prisutna dva željeznička radnika. I
(2) O obavljenom pretovaru, u smislu odredbe stava 1. ovog |
člana, željeznička stanica mora sastaviti zapisnik i u njemu |
navesti razlog pretovara, stanje obilježja (plombi) i ri te
imena i prezimena željezničkih radnika u čijoj je prisutnosti
obavljen pretovar. Jedan primjerak zapisnika treba priložiti |
željezničkoj prijevoznoj ispravi radi predaje carinarnici kojoj |
je upućena roba. h
(3) Željeznički radnici koji su bili prisutni pri pretovaru moraju |
na prijevoznu ispravu (ispod otiska pečata) staviti bilješku :4
"Pretovar u stanicu (pečat stanice), zbog ....... , obavljen ured-_—
no u kola br. ....... i stavljene željezničke plombe." Podatke
upisane u bilješci željeznički radnici moraju ovjeriti svojim s
potpisom i pečatom stanice s datumom. |
Član 195. i
Ako roba upućena drugoj carinarnici na carinjenje prispije |
u uputnu željezničku stanicu, stanica prijemnoj carinarnici |
mora podnijeti prijavu o uvozu i provozu robe i uz prijavu |
priložiti odgovarajuće željezničke prijevozne isprave. —
Član 196. |
(1) Ako se roba tokom prijevoza od opremne do uputne željez= 1
ničke stanice djelomično izgubi, uništi ili ošteti, uputna željez 16
nička stanica mora uz prijavu o uvozu i provozu robe priložiti
i dva primjerka zapisnika o uvidaju željezničke stanice kolije
utvrdio djelomični nestanak, oštećenje ili uništenje robe. Zel-
jeznička stanica koja sastavlja zapisnik o uvidaju, mora na
prijevoznu ispravu staviti bilješku: "Prilog:zapisnik o uviđaju —
- roba je djelomično izgubljena, uništena ili oštećena." s
(2) Ako carinarnica primi robu po prijavi o uvozu i provozu MG
robe, kojoj je priložen zapisnik iz stava 1. ovog člana novi
zapisnik o uvidaju, u smislu člana 85. ove uredbe, ne mora se
sastaviti kada se podaci iz zapisnika slažu sa stvarnim stanjem 0)

robe. Jedan primjerak ovjerenog zapisnika prijamna carinarni-

ca mora dostaviti ulaznoj carinarnici zajedno s potvrdom o.

=

Strana 6893/100

}

I U
i

Petak, 10. februara 1995. godine

Broj 5 - Strana 68 SLUŽBENI LIST RBiH
drugoj carinarnici ako je zahtjev

prijemu robe, a drugi primjerak priložiti uz prijavu o uvozu ili
provozu robe. .

Član 197. x
(1) Ako je roba na putu od otpremne do uputne željezničke
stanice uslijed više sile potpuno uništena, željeznička stanica
koja utvrdi da je roba uništena mora jedan primjerak zapisnika
o uvidaju dostaviti ulaznoj carinarnici s propratnim pismom, u
koje valja unijeti sve podatke uz otisak pečata. Popratnom
pismu treba priložiti i druge carinske isprave koje prate unište-
nu robu.
(2) Ulazna carinarnica, nakon prijama zapisnika iz stava 1.
ovog člana, mora obaviti razduženje u evidenciji o upućenoj
robi. '

Član 198.
(1) Ako se roba ne upućuje prijemnoj carinarnici vozom, nego
nekim drugim prijevoznim sredstvom, ulazna carinarnica mora
robu uputiti posebnom carinskom ispravom. Obrazac te isprave
propisuje direktor Carinske uprave.
(2) Vozač koji preuzme robu mora najednom primjerku isprave
iz stava 1.ovog člana potvrditi da je robu primio na prijevoz.

Član 199.

Ako se roba uputi prijemnoj carinarnici cestovnim motor-
nim prijevoznim sredstvom, zaprežnim vozilima ili na tovarnoj
stoci, prijevoznik mora ulaznoj carinarnici podnijeti carinsku
deklaraciju i na ime osiguranja platiti svotu u visini obračunate
carine koja se plaća pri uvozu takve robe. Ako se roba uputi
prijemnoj carinarnici cestovnim prijevoznim sredstvima do-
maćih preduzeća koja ispunjavaju uvjete iz člana 95. ove
uredbe; ne podnosi se carinska deklaracija i ne plaća osiguranje
iz stava 1. ovog člana.

Član 200.

(1) Ako se roba, upućena prijemnoj carinarnici tokom puta
mora pretovariti zbog tehničke neispravnosti vozila ili iz drugih
opravdanih razloga, prijevoznik mora o tome izvijestiti carinar-
nicu ili nadležno tijelo unutrašnjih poslova kad u mjestu preto-
vara nema carinarnice.

(2) Ako se pretovar robe obavlja u mjestu u kojem se nalazi
carinarnica, pretovaru mora biti prisutan carinski radnik, čija
je dužnost sastaviti o tome zapisnik, koji mora potpisati i
prijevoznik.

(3) Ako u mjestu pretovara robe nema carinarnice, pretovaru
mora biti prisutan radnik organa unutrašnjih poslova, čija je
dužnost o tome sastaviti zapisnik koji mora potpisati i prijevoz-

Član 201.

(1) Prijevoznik ili preduzeće koje on ovlasti mora prijaviti robu
upućenu prijemnoj carinarnici, a na zahtjev carinarnice predati
je u ispravnom stanju u utvrdenom roku.

(2) Ako prijemna carinarnica utvrdi da podaci navedeni u
carinskim ispravama odgovaraju stanju robe i prijevoznih sred-
stava, o tome će posebnom potvrdom odmah izvijestiti otprem-
nu carinarnicu, a kopiju potvrde predati prijevozniku ili
poduzeću koje on ovlasti. U protivnom, prijemna carinarnica
u prisutnosti prijevoznika ili predstavnika preduzeća koje on

ovlasti mora sastaviti zapisnik o utvrđenim neispravnostima i 0 -

tome izvijestiti otpremnu carinarnicu.
NAKNADNO UPUĆIVANJE ROBE DRUGOJ
CARINARNICI

) Član 202. ?
(1) Roba koja je prijavljena carinarnici može se, na pismeni
zahtjev uvoznika ili prijevoznika, uputiti na carinjenje drugoj
carinarnici, a ako je zahtjev podnesen prije prijema (registra-
cije), carinarnica mora u roku pet radnih sati donijeti rješenje
o upućivanju robe na carinjenje drugoj carinarnici.
(2) Roba koja je predata na carinjenje drugoj carinarnici može
se iz opravdanih razloga na pismeni zahtjev uvoznika ili prije-

voznika uputiti na carinjenje 0
podnesen prije prijema (registracij Arins
osnovu zahtjeva, carinarnica mora donijeti

sata. Mi}, Sttaki
(3) Carinarnica koja odobri upućivanje robe drugoj carinarnici,
odreduje mjere carinskog nadzora i rok u kome robu treba

predati prijemnoj carinarnici.

Član 203. u
vi ili predaji robe carinarnica nađe robučiji je
uvoz zabranjen, carinarnica mora rješenjem narediti prijevoz-
niku ili njegovom ovlašćenom predstavniku ililicu kojeje takvu
robu unijelo da robu vrati u inozemstvo u roku 48 sati iupozoriti
je da će roba biti oduzeta ako u tom roku ne bude vraćena u
inozemstvo. KJIH
(2) Ako poslije predaje robe carinarnica nade robu čiji Je uvoz
zabranjen, rješenjem mora narediti prijevozniku ili njegovu
ovlašćenom predstavniku ili carinskom obvezniku ili posjedni-
ku robe da takvu robu vrati u inozemstvo u roku koji ne može
biti duži od osam dana, uz upozorenje da će roba biti oduzeta
ako u određenom roku ne bude vraćena u inozemstvo.
(3) Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, ako do časa
podizanja robe ispod carinskog nadzora carinarnica ili drugi
ovlašćeni organ utvrdi daje ta roba štetna i opasna za čovjekovu
životnu ili radnu okolicu, carinarnica rješenjem naređuje prije-
yozniku ili njegovom ovlašćenom predstavniku ili carinskom
obvezniku ili posjedniku robe ili licu koje je takvu robu unijela
da je u najkraćem mogućem roku vrati u inozemstvo.
(4) Ako lice iz st. 1. i 2. ovog člana ne postupi po rješenju
carinarnice o vraćanju robe ili u roku odredenom za vraćanje
robe ne preda carinarnici robu na slobodno raspolaganje, cari-
narnica će donijeti rješenje o oduzimanju robe.
(5) Robom čiji je uvoz zabranjem smatra se i roba čiji je uvoz
uređen posebnim propisima, a uvoznik ne ispunjava propisane
uvjete.

€) carinske deklaracije. Na
rješenje u roku 24.

(1) Ako pri prija

Član 204.

Roba oduzeta ili predana carinarnici, u smislu člana 203.
ove uredbe, osim robe koja se prema propisima mora uništiti,
izlaže se prodaji.

SMJEŠTAJ CARINSKE ROBE
Član 205.
(1) Carinska roba može se smjestiti :

1) u carinke magazine ili carinska stovarišta

2) u željezničko-carinsko skladište,

3) u carinska skladišta, carinska smjestišta, konsignacijska
skladišta, specijalizirana skladišta strane robe i robe domaće
proizvodnje, centralna skladišta, carinske zone, u prostorije u
kojima se održavaju medunarodni sajmovi i izložbe i u carinske
prodavaonice.

(2) Carinarnica može odobriti smještaj carinske robe i u druge
prostorije i prostore.

(3) Ako su za smještaj i rukovanje nekom robom propisani
posebni uvjeti, carinarnica mora odobriti smještaj robe u pro-
storije iz st. 1.12. ovog člana samo ako su za to ispunjeni uvjeti.
(4) Roba iz st. 1. i 2. ovog člana nalazi se pod carinskim
nadzorom.

(5) Troškove izlaska carinskog radnika radi smještaja robe pod
carinski nadzor u carinska smjestišta, konsignacijska skladišta
i druge prostorije i prostore izvan mjesta u kome je sjedište
carinarnice ili njene organizacijske jedinice naplaćuje se od
podnositelja zahtjeva za smještaj robe pod carinski nadzor po

tarifi koju propisuje direktor Carinske uprave, u'saglasnosti s:

ministrom finansija. .
(6) Carinarnica je odgovorna samo za robu smještenu u carinski
magazin i carinsko stovarište, osim u slučajevima prirodnog
manjka robe, povredeili uništenja robe koji su nastali bez njene
krivice, za vrijeme istovara ili čuvanja u carinskom magazinu
ili carinskom stovarištu, za težinu i sadržinu nepovrijeđenih

Ak

s

Strana 6991/100

ije
OZ-
а.
au

VOZ
Ovu

оје
“eta

ugi
OVU
ije
jela
nju
inje
ari-

VOZ
anc

03.
titi,

ska
aće
je u
ske
џре
ani

Гог
jeti,

išta
ište

· po

iski
nog
ene
'inu

и

ф

- Petak, 10. februara 1995. godine

koleta kao i za težinu robe u rasutom stanju koja pri predaji
carinarnici nije mjerena.

CARINSKI MAGAZIN, CARINSKO STOVARIŠTE
ŽELJEZNIČKO-CARINSKO SKLADIŠTE

Član 206.

(1), Carinski magazin je zatvorena prostorija koji služi za
smještaj carinske robe koju je carinarnica primila na čuvanje.
(2) Carinsko stovarištc je ogradeni ili neograđeni, pokriveni ili
ne pokriveni prostor koji služi za smještaj carinske robe koju
carinarnica primi na čuvanje, a koja se zbog svoje prirode ne
može smjestiti u carinski magazin.

(3) Mjesto za carinsko stovarište određuje carinarnica uz prc-
thodno mišljenje žcljezničke stanice, lučkog, odnosno prista-
nišnog preduzeća.

(4) Roba se prima i izdaje iz carinskog magazina ili carinskog
skladišta u vrijeme koje odredi carinarnica u sporazumu sa
željezničkom stanicom ili lučkim, odnosno pristanišnim predu-
zećem.

(5) Željezničko-carinsko skladište Jestzatvorena prostorijakoja
služi za smještaj carinske robe koja se prevozi u željezničkom
prometu.

(6) Prostorije za željezničko-carinsko skladište odreduje željez-
nička stanica, u saglasnosti sa carinarnicom. Za početak rada
željezničko-carinskog skladišta treba odobrenje nadležne сап-
narnice.

(7) Za robu smještenu u željezničko-carinsko skladište i za
plaćanje carine za tu robu odgovara željeznička stanica – prema
stanju robe u času njezina unošenja u skladište. :
(8) Ako se posjednik željezničko-carinskog skladišta ne pri-
država obaveza propisanih ovim zakonom ili propisima допе-
senim na OosnOvu njega, carinarnica može rješenjem
privremeno zatvoriti željezničko-carinsko skladište i odrediti
rok u kojem se utvrđeni nedostaci moraju ukloniti. Ako posjed-
nik željezničko-carinskog skladišta ne ukloni nedostatke u
utvrđenom roku, carinarnica mora donijeti rješenje о zatvaran–
ju željazničko-carinskog skladišta.

(9) Posjednik željezničko-carinskog skladišta mora voditi evi-
denciju o robi smještenoj u željezničko-carinskom skladištu.

CARINSKO SKLADIŠTE

Član 207.
(1) Carinsko skladište jest zatvorena prostorija ili ograđeni,
pokriveni ili nepokriveni prostor namijenjen smještaju carinske
robe, koji koristi i kojim upravlja preduzeće kojem je predmet
poslovanja uskladištenje robe.
(2) U carinsko skladište može se uskladištiti uvozna neocarin-
jena roba, domaća roba, domaća roba ocarinjena za izvoz iroba
koja se provozi. :
(3) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana Carinska uprava
može odobriti da se u carinsko skladište može uskladištiti i
druga roba namijenjena izvozu. . ;
(4) Carinsko skladište može se otvoriti samo u mjestu u kome
je sjedište carinarnice ili njezine organizacijske jedinice. |
(5) Za otvaranje carinskog skladišta potrebno je odobrenje
nadležne carinarnice. ,
(6) Za robu smještenu u carinsko skladište te za carinu za tu
Tobu odgovara posjednik skladišta-prema stanju robe u satu
njezina unošenja u skladište. и Vo
(7) U carinskom skladištu na osnovu odobrenja carinarnice,
dozvoljeno je denaturiranje, prepakiranje, sortiranje, čišćenje
i obavljanje drugih radnji u vezi s robom. ;
(8) Ako зе posjednik carinskog skladišta пе pridržava obaveza
predviđenih ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu
njega, carinarnica može rješenjem privremeno zatvoriti сати“
sko skladište i odrediti rok u kome se moraju ukloniti utvrđeni
nedostaci. Ako posjednik carinskog skladišta ne ukloni nedo-
statke u određenom roku, carinarnica mora donijeti rješenje о
Zatvaranju carinskog skladišta.

~

SL:UŽBENI LIST RBiH

Вгој 5 - Strana69
(9) Posjednik саппзкор skladišta mora voditi evidencijuorobi
smještenoj u carinsko skladište.
CARINSKO SMJESTIŠTE ;

ez Član 208.

Žarinsko smjestište jest zatvorena rostorija ili ograđeni,
pokriveni ili nepokriveni prostor koji sli тока api.
meni smještaj njegove uvezene a neocarinjene robe.
(2) Carinsko smjestište može se otvoriti samo u mjestuu коте.
Je sjedište carinarnice ili njezine organizacijske jedinice. |
(3) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, carinsko smjestište
вире se otvoriti i u drugom mjestu ако za to postoje opravdani
razlozi.

(4) Za otvaranje carinskog smjestišta potrebno je odobrenje
nadležne carinarnice.

(5) Za robu smještenu u carinsko smjestište te za carinu za tu
robu odgovara posjednik smjestišta-prema stanju robe u času
njezina unošenja u smjestište. ;

(6) Posjednik carinskog зшјези а mora voditi evidenciju o robi
smještenoj u carinsko smjestište.

DRUGE PROSTORIJE I PROSTORI

e Član 209.
(1) Carinarnica može odobriti da se carinska roba privremeno
uskladišti u druge prostorije i prostor.

(2) Carinarnica može odobriti da se dijelovi opreme i drugi
oveći predmeti za čije je prenošenje prijeko potrebna specijalna
mehanizacija mogu staviti pod carinski nadzor i na mjesto koje
nije ograđeno.

(3) U rješenju o privremenom smještaju robe odreduje se rok
ležanja robe i mjere carinskog nadzora.

(4) Za robu privremeno smještenu u druge prostorije i prostor
te carinu za tu robu odgovara podnositelj zahtjeva za smještaj
robe – prema stanju robe u času njezina smještaja.

KONSIGNACIJSKA SKLADIŠTA

· Član 210.

(1) Konsignacijsko skladište jest zatvorena prostorija ili
овгадеш, pokriveni ili nepokriveni prostor, koje otvara predu-
zeće registrirano, za zastupanje stranih tvrtki radi smještaja
uvozne carinske robe, u vlasništvu stranih pravnih i fizičkih
lica, namijenjene za prodaju na domaćem tržištu. :
(2) Konsignacijsko skladište može зе otvoriti u mjestu u kojem
je sjedište carinarnice ili njezine organizacijske jedinice. U
opravdanim slučajevima, carinarnica može odobriti otvaranje
konsignacijskog skladišta i izvan mjesta u kome je sjedište
carinarnice ili njezine organizacijske jedinice.
(3) Za otvaranje konsignacijskog skladišta potrebno je odo-
brenje nadležne carinarnice. Carinarnica izdaje odobrenje po-
sebno za svaku stranu tvrtku na osnovu ugovora 0 Zastupanju,
koji zaključi preduzeće iz stava 1. Ovog člana i strana tvrtika.
(4) U odobrenju za otvaranje konsignacijskog skladišta mora
biti naznačena vrsta robe za koju je odobren smještaj u konsi-
gnacijskom skladištu i ukupna vrijednost robe.
(5) Postupak je za otvaranje konsignacijskog skladišta hitan.
(6) Preseljenje konsignacijskog skladišta, njegovo proširenje,
promjena vrijednosti i vrste robe u takvom skladištu mogu 5е
obaviti samo na osnovu prethodnog odobrenja nadležne сап-
паписе.
(7) Ukupna vrijednost robe u konsignacijskom skladištu ne
mijenja se ako je u pitanju privremeno povećanje vrijednosti
robe u konsignacijskom skladištu, koje ne traje duže od 45
dana, zbog pojedinačnih isporuka robe veće vrijednosti. /
(8) Za robu smještenu u konsignacijsko skladište i plaćanje
LO za tu robu odgovara posjednik konsignacijskog skla- ке“

ta. . “fi
(9) Prodaja robe iz konsignacijskog skladišta u slobodnim
carinskim prodavaonicama, specijaliziranim skladištima strane.

|
|,
|
\
||

||

Strana 7092/100

k.

7

—_—
a

Broj 5 - Strana 70

robe irobe domaće proizvodnje, na brodovima i zrakoplovima

u međunarodnom prometu može se obavljati samo uz prethod-

nu prijavu carinarnici. = ;

(10) Roba koja je smještena u konsignacijsko skladište može

se, uz prethodnu prijavu carinarnici, prenijeti u carinsko sto-

varište ili carinsko skladište, uputiti u drugo konsignacijsko

skladište, carinsku zonu, servis, centralno skladište, slobodnu
carinsku prodavaonicu, prodajno mjesto ili specijalizirano skla-
dište strane robe i robe domaće proizvodnje, izložiti na sajmu,
izložbi, u izlogu i na izložbenom prostoru, iznijeti radi prika-
zivanja ili demonstriranja, prodati radi snabdijevanja domaćih
i stranih brodova i zrakoplova u medunarodnom prometu iliza
korišćenje u Republici, predati carinarnici na slobodno raspo-
laganje, osim robe kojaje štetna ili opasna za čovjekovu životnu
i radnu okolicu i vratiti u inozemstvo. .

(11) Ako se roba iznosi iz konsignacijskog skladišta radi smje-
štaja u carinsko stovarište ili carinsko skladište koje se nalazi
u istom mjestu u kome se nalazi i konsignacijsko skladište,
carinjenje robe može se obavljati u konsignacijskom skladištu,
a roba se mora iznijeti iz konsignacijskog skladišta u roku 10
dana od dana obavljenog carinjenja.

(12) Za robu koja se privremeno iznosi iz konsignacijskog
skladišta, carinarnica utvrduje rok vraćanja te robe ovisno o
svrsi zbog koje se roba privremeno iznosi, ali koji ne može biti
duži od 90 dana. ,

Član 211. |
Posjednik konsignacijskog skladišta može u istoj zgradi

odnosno prostoriji držati robu koja je vlasništvo raznih stranih
tvrtki koje zastupa, pod uvjetom da je osiguran odvojen smje"
štaj robe i da se evidencija o robi vodi posebno za svaku
pojedinu stranu tvrtku.

Član 212.

(1) Ako se vrijednost robe smještene u konsignacijsko skladište
mijenja na osnovu ugovora ili naloga strane tvrtke, posjednik
konsignacijskog skladišta mora carinarnici podnijeti zahtjev da
mu se odobri izmjena vrijednosti robe, uz koji valja priložiti
odgovarajuće isprave. Zahtjev za izmjenu vrijednosti mora se
podnijeti najkasnije u roku 30 dana od dana zaključenja ugovo-
ra

(2) Na osnovu zahtjeva iz stava 1. ovog člana da se izmijeni
vrijednost pojedinih vrsta robe, carinarnica može rješenjem
odobriti izmjenu vrijednosti samo cjelokupne količine robe iste
vrste iistog kvaliteta koja se od dana primjene ugovora odnosno
izvršenja naloga nalazi na konsignacijskom skladištu. Carinar-
nica će u rješenju naznačiti od kada važi nova vrijednost.
(3) Rješenje o izmjeni vrijednosti pojedinih vrsta robe u konsi-
gnacijskom skladištu carinarnica donosi po hitnom postupku.
(4) Ako strana tvrtka promijeni naziv, posjednik konsignacij-
skog skladišta mora carinarnici podnijeti zahtjev za izmjenu
naziva strane tvrtke u rješenju kojim je odobreno otvaranje
konsignacijskog skladišta u roku 30 dana od dana saznanja za
promjenu naziva.

Član 213.
(1) Roba koja je prispjela iz inozemstva radi smještaja u konsi-
gnacijsko skladište može se prethodno smjestiti u carinsko
stovarište, carinsko skladište, željezničko-carinsko skladište ili
carinsku zonu.
(2) Za smještaj uvezene robe u konsignacijsko skaldište posjed-
nik konsignacijskog skladišta mora carinarnici podnijeti poseb-
nu carinsku deklaraciju (deklaraciju za smještaj robe u
konsignacijsko skladište). Deklaraciju za smještaj robe u kon-
signacijsko skladište treba podnijeti i kad se roba prenosi u
drugo konsignacijsko skladište istog podjednika.
(3) Nakon prijema deklaracije iz stava 2. ovog člana, carinar-
nica mora pregledati robu i utvrditi njeno. stanje u pogledu
količine, vrste i vrijednosti. Roba se pregledava u prostorijama

Wi prostoru iz stava 1. ovog člana, a na zahtjev posjednika

SLUŽBENI LIST RBiH

konsignacijskog skladišta, carinarnica može odobriti i da se
pregled obavi u konsignacijskom skladištu. ————
(4) Ako su prilikom pregleda robe uzeli uzorci ili se iz oprav-
danih razloga uz deklaraciju za smještaj robeu konsignacijsko
skladište ne mogu podnijeti propisane ispravć, roba koja je
smještena u konsignacijsko skladište ne može se stavljati u
promet dok se te isprave ne podnesu carinarnici.

Član214. ;
(1) Iznimno od odredaba člana 213. ove uredbe, carinarnica
može odobriti da se uvezena roba smjesti u konsignacijsko
skladište i prije obavljenog pregleda, pod uvjetom da se roba
smjesti u posebne prostorije u kojima je osiguran carinski
nadzor dok se ona ne pregleda. R Ka
(2) Za robu iz stava 1. ovog člana posjednik; konsignacijskog
skladišta mora carinarnici podnijeti deklaraciju za smještaj robe
u konsignacijsko skladište najkasnije u roku deset dana od dana
izdavanja odobrenja carinarnice za smještaj robe.

Član 215.
(1) Za robu smještenu u konsignacijsko skladište i za robu
prodatu iz konsignacijskog skladišta carinski obveznik jest
posjednik konsignacijskog skladišta.
(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, za robu za koju
carinarnica donosi rješenje o oslobođenju od plaćanja carine
prema odredbama čl. 24. do 29. ove uredbe, carinski obveznik
jest korisnik povlastice. i
(3) Za robu koja je uništena dok je bila smještena u konsigna-
cijskom skladištu posjednik konsignacijskog skladišta ne mora
platiti carinu. Činjenicu daje roba uništena carinarnica utvrđuje
rješenjem. j
(4) Posjednik konsignacijskog skladišta može s konsignacij-
skog skladišta bez plaćanja carine i prethodnog odobrenja
carinarnice, prodavati rezervne dijelove za zamjenu neisprav-
nih ili oštećenih dijelova strojeva, aparata, instrumenata idruge
tehničke robe nabavljene u konsignacijskom skladištu ili robe
što je direktno uveze strano lice koju zastupa posjednik konsi-
gnacijskog skladišta, pod uvjetom da je u pitanju zamjena
neispravnih ili oštećenih dijelova u garantnom roku.
(5) Posjednik konsignacijskog skladišta može s konsignacij-
skog skladišta, bez plaćanja carine uz prethodno odobrenje
carinarnice, davati aparate, uređaje i instrumente radi zamjene
neispravnih ili oštećenih aparata, uređaja i instrumenata, ku-
pljenih u konsignacijskom skladištu pod uvjetom daje u pitanju
zamjena u garantnom roku. {
(6) Zamijenjene aparate, uredaje, instrumente i dijelove treba
smjestiti u konsignacijsko skladište ili vratiti u inozemstvo ili
predati carinarnici bez naknade ili uništiti pod carinskim nad-
zorom. !

Član 216. |
(1) Carinjenje robe prodate s konsignacijskog skladišta obavlja
se na osnovi carinske deklaracije koju podnosi posjednik kon-
signacijskog skladišta.
(2) Carinska deklaracija iz stava 1. ovog člana podnosi se
ovlašćenoj carinarnici u roku osam dana od dana preuzimanja
robe s konsignacijskog skladišta. I
(3) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog čland, za robu koju
carinarnica donosi rješenje o oslobadanju od plaćanja carine po
odredbama iz čl. 27. do 29. ove uredbe, carinsku deklaraciju
mora podnijeti posjednik konsignacijskog skladišta prije nego
što robu preuzme kupac, ako rješenje o oslobađanju od plaćanja
carine nije doneseno prije izdavanja robe s konsignacijskog
skladišta, a za dijelove koji su izdati s konsignacijskog skla-
dišta, u skladu s članom 215. stav 4. ovog uredbe, deklaracij
mora podnijeti posjedni i s; PAZI Iju
SRETA Padnijek posjednik konsignacijskog skladišta u roku 90

ana od dana izdavanja dijelova s konsignacijskog skladišta.
Grka Član 217. ——'
o prilikom pregleda konsignacijskog 'skladi

utvrđen manjak robe u KRETE pre
mora pokrenuti postupak za naplatu carine. i

|
HU
I
|

Petak, 10. februara 1995. godine

%

Petal

(2).

UČVI
MOI:
koji!
0).

skla
(4) A
prek
robe
u ke
prije

(1)F
O IO
robe
smje
(2) F
obavy
jeug
prop
strar
(3) +
vrije
sklat
pok
(4).
stavi
cijsk
obra
vodi
sklat
(5)F
se u
skla
nog
dište
kon:

oba,
OSD(
zatv
ned(
uklo
rješt
(2)/
O Ze
tvrti
razl
sign
njeg
dan:
skla
(3)

Zatv
(4),
kon
ranj
sign
(5)

zatv
smj

(6)

skla
Ja, š
se V

Strana 7194/100

mu
Petak, 10. februara 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH . Broj $ - Strana TI
(2) Ako prilikom pregleda konsignacijskog skladišta bude SPECIJALIZIRANA :
utvrđen višak robe u konsignacijskom skladištu, carinarnica SKLADIŠTA

mora sastaviti zapisnik i pokrenuti postupak radi utvrdivanja na Član 220.

koji je način nastao višak robe u konsignacijskom skladištu.
(3) Na način propisan u odredbama st. 1. i 2. ovog člana
carinarnica mora postupiti i ako posjednik konsignacijskog
skladišta sam prijavi manjak ili višak robe.
(4) Ako carinarnica u tom postupku utvrdi da ne postoji carinski
prekršaj, posjednik konsignacijskog skladišta mora za višak
robe podnijeti uvoznu carinsku deklaraciju radi smještaja robe
u konsignacijsko skladište, i to u roku deset dana od dana
prijema zapisnika carinarnice.

Član 218.

(1) Posjednik konsignacijskog skladišta mora voditi evidenciju
o robi smještenoj u konsignacijsko skladište. Evidentiranje
robe mora se obaviti najkasnije u roku pet radnih dana od dana
smještaja robe u konsignacijsko skladište.

(2) Evidencija o vrijednosti robe u konsignacijskom skladištu
obavlja se po fakturnoj cijeni izraženoj u stranoj valuti u kojoj
jeugovoreno plaćanje sa stranom tvrtkom ili po kojoj se, prema
propisima o deviznom poslovanju, obavlja obračunavanje sa
stranom tvrtkom. ž

(3) Ako se roba prodaje po cijeni koja je veća ili manja od
vrijednosti po kojoj je evidentirana, posjednik konsignacijskog
skladišta mora carinarnici pravovremeno dostaviti cjenovnik
po kome se roba prodaje.

(4) Posjednik konsignacijskog skladišta mora evidenciju iz
stava 1. ovog člana voditi u mjestu u kome se nalazi konsigna-
cijsko skladište, a ako se evidencija vodi u sistemu elektronske
obrade podataka, posjednik konsignacijskog skladišta može
voditi evidenciju i izvan mjesta u kome se nalazi konsignacijsko
skladište pod uvjetom da o tome izvijesti carinarnicu.

(5) Posjednik konsignacijskog skladišta obavezan je pridržavati
se uvjeta pod kojima mu je odobreno držanje konsignacijskog
skladišta u pogledu vrste, količine i vrijednosti robe, pravodob-
nog prijavljivanja robe koja se smješta u konsignacijsko skla-
dište, njezina carinjenja i uplaćivanja carine za robu prodatu s
konsignacijskog skladišta.

Član 219.

(1) Ako se posjednik konsignacijskog skladišta ne pridržava

obaveza propisanih ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu njega, carinarnica može na osnovu rješenja privremeno
zatvoriti konsignacijsko skladište i odrediti rok da se utvrđeni
nedostaci uklone. Ako posjednik konsignacijskog skladišta ne
ukloni nedostatke u određenom roku, carinarnica mora donijeti
rješenje o zatvaranju konsignacijskog skladišta.

(2) Akoje posjednik konsignacijskog skladišta raskinuo ugovor
o zastupanju i držanju konsignacijskog skladišta sa stranom
tvrtkom ili ako se posjednik konsignacijskog skladišta iz drugih
razloga ne može baviti zastupanjem strane tvrtke i držati kon-
signacijsko skladište, mora. podnijeti zahtjev carinarnici za
njegovo zatvaranje. Zahtjev mora podnijeti u roku 30 dana od
dana kad je nastupio razlog za prestanak rada konsignacijskog
skladišta. UP

(3) Na osnovu zahtjeva carinarnica mora donijeti rješenje o
zatvaranju konsignacijskog skladišta. Pi
(4) Ako budu stečeni uvjeti iz stava 2. ovog člana, a posjednik
konsignacijskog skladišta ne podnese zahtjev za njegovo zatva-
ranje, carinarnica mora pokrenuti postupak za zatvaranje kon-
signacijskog skladišta po službenoj dužnosti. '

(5) Roba koja se nalazi u konsignacijskom skladištu u satu
zatvaranja može se vratiti u inozemstvo, ocariniti Za uvoz,
smjestiti pod carinski nadzor ili predati carinarnici na raspola-
ganje. get.

(6) Izuzetno od odredbe stava 5. ovog člana roba koja je, u
skladu sa zakonom kojim je reguliran prijevoz opasnih materi-
ja, štetna ili opasna za čovjekovu životnu ili radnu okolinu mora
se vratiti u inozemstvo u najkraćem mogućem roku.

" (3) Ako se posjednik specijaliziranog skladišta inozemne robe

(1) Ulukamai pristaništima otvorenimza medunarodni promet,
u nautičko-turističkim centrima i marinama u kojima j oramić
zirana carinska kontrola mogu se otvarati specijalizirana skla-
dišta inozemne robe i robe domaće proizvodnje radi
snabdijevanja inozemnih i domaćih plovnih objekata i zrako-
plova iz člana 300. ove uredbe u tim lukama, pristaništima,
nautičko-turističkim centrima i marinama.

(2) Na postupak otvaranja skladišta iz stava 1. ovog člana
shodno se primjenjuju odredbe člana 210. ove uredbe o postup-
ku otvaranja konsignacijskog skladišta.

i robe domaće proizvodnje ne pridržava obaveza propisanih

ovom uredbom i propisima donesenim na osnovu ove uredbe,

carinarnica može privremeno zatvoriti i specijalizirano skla-

dište inozemne robe i robe domaće proizvodnje i odrediti rok

da se uklone utvrđeni nedostaci. Ako posjednik specijalizira-
nog skladišta inozemne robe i robe domaće proizvodnje ne
ukloni nedostatke u propisanom roku, carinarnica mora donijeti
rješenje o zatvaranju specijaliziranog skladišta inozemne robe
i robe domaće proizvodnje.

(4) Za robu smještenu u specijalizirano skladište inozemne robe
i robe domaće proizvodnje, te za pravilno vođenje evidencije
o toj robi odgovara posjednik specijaliziranog skladišta ino-
zemne robe i robe domaće proizvodnje.

CENTRALNO SKLADIŠTE

Član 221.

(1) Centralno skladište jest zatvorena prostorija koja služi
poduzeću registriranom za držanje slobodne carinske proda-
vaonice za smještaj robe namijenjene prodaji u slobodnoj ca-
rinskoj prodavaonici. i
(2) U centralno skladište može se skladištiti uvozna carinska
roba u vlasništvu stranih lica namijenjena prodaji na tržištu
Republike i roba domaće proizvodnje.

(3) Centralno skladište može se otvoriti samo u mjestu u kome -
je sjedište carinarnice ili njezine organizacijske jedinice.

(4) Za otvaranje centralnog skaldišta potrebno je odobrenje
nadležne carinarnice .
(5) Posjednik centralnog skladišta mora voditi evidenciju o robi
smještenoj u centralno skladište.
(6) Za robu smještenu u centralno skladište i za carinu koja
tereti robu odgovara posjednik centralnog skladišta.
(7) Ako se posjednik centralnog skladišta ne pridržava obaveza
propisanih ovom uredbom i propisima donesenim na osnovu
ovog zakona, carinarnica može privremeno zatvoriti centralno
skladište i odrediti rok do kada treba otkloniti utvrdene nedo-
statke. Ako posjednik centralnog skladišta ne ukloni nedostatke
u utvrđenom roku, carinarnica mora donijeti rješenje o zatva-
ranju centralnog skladišta.

SLOBODNE CARINSKE PRODAVAONICE

Član 222. ,
(1) U zračnim lukama otvorenim za međunarodni promćt, u
lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet, na
graničnim cestovnim prijelazima, te u marinama i nautičkim
centrima u kojim je ustrojena carinska kontrola, mogu se
otvarati slobodne carinske prodavaonice za prodaju robe put-
nicima i to:
a) putnicima koji odlaze u inozemstvo, poslije obavljene
carinske kontrole, te
b) putnicima koji dolaze iz inozemstva prije obavljanja
carinske kontrole.
(2) Za otvaranje slobodne carinske prodavaonice potrebno je
odobrenje nadležne carinarnice. a
(3) Posjednik slobodne carinske prodavaonice iz stava 1. Ovog
člana dužan je da vodi evidenciju o robi smještenoj u prodavao.

_

Strana 7292/100

Broj 5 - Strana 72

nici i odgovoran je za tu robu, kao i za carinu i druge uvozne
naknade koje terete tu robu, osim za robu iz stava 5. ovog člana.
(4) Carinski nadzor nad robom koja se prodaje u slobodnim
carinskim prodavaonicama sastoji se od kontrole robe (vrsta,
količina i vrijednost), evidencije o robi koji vodi posjednik
slobodne carinske prodavaonice, kao i poredenju stanja robe
sa prodavaonicama iz evidencije o smještaju i prodaji te robe.
(5) Roba koja se prodaje licima iz stava 1. ovog člana ne
podliježe plaćanju carine i drugih uvoznih dažbina.

(6) Ako se posjednik slobodne carinske prodavaonice ne pri-
država obaveza propisanih ovom uredbom i propisima donese-
nim na osnovu njega, carinarnica može privremeno zatvoriti

slobodnu carinsku prodavaonicu i odrediti rok do kada treba"

otkloniti utvrdene nedostatke. Ako posjednik slobodne carin-
ske prodavaonice ne ukloni nedostatke u utvrđenom roku,
carinarnica mora donijeti rješenje o zatvaranju slobodne carin-
ske prodavaonice.

Član 223.
(1) Precizne propise o postupku za otvaranje slobodnih carin-
skih prodavaonica, kao i propise što se prema ovoj uredbi
smatra nautičkim cantrom ili marinom (član 222), te carinskom
nadzoru nad robom koja se prodaje u slobodnim carinskim
prodavaonicama donosi ministar finansija.
(2) Precizne propise o postupke za otvaranje carinskih magazi-
na, carinskih stovarišta željezničko-carinskih skladišta, carin-
skih smjestišta, specijaliziranih skladišta inozemne robe i robe
domaće proizvodnje, centralnih skladišta i konsignacijskih
skladišta, o načinu provodenja mjera carinskog nadzora nad
robom smještenom u ta skladišta i smjestišta, na međunarodnim
sajmovima i izložbama te drugim prostorijama i prostoru, O
načinu vodenja evidencije o toj robi, o posebnom postupku
carinjenja robe smještene u konsignacijska skladišta te o pro-
vodenju odredbe člana 210. stava (10) ove uredbe donosi
direktor Carinske uprave. \

ROKOVI LEŽANJA ROBE

Član 224.

(1) U carinskom magazinu ili carinskom stovarištu roba može
ležati najduže 15 dana od dana predaje carinarnici (rok ležanja
robe). u opravdanim slučajevima carinarnica može taj rok
ležanja robe produžiti još do 15 dana.
(2) Akoje roba uskladištena u željezničko-carinskom skladištu,
carinskom smjestištu ili u drugim prostorijama i prostoru (člana
206, 208 i 209), rok ležanja robe može iznositi najviše 30 dana.
Iznimno, u opravdanim slučajevima, rok ležanja robe carinar-
nica može produžiti još do 15 dana.
(3) Ako je u carinsko skladište (član 207) smještena uvezena
roba, rok ležanja robe može iznositi najviše 60 dana. Iznimno,
ulopravdanim slučajevima, taj rok carinarnica može produžiti
još do 15 dana.
(4) Ako je roba smještena u prostorije u kojima se održavaju
međunarodni sajmovi, rok ležanja robe može biti najviše šest
mjeseci.
(5) Ako je u pitanju oprema, carinarnica može u izuzetnim i u
opravdanim slučajevima produžiti rokove iz stava od 1. do 3.
ovog člana. 3
(6) Iznimno od odredaba stavaova od 1. do 3. ovog člana, roba
u vezi sa čijim je carinjenjem podnesen prigovor ili žalba ili je
pokrenut prekršajni postupak može ležati do završetka uprav-
nog ili pwin rekršajnog postupka.
(7)|Rokovi ležanja robe iz ovog člana odnose se na robu koja
se uvozi u Republiku.
(8) Ležarina je naknada koju podnosilac deklaracije plaća za
robu koja leži u carinskom magazinu ili u carinskom stovarištu
duže od3 dana. U taj rok ne računa se dan kada je carinarnica
primila robu na čuvanje.
1 (9) Ako posljednji dan roka iz prethodnog stava, pada u dan

kada carinarnica ne radi (nedjelja, dan državnog praznika i dr.),
rok ističe po isteku prvog narednog radnog dana.

SLUŽBENI LIST RBiH

(10) Ležarina se plaća zajedno.
naknadama. Ako robaleži u carinsk
stovarištu i poslije uplate carine 1

Petak, 10. februara 1995. godine

edno sa carinom i drugim uvoznim
skom magazinu ili carinskom
drugih uvoznih naknada,
ava i naplaćuje.

i bračun
ležarina se posebno 0 Ma eblike.

(11) Iznos ležarine propisuje Vlad
(12) Ležarina se ne plaća:

1) za vrijeme od dana pi sa ee u. oini sa dane
nih naknada nije mogla da

j ine i ih uvozi
za koje naplata carine i drugih uvi fan oedaecte

bude izvršena iz razloga koje je prouzr
deklaracije; } SH ;
"_ 2) za vrijeme vođenja postupka po prigovoru ili žalbi,
odnosno postupka za carinski prekršaj, ako je upravni odnosno
prekršajni postupak okončan u korist podnositelja deklaracije;
dnošenja zahtjeva za oslo-

3) za prvih 15 dana od dana po 7
padovi od plaćanja carine i drugih uvoznih naknada, ako
zahtjevu treba priložiti određene isprave, a podnesenom zaht-
jevu za oslobađanje je udovoljeno u;

Rok iz stava 1. ove tačke carinarnica može, u opravdanom
slučaju, produžiti najviše za 15 dana. ;

(13) Ležarina se ne plaća ni kad je roba ležala u carinskom
magazinu ili carinskom stovarištu iz razloga koje nije prouzro-
kovalo podnosilac deklaracije.
Član 225.
(1) Nakon isteka rokova iz člana 224. ove uredbe carinarnica
mora pozvati podnositelja deklaracije da ocarinjenu robu iz
KOTiuskog skladišta i carinskog stovarišta podigne u roku dva
ana.
(2) Ako roba nije ocarinjena, carinarnica mora nakon isteka
rokova iz člana 224. ove uredbe pozvati lice na koje glasi
prijevozna isprava ili prijevoznika da u roku dva dana robu da
na carinjenje ili da je vrati u inozemstvo, prenese u slobodnu
carinsku zonu ili preda carinarnici na mjestu koje ona odredi.
Član 226.

Rok ležanja brzo pokvarljive robe u carinskom skladištu ili
carinskom stovarištu može iznositi najviše tri dana od dana
njezine predaje carinarnici. Nakon isteka roka iz stava 1. ovog
člana carinarnica mora postupati odgovarajuće odredbama čla-
na 225. ove uredbe . Rok za podizanje ocarinjenje robe, za
poduzimanje potrebnih radnji radi carinjenja ili vraćanje robe
u inozemstvo može iznositi najviše 24 sata.

Član 227.
(1) Nakon isteka rokova iz čl. 225. i 226. ove uredbe, carinar-
nica mora prodati robu.
(2) Roba se prodaje i ako se roba smještena u carinskom
skladištu i željezničkom-carinskom skladištu ili slobodnoj ca-
rinskoj zoni ustupi carinarnici radi prodaje.

CARINJENJE ROBE

Član 228.
(1) Carinjenje robe sastoji se od: prijema carinske deklaracije
(u daljnjem tekstu:deklaracija), pregleda robe, svrstavanja robe
po Carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrdivanja carinske
osnovice, utvrdivanja svote carine koja tereti robu te napla-
ćivanja utvrđene svote carine.
(2) Ako je carinska roba stavaljena u slobodan promet prije
Gera Garikog postupka i naplate carine, tikžno ae
reijeni o može pokrenuti postupak carinjenja po službenoj
(3) Ako se privremeno uvezena roba otudi, ne vrati u i
Ja vrati u inozem-

stvo, da drugom na upotrebu ili upotrijebi u druge svrhe, a ne
u svrhe zbog kojih je privremeno uvezena, nadležni carinski
organ pokrenut će postupak carinjenja po službenoj dužnosti.
a) Direktor Carinske uprave može, pod carinskim nadzorom
" S Kan a za Med čija je izgradnja planirana

razdo € od dvije godine i prije provođenja postupka
carinjenja, na osnovu garancij i \ m
pra at garancije banke, kojom ona $arantira

b

Strana 7391/100

dine

com
ada,

> do
lane

silac

albi,
800
cije;
)slo-

aht-
nom

kom
ZIO-

nica
u IZ
dva

teka
plasi
u da
dnu

tu ili
dana
Ovog
ı čla-
> Za
robe

inar–

kom
j ca-

acije
robe
nske
apla-

prije
arin-
елој

zem-
а пе
inski
OSti.
rom
irana
upka
ntira

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 229.
(1) Carinjenje robe koja se uvozi, u pravilu obavlja carinarnica
kojoj je roba prijavljena na carinjenje.
(2) Direktor Carinske uprave može propisati, s obzirom na
tehničke i druge uvjete, u kojim slučajevima granične carinar–
nice neće obavljati carinjenje robe koja se uvozi.

Član 230.

(1) Na zahtjev podnositelja deklaracije, carinarnica može odo-
briti da se carinjenje robe koja se uvozi ili izvozi obavi izvan
mjesta ili prostorija ili prostora gdje carinarnica direktno carini
robu.

(2) Troškove carinjenja robe iz stava 1. ovog člana carinarnica
mora naplatiti od podnositelja zahtjeva za carinjenje ito po tarifi
koju propisuje direktor Carinske uprave, u suglasnosti s mini-
strom finansija.

Član 231..

(1) Carinjenje robe obavlja se na osnovu podnesene deklaracije
ako ovom uredbom ili propisima donesenim na osnovu njega
nije odredeno drugačije.

(2) Carinarnica mora ocariniti i to : robu koja se nalazi u
željezničkim vagonima, kamionima i kontejnerima, avionske i
ekspresne pošiljke - u roku pet radnih sati, a robu koja se nalazi
na brodovima i šlepovima – u roku 48 sati nakon prijema
deklaracije , osim ako prekoračenje tih rokova nije uzrokovao
podnositelj deklaracije ili ako je carinarnica naredila istovar
robe.

(3) Carinarnica mora ocariniti robu smještenu u žcljezničko-
carinska skladišta i slobodne carinske zone u roku pet radnih
dana od dana prijema deklaracije, osim ako prekoračenje tog
roka nije uzrokovao podnositelj deklaracije ili ako je sastaval-
jen zapisnik ili ako su uzeti uzorci, a podnositelj deklaracije ne
može podići robu po čl. 245. i 246. stava 3. ove uredbe.

(4) Ako je pregledom robe podnositelju deklaracije nanijeta
materijalna šteta, on ima pravo na naknadu štete.

(5) Ako prilikom pregleda robe budu nadene skrivene stvari ili
zbog krivnje podnositelja deklaracije budu poduzete mjere
carinskog nadzora uslijed kojih nastane šteta, takva se šteta ne
nadoknađuje. ·

PODNOŠENJE DEKLARACIJE

Član 232.

(1) Deklaraciju podnosi lice na koje glasi prijevozna isprava,
lice na koje su prenijeta prava iz prijevozne isprave ili druga
lica ovlašćena za podnošenje deklaracije (podnositelj декЈага-
cije).

(2) Podnositelj deklaracije može uz odobrenje carinarnice koja
carini robu podnijeti deklaraciju i prije prispijeća robe namijcn-
jene izvozu.

Član 233.
(1) Ako se u postupku carinjenja u ime carinskog obveznika
pojave druga lica (špediter i dr.), ta su lica odgovorna za
pravilnost radnji koje poduzmu ili za nepoduzimanje radnji.
(2) Lica iz stava 1. ovog člana moraju imati pismeno ovlašćenje
ili dispoziciju od carinskog obveznika. · 4
(3) Deklaraciju mora potpisati podnositelj deklaracije. г
(4) Uz deklaraciju podnose зе i isprave kojima зе dokazuju
činjenice bitne za carinjenje robe, Ispravom koju treba podnijeti
uz deklaraciju smatra se i uvjerenje о porijeklu robe u slučaje-
vima u kojima se, na osnovu porijekla robe, ostvaruju posebna
prava u carinskom postupku. + i
(5) Precizne propise o sadržaju i obliku deklaracije, načinu
njezina podnošenja i ispravama koje podnositelj deklaracije
mora podnijeti uz deklaraciju donosi direktor Сапозке uprave.
(6) Vlada Republike propisat će uvjete i način carinjenja robe
za koju nije podnesena potpuna dokumentacija.

'SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 –

LO Član 234. рез
позне deklaracije upisuje u deklaraciju podatke o |
uvozniku ili izvozniku, o porijeklu, količini, vrsti, kvalitetu 14 |
vrijednosti robe, na osnovi kojih зе možc utvrditi carinska |
скакока 1 хора svrstati po Carinskoj tarifi i drugim tarifama, Ед |
ој služe Као osnova za ostvarivanj ica ili QU 4
dažbina pri uvozu robe. vanja dlakšica za партавициј
(2) Podnositelj deklaracije mora u deklaraciju, pored podataka.
iz stava 1. ovog člana,upisati i патака tarifni stava Са-
rinske tarife. '
(3) Podnositelj deklaracije mora u deklaraciju, pored podataka |“
iz st. 1. 12. ovog člana, upisati i podatke o vrijednosti ostvare
nog izvoza i uvoza robe franko pranica radi ostvarivanja prava
na osnovi izvoza i uvoza i praćenja izvoza i uvoza ili praćenja
izvršavanja obaveza preuzetih po medunarodnim sporazumima.
i dogovorima. Na osnovu tih podataka ne mogu se utvrdivati
činjenice u vezi s primjenjivanjem propisa o obračunu i naplati
carine. i
(4) U deklaraciju za robu koju gradani primaju iz inozemstva
ili šalju u inozemstvo podnositelj deklaracije mora upisati
podatke o porijcklu, količini, vrijednosti, vrsti i kvaliteti robe.
(5) Ovlašćuje se direktor Carinske uprave da propiše u kojim |
slučajevima пе treba upisivati naimenovanje iz tarifnog slava |
po Carinskoj tarifi i način unošenja podataka iz stava 3. омор
člana. i
(6) Ministar finansija propisat će način utvrđivanja porijekla |
robe kad naplata carine ovisi o porijeklu robe.
Član 235. i |

(1) Deklaraciju ne podnose: ||
1) putnici – za ličnu prtljagu koji sa sobom nose ili koja je
data na prijevoz prijevoznim sredstvom kojim je putnik dopu- |
tovao, |

2) lica iz člana 12. ove uredbe – za robu navedenu u tim |
odredbama, |

3) primatelji reklamnog materijala i uzoraka – ako su oslo-
bodeni od plaćanja carine i pošiljatelji štampanog reklamnog |
materijala te reklamnog materijala i uzoraka od vrijednosti Što |
ih propiše Vlada Republike |

4) primatelji i pošiljatelji televizijskih, filmskih ili na drugi
način snimljenih vrpci ili slika te programskih priloga za direk:
nu emisiju preko sredstava javnog saopćavanja,

5) lica iz čl. 24. i 27. stava 1. tač. 2, 9, 11, 12.i13., teiz
člana 28. stava 1. tačka 8. ove uredbe,

6) lica koja primaju iz inozemstva ili šalju u inozemstvo
filmove radi razvijanja,

7) lica koja uvoze ili primaju iz inozemstva ili šalju u
inozemstvo predmete koji se ne smatraju carinskom robom,

8) primatelji i pošiljatelji štampanog. materijala iz oblasti
kulture, prosvjete i nauke te državna tijela, preduzeća i druge
organizacije koje primaju dokumentaciju na osnovu meduna-
rodnih i međudržavnih sporazuma. зе.

9) državljani Republike i strani državljani - па predmete | |
које prime iz inozemstva u розијката do vrijcdnosti koje | |
propiše Vlada Republike. 10) pošiljaoci reklamnih 1051 које, |
iuzoraka koji зе šalju u inozemstvo radi pribavljanja porudžbi-.
na, do ukupne vrijednosti koju propiše Vlada Republike. } |

11) humanitarne organizacije i druge pravne osobe – na |__|
lijekove, sitne medicinske instrumente, ortopedska p ј
sanitetski materijal, hranu, Бела коћоша pića, teksulne р
vode (odjeća, deke i sl.) обиби i dječije igračke, koje bes
prime iz inozemstva u humanitarne svrhe.

(2) Vlada Republike može propisati i drugč ela M

- onih iz stava 1. ovog člana, u kojima se ne podnosi
PRIJEM DEKLARACIJE

Član 236.
(1) Pri prijemu deklaracije carinarnica шугдије:

Strana 7491/100

| Вгој5 - Strana 74
1) да li је deklaracija pravilno i uredno popunjena (član

„4 3
2) da li su uz deklaraciju priložene isprave potrebne za
'carinjenje robe, da li su te isprave izdala nadležna tijela ili
organizacije i da li sadrže sve potrebne podatke za carinjenje
| тође,
___3) da li је uvoz ili izvoz zabranjen,
74) da li se podaci iz priloženih:isprava slažu s podacima u

(2) Ako bude utvrđeno da deklaracija nije ispravno popunjena,

carinarnica mora deklaraciju, zajedno s prilozima, vratiti род-

nositelju s naznakom na njoj zbog čega nije ispravna.

(3) Ako se podnositelj deklaracije ne slaže s nalazom carinar–
|___nice u pogledu naznačenih neispravnosti, carinarnica će doni-
|___jeti zaključak o odbacivanju deklaracije kao neispravne.
| (4) Danom podnošenja deklaracije, u smislu odredaba ove

"uredbe, smatra se dan kad je deklaracija koja ispunjava uvjete

iz stava 1. ovog člana predata carinarnici.

(5) Podaci u deklaraciji ne mogu se ispravljati poslije njezina:

prijema (registracije).

PRETHODNI PREGLED ROBE

Član 237.
Podnositelj deklaracije ima pravo prije njezina podnošenja
pod nadzorom carinarnice utvrditi količinu, vrstu i kvalitetu
___robe te u potrebnoj količini uzeti uzorke robe.

PREGLED ROBE

Član 238.
(1) Na osnovu primljene deklaracije (čl. 234. i 236.), саппаг-
nica obavlja pregled robe, u cjelini ili djelomično, i utvrđuje:
1) da li podaci navedeni u deklaraciji i priloženim isprava–
ma odgovaraju stvarnom stanju u pogledu količine, vrste,
kvalitete, vrijednosti i porijekla robe,
2) da li se roba prema stvarnom stanju, svrstava u tarifni

stav koji je naznačio podnositelj deklaracije.
3 : Član 239.

(1) Pregled robe mora зе obaviti u rokovima iz člana 231. ove
uredbe u prisutnosti podnositelja deklaracije koji je obavezan
pokazati robu.

(2) Ako se podnositelj deklaracije udalji prije završetka pregle-
da, carinarnica mora о (оте sastavaiti službenu zabilješku па
deklaraciji i završiti započeti pregled i bez njegove prisutnosti.
(3) Otvaranje i zatvaranje koleta u carinskom skladištu i carin-
skom stovarištu osigurava carinarnica uz naknadu, u carinskom
skladištu i konsignacijskom skladištu – posjednik skladišta, a u
carinskom smjestištu, carinskoj zoni, slobodnoj carinskoj pro-
davaonici i drugim prostorijama – podnositelj deklaracije.

(4) Visinu naknade iz stava 3. ovog člana propisuje Vlada
Republike.

Član 240.

(1) Carinarnica mora poduzeti sve mjere potrebne za utvrđivan–
je stanja robe, kao što su: uzimanje uzoraka radi hemijsko –
tehnološkog idrugog ispitivanja robe, mjerenje robe, uzimanje
prospekata i druge tehničke dokumentacije potrebne za
utvrđivanje osobina robe i sl.

(2) Propise o uvjetima i načinu uzimanja uzoraka robe, ргозре-
kata i druge tehničke dokumentacije potrebne za utvrđivanje
osobina robe i sl. donosi direktor Carinske uprave.

| Član 241.

|__(1) Ako carinarnica prilikom pregleda robe utvrdi da stanje
|___robe u pogledu porijekla, kvaliteta, vrste, količine i vrijednosti
i. odgovara podacima iz deklaracije iisprava priloženih uz dekla-
|___raciju (čl. 234. 1236.) ili da se roba svrstava u tarifni stav upisan
| u deklaraciji, mora prihvatiti podatke unesene u deklaraciju i
|  Ovjeriti ih kao svoj nalaz. Podaci u deklaraciji što ih ovjeri

|
||

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

carinarnica kao nalaz mogu se mijenjati na način i poduvjetima
koji su propisani ovoj uredbom. , ј
(2) Ако carinarnica prilikom pregleda robe utvrdi da podaci
navedeniu deklaraciji i ispravama priloženim uz deklaraciju ne
odgovaraju stanju robe, odnosno da зе roba ne može svrstati u
tarifni stava upisan u deklaraciji , mora SVOJ nalaz utvrditi
zapisnički i jedan primjerak zapisnika predati podnositelju
deklaracije.

PRAVO NA PRIGOVOR

Član 242. a
(1) Na nalaz carinarnice u pogledu količine, vISTĆ, kvalitete,
vrijednosti i porijekla robe i u pogledu svrstavanja robe po
carinskoj tarifi i drugim tarifama podnositelj deklaracije može
podnijeti prigovor c4rinarnici. ET: |
(2) Prigovor зе пе može podnijeti poslije podizanja гође iz
carinarnice.

Član 243.
(1) Nakon prijema prigovora iz člana 242. ove uredbe, саппаг-
nica mora osnovati komisiju koja je obavezna utvrditi stanje
robe i svoj nalaz dostavaiti carinarnici. Na osnovu nalaza
komisije, carinarnica mora donijeti rješenje. Ako pregled robe
obavlja komisija, pregledu može biti prisutan i podnositelj
deklaracije.
(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, ako зе pored
utvrdivanja vrste i kvaliteta robe treba obaviti njeno hemijsko-
tehnološko ispitivanje ili drugo ispitivanje, propisno označene
uzorke carinarnica mora dostavaiti carinskoj laboratoriji. Na-
laz.hemijsko-tehnološkog ispitivanja ili drugog ispitivanja služi
carinarnici kao dokaz o osobini robe u postupku donošenja
rješenja po prigovoru.
(3) Ako se podnositelj deklaracije ne slaže s nalazom iz stava
2. ovog člana, može od carinskog tijela zahtijevati da sc о
njegovu trošku uzorak robe da na hemijsko-tehnološko ili
drugo ispitivanje. Nalaz tog ispitivanja carinsko tijelo možc
uzeti u obzir u postupku donošenja rješenja po prigovoru ili
žalbi.

Član 244.
(1) Podnositelj deklaracije može podići robu iz carinarnice i
prije donošenja rješenja po prigovoru iz člana 242. ove uredbe
ako uplati iznos carine prema nalazu carinarnice..
(2), U slučaju iz stava 1. ovog člana, carinarnica mora uzeti
uzorak robe, a za robu za koju se ne mogu uzeti UZOTCI
podnositelj deklaracije mora carinarnici podnijeti prospekte,
crteže, slike ili potanak opis robe, iz kojih se nesumnjivo može
utvrditi da se radi o istoj robi.

PRIVREMENI PODACI

+ Član 245.

(1) Podaci o robi u pogledu vrijednosti, količine i kvaliteta koji
su upisani u deklaraciju mogu se smatrati privremenim ako u
času carinjenja postoje okolnosti koje isključuju mogućnost da
ih konačno utvrdi podnositelj deklaracije ili carinarnica, u

smislu čl. 240. i 241. ove uredbe (primjena klizne skale, ·

e) ana berzi, kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe
isl. |
(2) Ako su radi hemijsko-tehnološkog ispitivanja ili di
ispitivanja uzeti uzorci robe, prospektiisl. (član 240. dlan 244.
stava 2. ičlan 244. stava 2.), carinu treba obračunati privreme-
та 2 Аш raspoloživih podataka.
odnositelj deklaracije može podići robu koja je pod cari
skim nadzorom ako uplati iznos cari пазе Раси
Ранка iz 56. 1. 12. рад člana. САУЛ НЕНА Да учари,
arinski obveznik тога u roku 30 dana od с. i
1 ana k
O O газројарапја. potrebnim podacima о Ra о
па; пе Mtvrdivanja njezine vrijednosti, količine i kvalitete, а
najkasnije u roku tri mjeseca od dana uvoza, podnijeti carinar-

Peta!

nici

(5)
član:
uzeti
robe
zahti
ovog
načn
utvI(
(6)
član:
utvr
razli
пар!
(7) ]
poda
utvr
(8) /
nom
na u
(9) |
саги
ОВЕ

(1)?
titi C
(2) с
fizič
pron
(3) ]
саги
дек!
(4) 1
1 пај
se р
(čl.
član
obav
dobi

(1)
koja
prije
izvj
Rok
рпје
ZA!

nije
ит
МА!

(1).
obr.
шут
plać
dek
nap

pod

Strana 7593/100

PR

Petak, 10. februara 1995. godine

nici isprave o tim.činjenicama. U opravdanim slučajevima
carinarnica može taj rok produžiti.

(5) Radi utvrđivanja da li podaci u ispravama iz stava 4. ovog
člana odgovaraju stanju robe, carinarnica može u času uvoza
uzeti uzorke robe, prospekte, crteže i sl. i kad neutvrđuje stanje
robe u smislu čl; 240. i 241. ove uredbe. Carinarnica može
zahtijevati od podnositelja deklaracije da isprave iz stava 4.
ovog člana sadrže sve podatke o robi koji omogućavaju ko-
načno utvrđivanje njezine vrijednosti, količine i kvaliteta radi
utvrdivanja iznosa carine..

(6) U roku 15 dana od dana prijema nalaza iz stava 4. ovog
člana, carinarnica mora donijeti rješenje kojim konačno
utvrduje podatke o robi i iznosu carine ili odlučuje o vraćanju
razlike carine - ako je iznos po konačnom obračunu manji ili o
naplati razlike - ako je iznos po konačnom obračunu veći.

(7) Rješenjem iz stava 6. ovog člana ne mogu se mijenjati
podaci o robi koji su, u provedenom postupku, konačno
utvrđeni.

(8) Ako bude utvdeno da uvezena roba ne odgovara ugovore-
nom kvalitetu, carinarnica će i za takvu robu obračunati carinu
na ugovorenu cijenu takve robe.

(9) Na robu iz štava 8. ovog člana koja nije upotrebljiva,
carinarnica ne obračunava carinu.

OBRAČUN I NAPLATA CARINA

Član 246.
(1) Nakon pregleda robe, carinarnica mora obračunati i napla-
titi carinu. j
(2) Carinarnica može naplaćivati carinu za robu koju uvoze
fizička lica preko preduzeća koja obavljaju poslove platnog
prometa. ,
(3) Podnositelj deklaracije ne može podići robu koja je pod
carinskim nadzorom prije nego što carinarnici, kojoj je podnio
deklaraciju, uplati carinu.
(4) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, obračunavanje
i naplaćivanje carine i drugih uvoznih dažbina za brodove koji
se počnu privredno iskorišćavati prije prelaska carinske crte
(čl. 4. st. 2. t. 4.), vrši se u skladu sa postupkom propisanim u
članu 236. ove uredbe, na osnovu deklaracije koju je carinski
obaveznik dužan da podnese u roku od deset dana od dana
dobijanja privremenog plovidbenog lista.

Član 247.
(1) Vlada Republike može propisati uvjete za podizanje robe
koja je pod carinskim nadzorom poslije carinskog pregleda, a
prije uplate carine, način osiguranja naplate carine i način
izvještavanja o postupku nadzora nad kretanjem carinske robe.
Rok za uplatu carine ne može biti duži od osam dana od dana
prijema obračuna carine.

ZATEZNE KAMATE

Član 248.
Na svotu carine koja se naplaćuje u carinskom postupku, a
nije naplaćena u propisanom roku, plaća se kamata u visini
utvrdenoj Odlukom Vlade Republike.'

NAKNADNI OBRAČUN, NAPLATA I POVRAT CARINE

Član 249. .

(1) Ako se na osnovu podataka iz deklaracije, o kojima ovisi
obračun carine, i iz isprava što su podnesene uz deklaraciju
utvrdi da obračun carine ne odgovara stvarnom stanju robe ili
ako carina bude plaćena u manjoj ili većoj svoti ili ako je carina
plaćena više puta:, ' i

1) carinarnica mora u roku godine dana od dana podnošenja
deklaracije naknadno obračunati carinu 1 donijeti rješenje o
naplati ili vraćanju carine koja nije bila obračunata ili je obra-
čunata u manjoj ili većoj svoti od propisane. :

2) podnositelj deklaracije može u roku godine dana od dana
podonošenja deklaracije podnijeti zahtjev carinarnici kod koje

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 75

je platio carinu da naknadn i j
o naplati ili povratu de obračuna carinu, donesc.rješenje
3) rješenje iz tačke 1. i 2. ovog stava za robu prodatu s
kKatetsnacijskog skladišta Catnaniica mora ga u ime kup-
ca robe.
(2) Rokovi iz stava 1. ovog člana za carinu plaćenu nakon
provedenog postupka u smislu člana 228. stava 2., člana 224.
stava 1., člana 245. stava 4.15. i člana 362. ove uredbe počinj
teći od dana kad je rješenje doneseno u tom postupku ostalo
konačno.
(3) Ako se na osnovu podataka iz izvozne carinske deklaracij
utvrdi da ti podaci nisu usklađeni sa stvamnim stanjem robe
s podacima iz isprava koje su podnesene uz deklaraciju, pod-
nositelj deklaracije može tražiti izmjenu tih podataka u roku
godine dana od dana podnošenja deklaracije.
(4) Rokovi iz stava 1. ovog člana, ako se radi u sukcesivnom
uvozu opreme, počinju teći od dana kad je nastala obaveza
plaćanja carine za posljednju redovnu pošiljku opreme.
(5) Vlada Republike može propisati iznose carina i drugih
uvoznih dažbina za koje se neće donositi rješenje o naknadnoj
naplati neobračunate odnosno manje naplaćene carine i drugih
uvoznih dažbina.

Član 250.

(1) Ako se uporedbom podataka iz deklaracije i podataka iz
isprava podnesenih uz deklaraciju, od kojih ne ovisi obračun
carine, osim u slučajevima iz člana 290. ove uredbe, utvrdi da
podaci iz deklaracije ne odgovaraju podacima iz priloženih
isprava ili stvarnom stanju robe, carinarnica mora na zahtjev
podnositelja deklaracije, koji ga podnese u roku od jedne
godine nakon podnošenja deklaracije, rješenjem izmijeniti po-
datke radi njihova uskladivanja s podacima iz priloženih ispra-
va ili sa stvarnim sta njem robe.
(2) Ispravak podataka u ispravama koje se podnose u carinskom
postupku za privremeno uvezenu, privremeno izvezenu i kon-
signacijsku robu (specifikacija za razduženje privremeno uve-
zene ili privremeno izvezene robe, izlazni list konsignacijske
robe, specifikacija o povećanju ili smanjenjeu vrijednosti kon-
signacijske robe i sl.) obavlja se na način, pod uvjetima i u roku
propisanima u stavu 1. ovog člana. (3) Rok iz stava 1. ovog
člana radi carinjenja pri izvozu robe počinje teći od dana
prelaska robe preko carinske linije.

Član 251.

(1) Ako se na osnovu isprava ili naknadnog pregleda nesumnji- .
vo utvrdi istovjetnost robe, a da podaci uneseni u deklaraciju

ne odgovaraju stanju uvezene robe, carinarnica će na zahtjev
podnositelja deklaracije, podnešen u roku godine dana od dana |
podnošenja deklaracije, rješenjem izmijeniti podatke o kojima
ovisi obračun carine. )
(2) Rješenjem iz stava 1. ovog člana određuje se svota carine |
koju treba vratiti ili naplatiti.

(3) Rješenjem iz stava 1. ovog člana za robu prodatu s konsi-
gnacijskog skladišta carinarnica donosi na ime kupca robe.

Član 252.
(1) Izuzetno od odredaba člana 250. stava 1. ove uredbe, ako

je do plaćanja carine u manjoj ili većoj svoti došlo stoga što Mu
podnositelj deklaracije nije u njoj prijavio tačne podatke o
kojima ovisi obračun carine, carinarnica mora u roku dvije iu
godine od dana podnošenja deklaracije donijeti rješenje o na- MU
plati ili povratu carine. a
(2) Ako utvrdi da je roba uvezeena na osnovu povlastice iz
članova 24. do 28. ove uredbe otudena, predata drugom na '
upotrebu ili upotrebljena u druge svrhe, a neu svrhe zbog kojih sg)
je roba u cjelini ili djelomično oslobodena od Klaćanja carinee bal
carinarnica mora najkasnije u roku dvije godine od 'kada.

je za tu robu prestalo ograničenje propisano u tim ima
donijeti rješenje o naplati carine u smislu člana 30. ove uredbe.

Strana 7691/100

|

| (3) Rješenjem iz stavaova 1. i 2. ovog člana za robu prodatu s

|__konsignacijskog skladišta carinarnica mora donijeti na ime

| Кирса robe.

| Član 253.

| Odredbe članova 250. 1 252. ovog zakona пе isključuju
primjenjivanje vanrednih pravnih sredstava propisanih Zako-
nom o općem upravnom postupku.

NAKNADNO PROVJERAVANJE PODATAKA

: Član 254.

(1) Sudionici u carinskom postupku, korisnici uvezene robe 1
drugalica kod kojih senalazi uvezena roba, morajuu roku dvije
godine od dana podnošenja deklaracije omogućiti carinskim
organima pregled poslovnih knjiga, isprava, obračuna i drugih
podataka iz evidencije te pregled robe radi provjeravanja po-
dataka utvrđenih u provedenom carinskom postupku na osnovu
činjenica o kojima ovisi obračun carine ili uvjeta za korišćenje
carinske povlastice iz članova 24., 25., 26., 27. st. 1. tačke 3.,
4.i5, i člana 28. ove uredbe.

(2) Akopri uvozu robe carina nije bila plaćena u smislu članova
24, 25., 26., 27. stava 1. tačke 3. i 4. i član 28. ove uredbe
pravo carinarnica da poslije provjeri podatke iz stava 1. ovog
člana prestaje nakon isteka dvije godine od dana kad je za tu
robu prestalo ograničenje propisano u tim članovima.

PRISILNA NAPLATA

Član 255.

(i) Ako carinski obveznik dospjelu carinu, ležarinu i kamate,
koje se naplaćuju u carinskom postupku nije platio u propisa-
nom roku, naplata će se obaviti prisilnim putem.

(2) Prisilna naplata obavlja se po propisima o naplati prihoda
proračuna i fondova ili po propisima o prisilnoj naplati dopri-
nosa i poreza od građana.

(3) Od prihoda Republike na osnovu carine, ležarine i kamata
koje građani moraju platiti za robu koju iz inozemstva sa sobom
nose pri povratku u zemlju te od svote naplaćene po rješenjima
donesenim u upravnom postupku , što je općinska tijela naplate
prisilno, općini pripada paušalna naknada u visini 20% od

naplaćene svote.

Član 256.
(1) Kao izvršni naslov u postupku izvršenja ili prisilne naplate
smatra se: 1

1) izvršno rješenje саппаписе,

2) deklaracija po kojoj је obavljeno сагшјепје ако родпо-
sitelj deklaracije nije u propisanom roku podnio prigovor,

3) obračun carine u putničkom prometu s naznačenom
klauzulom izvršnosti.

Član 257.

Vlada Republike može propisati svote carine i kamata koje
se neće prisilno naplaćivati.

VRAĆANJE UVEZENE ROBE

Član 258.
(1) Uvezena roba može зе vratiti u inozemstvo do časa predaje
carinskom obvezniku - podnositelju deklaracije.
(2) Zahtjev za vraćanje neocarinjene robe u inozemstvo može
__podnijeti lice na koje glasi prijevozna isprava ili prijevoznik –
|__ako prijevozna isprava nije iskupljena. Ako je roba ocarinjena,
а nalazi se pod carinskim nadzorom, zahtjev za vraćanje robe
u inozemstvo može podnijeti podnositelj deklaracije ili ovla-
Šćeni prijevoznik.
| (3) Zahtjev iz stava 2. ovog člana mora biti u pismenom obliku,
a podnosi se carinarnici pod čijim se nadzorom nalazi гођа. ·
(4) Carinarnica mora nakon vraćanja гође u inozemstvo pod-
# позна zahtjeva vratiti uplaćenu carinu.
|__5) Podnositelj zahtjeva mora robu vratiti u inozemstv
| сапазкит Ra SMR

|

Broj 5 - Strana 76 SLUŽBENI LIST RBiH
JOU 9 LUC ı  P_______ _J -____- O ___ ___________- ) | _ __ _- ___

O a.

sja

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 259.
(1) Uvezena roba može se vratiti u inozemstvo poslije njezine
predaje carinskom obvezniku: |

1) ako tokom trajanja garantnog roka bude utvrđeno da ne
odgovara ugovorenim uvjetima, И

2) ако garantni rok nije bio ugovoren, а korisnik u roku
šest mjeseci od dana plaćanja carine stavi prigovor isporučitelju
robe da roba ne odgovara ugovorenim uvjetima, ЊЕ.

3) ако strana tvrtka, osim u slučajevima predviđenim u
tačke 1. 12. ovog stava pošalje istu ili drugu robu odgovarajuće
vrijednosti ili vrati svotu koja odgovara vrijednosti vraćene
robe, > |

4) ако је prilikom uvoza strojeva, aparata, uređaja, prije-
voznih sredstava, instrumenata i sl., na osnovu propisa, bila
ugovorena mogućnost njihova vraćanja, a А

5) ako sirovine, reprodukcijski materijal i dijelovi za upra-
divanje uvezeni za izvodenje investicijskih radova i ustupljeni
stranom izvođaču, пе budu upotrijebljeni u izgradnji investicij-
skih objekata, :

6) ako strani izlagač ne proda predmete koji su bili uvezeni

i ocarinjeni radi prodaje na međunarodnom sajmu.
(2) Vraćanjem robe u inozemstvo, u smislu odredaba stava 1.
Ovog člana, smatra se i predaja robe carinarnici na slobodno
raspolaganje, osim robe koja nema upotrebnu vrijednost, robe
koja je štetna ili opasna za čovjekovu životnu i radnu okolinu,
koju korisnik mora uništiti pod carinskim nadzorom.

; Član 260.

(1) Ako se roba vrača po članu 259. stava 1. tačke 1., 2. i 5.
ove uredbe, može зе u roku šest mjeseci od dana vraćanja robe
u inozemstvo podnijeti zahtjev za vraćanje plaćene carinc
carinarnici koja je ocarinila uvezenu robu vraćenu u inozem-
stvo. Na robu što je uvezena kao zamjena za robu koja je
vraćena u inozemstvo ili čije je vraćanje carinarnica odobrila
primjenjuju se propisi koji su važili na dan nastanka obaveze
plaćanja carine za robu koja se vraća u inozemstvo.

(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, na robu koja se
uvozikao zamjena za robu što je vraćena u inozemstvo po članu
259. stava 1. tačke 1., 2. 15. ove uredbe ne plaća se carina pod
uvjetom da nije podnesen zahtjev za vraćanje plaćene carine i
li da nije ostvaren povrat carine kod carinarnice koja je осап-
nila uvezenu robu vraćenu u inozemstvo.

Ako se roba vraća po članu 259. stava 1. tačka 6. ove
uredbe, može зе.ш roku šest mjeseci od dana vraćanja гође u
inozemstvo podnijeti zahtjev za vraćanje plaćene carine cari–
narnici koja је ocarinila uvezenu robu vraćenu u inozemstvo.
(3) Za robu koja nije vraćena u inozemstvo, čija je vrijednost
smanjena iz razloga navedenih u članu 259. stava 1. tačka 1. i
2. ovog zakona, a strani prodavač vrati odgovarajuću svotu
plaćene cijene ili pošalje robu kao zamjenu za odgovarajuću
svotu koju ne možc vratiti, korisnici robe mogu u roku šest
mjeseci od dana vraćanja odgovarajuće svote plaćene cijene ili
robe poslane uzamjenu za tu svotu, podnijeti zahtjev za vraćan–
je dijela carine srazmjerno umanjenju vrijednosti uvezene robe.
(4) Vlada Republike može propisati uvjete za vraćanje carine
za robu vraćenu u inozemstvo po odredbi člana 259: stava 1.
tačka 4. ove uredbe.

UVJERENJE O SVRSTAVANJU ROBE

Član 261.

(1) Carinska uprava, na zahtjev korisnika, uz naknad
izdati uvjerenje o Svrstavanju robe po Carinskoj tarifi? Uvje-
162 ха па mjeseci од dana njegova izdavanja, osim u
a 0 carinskoj ikoj je n;

O рока 05 )) stopi Која зе utvrđuje па osnovu
(2) Carinarnica može na zahtjev korisnik: i

x пса ] a davati
pismeno mišljenje 0 Svrstavanju robe po Carinskoj GHR. Pre
Jena takvog mišljenja nije obavezna u carinskom postupku.

sz

АИ ИТ

Peta!

(8) 1
i mi:
izda

IZV

(1)!
njez
(2) |
Oca!
(3)!
ili is
var:

(1)

које
(2)
nim
ljke
сје.
deki
rob.
(3)
jeta

(4).

kriv

nc!

()
(6)

vim
izvi

(1)
rob
бе:
(2)

јеп

сеп
(3)
саг
12,

Strana 7792/100

Zn

+

Petak, 10. februara 1995. godine

(3) Precizne propise o postupku izdavanja i upotrebe uvjerenja
i mišljenja iz st. 1. i 2. ovog člana io naknadama za njihovo
izdavanje donosi direktor Carinske uprave.

IZVOZ ROBE

! Član 262.
(1) Roba koja se izvozi podliježe carinskom nadzoru od časa
njezina carinjenja do prelaska carinske crte.
(2) Roba se ne može izvesti u inozemstvo prije nego što se
ocarini.
(3) Roba koja se može izvesti samo na osnovu posebne dozvole
ili ispunjenjem propisanih uvjeta ne može se cariniti bez odgo-
varajućih isprava kojima se to dokazuje.
Član 263.
(1) Carinjenje robe namijenjene izvozu obavlja carinarnica
kojoj je podnesena deklaracija.
(2) Carinarnica mora robu koja se nalazi u željezničkim vago-
nima, kamionima i kontejnerima te avionske i ekspresne poši
ljke ocariniti u roku dva radna sata nakon podnošenja deklara-
cije, osim ako je prekoračenje roka uzrokovao podnositelj
deklaracije ili ako je carinarnica u tom roku naredila iskrcaj
robe (član 82. stava 3.)
(3) Ako je tokom pregleda robe podnositelju deklaracije nani-
jeta materijalna šteta, podnositelj deklaracije ima pravo na
naknadu štete.
(4) Ako prilikom pregleda robe budu nadene skrivene stvari ili
krivicom podnositelja deklaracije dođe do poduzimanja mjera
carinskog nadzora, uslijed kojih nastane šteta, pričinjena šteta
ne mora se nadoknaditi.
(5) Vlada Republike propisat će postupak za rad carinskih tijela
ako se stranka za naknadu štete direktno obrati carinarnici.
(6) Direktor Carinske uprave može propisati u kojim slučaje-
vima granične carinarnice neće ocariniti robu namijenjenu
izvozu.
Član 264.
(1) Carinarnica koja ocarini robu namijenjenu izvozu mora
robu, pod carinskim nadzorom uputiti carinarnici preko koje
će se roba izvesti u inozemstvo (izlazna carinarnica).
(2) Na zahtjev carinskog obveznika, komadne pošiljke ocarin-
jene za izvoz može carinarnica koja je obavila carinjenje, pod
carinskim nadzorom, uputiti carinarnici radi smještaja u sabirni
centar za takvu robu. i
(3) Nakon prijema roba iz stava 2. ovog člana, prijemna
carinarnica mora provesti postupak propisan u članovima 265.
i 266. ove uredbe.
Član 265.

Nakon prispjeća robe, izlazna carinarnica mora ispitati
stanje carinskih obilježja. Ako su carinska obilježja oštećena ili
nedostaju, carinarnica mora provjeriti stanje robe i o tome
sastavaiti zapisnik koji potpisuje prijevoznik.

Član 266. :
(1) Ako izlazna carinarnica utvrdi da su carinska obilježja
ispravna, može, po potrebi, sravniti stanje robe s podacima iz
carinskih isprava koje prate robu. ' : ,
(2) Ako izlazna carinarnica utvrdi da podaci navedeni u carin-
skim ispravama koje prate robu odgovaraju stanju robe i prije-
voznih sredstava, mora dozvoliti izvoz robe iz Republike i o
tome posebnom potvrdom odmah izvijestiti otpremnu carinar-
nicu. U protivnom, carinarnica u prisustvu prijevoznika mora
sastavaiti zapisnik o utvrđenim neispravnostima 1 O tome izvi-
jestiti carinarnicu koja je ocarinila robu - radi daljeg postupka.
(3) Ako izlazna carinarnica utvrdi da je roba izmijenjena ili da
je u pitanju druga vrsta robe, mora zadržati robu i čuvati je do
završetka postupka.
Član 267. "
(1) Ako roba ocarinjena za izvoz bude dopremljena u luku ili
pristanište radi daljeg prijevoza brodom, prijevoznik koji do-

SLUŽBENI LIST RBiH

prema robu mora izlaznoj carinarnici podnijeti prijavu o izvozu
i Tone robe i uz nju priložiti carinske isprave koje prate —
(2) Prijevoznik mora u prijavu o izvozu i provozu robe upisali.
prvo robu koja se iz prijevoznog sredstva direktno utovara u
brod, a nakon toga koja se privremeno uskladištava u carinsko
skladište i naknadno utovara u brod. "
G) Nakon sravnjivanja prijave o izvozu i provozu robe S
priloženim ispravama, carinarnica zadržava jedan pri U
prijave o izvozu i provozu robe i carinske isprave koje prate
robu, a drugi primjerak prijave s prijevoznim ispravama mora
vratiti prijevozniku koji je podnio prijavu. )
(4) Obrazac prijave o izvozu i provozu robe propisuje direktor
Carinske uprave. '
Član?68.
Prilikom ukrcaja robe, koja se izvozi, u brod ili njezina

skladištenja u carinsko skladište, odgovarajuće se primjenjuj ;
odredbe članova 127. do 130. ove uredbe. POENA |

Član 269.

(1) Roba koja se izvozi može se utovariti u brod koji odlazi u.
inozemstvo samo ako je ocarinjena.
(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, carinamica može |
na pismeni zahtjev podnositelja deklaracije odobriti utovar u
brod domaće istovrsne neupakirane robe i prije završenog
carinjenja.

Član 270.
(1) Prije utovara robe u brod carinarnica mora provjeriti podat- I
ke iz carinskih isprava sa stanjem robe, pa ako utvrdi da se.
stanje robe slaže s podacima u ispravama, odobrit će utovar
robe u brod. ,
(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje sei kad se carinska
roba utovara na domaći ili strani brod koji je istakao vojnu.
pomorsku zastavau. \

Član 271.

(1) Za robu namijenjenu izvozu koja se utovara u lukama io
pristaništima, manifest se mora sastaviti poslije carinjenja, a
zatim predati carinarnici zajedno sa propisanim carinskim is-
pravama, i to najkasnije dva sata prije isplovljenja broda (član
112. stava 1.)

(2) Carinarnica mora sporediti manifest s priloženim isprava-
ma, pa ispravno sastavaljeni manifest potvrditi i predati podno-}
sitelju zajedno sa priloženim ispravama.

(3) Ako carinarnica utvrdi da manifest nije ispravan, mora ga)
vratiti podnositelju sa naznačenjem zbog čega nije ispravan.

ZADRŽAVANJE IZVOZNE ROBE

Član 272. ;

(1) Na osnovu naloga izvoznika prijevoznik može zahtijevali

da se ocarinjena roba za izvoz zadrži u Republici.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana prijevoznik mora podnijeli |

carinarnici u mjestu u kome se roba nalazi ili najbližoj usputnoji |

carinarnici, ako je roba iz tog mjesta već otpremljena. )
9

Član 273.
(1) Na osnovu primljenog zahtjeva (član 272), carinarni
pregledati ocarinjenu robu, skinuti plombei o zadržavanju 1
obavijestiti carinarnicu koja je obavila carinjenje, pri čemu
treba dostavaiti i primjerak izvozne deklaracije.
(2) Zadržavanje robe, u smislu stava 1. ovog člana, carinari
mora potvrditi na prijevoznoj ispravi i na primjerku
deklaracije koje vraća prijevozniku.
(3) Kad primi izvještaj da je roba ocarinjena Za izvoz
u Republici, carinarnica koja je obavila carinjenje mor;
obavijestiti tijela i ustanove kojima je dostavaljena
carinska deklaracija.

OM
|x

MOTI

Strana 7891/100

оф

|
|
| :
Не се“ Član 274.
| Na postupak pri izvozu robe odgovarajuće će se primjenji-
| vati odredbe ove uredbe o postupku pri uvozu robe, ako
|__odredbama članova 262. do 273. ove uredbe nije odredeno
drukčije.
PROVOZ ROBE
-- ___Član 275. ;
(1) Za robu prijavljenu za provoz preko carinskog područja
Republike prijevoznik mora podnijeti provoznu ispravu carl-
narnici preko koje je roba ušla u Republiku.
2) Ulazna carinarnica nakon pregleda prijevoznih sredstava i
robc (član 81) mora robu pod carinskim nadzorom uputiti
| izlaznoj carinarnici.
| Član 276.
|__(1) Preko carinskog područja Republike ne smije se provoziti
roba čiji je uvoz zabranjen.
(2) S robom čiji je provoz zabranjen carinarnica бе postupiti
odgovarajuće odredbama članova 203. i 204. ove uredbe.
(3) Cigarete, alkoholna pića i drugi proizvodi koji se u zemlji
iz koje se dopremaju smatraju monopolskim proizvodima,
oružje, municija, eksploziv i opojne droge mogu se provoziti
preko carinskog graničnog pojasa na moru samo brodovima
koji saobraćaju na redovnim linijama u međunarodnom рготе-
tu

(4) U lukama ili pristaništima otvorenim za međunarodni pro-
_ metkoje odredi Vlada Rcpublike možc зе roba iz stava 3. ovog
člana шоумаган na brodove koji saobraćaju na redovnim linija-
ma u međunarodnom prometu.”
(5) Iznimno od odredaba stava 3. i 4. ovog člana, Carinska
uprava može u opravdanim slučajevima odobriti da se oružje,
municija i eksploziv mogu provoziti brodovima koji ne sao-
braćaju na redovnim linijama u međunarodnom prometu, te da
brodovi koji provoze tu robu mogu uplovljavati i u luke koje
|__nisu obuhvaćene odredbom Vlade Republike iz stava 4. ovog
| člana te u njima ukrcavati i iskrcavati tu robu.
Član 277.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da se u prijevoznom sredstvu
kojimse roba provozi nalazi roba čiji je provoz preko carinskog
područja Republike zabranjen, carinarnica mora pregledati
robu i prijevozno sredstvo.
(2) Ako pregledom bude utvrdeno da se u prijevoznim sredstvi-
ma nalazi roba čijije provoz zabranjen, s robom i prijevoznim
sredstvima treba postupati po odredbama ove uredbe.

Član 278.

Prijevoznik mora robu prevesti do izlazne carinarnice i toj
carinarnici predati provoznu ispravu koju mu je izdala ulazna
carinarnica.

Član 279. |

(1) Izlazna carinarnica mora provjeriti tačnost podataka iz

carinskih i drugih isprava koje prate robu te ispravnost сапл-

skih obilježja, a po potrebi i uporediti stanje robe i prijevoznih
|__sredstava sa carinskim ispravama koje prate robu.
(2) Ako izlazna carinarnica utvrdi da su carinska obilježja
ispravna te da podaci navedeni u carinskim ispravama одвоуа-
raju stanju robe i prijevoznih sredstava, mora dozvoliti izlaz
__robe'iz Republike i o tome posebnom potvrdom odmah izvije–
| Mtiti otpremnu carinarnicu radi daljnjeg postupka. (3) Ako
| izlazna carinarnica utvrdi da je roba izmijcnjena ili da je и
|__Ditanju druga vrsta robe, zadržat ćerobu.i čuvati је do završetka
| Dostupka.

|E
|

Тиј Član 280.
| _. _Odredbe članova od 199. do 202. i članova 267. do 270.
| ve uredbe, koje se odnose na upućivanje robe drugoj carinar-
| ет одвоуатајисе зе primjenjuju i па postupak pri provozu
[47

|

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 281. |
(1) Roba namijenjena provozu može зе zadržati u Republici na
osnovu zahtjeva prijevoznika. и“ e
(2) Carinarnica obavlja prijem icarinjenje robe iz stava 1. ovog
člana po odredbama ove uredbe o postupku pri uvozu robe.

PROVOZ DOMAĆE ROBE PREKO STRANOG |
PODRUČJA | j

Član 282.

Domaću robu koja se provozi iz jednog u drugo mjesto u
Republici preko stranog carinskog područja izlazna carinarnica
može, na zahtjev prijevoznika, nakon pregleda prijevoznih
sredstava i robe te stavaljanja na robu carinskih obilježja, radi
utvrđivanja njezine istovjetnosti, uputiti ulaznoj| carinarnici
odgovarajućom carinskom ispravom.

Član 283.

(1) Ulazna carinarnica mora uporediti stanje robe s podacima
iz carinskih isprava koje prate robu.

(2) Ako ulazna carinarnica utvrdi da podaci u carinskim ззрга-
vama odgovaraju stanju robe i prijevoznih sredstava, mora
dozvoliti da se roba podignc ispod carinskog nadzora i o tome
izvijestiti izlaznu carinarnicu. U slučaju nepravilnosti , ulazna
carinarnica u prisustvu prijevoznika sastavalja zapisnik o
utvrđenim nepravilnostima i o tome izvještava izlaznu саппаг-
nicu radi daljnjeg postupka. (3) Ako ulazna carinarnica utvrdi
da jc roba izmijenjena, mora robu zadržati i čuvati jc do
završetka postupka.

PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ

Član 284.

(1) Za robu koja se privremeno uvozi ili izvozi, carinarnici se
mora podnijeti deklaracija o privremenom uvozu ili izvozu s
propisanim ispravama, ako ovoj uredbom ili propisima аопе-
senim na osnovu nje nije određeno drukčije.

'(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, u pogledu robe
koja se privremeno uvozi radi prerade, obrade, dorade i po-
pravka, carinarnica može na osnovu pismenog zahtjeva podno-
sitelja deklaracije, odobriti njezin pregled i prije podnošenja
deklaracije, pod uvjetom da se deklaracija podnese u roku dva
dana od dana pregleda robe. :

(3) U deklaraciju za privremeni uvoz i izvoz robe podnositelj
deklaracije, pored podataka iz člana 234. ove uredbe, mora
upisati i razloge zbog kojih se roba privremeno uvozi ili izvozi.
(4) U slučaju privremenog uvoza ili izvoza robe radi oplemcn-
Jivanja (prerade, dorade i obrade) te popravka, životinja za
priplod, sjemena, sadnog i drugog materijala za razmnožavanje
biljaka i životinja, reprodukcijskog materijala (sirovine, po-
moćni materijal ili poluproizvodi), sklopova, gotovih dijelova
za ugrađivanje koji se upotrebljavaju za proizvodnju robe koja
ćeizvesti ili uvesti i robe radi komisione prodaje, uz deklaraciju
za privremeni uvoz ili izvoz, podnosi se i poseban pismeni
zahtjev, koji treba Уауаан sve podatke potrebne za odobren-
Jc privremenog uvoza ili izvoza i provođenje mjera carinsko;
nadzora, uključujući i obrasce koje ProDiše шета, Carinske

uprave za praćenje kretanja robe tokom niezi j
teritoriji Republike | MOTORI aa
Član 285 ;

(1) Na privremeno uvezenu robu carinarni imjenjuj

У r ! nica primjenjuje одро-
oan mjere carinskog nadzora radi kontrole ale о
upotrebljava u svrhe za koje je odobren privremeni uvoz ili
izvoz te radi litvrđivanja njezine istovjetnosti.
(2) Na privremeno uvezenu ili izvezenu robu carinarnica mora

Primjeniti mjere za utvrđivanie istovi ; НС
vraćanju. у tvrđivanje istovjetnosti robe pri njezinu

Strana 7992/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 286.

Za obavljanje poslova carinske službe u vezi s privremeno
uvezenom robom izloženom na sajmu uprava sajma mora
carinarnici osigurati potrebne prostorije.

Član 287.

Za privremeno uvezenu robu podnositelj deklaracije mora
na ime osiguranja carinarnici uplatiti svotu u visini obračunate
carine ili u visini te svote položiti garanciju ovlašćene banke,
ako ovim zakonom ili drugim propisima donesenim na osnovu
ove uredbe nije drukčije odredeno.

Član 288.

Ovlašćuje se ministar finansija da propiše u kojim se slu-
čajevima i pod kojim uvjetima neće uplaćivati osiguranje iz
člana 287. ove uredbe.

= Član 289.
(1) Nazahtjev podnositelj a deklaracije, carinarnica mora vratiti
položeno osiguranje za privremeno osiguranje za privremeno
uvezenu robu:

1) ako je roba vraćena u inozemstvo,

2) ako je vraćena ista roba koja je uvezena,

3) ako robu vraća uvoznik koji je robu privremeno uvezao
ili lice

koje je on ovlastio.

(2) Zahtjev za vraćanje osiguranja može se podnijeti najkasnije
u roku jedne godine od dana kada je roba vraćena u inozemstvo.
Nakon isteka tog roka, osiguranje se uplaćuje u korist pro-
računa Republike kao vanredni prihod.

Član 290.
(1) Podaci u deklaraciji za privremeni uvoz ili privremeni izvoz

robe u pogledu porijekla, vrste, kvaliteta, količine i vrijednosti -

robe mogu se mijenjati do isteka roka za vraćanje robe u
inozemstvo, ako na osnovi isprava ili naknadnog pregleda robe
nesumnjivo bude utvrđeno daje roba ista i da podaci uneseni u
deklaraciju ne odgovaraju stanju privremeno uvezene robe.
Ako je privremeni uvoz ili izvoz robe odobren rješenjem,
carinarnica mora izmijeniti podatke i u rješenju.
(2) Ako je vlasnik robe izmijenio dispoziciju i privremeno
uvezenu ili privremeno izvezenu robu dao drugom poduzeću
ili stranoj tvrtki radi oplemenjivanja (prerade, dorade i obrade),
popravka ili ugradnje ili radi razmnožavanja biljaka i životinja,
preduzeće koje je obavilo privremeni uvoz ili privremeni izvoz
robe mora carinarnici podnijeti zahtjev za izmjenu podataka u
deklaraciji i rješenju o privremenom uvozu ili privremenom
izvozu robe.
(3) Ako tokom prerade, dorade ili obrade privremeno uvezene
ili izvezene robe carinarnica po službenoj dužnosti ili po zaht-
jevu podnositelje deklaracije utvrdi da utrošak materijala iz
rješenja kojim je odobren privremeni uvoz ili izvoz robe ne
odgovara stvarnom utrošku materijala, mora donijeti novo
rješenje kojim će izmijeniti prvobitno rješenje. (4) Pri vraćanju
privremeno uvezene ili izvezene robe carinarnica mora utvrditi
njezino stanje u pogledu količine, vrste, kvalitete i vrijednosti.

Član 291.
(1) Za privremeno uvezenu robu plaća se carina, ako je vrijed-
nost robe smanjena zbog upotrebe, korišćenja ili drugog raspo-
laganja koje je podnositelju deklaracije ili drugim licima
donijelo ili je moglo donijeti neku korist. U tom slučaju carina
se obra čunava i plaća godišnje na svotu od 20% od vrijednosti
koja predstavalja carinsku osnovicu. Carinski obveznik može
tražiti da se obračun carine obavi za kraće razdoblje. We
(2) Precizne propise o načinu utvrđivanja carinske osnovice iz
stava 1. ovog člana i o postupku za naplaćivanje carine donosi
Ministar finansija.

Član 292. i ';
(1) Pri vraćanju robe koja je bila privremeno izvezena radi
prerade ili dorade ili obrade plaća se carina na vrijednost

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 -

obavljene prerade, dorade ili obrade, uključujući i vrij
enjeae upotrijebljenog u te svrhe te druge troškove u.
vezi s otpremom i iko
za robu koja se Seti a idopremom robe, postopikoj
(2) Pri vraćanju robe koja je bila privremeno izvezena Ti
popravka, osim popravka u garantnom roku, u slučaju kad.
popravak nije moguće obaviti u garantnom roku, već se
inozemstva šalje odgovarajuća roba ili se njezin dio zamijeni, —
plaća se carina na vrijednost izvršenog popravka u inozemstvu —
uključujući i vrijednost materijala upotrijebljenog u tu svrhu i.
druge troškove u inozemstvu. "2
(3) Pri sukcesivnom vraćanju privremeno izvezene robe na
preradu, obradu ili doradu odgovarajuće se primjenjuje član
245. ove uredbe. Podnositelj deklaracije mora carinarnici pod-—
nijeti konačne podatke o robi u. roku od 30 dana od a
vraćanja zadnje pošiljke. I
, Član 293.
Ako se roba privremeno uvozi ili izvozi radi popravka, uz
deklaraciju se mora podnijeti zahtjev u kojem valja n. i
koja se roba uvozi ili izvozi, što će se na njoj popraviti i gdje
će se obaviti popravak.
Član 294.
(1) Ako je popravak prijevoznih sredstava obavljen, a prethod-
no nisu podneseni deklaracija ni zahtjev u smislu člana 284.
ove uredbe zato što se popravak morao obaviti poslije izlaska
vozila iz Republike, vlasnik ili korisnik vozila mora carinarnici.
preko koje prijevozno sredstvo prvi put poslije popravka ušlo
u Republiku podnijeti deklaraciju, u kojoj za carinjenje treba
prijaviti vrijednost obavljenog popravka. )
(2) Uz deklaraciju prilaže se i račun o obavljenom popravku.
Član 295.
Ako se roba privremeno uvezena, u smislu propisa 0
vanjsko trgovinskom prometu, u više faza prerađuje, doraduje, |
obraduje ili popravlja, a carinarnici su prijavljeni podaci samo u
za jednu fazu, nijedna slijedeća faza prerade, dorade, obrade
ili popravka ne može početi bez prethodnog odobrenja carinar-
nice.

Član 296. EF"
(1) Ako se roba privremeno uvozi u smislu propisa o vanjsko-_—
trgovinskom prometu, osim robe koja se privremeno uvozi radi |
popravka, uz deklaraciju se mora podnijeti ugovor zaključen |
između domaćeg preduzeća i stranog lica te zahtjev za privre= u
meni uvoz robe , koji mora sadržavati ove podatke: ;
1. naziv, količinu i vrijednost robe koja se privremeno
uvozi; ;
2. naziv, količinu i vrijednost robe koja će se izvesti; |
3. normativ o utrošku materijala, kalu, rasturu, lomu yu
otpacima i nusproizvodima koji se javljaju u procesu proizvode 1
nje robe te izjavu što će se učiniti s lomom, otpatcima i.
nusproizvodima; DE.
4. naziv preduzeća koje će proizvesti robu od privremeno
uvezenog materijala; |
5. naziv, količinu i vrijednost domaće robe koja će u.
proizvodnji biti upotrijebljena.
(2) Odredbe iz stava 1. ovog člana shodno se rimjenjuju
privremeni izvoz robe u smislu zakona o vanjskotrgovin:
prometu, osim na privremeni izvoz robe radi popravka.

Član 297.
(1) Na razliku u količini između privremeno uvezene robe r
dorade, obrade ili prerade i izvezenih proizvoda, koja p
valja tehnički rastur, lom, kvar, nečistoću, kalo i bilo
razliku u količini koja se javlja kao posljedica procesa, a
upotrebnu vrijednost ne plaća se carina.
(2) Ako ostaci i otpaci iz stava 1. ovog člana imaju
vrijednost, carina se plaća po stopama predviđenim
vrstu robe.

Strana 8091/100

} SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Broj 5 - Strana 80

carinarnica mora pri utvrđivanju razlike iz stava 1. ovog člana
voditi računa o uvjetima iz ugovora sa stranim licima te tehno-
loškim ili iskustvenim normativima za vrstu robe koja se pri-
|___Vremeno uvoZi.
| Član 298.
|___(1) Ako se privremeno uvezena roba konačno carini ili ako se
|___roba poslije oplemenjivanja izvozno-uvozno carini, svota cari-
ne za tu robu utvrđuje se po članu 22. ove uredbe.
(2) Ako je carina naplaćena u smislu člana 291. ove uredbe,
carinska osnovica utvrđuje se na osnovi člana 47. stava 1. ove
uredbe. L
(3) Ako privremeno uvezena roba nc bude vraćena u inozem-
stvo ili konačno ocarinjena u predviđenom roku, carinarnica
na tu robu mora stavaiti carinsku plombu radi onemogućavanja
njezina korišćenjai s njom postupati po odredbama ove uredbe.
(4) Ako je privremeno uvezena roba stavljena u slobodan
promet prije podnošenja zahtjeva za konačno carinjenje, iznos
carine utvrduje se na osnovu propisa koji važe na dan stavljanja
robe u slobodan promet. {
(5) Ako se dan stavaljanja robe u slobodan promet ne može
utvrditi, iznos carine utvrđuje se na osnovu propisa koji važe
na dan kad je istekao rok za vraćanje robe u inozemstvo.

Član 299.
(1) Ako privremeno uvezena ili privremeno izvezena roba

|
|
| (3) Prilikom donošenja rješenja u smislu člana 296. ove uredbe,
|

bude, bez krivnje uvoznika ili izvoznika, uništena ili u toj mjeri .

| oštećena да se ne može upotrijebiti za svrhe zbog kojih је
privremeno uvezena ili privremeno izvezene carinarnica će, na
zahtjev uvoznika ili izvoznika, donijeti rješenje o oslobadanju
od obaveza vraćanja robe u inozemstvo ili iz inozemstva i o
vraćanju položenog osiguranja.

_ (2) Uvoznik ili izvoznik mora uz zahtjev iz stava 1. ovog člana

prolazi; :
2. ako potrošnja tih proizvoda nijeu vezis vraćanjemcarine
| _ plaćene na te proizvođe;

podnijeti dokaz da je roba uništena ili oštećena bez njegove
krivnje, a ako je u pitanju oštećenje, i dokaz da se strani
pošiljatelj ili vlasnik odrekao oštećene robe.

(3) Oštećenu robu iz stava 1. ovog člana uvoznik mora predati
carinarnici koja je izlaže prodaji.

OPSKRBA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

Član 300.
(1) Strani brodovi, strane jahte i čamci namijenjeni sportu ili
rekreaciji koji imaju odobrenje za plovidbu u obalnom moru ili
rijekama i jezerima, a nalaze se u domaćim lukama pristaništi-
ma, strani plovni objekti na popravku u domaćim brodogradi-
lištim a, stranizrakoplovina domaćimzračnimlukama idomaći
brodovi i zrakoplovi koji saobraćaju na inozemnim relacijama
mogu se, pod carinskim nadzorom, snabdjevenosti životnim
U BUDI i drugim proizvodima tokom zadržavanja u Re-
publici. ·
(2) Odredbe stava 1. ovog člana, odnose se i na brodove
izgrađene u domaćim brodogradilištima za potrebe stranog
_ naručitelja prilikom isplovljavanja iz brodogradilišta, luke ili
· pristaništa ili carinskog područja Republike.
| Član 301.
| ___Roba se isporučena prijevoznim sredstvima iz člana 300.
love uredbe пе carini, osim ako to zahtijeva preduzeće koje
ı obavlja snabdjevanje. ·

| Član 302.

| (а) Zalihu namirnica i pića što služe za potrebe putnika, koja
И зергпикол prelaskacarinske crte zatekne u vagon restoranima,

| spavaćim ili službenim kolima međunarodnih vozova Što зад-

|__,braćaju do neke željezničke stanice u Republici ili prelaze preko

| teritorija Republike, oslobađa se od plaćanja carine:
1. ako su ti proizvodi kupljeni u zemljama kroz koje voz

3. ako količina tih proizvoda ne prelazi minimum potreba
normalne snabdjevenosti za potrošnju u vozu tokom cijelog

puta u odlasku i povratku; · =
4. ако зе proizvodi prodaju isključivo za potrošnju u vozu.

(2) Iznimno od odredaba stava 1. ovog člana, na žestoka
alkoholna pića u pakovanju većem od 0,1 litre i duhanske
proizvode koji budu zatečeni u vozovima iz stava 1. ovog člana
plaća se carina.
Član 303. зета

Precizne propise о vrsti, vrijednosti i količini robe iz člana
301. i opskrbi prijevoznih sredtava u medunarodnom prometu
u postupku provođenje carinskog nadzora i car1njenja robe iz
člana od 300. do 302. ove uredbe donosi ministar finansija. =

POŠTANSKI PROMET
Član 304. Ја

Sve poštanske pošiljke u medunarodnom poštanskom рго-
metu podliježu carinskom nadzoru, ako ovom uredbom i dru-
gim propisima donesenim na osnovu ovu uredbe nije određeno
drukčije.

Član 305.

U međunarodnom poštanskom prometu preduzeća ро ап-
skog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja (u daljnjem tekstu:
pošta), moraju obavljati prijenos poštanskih pošiljaka izmedu
carinarnica i korisnika poštanskih usluga te druge poslove iz
carinskog postupka s poštanskim pošiljkama, prema odredba-
ma ove uredbe i propisima donesenim na osnovu nje.

Član 306.

Primopredaja poštanskih pošiljki izmedu strane i domaće

pošte obavlja se pod carinskim nadzorom.
: СЈап 307.
Poštanske pošiljke moraju ostati kod pošte tokom carinskog

“ postupka.

PRIJEM POŠTANSKIH POŠILJKI

Član 308.

Domaća pošta koja prima poštanske pošiljke od strane pošte
(u daljnjem tekstu: izmjenična pošta), mora svc poštanske
pakete i vreće koje sadrže pakete prijaviti graničnoj carinarnici
ito kopijom ili prijepisom spiska razmjene strane pošte.

Član 309.

Poštanske pošiljke iz člana 308. ove uredbe izmjenična
pošta pod carinskim nadzorom upućuje poštanskom centru
nadležnom za obavljanje pregleda poštanskih pošiljaka u po-
gledu sigurnosti i zaštite. Nakon pregleda poštanski centar
pošiljke pod carinskim nadzorom otprema nadležnoj pošti gdje
se obavlja carinjenje.

Član 310.

. Vreće s pismonosnim pošiljkama izmjenična pošta prija-

vljuje graničnoj carinarnici.

Član 311.
(1) Poštecarinjenja i njihovu mjesnu nadležnost određuje Javno
preduzeće za Poštanski promet Republike u saglasnosti s Ca-
rinskom upravom.
(2) Prostorije za pregled i carinjenje poštanski iljki osigu-
rava pošta carinjenja. LN SER POŠJKi сети

о Član 312.

'mjenična pošta бе sve pismonosne pošiljke koje sadrže ili
za koje se pretpostavalja da sadrže посте До оке кој carinskim
nadzorom uputiti nadležnom poštanskom centru, gdje treba
obaviti pregled pošiljke u pogledu sigurnosti i zaštite. Poslije
pregleda, poštanski centar će pošiljke pod carinskim nadzorom
oipremiti nadležnoj pošti, gdje зе obavlja carinjenje.

A Član 313.
(1) Carinskom pregledu ne podliježu pismonosne pošiljke.

Ф

Pot

nes
žuri
proj

|
sep

(1) ]
пак
jkan
prije
О).
ро
рок
Pisn
prve
(3) |
vrše
јепј
(4) |
ром
ша]
тог
podi

(1) 1
sutn'
sko ı
(2) с
ili li.
(3) С
ма с:
(4) :
odre

preg

{1)}

rinje

(2) 1
бек),
рог
teta,
(3) /
mor:
zajec
mate
član
(4) /
nice
pošil
odd
(5)P

T
(6) F
sata

(1) А
stva,

Strana 8193/100

Petak, 10. februara 1995. godine

1. za koje se, prema težini i dimenzijama, pretpostavalja da
ne sadrže carinsku robu;

2. koje sadrže knjige, novine i časopise (osim modnih
žurnala i modnih revija);

3. koje su prema medunarodnim ugovorima i posebnim
propisima oslobođene od carinskog pregleda.

Član 314.

Carinskom pregledu ne podliježu poštanske pošiljke koje
se prevoze preko carinskog područja Republike.

Član 315.

(1) Poštanske pošiljke podnose se na carinski pregled odmah
nakon prijema u pošti carinjenja. Zajedno s poštanskim pošil-
jkama pošta carinjenja carinarnici predaje i poštansko-carinsku
prijavu i deklaraciju.

(2) Vrlo hitne, hitne i zrakoplovne pošiljke te pošiljke ubrzane
pošte i europaketi, pošiljke koje sadrže žive životinje, brzo
pokvarljivu robu i lijekove imaju prvenstvo pri carinjenju.
Pismonosne pošiljke i pisma s označenom vrijednošću imaju
prvenstvo u odnosu prerna paketima.

(3) Carinski postupak s poštanskim pošiljkama mora biti za-
vršen najkasnije u roku deset dana od dana kada pošta carin-
jenja podnese poštansko-carinsku prijavu i deklaraciju.

(4) Carinski postupak s vrlo hitnim, hitnim i zrakoplovnim
poštanskim pošiljkama ubrzane pošte i europaketa, te pošiljka-
ma koje sadrže žive životinje, brzo pokvarljivu robu ilijekove
mora biti završen najkasnije za 24 sata od kada pošta carinjenja
podnese poštansko-carinsku prijavu i deklaraciju.

Član 316. -
(1) Pregled poštanske pošiljke mora obaviti carinarnica u pri-
sutnosti poštanskog službenika odmah nakon prijema poštan-
sko carinske prijave i deklaracije.

(2) Carinskom pregledu može biti prisutan i primatelj pošiljke

ililice koje on ovlasti. .
(3) Carinsku osnovicu utvduje i carinu za fizička lica obračuna-
va carinarnica.

(4) Za ostale poštanske pošiljke carinjenje se obavlja prema
odredbama člana 228. do 248. ove uredbe.

; Član 317.

Otvaranje i zatvaranje carinskih pošiljaka tokom carinskog
pregleda obavlja pošta carinjenja.

Član 318.
(1) Nakon carinjenja poštanske pošiljke, carinarnica pošti ca-
rinjenja predaje deklaraciju da je zajedno s pošiljkom uruči
primatelju, pošto prethodno naplati carinu.
(2) Prije naplate carine pošta mora primatelju stavaiti na uvid
deklaraciju i izvjestiti ga da prije preuzimanja pošiljke može
podnijeti prigovor na nalaz carinarnice u pogledu vrste, kvali-
teta, količine i vrijednosti robe.
(3) Ako primatelj pošiljke izjavi da podnosi prigovor, pošta
miora neotvorenu pošiljku vratiti nadležnoj pošti carinjenja
zajedno s deklaracijom, sprovodnim listom i prigovorom pri-
matelja, radi provodenje redovnog postupka carinjenja prema
članu 243. ove uredbe. '
(4) Ako primatelj pošiljke podnese prigovor na nalaz carinar-
nice iz stava 2. ovoga člana, pošta carinjenja mora zadržati
pošiljku dok carinarnica ne donese rješenje, a najduže 30 dana
od dana kada je primatelj primio izvještaj o prispjeću pošiljke.
(S) Podnošenje pismenog prigovora ne utječe na obavezu pošte
da pošiljku vrati u inozemstvo u rokovima utvrđenim meduna-
ročktim ugovorima. ZNAM :
(6) Pošta mora naplaćenu carinu uplatiti carinarnci u roku 24
sata nakon njezine naplate. '

Član 319. =
(1) Ako primatelj odbije primiti poštansku pošiljku iz inozem-
stva, a ne podnese nikakav prigovor u pogledu carinjenja,

pošiljka se, kao neuručena, vraća nadležnoj carinarnici r

razduženja obračunate carine i vraćanja pošiljke u inozemstvo.
(2) Ako strani pošiljatelj neće da primi poštansku pošiljku, a
ona se ne može uručiti ni Primaocu, pošiljka se ustupa carinar-—
nici koja ju je obavezna izložiti. prodaji. ;
OTPREMA POŠTANSKIH POŠILJKI

Član 320.
(1) Poštanske pošiljke koje se šalju u inozemstvo i odliježu —
carinskom pregledu mogu se predati svakoj pošti. p u
(2) Pošiljke iz stava 1. ovoga člana koje nisu predate pošti
carinjenja prijemna pošta otpremit će pošti carinjenja.

Član 321.
(1) Pošiljke iz člana 320. ove uredbe pošta carinjenja podnosi
carinarnici na pregled zajedno s deklaracijom i ostalim propi-
sanim ispravama.
(2) Deklaraciju popunjava pošiljatelj.

(3) Pošta carinjenja mora sve pošiljke iz stava 1. ovoga
člana podnijeti na carinski pregled odmah, a najkasnije nared-
nog dana od dana prijema vodeći računa o prvenstvu podnošen-
ja na carinjenje (član 315.).

Član 322.

Na poštanske pošiljke koje se šalju u inozemstvo radi
obavljanja carinskog pregleda primjenjuju se odredbe člana
314. ove uredbe.

Član 323.

Ako se prilikom carinskog pregleda utvrdi da poštanska
pošiljka sadrži robu čiji je izvoz zabranjen, pošiljka sene smije
otpremiti, nego se mora vratiti prijemnoj pošti radi uručenja
pošiljatelju.

Član 324.

Precizne propise o carinskom postupku s poštanskim pošil-
jkama u međunarodnom poštanskom prometu donosi direktor
Carinske uprave, nakon prethodno pribavljeno mišljenja od
Republičkog poštanskog telekomunikacijskog preduzeća.
PUTNIČKI PROMET

,

Član 325.

Putnik mora pri prelasku carinskelinije prijaviti ina zahtjev

carinskog radnika pokazati sve stvari koje nosi sa sobom.

' Član 326.
(1) Radi provjeravanja prijave iz člana 325. ove uredbe, carin-
ski radnik, po potrebi, može obaviti pregled stvari koje putnik
nosi sa sobom.
(2) Stvari koje nose diplomatski kuriri, na osnovu diplomatskog
kurirskog pisma, ne podliježu pregledu. .

Član 327.

Stvari koje putnik ne prijavi do sata kada ga carinski radnik
pozove da pokaže svoju ličnu prtljagu i robu smatraju se
neprijavljenim.

Član 328. !
(1) Ako postoji osnovana sumnja da putnik kod sebe ima stvari —
koje nije prijavio, obavlja se lični pregled putnika.
(2) Lični pregled putnika obavlja lice istog spola u posebnoj —
prostoriji. Ea
(3) O obavljanom ličnom pregledu sastavalja se zapisnik koji
potpisuje lice koje obavlja lični pregled i lice koja je pregleda-_—
no. i

Član 329.
(L) S prijavljenim stvarima koje putnik nosi sa sobom carinar-= | _|
nica postupa u skladu s odgovarajućim odredbama ove uredbe
i posebnim propisima donesenim na osnovu njega. "
(2) Stvari koje nisu prijavljene, a pronađene su prilikom pr
gleda stvari ili ličnog pregleda putnika, carinarnica će privre-

Strana 8293/100

S ZE PET ELITE TEJ VAR PJENNA

; i SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 82.
meno oduzeti do okončanja krivičnog ili prekršajnog postupka.

pate Član 330.

(1) Putnik koji dolazi iz inozemstva može sa sobom unijeti robu

za potebe svog domaćinstva. — :

(2) Ako putnik sa sobom nosi robu koja po vrsti i količini

očigledno premašuje potrebe njegova domaćinstva mora tu

robu predati carinarnici na carinjenje ili je, pod carinskim
nadzorom, u roku od osam dana od dana uvoza predati na

prijevoz ovlašćenom prijevozniku ili je vratiti u inozemstvo.
Ako putnik u tom roku ne vrati robu u inozemstvo ilije ne preda
na prijevoz ovlašćenom prijevozniku, s njom se mora postupiti
Kao s robomčiji je uvoz zabranjen (čl. 203. i 204.). '

(3) Carinjenje robe iz stava 1. ovog člana obavlja granična
carinarnica.

(4) Iznimno od odredbe stava 3. ovoga člana, roba iz stava 1.
ovoga člana može se na carinjenje uputiti u odredišnu carinar-
nicu.

(5) Precizne propise o načinu prijavljivanja i upućivanja odre-
dišnoj carinarnici i posebnom carinskom postupku s tom robom
donosi direktor Carinske uprave.

(6) Vlada Republike može propisati koju robu putnik sa sobom
može unijeti kao predmete svog domaćinstva i koji se predmeti
ne mogu iznijeti ili prenijeti preko carinskog područja Republi-
ke.

Član 331.

(1) Ako pregledom stvari ili ličnim pregledom putniku bude
nanesena materijalana šteta, putnik ima pravo na naknadu štete.
(2) Ako prilikom pregleda i ličnog pregleda kod putnika budu

"nadene skrivene stvari ili krivnjom putnika budu poduzete

prijeko-potrebne mjere carinskog nadzora uslijed kojih nastane
šteta, pričinjena se šteta ne nadoknađuje.

(3) Vlada Republike propisat će postupak za rad carinskih tijela
u slučajevima ako se stranka za naknadu štete direktno obrati
carinarnici.

Član 332. i
Carinski je postupak u putničkom prometu hitan.
j Član 333.

Precizne propise o načinu prijavljivanja robe i posebnora
carinskom postupku s robom koju sa sobom nose putnici,
članovi posade i vozno osoblje donosi direktor Carinske upra-
ve. :

KAZNENE ODREDBE KRIVIČNA DJELA

Član 334.
(1) Ko prenese robu preko carinske linije, naoružan, u grupi ili
upotrebom sile ili prijetnje, kaznit će se za krivično djelo
zatvorom od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ko stvara grupu ili druga udruženja za obavljanje krivičnog
djela iz stava 1. ovog člana, ili organizira mrežu preprodavača
ili posrednika za prodaju neocarinjene robe, kaznit će se za
krivično djelo zatvorom od jedne do osam godina i novčanom
kaznom.
(3) Pripadnik grupe ili drugog udruženja za vršenje krivičnih
djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se za krivično djelo
zatvora do jedne godine i novčanom kaznom.
(4) Za pokušaj djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se
zatvorom do jedne godine i novčanom kaznom. (5) Roba koja
je predmetdijela iz stava 1. ovog člana oduzet će se.

Član 335.
(1) Ako roba koja je bila predmet krivičnog djela iz člana 334.
ove uredbe ne bude pronađena, od učinitelja krivičnog djela
naplatit će se njezina vrijednost u svoti koja prema odredbama
oveuredbe, predstavalja carinsku osnovicu i provesti postupak
naplate tako odmjerene i obračunate carine.
(2) Smatra se da roba nije pronađena, ako se iz bilo kojeg
razloga ne može oduzeti od njenog držaoca.

i
Petak, 10. februara 1995. godine
Su

Član 336. \

Prijevozno ili prijenosno sredstvo, čija su tajna i prikrivena
mjesta iskorišćena za prijenos robe koja je predmet krivičnih
djela iz člana 334. ove uredbe ili je ono namjenjeno isključivo
obavljanju tih krivičnih djela oduzet će se, ako vrijednost robe
koja je predmet krivičnog djela prelazi jednu trećinu carinske
osnovice tog prijevoznog ili prijenosnog sredstva u vrijeme
izvršenja krivičnog djela. —— mu

Član 337. |

Ako je krivični postupak po krivičnim djelima iz člana 334.
ove uredbe obustavaljen ili je presudom nadležnog suda lice
oslobođeno krivične odgovornosti, a nad robom kojaje privre-
meno bila oduzeta nije proveden odgovarajući carinski postu-
pak, roba će se predati carinarnici i s njom se postupa kao sa
carinskom robom. !

Član 338.

(1) Roba kojom su izvršena krivična djela iz člana 334. ove
uredbe i koja je oduzeta ili njena vrijednost naplaćena, na
osnovu člana 335. ove uredbe, te prijevozno ili prijenosno
sredstvo oduzeto shodno članu 336. ove uredbe moraju se
predati carinarnici koja s njima postupa prema propisima. (2)
Sredstva ostvarena na osnovu stava 1. ovog člana prihod su
budžeta Republike. I

PRIVREDNI PRIJESTUPI

Član 339.
(1) Novčanom kaznom od 300 do 19.000 DEM, kaznit će se za
privredni prijestup preduzeće ili drugo pravno lice:

1. ako se bavi prenošenjem roba preko carinske linije, a
izbjegava mjere carinskog nadzora (čl. 6.115.);

2. ako nadležnoj carinarnici ne prijavi opojne droge ili
sirovine u smislu propisa o opojnim drogama, za koje ima
urednu dozvolu o uvozu ili izvozu (čl. 6. i 15.);

3. ako carinarnici ne prijavi oružje, municiju ili eksploziv
što ih prenosi preko carinskelinije, a za čije držanje i prenošen-
je ima odobrenje nadležnog organa (član 15.);

4. ako radi izbjegavanja ili radi plaćanja carine u svoti
manjoj od svote koju mora platiti u ispravama što su podnesene
uz carinsku deklaraciju označi drugo porijeklo; kvalitetu,
Seka, Polici ili vrijednost robe (član 233. stava 4. i čl. 234.
1246.).

(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup i odgovorno lice u poduzeću ili drugom pravnom licu
novčanom kaznom od 200 do 1.200 DEM.

Član 340. : .

(1) Za privredni prijestup iz člana 339. ove uredbe poduzeću
ili drugom pravnom licu može se izreći i zaštitna mjera zabrane
bavljenja poslovima uvoza ili izvoza ili provoza robe u trajanju
do pet godina.,

(2) Zaštitna mjera zabrane bavljenja poslovima uvoza ili izvoza
ili provoza može se izreći i odgovornom licu u poduzeću ili
drugom pravnom licu u trajanju do tri godine.

Član 341.

_\ Za privredni prijestup iz člana 339. ove uredbe može se
izreći i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je bila predmet
privrednog prijestupa ili zaštitna mjera oduzimanja prijevoznog
ili prijenosnog sredstva čija su tajna i prikrivena mjesta isko-
rišćena za prijevoz robe ili je ono bilo namijenjeno isključivo
za prijenos robe koja je predmet privrednog prijestupa, ako
vrijednost te robe prelazi jednu trećinu carinske osnovice pri-
jevoznog ili prijenosnog sredstva u vrijeme izvršenja privred-
nog prijestupa.

PREKRŠAJI

Član 342.

(1) Novčanom kaznom od dvostrukog do desetorostrukog iz-
nosa uskraćene carine ili od jednostrukog do osmorostrukog

robe
kolii
obil
276

uze
dim
dom
Vodi
luke
robe
koli
112

izbji
186.
Ostv

plać
(člaj

nici

Strana 8393/100

(U

H

Petak, 10. februara 1995. godine

iznosa vrijednosti robe, ako roba ne podliježe plaćenju carine
ili se na robu ne plaća carina kaznit će se za prekršaj preduzeće
ili druga pravno lice:

1) ako u ispravama koje se podnose uz carinsku deklaraciju
označi drugi kvalitet , vrstu, količinu, vrijednost ili porjeklo
robe ili na drugi način omogući netačno prijavljivanje robe pri
prijelazu carinske linije ili pri carinjenju u namjeri da izbjegne
plaćanje carine ili u namjeri da je plati u manjoj svoti (čl. 15. i
1233. stava 4. i član 234.); i

2) ako u ispravama koje se podnose uz carinsku deklaraciju
označi drugi kvalitet , vrstu, količinu, vrijednost ili porjeklo
robe u namjeri da pri izvozu robe izbjegne tačno iskazivanje
podataka navedenih u carinskoj deklaraciji (čl. 15. i 233. stava
4. i član 234.);
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugom pravnom licu novčanom
kaznom od 50 do 650 DEM.

Član 343.

(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do petnaesterostrukog
iznosa uskraćene carine ili jednostrukog do šesterostrukog
iznosa vrijednosti robe, ako roba ne podliježe plaćanju carine
ili se na robu ne plaća carina kaznit će se za prekršaj preduzeće
ili drugo pravno lice:

1) ako izvan graničnog prijelaza prenese ili pokuša prenijeti
robu preko carinske linije (član 11.);

2) ako preko graničnog prijelaza prenese skrivenu robu ili
pokuša to učiniti (čl. 6. i 15.)

3) ako bez prijave uveze ili pokuša uvesti cestovno motorno
Vozilo na koje su utisnuti brojevi šasije ili motora drugog vozila
registriranog kod nadležnih organa u Republici ili na koje su
stavaljene domaće registarske oznake (tablice) ili na osnovu
saobraćajne dozvole u kojoj su obavljene ispravke oznake
vozila (član 6. i 15.);

4) ako carinarnici prijavi robu, ali onemogući provođenje
carinskog postupka (član 246.);

5) ako u carinskom graničnom pojasu na moru, međuna-
rodnim i graničnim rijekama bez odobrenja carinarnice s plov-
nih objekata koji saobraćaju u inozemstvu primi ili preda robu
(član 6,15. i 138.stava 1.;

6) ako u carinskom graničnom pojasu na moru, međuna-
rodnim vodama i graničnim rijekama s plovnih objekata baci ili
pokuša baciti robu u more ili rijeku u namjeri da izbjegne
carinski nadzor (član 6. i 15.);

7) ako robu ukrcanu na brod u domaćoj luci ili pristaništu
od sata ukrcaja robe do sata napuštanja carinskog područja
Republike ne raspolaže zvaničnim ispravama o iskrcavanju
robe, a pregledom bude utvrđena manja količina robe od
količine koja je ukrcana ili bude utvrđena povreda carinskih
obilježja (član 6. i 10: i članovi 127. do 138. u vezi sa članom
276.);

8) ako za cigarete, alkoholna pića i druge proizvode koji se
u zemlji iz koje se dopremaju smatraju monopolskim proizvo-
dima, oružje, municiju i opojne droge što su ukrcani na brod u
domaćoj luci ili pristaništu koji ponovo uplovi u teritorijalne
vode:Republike u roku od šest mjeseci od dana isplovljenja iz
luke ukrcaja ne raspolaže zvaničnim ispravama o iskrcavanju
robe, a pregledom bude utvrđena manja količina robe od
količine koja je ukrcana ili povreda carinskih obilježja (član
112. uvezi sa članom 276.); Ke

9) ako tokom leta izbaci robu iz zrakoplova u namjeri da
izbjegne mjere carinskog nadzora (član 6. i 166. stava 1. i član

10) ako pri uvozu robe lažnim prikazivanjem činjenica
ostvari ili pokuša ostvariti oslobađanje od plaćanja carine ili
plaćanje carine u manjoj svoti ili kakvu drugu carinsku olakšicu
(član 24. do 29. i član 54.); x PRE BG

11) ako ne prijavi ili ne preda prijemnoj ili izlaznoj carinar-

nici robu koja im je upućena ili na drugi način onemogući

444

SLUŽBENI LIST RBiH

XI

Broj 5 - Strana 83
prijavljivanje ili predaju robe ili takvu robu preda

. u i
nom stanju (član 179. i od člana 191. do člana 202.); ——

12) ako u namjeri da izbjegne mjere carinskog nadzora u
odlazni manifest upiše robu koja nije ukrcana na brod ili
Ke koji saobraća s inozemstvom (član 127. i 170.);

22) ako sa cigaretama, alkoholnim pićima i drugim proiz-
vodima što se u zemlji iz koje se dopremaju smatraju monopol-
skim proizvodima te oružjem, municijom ili opojnim drogama,
bez odobrenja nadležnog carinskog tijela, uplovi u carinski
pogranični pojas na moru (član 276. stava . 5.);

MC ke Park da Drini na prijevoz robu čiji je uvoz
; no reguliran uplovi u carinski i
pojas na moru ( član 276.); . a

15) ako robu ne vrati u inozemstvo (član 219. stava 6.).

(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom
kaznom od 50 do 650 DEM plativo u DEM.
(3) Ako se za robu iz stava 1. tačke 4., 6., 7.111. ovog člana
ne mogu utvrditi količina i vrijednost, kaznit će se za prekršaj
i odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom
kaznom od 25 do 00 DEM.

Član 344.

(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do desetorostrukog
iznosa uskraćene carine ili od jednostrukog do četverostrukog
iznosa vrijednosti robe ako roba ne podliježe plaćanju carine
ili se na robu ne plaća carina, kaznit će se za prekršaj preduzeće
ili drugo pravno lice: -

1) ako carinarnici ne prijavi robu koju prenosi preko carin-
ske linije (član 15.);

2) ako u slobodnoj carinskoj prodavaonici ili specijalizira-
nom skladištu strane robe i robe domaće proizvodnje prodaje
robulicima koje ne ispunjavaju uvjete za kupovinu te robe (član
220. i 222.);

3) ako robu uvezenu na osnovu carinske povlastice otudi
prije propisanog roka ili je preda drugom na upotrebu ili je
upotrijebi u druge svrhe, a ne u svrhe zbog kojih je ta roba, u
cjelini ili djelomično, oslobodena od plaćanja carine (član 24.
do 29. i član 54.); {

4) ako robu ne izveze u određenom roku ili određenoj U
vrijednosti u inozemstvo (član 56.); .

5) ako robu ne izveze u skladu s obavezama utvrđenim
propisom donesenim na osnovu člana 54. ove uredbe. (2) Za
radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se taj prekršaj i odgo-
vorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom kaznom |
od 50-do 650 DEM. |

|
|

Član 345.

(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do peterostrukog izno-'
sa uskraćene carine ili jednostrukog do dvostrukog iznosa
vrijednosti robe ako roba ne podliježe plaćanju carine ili se na
robu ne plaća carina kaznit će se za prekršaj preduzeće ili drugo
pravno lice: ;

1) ako uvezanu robu za koju je carinarnici podnesena
prijava o uvozu i prijevozu robe preda drugom ili takvu robu
primi ili upotrijebi prije obavljenog pregleda (član 238.); !

2) ako u namjeri da plati carinu u manjoj svoti u uvoznoj |
carinskoj deklaraciji netačno označi količinu, vrstu, kvalitet ili
vrijednost robe ili ne navede svu robu (član 234.);

A. 3) ako zadrži ili carinarnici ne preda carinsku robu (član

4) ako poslije carinskog pregleda, a prije plaćanja carine NG
preda robu drugom, takvu robu primi ili njome na bilo koji —
drugi način raspolaže (član 246. stava 1. i2., a ;

, 5) ako povrijedi carinska obilježja u namjeri da izbjegne
mjere carinskog nadzora (član 10.); = r )
. 6) ako carinarnici ne preda ostalu prtljagu putnika upućenu
1z inozemstva (član 180. 1 183.). ' |

A

klasxkagee

NIM

Strana 8490/100

Broj 5 - Strana 84

| ..
| (2) Za radnje iz stava 1. ovog. član kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom

kaznom od 50 do 650 DEM. И Joja
| (3) Ako se za robu iz ovog člana ne mogu utvrditi količina i
| vrijednost, preduzeće ili drugo pravno lice kaznit će se поу-
| _čanom kaznom od 25 do 300 DEM. E SVI NM
| (4) Ako se za robu iz ovog člana ne mogu utvrditi količina i
| vri i ji lice u poduzeću
| vrijednost, kaznit će seza prekršaji odgovomo licču p

| ili drugo pravno lice novčanom kaznom od 20 do 200 DEM.

| Član 346.
(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa
wskraćene carine ili od jednostrukog do dvostrukog iznosa
vrijednosti neprijavljene robe ako roba ne podliježe plaćanju
carine ili se na robu ne plaća carina, kaznit će se za prekršaj
preduzeće ili drugo pravno lice: =

| 1) ако u izvoznoj carinskoj deklaraciji netačno označi

|___količinu, vrstu, kvalitetili vrijednostrobe ilinenavede svu robu
(član 274. u vezi sa članom 234.)

2) ako u uvoznoj carinskoj deklaraciji, suprotno podacima
što ih sadrže isprave koje se podnose uz carinsku deklaraciju,
netačno označi količinu, vrstu, kvalitet ili vrijednost robe ili ne
navede svu robu ako bi to prouzrokovalo plaćanje carine u
manjem iznosu (član 234.).

(2) Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom
kaznom od 25 do 300 DEM. |

(3) Ako зе za robu iz stava 1. ovog člana пе mogu utvrditi
količina i vrijednost, preduzeće ili drugo pravno lice kaznit će
se za prekršaj novčanom kaznom od 25 do 300 DEM.

(4) Ako se za robu iz stava 1. ovog člana ne mogu utvrditi
količina i vrijednost, kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice
u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom kaznom od 20 do

200 DEM.

|
|

Član 347.
(1) Novčanom kaznom od 25 do 300 DEM, kaznit će se za
prekršaj preduzeće ili drugo pravno lice:

1) ako carinskom tijelu, u roku dvije godine od dana
podizanja robe ispod carinskog nadzora пе da potrebna sa-
орбепја ili mu u radno vrijeme ne omogući ulaz u službene
prostorije i prostor ili mu ne omogući pregled robe, poslovnih
knjiga, isprava i drugih podataka iz cvidencije (član 254.);

2) ako brodom koji saobraća s inozemstvom neovlašćeno
uplovi u domaće rijeke ili kanale koji nisu otvoreni za шедипа-
rodni promet (član 108.). .

(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i

odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom

kaznom od 20 do 200 DEM.

Član 348.
(1) Novčanom kaznom od 200 do 2.000 DEM, plativo u DEM,
_ kaznit će se za prekršaj preduzeće ili drugo pravno lice:
1)akone vodiilineuredno vodi evidenciju o robismještenoj

u konsignacijsko skladište ili se ne pridržava propisanih uvjeta
| irokova za prijavljivanje robe koja se smješta u konsignacijsko
i skladište te za carinjenje i uplaćivanje carine za robu Која je
| prodata s konsignacijskog skladišta (član 214. i 215. stava 5.i
! član 216. i 218.); :
|| 2)akone vodiilineuredno vodi evidenciju o robismještenoj
| u slobodnu carinsku prodavaonicu ili зе ne pridržava uvjeta pod
17100 kojima je odobreno otvaranje slobodnih carinskih ргода-
+ vaonica (član 222.); ;

! 3) akone vodiilineuredno vodi evidenciju orobi smještenoj
| | u specijalizirano skladište strane robe i robe domaće proizvod-

||

||

||

nje (član 220.)
1 4)akone vodiilineuredno vodi evidenciju о robi smještenoj
у centralno skladište (član 221.);

5) ako se ne pridržava obaveze u pogledu osiguranja uvjeta
_ za provođenje mjera carinskog nadzora za privremeno uvezenu
|__ robu (član 285. i 295.);

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

6) ako ne podnese dokumentaciju za robu koja je ocarinjena
bez potpune dokumentacije u roku propisanom aktom Vlade
O donesenim na osnovu člana 233. stava 6. ove ured-

е; 4.
7) ако u rokovima iz člana 231. ove uredbe ne pokaže robu
(član 239. stava 1.); |:

8) ako za robu za koju je odredena stopa саппе "slobodno"
ili koja ne podliježe plaćanju carine u propisanom roku ne
podnese isprave o vrijednosti, količini i kvalitetu robe ocarin-
jene na osnovu privremenih podataka (član 245. stava 4.);

9) ako u propisanom roku ne podnese deklaraciju (član 284.
stava 2.). (2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za
prekršaj i odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice
novčanom kaznom od 25 do 300 DEM. :

Član 349.
(1) Novčanom kaznom и visini naplaćene саге kaznit će se
za prekršaj preduzeće ili drugo pravno lice ako u propisanom
roku пе podnese isprave o vrijednosti, količini i kvaliteti robe
ocarinjene na osnovi privremenih podataka (član 245. stava 4.)
(2) Za radnju iz stava 1. ovog člana kaznit се зе za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom
kaznom od 20 do 200 DEM.

Član 350.
(1) Novčanom kaznom od 50 do 650 DEM, kaznit će se za
prekršaj preduzeće ili drugo pravno lice:

1) ako se prijevozno sredstvo kojim se dolazi iz inozemstva
ili ulazi u carinsku zonu ili izlazi iz carinske zone пе zaustavi
na mjestu које je za to odredeno (član 62, 90, 105. i 166. stava
25 .

2) ако bez odobrenja carinarnicc utovara robu na brod koji
saobraća s inozemstvom (član 6. i 112.); |

3) ако protivno odredbama ove uredbe plovnim objektom
u domaćem prometu na moru pristane u luci koja nije otvorena
za međunarodni promet ili carinski gat u luci otvorenoj za
međunarodni promet (član 108.); :

4) ако brodom koji saobraća s inozemstvom neovlašćeno
pristane u Јис ili pristaništu koji nisu otvoreni za međunarodni
promet ili izvan carinskog gata (član 104.);

5) ако plovnim objektom neovlašćeno pristane u carinskoj
Oi ako bez propisane dozvole ude u tu zonu (član 105. i
108.);

6) ako bez odobrenja carinarnice brodom što je u po-
vlašćenoj plovidbi, koji prevozi domaću ili stranu ncocarinjenu
robu koja ima druge odgovarajuće carinske ispravc, osim
manifesta, a istakao je vojnu pomorsku zastavu, službenim
brodom (brod organa uprave, pomorskc plovidbe, unutrašnje
plovidbe i dr.), brodom koji služi samo za ribolov, brodom
poljoprivrednika koji služi samo za potrebe njegovog zaniman-
ja, sportskim brodom ili čamcem dok služi sportu ili ličnim
potrebama njegovog vlasnika pristane uz brod koji saobraća s
inozemstvom (član 123.);

___7) ако u domaćem prometu na moru, graničnim i međugra-
ničnim rijekama bez prethodne prijave carinarnice istovara ili
pretovara robu koja podliježe carinskom nadzoru ili iskrcava
ili ukrcava putnike i putničku prtljagu ili opskrbljuje brod ili
brodsku posadu robom - ako brod nc uživa povlašćenu plovidbu
(član 6. i 108.); :

8) ако u domaćem prometu па strani plovni objekt primi
oo виле 252 сео ili bez O dobrenja Oiranarnioe

robu ili putnike na domaći br. ji sa i -
OCA ПР 108). od koji saobraća s inozem:

9) ako prekorači rokove za podnošenje prijave ili manif
(član 76. i 92. stava (1) i član 17, 131, 160, ЕШ сна
кој о) де PORNO prijavu o uvozu i provozu robe

u s prijevoznim i
ičlan 169. do 175.) \ spravama (član 78, 92, 140.

и о ~ =”

ке ~ ке O ~ о о 5 ~ — = 5 ~

–

Кере ~ ЛЕ «ид —

MJ и о —

o

Strana 8593/100

TRAVE DO {Zn

S OVA

Petak, 10. februara 1995. godine

11) ako u uvoznoj carinskoj deklaraciji označi drugo pori-
jeklo robe, netačnu količinu, kvalitet, vrstu ili vrijednost robe,
a to ne prouzrokuje plaćanje carine u manjoj svoti (član 234.);

12) ako prekorači rok za predaju robe prijemnoj ili izlaznoj
carinarnici (član 191. i 202. stava 3.);

13) ako u propisanom roku ne izvijesti carinarnicu da je.

rimilo na čuvanje motorno vozilo (član 98.);

14) ako povrijedi carinska obilježja (član 10.);

15) ako plovnim objektom ili zrakoplovom saobraća bez
propisanih ili urednih carinskih isprava (član 109, 161. i 169.);

16) ako u manifest ili druge carinske isprave ne upiše robu
ili u njih upiše težinu robe, a razlika izmedu stvarne težine i
težine upisane u manifestu ili drugim carinskim ispravam pre-
mašuje odstupanja dozvoljena propisima ili uzancama Za pro-
met robe (čl anak 110, 164, 172. 1 283.)

17) ako zrakoplovom preleti carinsku liniju na mjestu ili na
način suprotan propisima ili se ne pridržava propisanog puta ili
leti odnosno uzleti izvan određene zračne luke (član 165.);

18) ako domaću robu prevozi iz jednog mjesta u drugo
mjesto morem ili graničnim dijelovima rijeka bez propisanih
carinskih isprava (član 164.)

19) zko u propisanom roku ne izvijesti carinarnicu o dospi-
decu edovnih i vanrednih prijevoznih sredstava (član 65, 116.
i 188.); i

20) ako bez odobrenja carinarnice stupi na prijevozno
sredstvo koje dolazi iz inozemstva (član 6.);'

21) ako pri prijelazu carinske linije carinarnici ne prijavi
robu za koju se pouzdano utvrdi da je nabavljena u Republici
ili da je s njom proveden postupak uvoznog carinjenja (član
15.);

22) ako u carinskoj deklaraciji netačno označi podatke o
vrijednosti ostvarenog izvoza i uvoza franko granica Republike
(član 234. stava 3.);

23) ako prekorači rok za vraćanje dijela za zamjenu ili
rezervnog dijela zrakoplova uzetog u najam (član 189. stava
4

(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugo pravno lice novčanom
kaznom od 20 do 200 DEM.

Član 351.

(1) Poduzeće ili drugo pravno lice što robu kupi, proda ili primi
nadar, prikrije, primi na čuvanje, upotrijebi ili primi na držanje
po ma kojoj osnovi, a za koju zna ili je mogla znati da je njome
izvršen prekršaj iz člana 343. stava 1., člana 344 stava 1. tačke
1,2: i3. ; člana 345. stava 1. tačke 3.; člana 352. stava 1.
tačke 2., 3., 6., 7. 1 8. i člana 355. ili ako je učinitelj izvršio
neku radnju od radnji iz člana 343. stava 1. i člana 344. stava
1. tačka 1. i člana 345. stavak 1. tačka 3. ove uredbe, kaznit će
se istom kaznom propisanom za izvršitelja prekršaja.

(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i
odgovorno lice u poduzeću ili drugoj pravnoj lice novčanom
kaznom od 25 do 300 DEM. f
(3) Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj
kaznom iz stava 2. ovog člana idomaće odnosno strano fizičko
lice.

Član 352.

(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do desetorostrukog
iznosa uskraćene carine ili jednostrukog do četverostrukog
iznosa vrijednosti robe, ako roba ne podliježe carini ili se na
robu ne plaća carina kaznit će se za prekršaj domaće i strano
fizičko lice: Ma

1) ako uz uvoznu carinsku deklaraciju odnosno pri carin-
jenju robe u skraćenom postupku priloži isprave u kojima su
podaci o vrijednosti robe netačni ili takve isprave preda podno-
sitelju deklaracije radi provođenja postupka carinjenja radi
plaćanja carine u manjoj svoti (član 36.); a.

2) ako carinarnici ne prijavi robu koju unosi iz slobodne
carinske prodavaonice (člana 6. i 15.);

SLUŽBENI LIST RBiH

Katarina Gerinskoj deklaraciji u prijavi ili netačno
inozemstva prij i -
com (član 232. 1234.); SPJEV ZNAM ispravomp Mia
ako prijevoznom ispravom - prtljažnicom uputi robu koja! U
ne predstavalja ličnu priljagu ( člat. 15. 127. stava 1. tačka pa gt

5) ako izlaznoj carinarnici prijavi da privremeno iznosi
robu koju ne nosi sa sobom (član 15.); Mrih

6) ako carinarnici lažno prikaže da unosi robu koju je kao
putnik privremeno iznio (član 325.);

7) ako robu uvezenu na osnovi carinske povlastice, bez
prethodne prijave ovlašćenoj carinarnici, otudi prije propisa-
nog roka ili je preda drugom na upotrebu u druge svrhe, a ne
u svrhe zbog kojih je ta roba u cjelini ili djelomično oslobodena
od plaćanja carine (član 24. do 29.).

(2) Ako se za robu iz stava 1. tačka 4. ovog člana ne mogu
utvrditi količina i vrijednost, učinitelj prekršaja kaznit će se
novčanom kaznom od 20 do 200 DEM.

Član 353.
(1) Novčanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa
uskraćene carine ili od jedne polovine vrijednosti robe, kada
roba ne podliježe plaćanju carine, kaznit će se za prekršaj
domaće i strano pravno i fizičko lice:

1) ako carinarnici ne prijavi robu čiji uvoz nije zabranjen,
koju prenosi preko carinske linije, a koja je namijenjena za
obavljanje djelatnosti ličnim radom gradana, za potrebe člano-
va njegovog domaćinstva, za njegove lične potrebe i za lične
potrebe članova njegove obitelji (član 203. stava 5. ičlan 325.)

2) ako carinarnica pronađe neprijavljenu robu kod stranog
putnika u provozu pri izlasku iz carinskog područja Republike
(član 325.)

3) ako ne prijavi robu koju provozi preko carinskog po-
dručja Republike na osnovu urednih prijevoznih isprava u
prijevoznom odnosno prijenosnom sredstvu na kojem nisu
oštećena carinska obilježja (član 275. stava 1.)

(2) Ako vrijednost robe koja je predmet prekršaja iz stava 1.

ovog člana manja od 650 DEM carinski radnik će nalicu mjesta
naplatiti novčanu kaznu za prekršaj u paušalnoj svoti 50 DEM,

a robu ocariniti. Ako izvršitelj prekršaja odbije platiti kaznu,
protiv njega se pokreće redovan prekršajni postupak.

Član 354.
(1) Novčanom kaznom od 25 do 300 DEM, kaznit će se za
prekršaj domaće i strano fizičko lice: 1) ako carinskom organu
ne da potrebne obavijesti ili mu onemogući da obavi pregled
robe i isprava radi provjeravanja uvjeta za korišćenje carinske
povlastice da člana 27. stava 1. tačke 4. člana 28. stava 1. tačka
. člana 254. "-

2) ako carinskom organu ne omogući pregled vozila i lični

pregled (član 5.). ;
Član 355.
(1) Domaće ili strano fizičko lice koje izvrši neku od radnji
propisanih u članu 342. stava 1., članu 343. stava 1., članu 344.
stava 1. tačka 1., članu 345. stava 1., članu 346. stava 1. tačka
2., članu 347. stava 1., članu 348. stava 1. tačka 8., članu 349.
stava 1. i članu 350. stava 1. ove uredbe, kaznit će se za
prekršaj novčanom kaznom propisanom u ovim odredbama za
pravno lice. ;
(2) Ako za robu iz člana 343. stava 1. tačke 4., 6., 7. il. ne
mogu utvrditi količina i vrijednost, učinitelj prekršaja kaznit će.
se novčanom kaznom od 50 do 650 DEM. M
(3) Ako za robu iz člana 345. stava 1. ovog zakona ne mogu.
utvrditi količina i vrijednost, učinitelj prekršaja kaznit će se.
novčanom kaznom od 25 do 300 DEM.
: Član 356.

Novčane kazne utvrdene ovom uredbomplaćaju se u DI

ili u valuti utvrđenoj zakonom o valuti Republike po sr

kursu koji utvrđuje centralna banka Republike Bosne i
govine na dan plaćanja.

Strana 8693/100

| ___Broj5 - Strana 86

an 357.
(1) Prekršajni postupak po arinskim prekršajima ne može se
pokrenuti ako je proteklo više od tri godine od dana izvršenja
rekršaja.
0) Zastarjelost se prekida svakom radnjom nadležnog tijela
koja se poduzima radi gonjenja Učinitelja prekršaja. Sa svakim
prekidom rok zastarjelosti počinje iznova teći, ali sc prekršajni
postupak ne može ni u kom slučaju pokrenuti ni dalje voditi

_ nakon isteka šest godina od dana kad je prekršaj učinjen.

Član 358.
(1) Roba koja je predmet prekršaja iz člana 342. stava 1. tačka
1. člana 343. stava 1. tačke od 1. do 3. i od 5. do 10. te tačke
12. i 13., člana 344. stava 1. tačka 1. i 3., člana 345. stava 1.
tačka 3., člana 352. stava 1. tačke od 1. do 3. i tačke 5. i člana
355. stava 1. ako је исте! prekršaja izvršio neku od radnji
iz člana 342. stava 1. tačka 1., člana 343. stava 1. tačke od 1.
do 3., od 5. do 10. te 12. i 13., člana 344. stava 1. tačka 1. i
3. ičlana 345. stava 1 tačka 3. i roba koja je predmet prekršaja
iz člana 351. stava 1. i 3.xu vezi sa članom 343. stava 1. tačke
od 1. do 3., od5. do 10. te tačke 12. i 13., člana 344. stava 1.
tačke i3.ičlana 345. stava 1. tačke 3., člana 352. stava 1. tačke
od 1. do 3. 15. ove uredbe oduzet се зе.
(2) Ako se roba пе pronade kod učinitelja prekršaja mora зе
naplatiti njena vrijednost koja, prema odredbama ovc uredbe,
predstavlja carinsku osnovicu i provesti postupak naplate саг-
пе u smislu člana 363. stava 1. ove uredbe. :
(3) Smatrat će se da roba nije ргопадепа ako зе iz bilo kojih
razloga ne može oduzeti od njenog posjednika.
(4) Za vrijednost nepronadene robe učinitelji prekršaja odgo-
varaju soliđarno.
(5) Roba koja je predmet carinskog prekršaja za koji je propi-
sana zaštitna mjera oduzimmanja гође i roba za koju nije
proveden carinski postupak može sc stavaiti pod carinski nad-
zor do okončanja prekršajnog postupka.
(6) Vlasnik robe stavljene pod carinski nadzor, u smislu stava
5. ove uredbe, ima pravo na naknadu štete na teret republičkog
budžeta ako se u provedenom carinskom odnosno prekršajnom
postupku utvrdi da nije postojao carinski prekršaj.
; Član 359.
(1) Prijevozno ili prijenosno sredstvo može se oduzeti ako su
njegova tajna i skrovita mjesta iskorišćena za skrivanje robe
koja je predmet prekršaja iz člana 342. stava 1.tačka 1. člana

_ 343. stava 1. tačke1. do 9.itačka 13., člana 344. stava 1. tačka

1. ičlana 355. ako je učinitelj prekršaja izvršio neku od radnji
iz člana 342. stava 1. tačka 1. člana 343. stava 1. tačke 1. do
9.jtačka 13. i člana 344. stava 1. tačka 1. ove uredbe ili je ono
bilo namijenjeno isključivo izvršenju tih prekršaja i ako je
vrijednostrobe kojaje predmet prekršaja veća od jedne trećine
carinske osnovice prijevoznog ili prijenosnog sredstva.

(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, prijevozno ili

- prijenosno sredstvo može зе oduzeti i ako vrijednost robc koja

па вири и —

je predmet prekršaja nije veća od jedne trećine carinske озпо-
vice prijevoznog ili prijenosnog sredstva, ako je to prijevozno
ili prijenosno sredstvo iskorišćeno za prijevoz droga, oružja,
municije ili eksploziva ili ako je u prijevoznom ili prijenosnom
NB tvorničke proizvodnje ugraden prostor za skrivanje
robe. :
(3) Ako se prijevozno ili prijenosno sredstvo iz stava 1. odno-
sno2. ovog člana ne može pronaći, postupitće se u smislu člana
358. stava 2. 13. ove uredbe.
Član 360.

(1) Prijevoznoili prijenosno sredstvo kojim se ne obavlja usluga
prijevoza u javnom prometu, a upotrijebljeno je za provoz robe
ресе carinske linije ili па teritoriji Republike, која је predmet

05 prekršaja iz člana 342. stava 1. tačka 1., člana 343. stavka
1. tačke od 1. do 9. i tačka 13. člana 344. stava 1. tačka 1. i
člana 355. ako je učinitelj prekršaja izvršio neku od radnji iz

|____Člana 342. stava 1. tačka 1., člana 343. stava 1. tačke od 1. do

SLUŽBENI LIST RBiH

9. i 13. i člana 344. stava 1. tačka 1. oye uredbe može se
oduzeti, ako je vrijednost robe koja je predmet prekršaja veća
od jedne trećine vrijednosti tog sredstva i ako je lice koje je
preuzelo robu па prijevoz ili vozač рпјеуогпов ili prijenosnog
sredstva znalo ili moglo znati da je u pitanju carinska roba.

(2) Iznimno od stava 1. ovog člana prijevozno ili prijenosno
sredstvo može se oduzeti i ako vrijednost robe koja Je predmet
prekršaja nije veća od jedne trećine vrijednosti prijevoznog ili
prijenosnog sredstva, ako je to sredstvo korišćeno za prijevoz
droga, oružja, municije ili eksploziva ili ako je u prijevoznom

. ili prijenosnom sredstvu tvorničke proizvodnje naknadno

ugraden poseban prostor za skrivanje robe,
Ž Član 361.

(1) Roba koja je predmet prekršaja iz СЈапа'342. stava 1. tačka
1. člana 343. stava 1. tačke od 1. do 3. iod 5. do 10. te tačke
12. i 13., člana 344. stava 1. tačka 1. i 3., člana 345. stava 1.
tačka 3., člana 352. stava 1. tačke od 1. do 3. i tačke 5. i člana
355. stava 1. ako je učinitelj prekršaja izvršio neku od radnji
iz člana 342. stava 1. tačka 1., člana 343. stava 1. tačke od 1.
do 3., od 5. do 10. te 12. i 13., člana 344. stava 1. tačka 1. i
3. i člana 345. stava 1. tačka 3. iroba koja je predmet prekršaja
iz člana 351. stava 1. i 3. u vezi sa članom 343. stava 1. tačkc
od 1. do 3., od5. do 10. te tačke 12. i 13. člana 344. stava 1.
tačkei3.ičlana345. stava 1. tačke 3., člana 352. stava 1. tačke
od 1. 403. 15. ove uredbe može зе oduzeti kada nije vlasništvo

učinitelja prekršaja.

_ (2) Prijevozno ili-prijenosno sredstvo kojim se obavlja usluga

prijevoza u javnom prometu može зе oduzeti u smislu člana
357. i 358. ove uredbe i kada nije vlasništvo izvršitelja
prekršaja, ako je njegov vlasnik znao ili je mogao znati da је
ono прошјеђђепо za izvršenje prekršaja iz člana 342. stava 1.
tačka 1., člana 343. stava 1. tačke od 1. do 9. itačke 13., člana
344. stava 1. tačka 1. i 3. i člana 355. ili ako jc učinitelj
prekršaja izvršio ncku od radnji iz člana 342. stava 1. tačke 1.,
člana 343. stava 1. tačke od 1. do 9. i 13. i člana 344. stava 1.
tačka 1.. |

(3) Navedene radnje ne utječu na prava trećih lica za naknadu
štete od njihovih učinitelja.

Član 362.

(1) Roba ili prijevozno ili prijenosno sredstvo kojim jc izvršen
prekršaj može se oduzeti i kada se postupak protiv izvšitclja
prekršaja obustavai zbog toga što je u vrijemc izvršenja bio
malodoban.

(2) Roba ili prijevozno ili prijenosno sredstvo kojim je prekršaj
izvršen može se oduzeti ili naplatiti njegova vrijednost i kada
se protiv izvršitelja ne može vodit prekršajni postupak zbog
toga što je nepoznat ili nedostupan nadležnim tijelima ili zbog
postojanja drugih zakonskih smetnji, osim u slučaju nastupanja
apsolutne zastarjelosti (člana 357. stava 2.)

Član 363.

(1) Ako se rješenjem o prekršaju iz člana 343. stava 1. tačke 1.
do 11. člana 344. stava 1. tačke od 1. do 4., člana 345. stava
1. tač ka 1. i od 3. do 5., člana 351. stava 1. i 3. člana 352.
stava 1. tačka 1. 2. 7. i 8. člana 353. stava 1. tačka 1. i člana
355. ne oduzima roba ili ako je učinitelj prekršaja izvršio neku
od radnji iz člana 343. stava 1. tačke od 1. do 11. člana 344.
stava 1. tačka 1. i člana 345. stava 1. tačka 1. i tačke od 3. do
5. ove uredbe za koju se ne oduzima roba ili ako je prekršajni
postupak obustavaljen ili se ne može voditi, zbog toga što je
Učinitelj „nepoznat ili nedostupan nadležnim tijelima ili zbog
postojanja drugih zakonskih smetnji, carinarnica po službenoj
dužnosti pokreće postupak za naplatu carine,
(2) Akose svota carine ne može naplatiti odučinitelja prekršaja,
može se naplatiti od nesvjesnog posjednika robe.
(3) Ako jeza robu iz stava 1. ovog člana korišćeno oslobađanje
od plaćanja carine iz člana 27. tačke 3. 14. ovog zakona, carina
se mora obrčunati na način propisan u članu 30. ove uredbe.

||

|

|
||

||
Petak, 10. februara 1995. godine

Pet

mje

rob

nos
тј:

а)
jali:

mje
skiz
pro
pon
god

stur
izre
rata

odu
nak

(1)
prel
sija)

(2)]
Je p
(3) ]
radi
upr:
(4) с
sap

PRC

(1)

član
član
odu:
javn
(2) !
mož
niza
cija,
kult
arhe
nosi
(3)!
Uupr:
Vrij
mož
dio-
cari
(4)

stav
naz
пад;

Strana 8792/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 364.

Lice koje je izvršilo prekršaj za koji je propisana zaštitna
mjera oduzimanja robe (člana 358.) carinarnica može u oprav-
danim slučajevima vratiti robu pod uvjetom da plati vrijednost
robe koja je bila predmet prekršaja i carinu.

Član 365.

Vrijednost robe prema kojoj seu skladu sa odredbama ovog
zakona utvrđuje visina novčane kazne ili naplaćuje protuvrijed-
nost robe, utvrđuje se po propisima koji važe na dan donošenja
rješenja o izricanju novčanc kazne, odnosno naplati protuvri-
jednosti robe.

Član 366.

Za prekršaj iz člana 344. stava 1. tačke 2. i člana 348. stava
(1) tačke 1) 2) i 3) posjednik konsignacijskog skladišta, speci-

jaliziranog skladišta i slobodne carinske prodavaonice, uz nov-
čanu kaznu za učinjeni prekršaj obavezno se izriče i zaštitna
mjera zabrane obavljanja djelatnosti vođenja konsignacijskog
skladišta, specijaliziranog skladišta odnosno slobodne carinske
prodavaonice u trajanju od šest mjeseci do tri godine a za
ponovljeni prekršaj zabrana obavljanja takve djelatnosti do pet
godina.
Član 367.

Carinarnica koja je vodila prekršajni postupak u prvom
stupnju može se u opravdanim slučajevima dozvoliti da se
izrečena novčana kazna i vrijednost oduzete robe uplaćuju u
ratama, ali rok otplate ne može biti duži od jedne godinc.

Član 368.

Марјасепе svote novčanih kazni i svote dobijene prodajom
oduzete robe ili svote naplaćene na ime vrijednosti takve robe,
nakon odbitka troškova prihod su budžeta Republike.

Član 369.
(1) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje о
prekršaju donosi komisija za prekršaje (u daljem tekstu: komi-
sija) sastavaljena od tri člana, od kojih je jedan član- predsjed-
nik. Predsjednik i članovi komisije mogu imati zamjenike.
(2) Komisija može ovlastiti pojedinog svog člana za poduziman-
je pojedinih radnji u prekršajnom postupku. :
(3) Predsjednik i članove komisije i njihove zamjenike iz reda
radnika odgovarajuće саппаписе imenuje direktor Carinske
uprave. ?
(4) Članovi komisije i njihovi zamjenici su diplomirani pravnici
sa položenim stručnim ispitom.

PRODAJA ROBE U CARINSKOM POSTUPKU

[ Član 370.
(1) Roba koja se nalazi kod carinarnice na osnovi odredaba
člana 88. stava 3. člana 99, 100, 101, 204, 227 i 259. stava 2.
člana 299. stava 3. i člana 319. stava 2. ove uredbe te roba
oduzeta u prekršajnom postupku mora se u pravilu izložiti
javnoj prodaji. )
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana Vlada Republike
može robu bez naknade ustupiti republičkim organima i orga-
nizacijama u skladu s finansijskim planovima tijela i organiza-
cija, Crvanom križu i nadležnom tijelu za zaštitu spomenika
kulture u Republici ako su u pitanju predmeti od historijske,
arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke i naučne vrijed-
nosti.
(3) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, direktor Carinske
uprave, može kvarljivu robu, robu koja nema komercijalnu
vrijednost, životinje i robu koja po posebnim propisima ne
može biti stavaljena u slobodni promet (oružje, municija, га-
dio-stanice i sl.) ustupiti uz naknadu koja bude utvrđena u
carinskom postupku. ;
(4) Roba Која nije prodata odnosno ustupljena u skladu sa
stavkom 1., 2. 13. ovog člana i roba koja može štetno djelovati
nazdravlje ili čovjekovu okolinu mora se uništiti pod carinskim
nadzorom. :

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 87

(5) Posebne propise o uvjetima i načinu prodaje i

) postupanja s
robom iz st. 1. i 4. ovog člana te raspored одаје с роннирашја ijenih
prodajom robe donosi Vlada Republike.

Li

Član 371.

(1) Sredstva ostvarena prodajom motornog vozila iz čl. 100. i
101. ove urcdbe moraju se rasporediti tako što se nakon
podmirenja svih nastalih troškova (troškovi prijevoza, čuvanja
ргодаја 151. naplaćuje carina, a ostatak ostavljana raspolaganje ~
vlasniku vozila uplatom na poseban depoziti račun. Ако
vlasnik motornog vozila u roku od 6 mjescci od dana uplatene |
podnese zahtjcve za isplatu depozitnog iznosa carinarnica mora
mo uplatiti u korist republičkog budžeta kao vanredan
prihod.

(2) Od svote dobijene prodajom robc iz člana 227. stav 1. člana

· 299. stav 3. ove uredbe carinarnica najprije mora podmiriti sve

ostale troškove (troškovi prijevoza, čuvanja, prodaje, ležarine |
i sl) naplati carinu a ostatak vratiti podnosiocu deklaracije ili
licu na kojeg glasi prijevozna isprava, a za robu iz člana 227.
stav 2. ove uredbe vlasniku robe. Ako je vlasnik prodate robe |
ili lice па koje glasi prijevozna isprava nepoznato svotu koja joj |!
pripada valja uplatiti na poseban depozitni račun. Ako ona u |
roku šest mjeseci od dana uplata па depozitni račun ne |
zahtjev za isplatu deponirane svote carinarnica će (а sredstva |
uplatiti u korist Lprbudžeta Republike kao vanredan prihod.

(3) Sredstva ostvarena prodajom robe iz člana 88. stav 4. člana
99., 204., 259. stav 2. i člana 319. stav 2. ove uredbe i robe
oduzete u prekršajnom postupku uplaćuje se u korist budžeta
Republike. : |
(4) Troškovi čuvanja iz stava 1., 2. 13. ovog člana obuhvataju
stvarne troškove čuvanja robe u carinskom skladištu, željez- |
ničko-carinskom skladištu i carinskoj zoni uz troškove čuvanja |
kod organa iz člana 16. ove uredbe za vrijeme iz člana 224. |
stav 1., 2. 13. ove uredbe. : |

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 372.

Podzakonski akti čije donošenje propisano ovom uredbom |
ovlašćeni organi Republike donijet će u roku šest mjeseci od ||
stupanja na snagu ove uredbe. |

Član 373. · |
Carina se plaća u DEM za slijedeće proizvode iz Carinske
tarife :

Glava 9 kahva - sirova, pržena, mljevena,zamjene tar. |
oznake: 0901.11; 0901.12; 0901.21, 0901.22, 1.30 i |
0901.40

Glava 20 Voćni sokovi i sokovi od povrća tar oznake:
2009.11; 2009.191; 2009.192; 2009.199: 2009.20 :2009.301;
2009.302; 2009.303; 2009.309; 2009.40; 2009.50; 2009.60;
2009.70; 2009.801; 2009.802; 2009.809: 2009.90. 1

Glava 21 Eskstrakti, esencije ikoncentrati kahve tar. огпа- |
Ке :2101.101; 2101.1091; 2101.1099.

Glava 21 Baze od citrus voća i ostalih agruma tar. oznake: |
2106.901 i 2106.902.

Glava 22 Alkoholna i bez alkoholna pića tar. oznake: |
2201.10 i 2202.10. tar. oznake: 2203.00. tar. oznake:
2204.101; 2204.109; 2204.211; 2204.2121; 2204.2129:
2204.219; 2204.291; 2204.2921; 2204.2929; 2204.203;
2204.299; 2204.30; 2205.101; 2205.1 09 i 2205.90. tar. ozna-
Ке: 2206.001; 2206.002: 2206.003; 2206.004; 2206.009. tar. 17
oznake: 2208.10; 2208.201; 2208.202; 2208.209; 2208.30; |
2208.40; 2208.50; 2208.901; 2208.902 i 2208.909.

Glava 24 Duhan i preradjevine tar. oznake: 2401.10;
2401.20 i 2401.30 tar. oznake: 2402.10; 2402.20 i 2402.90.
tar. oznake: 2403.101; 2403.102; 2403.109; 2403.91
2403.99.

Glava 27 Nafta i derivati tar. oznake: 2709.001 (sirova.
nafta) i sve tar. oznake u okviru tarifnog broja 27.10. 7

|:

~

Strana 8892/100

|__Broj 5 - Strana 88

|
|
| Član 374.
| Stupanjem па snagu ove uredbe prestaje да važi Carinski
| zakon 2/92, 27/93 i 13/94 .
Član 375.
|| Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
_ nom listu Republike BiH".

PR broj 1738/95-. Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
|| Sarajevo Alija Izetbegović, 5. r.
MiguHdWWHaWWWHRWWHWaWWWBWaWaaBnaBHBHdBHuHHuBWHNHHHHNHNHNHHBNNBHM

43
"Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
| sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
| Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O CARINSKOJ TARIFI

Član 1.
| Ovom uredbom propisuje se plačanje carina na robu koja
_ Se uvozi u carinsko područje Republike Bosne i Hercegovine
| postopama utvrđenim u Carinskoj tarifi koja je sastavni dio ove
uredbe. . ;
Član 2.

(1) Stope predvidene u Carinskoj tarifi primjenjuju se na
robu porijeklom iz zemalja koje su sa Republikom Bosnom i
Hercegovinom i bivšom SERJ zaključile ugovor s klauzulom
najvećeg ovlašćenja, ili koje tu klauzulu primjenjuju na robu
porijeklom iz Republike Bosne i Hercegovine, odnosno porije-

| Кош iz bivše SFRJ.

(2) Na robu iz ostalih zemalja primjenjuje se carinska stopa
0475%.

Član 3.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada Republike) može na osnovu reciprociteta sniziti ili po-
većati stope iz člana 2. stav 2. ove uredbe ili ograničiti uvoz
uz primjenu određene stope u skladu s odredbama Uredbe sa
zakonskom snagom o carinskomzakonu ("SlužbenilistRBiH",
broj 5/95).

Član 4.

(1) Proizvod u rastavljenom stanju čiji se dijelovi uvoze
sukcesivno, dijelovi proizvoda iz odjeljaka XVI, XVII i XVIII
Carinske tarife, nesastavljen proizvod ili proizvodi koji se
privremeno uvoze radi ugradnje, oplemenjivanja ili dorade
mogu se na zahtjev carinskog obveznika, svrstati u isti tarifni
stav kao finalni proizvod.

(2) Na dijelove iz stava 1. ovoga člana primjenjuje se stopa
carine određena u Carinskoj tarifi za finalni proizvod.

(3) Direktor Carinske uprave Republike Bosne i Hercego-

: уде propisuje postupak carinjenja proizvoda iz stava 1. ovoga

i Član 5.

(у Ministar finansija na prijedlog direktora Carinske upra-
|ve Republike Bosne i Hercegovine i nakon pribavljenog

mišljenja Komisije 7а carinsku tarifu, donosi uputstva za svrsta-

__„Vanje roba u Carinsku tarifu.

(2) Objašnjenja u vezi sa svrstavanjem robe u Carinsku

jlarifu daje Carinska uprava Republike Bosne i Hercegovine.

|| Član 6.
|| __Komisiju za carinsku tarifu iz člana 5. stava 1. ove uredbe
imenuje ministar finansija od predstavnika Ministarstva блап-
|__ sija, Ministarstva inozemnih poslova, Ministarstva energetike
industrije, Ministarstva prometa i komunikacija, iz ministar-
tva nadležnog za pomorstvo Ministarstva trgovine, iz mini-
arstva nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo, Privredne

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

komore Republike Bosne i Hercegovine i Carinske uprave
Republike Bosne i Hercegovine.
Član 7.
Vlada Republike odredit će početak primjene Carinske
tarife ili carinskih stopa za pojedine robe iz te tarife.
Član 8.
Stupanjem na snagu оуе uredbe prestaje da važi Zakon o
carinskoj tarifi (" Službeni list RBiH ", broj 2/92).
Član 9.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1739/95 Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r.
опоооодидодооододоооооододоидидииоодододоиоодоиоИоИИ о

44

Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. па Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
зпе i Hercegovine, na prijedlog. Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOMI
O CARINSKOJ SLUŽBI REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE

1- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom шедији se organizacija i rad dužnosti i
odgovornosti organa carinske službe te prava, obaveze i odgo-
vornosti radnika carinske službe.

Član 2.
Organi carinske službe direktno provode zakon, druge
propise i opće akte s područja carina, te obavljaju i druge
poslove koji su određeni tim i drugim zakonima.

Član 3.

Organi carinske službe su Carinska uprava Republike Bo-
sne i Hercegovine (u daljem tekstu: Carinska uprava Republi-
ke) i carinarnice kao organizacijske jedinice Carinske uprave
Republike. Carinska uprava Republike je u sastavu Ministar-
stva finansija-Ministarstva financija Republike Bosne i Herce-
govine (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija).

Član 4.

Organizacija i rad, način ostvarivanja prava i obaveza i
odgovornosti i drugi odnosi u tijelima carinske službe uređuju
se propisima o sistemu državne uprave, republičkoj vladi i
republičkim organima ako ovom uredbom ili drugim zakonom
nije drugačije odredeno.

II - PODRUČJE DJELOVANJA I ORGANIZACIJA

Član 5.

Djelokrug rada Carinske uprave Republike i carinarnica
obuhvaća carinski nadzor, carinjenje robe, kontrola robe čijije
UuvOZ ili izvoz posebno reguliran, devizno-valutna kontrola u
međunarodnom putničkom i pograničnom prometu s inozem-
stvom, sprečavanje i otkrivanje carinskih prekršaja, kaznenih
djela i privrednih prijestupa u carinskim stvarima, vođenje
prvostepenog i drugostepenog upravnog postupka i prvostepe-
nog prekršajnog postupka, sprečavanje i otkrivanje deviznih
prekršaja u međunarodnom putničkom i pograničnom prometu
s inozemstvom te prikupljanje, obrada i praćenje statističkih
podataka o uvozu i izvozu. :

Рес

OVO
Taz\
koji

ирг
UUJ

vlja
sku

о о:
Org:

i ob;
севс
stru.
orga

te iz
lokri

Strana 8992/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Carinska uprava Republike

Član 6.

Carinska uprava Republike u djelokrugu rada iz člana 5.
Ovog Zakona obavlja naročito: ·

1) organizira rad carinske službe, prati i proučava njen
razvoj i djeluje u cilju pravilnog funkcioniranja službe;

2) brine зе o jednakoj primjeni carinskih i drugih propisa,
koje provode carinski organi, te nadzire rad carinarnica;

3) odlučuje o žalbama na rješenje carinarnice donesene u
upravnom i prekršajnom postupku, te rješava u prvom stupnju
u upravnom postupku, kada je to zakonom propisano;

4) odlučuje o osnivanju organizacijskih jedinica za oba-
vljanje stručnih i tehničkih poslova za više carinarnica i Carin-
sku upravu Republike;

5) donosi i ostvaruje godišnje programe službe, te se brine
o osiguravanju drugih uvjeta za uspješno obavljanje poslova
organu carinske službe;

6) загадије 5 poduzećima, drugim pravnimi fizičkim licima
i obrtnicima, te Privrednom komorom Republike Bosne i Her-
cegovine (u daljem tekstu: Privredna. komora) pomažući im
stručno pri provođenju carinskih propisa;

7) saraduje s drugim carinskim službama, te međunarodnim
organizacijama i strukovnim udruženjima u rješavanju carin-
skih pitanja; :

8) prati podatke о uvozu i izvozu i po potrebi ih obrađuje,
te izvještava sudionike carinskog postupka o pitanjima iz dje-
lokruga organa carinske službe.

Član 7.

Carinskom upravom Republike rukovodi direktor Carinske
uprave Republike (u daljnjem tekstu: direktor).

U Carinskoj upravi Republike postavlja se i zamjenik di-
rektora. ? ;

Direktora izamjenika direktora postavljai razrješava Vlada
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Repu-
blike) na prijedlog ministra finansija.

Član 8.

Direktor izdaje upute za rad organa carinske službe u
pogledu osiguravanja jednake provedbe propisa i uspješnog
poslovanja organi carinske službe.

Carinarnice

Član 9.

Carinarnice se osnivaju u privrednim i saobraćajnim сеп-
trima kad to zahtijeva obim, struktura i tokovi гође i usluga u
spoljno trgovinskoj razmjeni, putnički promet sa inozemstvom
i drugi opravdani ekonomski interesi.

Član 10. · |

Саппагисе osniva, združuje ili ukida Vlada Republike, па
prijedlog ministra finansija. Prijedlog o osnivanju, združivanju
ili ukidanju carinarnice daju republički organi i Privredna
komora Republike . одн

Početak i prestanak rada саплаписе objavljuje зе u
"Službenom listu RBiH ".

Član 11.

U okviru područja djelovanja iz člana 5. ove uredbe сап-
narnica direktno ili preko svojih organizacij skih. jedinica:

1) obavlja carinski nadzor nad robom, putnicima 1рпјеуо7–
nim sredstvima, ;

2) vrši carinjenje robe i naplatu carine,

3) kontrolira robu čiji je uvoz ili izvoz posebno ureden,

4) obavlja devizno-valutnu kontrolu u medunarodnom put-
ničkom prometu s inozemstvom, : врте;

5) sprečava i otkriva carinske prekršaje, kaznena djela i
privredne prijestupe u carinskom postupku,

6) u prvom stupnju vodi upravni i prekršajni postupak po
carinskim prekršajima,

SLUŽBENI LIST RBiH

7) obavlja i druge poslove koji su joj zakonom i dr
propisima stavljeni u nadležnost. .
: Član 12. »
Radom carinarnice upravlja upravnik. O
Upravnik carinarnice je radnik sa posebnim ovlašćenjimai |
odgovomostima. 4
Upravnika carinamice postavlja i razrješava dužnosti di- |
rektor na period od četri godine uz suglasnost ministra finansi-
ja. i }

Za svoj rad i rad carinarnice upravnik je odgovoran dirck-
оги.

„ О stanju u carinarnici i njenom radu upravnik izvještava
direktora па način i u vrijeme, koje mu direktor odredi.

Radi saradnje sa sudionicimau carinskom postupku, uprav-
nik carinarnice mora о pitanjima s područja djelovanja carinar–
nice izvještavati nadležni republički organ, organlokalne vlasti
i Privredne komore Republike Bosne 1 Hercegovine. 5

Član 13.

Organizaciju i sistematizaciju carinske službe utvrđuje di-
rektor uz suglasnost ministra finansija.

Član 14.

Radi direktnog obavljanja poslova carinjenja robe, рго-
vodenja mjera carinskog nadzora i kontrole putničkog prometa
s inozemstvom, carinarnica kao svoje organizacijske jedinice
ima carinske ispostave i carinske referate, utvrđene u o ]
aktu o organizaciji i radu Carinske uprave Republike, koje se
osnivaju u sjedištu ili izvan sjedišta carinarnice.

Početak rada organizacijskih jedinica iz stava 1. ovog Сапа
odreduje direktor rješenjem, koje se objavljuje u " Službenom
listu RBiH ".

Član 15.

U okviru carinarnice djeluje Komisija za carinske pre-
kršaje, a čine je predsjednik i dva člana, koji imaju svoje |
zamjenike. Oni se imenuju svake godine. |

Carinarnica po potrebi,može imati i više komisija za carin-
ske prekršaje.

Predsjednika i članove komisije za carinske prekršaje te
njihove zamjenike imenuje direktor na prijedlog upravnika
саплаписе 17 reda stručnih radnika carinarnice – diplomiranih
pravnika.

Član 16.
U drugom stupnju o carinskim prekršajima odlučuje Komi-

sija za carinske prekršaje Carinske uprave Rcpublike (u dal- |
jnjem tekstu: Komisija u drugom stupnju), koju čine |
predsjednik i dva člana, koji imaju svoje zamjenike.
Predsjednika i članove Komisije u drugom stupnju imenuje
ministar finansija na prijedlog direktora Carinske uprave.

Član 17. %

U pogledu prekršajnog postupka primjenjuju зе opći рго- 1 —
pisi o prekršajima, ако Carinskim zakonom nije drugačije |
određeno. |
Ovlašćeni carinski radnik može na licu mjesta izreći 1

naplatiti novčanu kaznu kada je to posebnim propisima.
utvrđeno. J

III - SREDSTVA ZA RAD CARINSKE UPRAVE
REPUBLIKE

Član 18.
Sredstva za lične dohotke radnika carinske službe.
posebnih uvjeta rada i prirode poslova i zadataka o
federalnom proračunu sa mogućnošću uvećanja do 30
Vlada Republike na prijedlog direktora uz saglasn
stra finansija, odreduje za koje poslove i radna mjesta m
uvećati sredstva iz stava 1. ovog člana.

Strana 9091/100

!
ke
U
i
H

U

saa
—-
-
=
ma

IV -RADNI ODNOSI

Zasnivanje radnog odnosa Ji

| . Član 19.

ji Radni odnos u carinskoj službi zasniva se na osnovu javnog

' nmatječaja, na osnovu javnog oglasa, a odluku o zasnivanju
radnog odnosa za radnike Carinske uprave Republike donosi

| "direktor, a za radnike carinarnice upravnik carinarnice.

Radni odnos u carinskoj službi može zasnovati lice, koje
pored općih uvijeta za rad u organima državne uprave ispunja-
ya i posebne zdravstvene i psihofizičke uvjete za obavljanje
određenih poslova u carinskoj službi.

: Član 20.

Direktor odlučuje o potrebi za novim radnicima u Carinskoj
upravi Republike i carinarnicama,u skladu s općim aktom o
sistematizaciji radnih mjesta.

Prijedlog o primanju radnika u carinarnicu podnosi uprav-

|
|

| i Član 21.

Upravnik carinarnice donosi rješenje o ostvarivanju prava,
obaveza i odgovornosti iz djelokruga rada radnika carinarnice
ako ovom uredbom nije određeno drugačije.

Stručno obrazovanje radnika

Član 22.

Radnik koji zasnuje radni odnos u carinskoj službi za '

zadatke i poslove osnovne djelatnosti, ako ima manje od deset
godina radnog staža i nije položio stručni ispit za radnika u
organima uprave pri drugom organima ili organizaciji, mora u
roku jedne godine od zasnivanja radnog odnosa:

1. položiti stručni ispit koji je propisan za radnike organa
uprave i

2. položiti dopunski ispit za rad u okviru osnovne djelatno-
sti carinske službe. ;

Radnik iz stava 1. ovoga člana koji ima više od deset godina

radnog staža ili je položio stručni ispit u drugom organu uprave
ili organizaciji mora u roku iz stava 1. ovoga člana položiti
donuiski ispit za rad u okviru osnovne djelatnosti carinske
službe.

Radnik organa carinske službe koji tokom rada stekne veći
stupanj školske spreme, a nema više od deset godina radnog
iskustva na carinskim poslovima, mora ispit iz stava 2. ovoga
člana položiti nakon jedne godine od dana rasporeda na radno
mjesto koje odgovara stupnju školskog obrazovanja koje je
stekao.

Ako radnik iz st. 1. i 2. ovoga člana u propisanom roku
svojom krivnjom ne položi stručni ispit, prestaje mu radni

OS.

Radnik iz stava 3. ovoga člana koji ne položi ispit u

( propisanom roku, bit će raspoređen na posao koji je ranije
, obavljao.

Sadržaj i način polaganja dopunskog ispita iz st. 1. i 2.
ovoga člana propisuje direktor u posebnom aktu.

| Član 23.

Za radnike koji obavljaju poslove iz okvira osnovne djelat-
ynosti obaveznoje periodično provjeravanje stručne osposoblje-
nosti,u skladu s općim aktom o stručnom osposobljavanju

j| carinskih radnika.
Ed

Opći akt iz stava 1. ovoga člana donosi direktor.
{ Rasporedivanje radnika

a Član 24.
Radnik organa carinske službe obavlja poslove za koje je
|x zasnovao radni odnos, odnosno na koje je raspoređen.

JRadi potrebe službe,radnik se može rasporediti na druge
oslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom

Petak, 10. februara 1995. godine

Broj 5 - Strana 90 i : SLUŽBENI LIST RBiH
Broj = Strana. 90 a SELU LZBENI IS L RD II STR

iskustvu,prema uvjetima propisanim općim aktom o sistemati-
zaciji radnih mjesta. ok

Radnike Carinske uprave Republike raspoređuje direktor,a
radnike carinarnice upravnik carinarnice.

Član 25.

Direktor može radnika premjestiti iz jedne carinarnice u
drugu ili iz carinarnice u Carinsku upravu Republike i obrnuto
ako to zahtijevaju interesi službe.

Interesima službe, u smislu stava 1. ovoga člana, smatraju
se osobito slučajevi kada poslove u nekoj carinarnici ili Carin-
skoj upravi Republike ne mogu pravovremeno 1 uspješno oba-
viti postojeći radnici, slučajevi osnivanja novih carinarnica ili
novih organizacijskih jedinica ili razlozi zbog kojih nije moguće
zakonito i normalno obavljanje rada ili drugi posebni slučajevi.

Premještaj iz st. 1. i 2. ovoga člana obavlja direktor, nakon
dobijenog mišljenja od upravnika carinarnice iz koje radnik
dolazi ili u koju odlazi.

Radnik premješten po potrebi službe raspoređuje se na
radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnom
iskustvu i bez njegova pristanka.

Protiv rješenja o premještaju po potrebi službe radnik ima
pravo prigovora.

O prigovoru iz stava 5. ovoga člana odlučuje ministar
finansija,nakon dobijenog mišljenja od direktora ili upravnika
carinarnice iz koje je radnik raspoređen.

: Prigovoriz stava 5. ovogačlana ne odgađa izvršenje rješen-
ja.
Član 26.

Radniku premještenom po potrebi službe i članovima nje-
gove uže obitelji pripada naknada putnih i selidbenih troškova.

Radniku iz stava 1. ovoga člana pripada naknada zbog
odvojenog života od obitelji, od dana stupanja na rad, pa sve
dok za njega i njegovu obitelj ne bude osiguran odgovarajući
stan.

Rješenje o naknadi iz st. 1. i 2. ovoga člana donosi direktor,
u skladu s propisima Vlade Republike.

Član 27.

Radniku premještenom po potrebi službe Carinske uprave
Republike mora se osigurati smještaj u roku tri godine od dana
kada počne raditi na novom radnom mjestu. Ako Carinska
uprava Republike radniku i njegovoj obitelji ne osigura smještaj
ili s njim o tome ne postigne sporazum, mora ga, na njegov
zahtjev vratiti, na rad u carinarnicu ili Carinsku upravu Repu-
blike iz koje je bio premješten ili u drugu carinarnicu gdje
postoji mogućnost da mu se osigura smještaj.

Član 28.

Radnik koji je premješten mora se javiti na rad u roku

određenom u rješenju o premještaju.

Rok iz stava 1. ovoga člana ne može biti kraći od deset dana
od dana razrješenja.

Član 29.

Radi interesa službe, direktor može, u skladu sa članom 24.
stava 2. ove uredbe, privremeno uputiti radnika na rad iz jedne
carinarnice u drugu ili u Carinsku upravu Republike i obrnuto.

Rad iz stava 1. ovoga člana može trajati do šest mjeseci, a
duže od tog vremena samo uz pristanak radnika.

. Zavrijeme privremenog upućivanja na rad u drugu carinar-
mu ili Carinska Kabi Republike radnik ima Ke na dnev-
icezaprvih mjesec dana, a poslije toga na naknad jeni
Život, u skladu sa članom 26. ki Kredke. Men odgojen

Interesima službe, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju

'se osobito slučajevi kada poslove u nekoj carinarnici ili Carin-

skoj upravi Republike ne mogu na vrijeme i uspi jati
St i gu Ijeme i uspješno obavljati

er mm — w— i pre

(=W7-)

Strana 9192/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 30.

Upravnik carinarnice može, po potrebi službe, rasporediti
. radnika iz jedne organizacijske jedinice carinarnice u drugu,
bez obzira na to da li su one u sjedištu ili izvan sjedišta
carinarnice, u skladu sa čl, 24. i 25. stavom 4. ove uredbe.
Radnik koji zbog rasporedivanja iz stava 1. ovoga člana mijenja
prebivalište, u kojem treba stan za sebe i za svoju obitelj,
izjednačen je u pravima s radnikom premještenim po potrebi
službe, koja su utvrđena u čl. 26. i 27. ove uredbe, ako je novo
prebivalište udaljeno više od 50 km od njegova prijašnjeg
prebivališta. i

Član 31.

Radi interesa službe,upravnik саплаписе тоје radnika
privremeno uputiti na rad u drugu organizacijsku jedinicu
carinarnice, u smislu člana 30. stava 1. ove uredbe.

Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, radnik se može
rasporediti na druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj

' spremi i radnom iskustvu ako se takvi poslovi moraju hitno i
neodgodivo obaviti radi provođenja vanrednih ili posebnih
mjera carinskog nadzora i kontrole ili iznenadne zamjene пе-
nazočnog radnika, ali takav rad može trajati najduže 30 dana.

Odredbe člana 29. st. 2. i 3. ove uredbe odgovarajuće se
primjenjuju i na radnike iz stava 1. ovoga člana.

Član 32.

Ako. se zbog raspoređivanja radnika iz člana 30. ove uredbe
ili privremenog upućivanja na rad u smislu člana 31. ove
uredbe, stvaraju materijalne obaveze, takvo raspoređivanje ili
privremeno upućivanje na rad može se obaviti samo uz prethod-
nu saglasnost direktora.

Član 33.

Radnik organa carinske službe kojem se oduzme službena

legitimacija može se rasporediti na druge odgovarajuće poslove
"покупи carinarnice,premjestiti na druge odgovarajuće poslove

u okviru carinarnice, premjestiti na druge odgovarajuće poslo-
ve u okviru carinske službe ili staviti na raspolaganje.

Rješenje o rasporedivanju, premještaju i raspolaganju u
smislu stava 1. ovoga člana, donosi upravnik carinarnice ili
direktor, a protiv tog rješenja može se uložiti prigovor.

Prigovor ne odgada izvršenje rješenja.

Rad pod posebnim uvjetima

Član 34. |

Za obavljanje određenih poslova organa carinske službe
radnik mora imati розебле zdravstvene i psihofizičke sposob-
nosti za rad. |

Radnici što гаде na poslovima iz stava 1. ovoga člana
moraju najmanje jednom u dvije godine obaviti zdravstveni
pregled, a o njihovu zdravstvenom stanju vodi se posebna
evidencija. | : |

Poslove iz stava 1. ovoga člana, zdravstvene i psihofizičke
sposobnosti, koje radnik mora imati za obavljenje tih poslova,
organiziranje zdravstvenih pregleda i način vođenja evidencije
о zdravstvenom stanju tih radnika propisuje direktor, nakon
pribavljenog mišljenja od Ministarstva zdravstva.

| Član 35.

Nakon dobijanja, mišljenja od Ministarstva zdravstva, di-
rektor mora propisati mjere i sredstva za zaštitu pri radu
radnika, što obavljaju poslove koji zahtijevaju takvu zaštitu.

Službeno i radno odijelo, službena legitimacija i oznake

Član 36. '
Radnici carinarnice koji obavljaju poslove osnovne djelat-
nosti i radnici Carinske uprave Republike koji obavljaju kon-
trolno-revizijske poslove i poslove suzbijanja krijumčarenja
obavezni su nositi službeno odijelo.

SLUŽBENI LIST RBiH

. čija priroda zahtijeva, izdaje se službena legitimacija.

. tim sredstvima i na osiguranje koje imaju putnici što

Broj 5 - Str:

Pored radnika iz stava 1. ovoga člana, službenu odj
moraju nositi i drugi radnici Organi carinske službe koji
vljaju poslove carinske kontrole i nadzora na granici. :
. Pored službene odjeće, ргауопа radnu odjeću imaju radnici
koji obavljaju poslove pregleda u prijevoznim i prijenosnim
sredstvima, ucarinski ištima, ištima, smjestišti-
ma, carinskim laboratorijama te radnici >
ničkim poslovima, koje odredi direktor. 5 .
. Vlada Republike odlučuje о boji i oznakama službene –
odjeće, a direktor odreduje pravo radnika na službenu radnu =
odjeću te propisuje kroj, trajanje i način njihove upotrebe. |
Član 37. |

Radnicima koji obavljaju poslove kontrole prometa s ino
zemstvom,carinjenja i carinskog nadzora, carinsko-upravnogi =
prekršajnog postupka, sprečavanja carinskih delikata, poslove —
nadzora nad radom carinarnice te Tevizijske i druge poslove, |

Službenu legitimaciju izdaje direktor.

Službena se legitimacija oduzima ili se mora vratiti: |

1) ako radniku prestaje radni odnos u tijelu carinske službe ||
ilije rasporeden na radno mjesto u tijelu carinske službeza koje
nije potrebna službena legitimacija,

2) ako su radniku oduzeta ovlašćenja za koje jebio ovlašćen
službenom legitimacijom, |

3) ako se u disciplinskom postupku utvrdi da je radnik
grubo kršio svoje radne obaveze.

Privremeno se, do okončanja postupka, radniku oduzima
službena legitimacija ako je protiv njega povedena istraga ili je
podignuta optužnica bez provođenja istrage.

Propise o ostvarivanju prava na službenu legitimaciju, o
sadržaju i obliku službene legitimacije te o evidenciji izdatih
legitimacija donosi direktor.

Disciplinska odgovornost

Član 38.

Grubim kršenjem radne dužnosti, pored kršenja koji su
regulirani propisima o radu radnika u državnim organima |
uprave, smatra se i: Јер

1. sprečavanje kontrolno-inspekcijskih organa da obavljaju |
svoj rad,

2. onemogućavanjem drugog radnika da obavlja poslove,

3. duže neobavljanje nadzora nad provodenjaom zakonito-
sti i neispravno rukovodenje, ,

4. nenošenje ili nepropisno i neuredno nošenje službene |
odjeće i oznaka. |

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti provodi U
se prema odredbama propisa o državnoj upravi. i;

V - POSEBNE ODREDBE

Član 39. ЋЕ
Radnici organa carinske službe koji obavljaju službu u
sredstvima javnog prometa imaju pravo na besplatan prijevoz |
prijevoz tim sredstvima. |
Član 40.
Radniku organai carinske službe, kojem se spriječava ili ·
ometa obavljanje službene dužnosti, mora odmah pružiti р
moć ovlašćeno službeno lice organa unutrašnjih poslova,
njegov zahtjev. ;
Član 41. 4
Сапазкој upravi Republike moraju зе osiguravati stan
za službene potrebe radi izvršenja obaveze prema radnicim,
koje direktor po potrebi službe premjesti ili privremen
na rad iz jednog organa u drugo tijelo carinske službe, u sn
čl. 25. do čl. 29. ove uredbe ili koje upravnik
rasporedi ili privremeno uputi na rad u dru.
jedinicu carinarnice, u smislu čl. 30. do čl. 32. ove U

Strana 9293/100

|

|g
|
|
|
|
|
H
|
I

Broj 5 - Strana 92

udrugim slučajevima privremenog upućivanja radnika, osobito
na granici.

Sredstva za nabavku stanova iz stava 1. ovoga člana osigu-
ravaju se iz republičkog budžeta.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 42.

Radnici organa carinske službe koji su, prema prijašnjim
propisima, rasporedeni na rad u carinarnice i njihove organi-
zacijske jedinice na području Republike postaju danom stupan-
ja na snagu ove uredbe, radnici Carinske uprave Republike s
pravima, obavezama i odgovornostima, utvrđenim ovom ured-
bom. s

Akti koji se odnose na reguliranje prava, obaveza i odgo-
vornosti iz djelokruga rada radnika carinske službe moraju se
navedenim radnicima izdati najkasnije u roku 30 dana od dana
stupanja na snagu ove uredbe.

Radnici u organu carinske službe koji ne žele raditi u
Carinskoj upravi Republike moraju o tome dati pismenu izjavu,
koja se pohranjuje u Carinskoj upravi Republike.

Član 43.

Radnici organa carinske službe koji na dan stupanja na
snagu ovog zakona budu obavljali poslove za koje nemaju
odgovarajući stupanj stručne spreme mogu se zadržati na tim
poslovima, pod uvjetom da tu spremu upotpune u roku dvije
godine od dana stupanja na snagu ove uredbe.

U koliko radnici carinske službe u roku navedenom u stavu
1. ne steknu stručnu spremu, raspoređuju se na poslove odgo-
varajuće stručne spreme koju imaju.

Član 44.

Zatečeni radnici organa carinske službe koji su po pri-
:jašnjim propisima oslobođeni od obaveze polaganja stručnog
ispita ne moraju polagati stručni ispit iz člana 22. ove uredbe.

Član 45.

Akt o sistematizaciji radnih mjesta u Carinskoj upravi
Republike (bez carinarnica) donijet će se u roku 60 dana od
dana stupanja na snagu ove uredbe.

Akt o sistematizaciji radnih mjesta u ukupnoj carinskoj
službi treba uskladiti s propisima o ustrojstvu državne uprave
u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 46.

Ministar finansija u roku od šest mjeseci od dana stupanja
na snagu ove uredbe, osigurat će uvjete za zamjenu tabli i
Žigova carinarnica i njihovih organizacionih jedinica, obrazaca
i službenih oznaka, odijela i službenih legitimacija radnika u
tijelima dosadašnjih carinskih službi.

Ministar finansija na prijedlog direktora Carinske uprave
Republike propisat će oblik, sadržaj i način upotrebe službenog
pečata, žiga, štembilja i tabli carinarnica i njihovih organiza-
cionih jedinica, kao i obrazaca, službenih oznaka, odjela i
službenih legtimacija radnika u tjelima carinske službe u roku
od 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Do donošenja propisa iz stava 1. ovoga člana koristit će se
sadašnje table, oznake i žigovi carinarnica i njihovih organiza-
cijskih jedinica, obrasci i službene oznake, odijela i službene
legitimacije radnika u tijelima carinske službe.

Član 47.

'Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Zakon o
carinskoj službi Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list
RBiH", br. 12/92 1 13/94).

Član 48.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". "

SLUŽBENI LIST RBiH

PR broj 1740/95 Predsjednik
3. febrara 1995. godine t. Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s.r.
DOODONONONOANONOOOOTOONONOOAODODUNONUONNONONOUANONANUNU
45

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Her-
cegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne 1 Hercegovine,
donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POSEBNOJ NAKNADI NA UVEZENU ROBU

) Član 1.

Radi ostvarivanja usklađenih odnosa u platnoj bilansi s
inozemstvom, utvrđenih razvojnom i privrednom politikom
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika)
privremeno se može uvesti posebna naknada na robu koja se
UVozi.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine određuje robu, od-_.

nosno grupe roba na koje se pri uvozu plaća posebna naknada
na uvezenu robu, visina naknade i razdoblje za koje će se
naknada naplaćivati.

: Član 2.

Sredstva ostvarena naplatom posebne naknade na uvezenu

robu prihod su republičkog budžeta.
, Član 3.

U pogledu obračunavanja naplate i povrata posebne nak-
nade primjenjuju se odgovarajuće odredbe Uredbe sa zakon-
skom snagom o carinskom zakonu.

Član 4..

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u" Službe-

nom listu RBiH".

PR broj 1741/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r

DONOKOOOOONONONONAOOONOOODOOOOOOONONOONOOOOOONONONNANU
46

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O OSIGURANJU IMOVINE I LICA
I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
Ovim uredbom uređuju se uvjeti i način obavljanja poslova

Predsjednik

u društvima koja se bave osiguranjem imovine i lica koja se

regulira kroz osnovne odredbe, osnivanje društva za osigura-

nje, poslovanje i sredstva društva za osiguranje, potrebna

sredstva društva za osiguranje, nadzor nad poslovanjem dru-
štva za osiguranje, obavezna osiguranja, Biro osiguranja, kaz-
nene, prijelazne i završne odredbe.

ge Član 2.

Poslovi osiguranja su: zaključivanje i izvršavanje ugovora
o osiguranju imovine i lica; zaključivanje i izvršavanje ugovora
O suosiguranju i reosiguranju, mjere za spriječavanje i sma-
njenje rizika koji ugrožavaju osiguranu imovinu i lica i mjere
za spriječavanje i smanjenje šteta i drugi poslovi osiguranja.

' Član 3.

Pod drugim poslovima osiguranja smatraju se poslovi po-
sredovanja u ugovaranju osiguranja, zastupanja u osiguranju,
snimanja rizika, snimanja i procjene šteta, prodaje ostataka
Osiguranih uništenih stvari, pružanja pravne pomoći i drugih
intelektualnih i tehničkih usluga u osiguranju.

Petak, 10. februara 1995. godine.

Peta

lica
Ugo,

Strana 9392/100

}

Petak, 10. februara 1995. godine

Poslove iz stava 1. ovoga člana obavljaju pravna i fizička
lica za društvo za osiguranje ili za osiguranika na osnovu
ugovora.

Član 4.

Osiguranje imovine i lica je dobrovoljno, osim kada je
zakonom propisano obavezno osiguranje.

Imovina i lica osiguravaju se kod društava za osiguranje
koja imaju sjedište u Republici Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Republika). .

Vlada Republike propisuje koja se imovina i lica i uz koje
uvjete'mogu osigurati ili suosigurati kod inozemnog osigurate-
lja:

' Član 5.

Društva za osiguranje mogu se poslovno i profesionalno
udruživati i povezivati.

Član 6.

Društvo za osiguranje dužno je da posluje:

1) po ekonomskim načelima i pravilima struke osiguranja i
aktuarske struke;

2) u skladu sa zakonom, načelima lojalne tržišne utakmice;

3) dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom.

Bliže odredbe iz stava 1. ovog člana reguliraju se Kodek-
som ponašanja društava za osiguranje.

Član 7.
Višak rizika koji prelazi njegov kapacitet društvo za osigu-
ranje je dužno pokriti reosiguranjem.
Društvo za osiguranje međusobne odnose sa društvom za
reosiguranje regulira ugovorom. -
Višak rizika koji prelazi mogućnosti reosiguranja u zemlji
može se reosigurati u inostranstvu.

Član 8.

Poslove osiguranja obavljaju društva za osiguranje: dio-
ničko društvo za osiguranje i društvo za uzajamno osiguranje.
Član 9.

Društvo za osiguranje može obavljati poslove životnih i
ostalih osiguranja, odnosno reosiguranja.

Poslovi životnih osiguranja razvrstavaju se na osiguranje
života i mirovinsko osiguranje.

Poslovi ostalih osiguranja razvrstavaju se na: osiguranje
civila, osiguranje industrije, osiguranje automobilskog kaska,
osiguranje od automobilske odgovornosti,osiguranje od opće
odgovornosti, osiguranje usjeva, osiguranje životinja, osigu-
ranje transporta - karga, osiguranje transporta - kaska, osigu-
ranje od odgovornosti u transportu, osiguranje kredita,
osiguranje od nezgoda, te bolesničko osiguranje kojim su obuh-
vaćene i ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti i
ostali poslovi osiguranja.

Društvo za osiguranje može obavljati poslove jedne ili više
vrsta osiguranja iz st. 2. i 3. ovog člana odnosno reosiguranja.

Društvo za uzajamno osiguranje ne može obavljati poslove
reosiguranja.

Član 10.

Izdavanje odobrenja za rad društva za osiguranje i nadzor
da li društvo posluje sukladno ovom uredbom i drugim propi-
sima obavlja Ured za nadzor za poslovanje nad društvom za
osiguranje (u daljnjem tekstu: Ured za nadzor), na području
Republike.

Član 11.

Za obavljanje poslova utvrđenih međunarodnim sporazu-
mima o osigueanja wlezaika odnosno korisnika motornih vozila
od odgovornosti u prometu i predstavljanja društava za osigu-
ranje u međunarodnim institucijama osiguranja, društva za
osiguranje osnivaju Biro osiguranja Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Biro osiguranja), na području Republike.

SLUŽBENI LIST RBiH:

: Broj S - Strz
II - OSNIVANJE DRUŠTVA ZA OSIGURANJE
1. Dioničko društvo za osiguranje

SE. Član 12. =
ie ke ataštvo a asuanje mogu. osnovati domaća
a licate str i j i nm

IH fizičkim liekia ana lica zajedno s domaćim, pravnin i

Ukoliko je ulog stranih, pravnih ili fizičkih lica veći od 50%.
osnovnog kapitala, za osnivanje dioničkog društva za osiguran-'
je potrebna je suglasnost Ministarsva finansija. t

Član 13. '

Iznos osnovnog kapitala pri osnivanju dioničkog društva za.
osiguranje ne može biti manji od:

1. 1,000.000 DEM za poslove osiguranja života, '

2. 2,000.000 DEM ako se društvo osniva za obavljanje više
vrsti osiguranja,

3. 2,000.000 DEM, ako se društvo osniva za obavljanje
poslova reosiguranja. ; i
Iznos osnovnog kapitala se uplaćuje u DEM ili domaćoj
valuti. ju

Član 14. MN

Odobrenje za rad dioničkom društvu za osiguranje izdaje
Ured za nadzor. })

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači ili
u njihovo ime lica ili lica koju oni odrede.

Osobe iz stava 2. ovog člana dužna su uz zahtjev za)
izdavanje odobrenja Uredu za nadzor dostaviti:

1. statut društva s potpisima osnivača,

2. dokaz da su osigurana novčana sredstva u visini iznosa
osnovnog kapitala društva,

3. akte poslovne politike (posebno uvjeta osiguranja i cj
nika premija za sve vrste osiguranja za koje se društvo osniva,
tehničke osnove, tablice maksimalnog pokrića),

4. poslovni plan društva za naredne tri godine poslovanja,)

5. broj i kvalifikacijsku strukturu kadrova potrebnih za
početak rada društva, '

6. prijedlog za imenovanje upravitelja matematičke rezer-|
ve, ako će se društvo za osiguranje baviti poslovima osiguranja 8
života. )

Član 15.

Poslovni plan sadrži osobito: očekivani premijski prihod)
očekivane štete, troškove provođenja osiguranja i očekivanu
dobit i druge podatke koji dokazuju trajnu mogućnost podmiri-|
vanju budućih obaveza.

Član 16. |

Ured za nadzor dužan je u roku 60 dana od dana podnošenja.
zahtjeva i dokaza iz člana 14. stav 3. ove uredbe donijeti
rješenje kojim odlučuje o zahtjevu ili traži ispravku ili dop
zahtjeva iz člana 14. ovog zakona.

Rješenje kojim se izdaje odobrenje za rad društvu ujedno
je i davanje saglasnosti Ureda za nadzor na sve akte iz člani
14. stav 3. na osnovu kojih se izdaje odobrenje.

, , Rješenje Ureda za nadzor iz stava 1. ovog člana konačne
je i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

2. Društvo za uzajamno osiguranje

Član 17. !

Društvo za uzajamno osiguranje je društvo u kojem člano:
uplatom uloga (doprinosa) međusobno jamče da će senan I
ma uzajamnosti i solidarnosti pokriti štete nastale ostvaren
ugovorenih rizika.

Društvo za uzajamno osiguranje ne posluje radi
dobiti nego se sredstva prikupljaju ulogom samo u onom
gu koji je potreban za ispunjenje obaveza prema osig
1 za stvaranje rezervi sigurnosti,

O sredstvima društva odlučuju osiguranici koji sami
vljaju društvom.

Strana 9491/100

.

| ” Član 18.
| Društvo za uzajamno osiguranje mogu osnovati domaća
| pravna i fizička lica, a postupak osnivanja је kao kod dioničkog
društva za osiguranje. 1
| Да osnivanje društva za uzajamno osiguranje potrebno је
| da ugovor о uzajamnom osiguranju od istih rizika sklopi naj-
| manje 250 lica.
|: Član 19.
| Društvo za uzajamno osiguranje može se osnovati kao
društvoza uzajamno osiguranje s neograničenim ulogom ili kao
društvo za uzajamno osiguranje s ograničenim ulogom. ji
Društvo za uzajamno osiguranje s neograničenim ulogom
može od svakog osiguranika zahtijevati uplatu dodatnog uloga
potrebnog za namirenje nepokrivenih šteta, bez ograničenja.
Društvo za uzajamno osiguranje s ograničenim ulogom
_ može od svakog osiguranika zahtijevati da plati dodatni ulog
koji nije veći od njegovog prethodno uplaćenog cijelog uloga,
|__ako Su štete i ostali rashodi veći od prethodno uplaćenog uloga
i ostalih prihoda društva.

· Broj5 - Strana 94

| Član 20.

Za osnivanje društva za uzajamno. osiguranje 5 пеорга-
ničenim ulogom članova, osnivači moraju uplatiti najmanje
30%, a ako se društvo osniva s ograničenim ulogom članova
najmanje 50% iznosa osnovnog kapitala iz člana 13. ove шеф
be, zavisno da li se društvo osniva za obavljanje jedne ili više
vrsta osiguranja.

Član 21.
Ugovor o osnivanju društva mora sadržavati:
1. imena odnosno tvrtke osnivača,
2. tvrtku, sjedište i djelatnost društva,
3. iznos osnovnog kapitala društva,
4. visinu pojedinačnog osnivačkog uloga,
___5. broj pojedinačnih osnivačkih uloga koje osnivači upisu-
Ји,
| 6. odredbe o načinu, uvjetima i rokovima uplate osnivačkih
| eventualnih kasnijih uloga te vraćanju uplaćenih osnivačkih
Шора s kamatom,
7. upravljanju i vođenju poslova društva,
| _8. način formiranja i uportrebe fondova i-režervi,
9. odredbe o posljedicama promjene statuta, općih uvjeta
JSsiguranja 1 odluke o prestanku rada društva na sklopljene
| 1gOvore Osiguranja, –
10. poslovanju društva,
11. način na koji članovi društva jamče pojedinom članu za
itetu i način kako se postaje ili prestaje članom društva
___12. te druga pitanja značajna za osnivanje i poslovanje
Шиба za uzajamno osiguranje.
: Član 22.
Statutom društva određuje se osobito:
ПИЈЕ način utvrđivanja, uvjeti i rokovi uplate uloga;
| _ 2. pravo na naknadu štete, .
| _3. odredbe o neograničenom odnosno ograničenom ulogu;
| _4. obaveza uplate dodatnog uloga za pokriće gubitka ili
| nogućnost da se gubitak društva pokrije smanjenjem naknade
| | vim članovima,
' _5. uvjeti i način raspodjele dobiti (vraćanje dijela uloga ili
| јевотов prijenosa u narednu godinu odnosno u гегтегуе Sigur–
050),
| 76. odredbe o početku i prestanku članstva u društvu,
| Ћ 7. prava i obveze članova koji istupe iz članstva.
24

1

Član 23.
Osnivači društva za uzajamno osiguranje odnosno lica ili
ca koje oni ovlaste podnose Uredu za nadzor zahtjev za
гапје dozvole za osnivanje društva za uzajamno osigura-

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stava 1. ovog člana
osnivači društva za uzajamno osiguranje dužni su dostaviti
dokaze o ispunjavanju uvjeta za osnivanje društva za uzajamno
osiguranje, i to: ИЕ

1. ugovor о osnivanju društva za uzajamno osiguranje,

2. statut društva za uzajamno osiguranje, ~ ;

3. dokaz о uplati sredstava početnog fonda sigurnosti.

Član 24.

Ured za nadzor dužan je donijeti rješenje kojim odlučuje o
zahtjevu iz člana 23. ove uredbe u roku od 60 dana od pod-
nošenja zahtjeva i dokaza iz člana 23. ove uredbe. |

Rješenje Ureda za nadzor iz stava 1. ovog člana konačno
je i protiv njega se može voditi upravni spor.

| : Član 25.

Društvo za uzajamno osiguranje je pravno licc s pravima,
obavezama i odgovornostima utvdenim ovom uredbom i ugo-
vorom 0 osnivanju.

Član 26.

Društvom za uzajamno osiguranje upravljaju članovi.

Organi upravljanja, sastav i način rada organa društva za
uzajamno osiguranje utvrđuje se statutom društva zavisno o
uloženom ulogu. |

Ма upravljanje društvom shodno зе primjenjuju propisi o
društvu s ograničenom odgovornošću. ;

III – POSLOVANJE I SREDSTVA DRUŠTVA ZA
OSIGURANJE

| Član 27.

Poslove csiguranja i reosiguranja društvo za osiguranje
obavlja u svoje ime i za svoj račun.

Poslove osiguranja iz člana 2. ove uredbe društvo za osi-
guranje može obavljati i u svoje ime, a za račun drugih lica ili
u ime i za račun drugih lica ili može posredovati kod tih
poslova.

Član 28.

Za obaveze iz ugovora o osiguranju i ugovora о IeOsigu-
ranju društvo za osiguranje odgovara svim sredstvima.

Za ukupni iznos naknade nastalih šteta i ostalih obaveza
društva za uzajamno osiguranje koje se ne mogu namiriti iz
sredstava društva jamče osiguranici svojim sredstvima u skladu
sa ugovorom o osnivanju društva.

Član 29.

'Sredstvas kojima društvo za osiguranje posluje su: sredstva
osnovnog kapitala, premija osiguranja, sredstva tehničke re-
zerve, sredstva preventive, rezerve sigurnosti, sredstva po-
slovnog fonda i ostala sredstva društva.

Član 30.
_ Premija za osiguranje sastoji se od funkcionalne premije i
dijela premije za obavljanje djelatnosti osiguranja. =!

Funkcionalna premija sadrži tehničku premiju, a može
sadržavati dio za preventivu, ako je on uračunat u premiju.

Tehnička premija je dio premije namijenjen ispunjavanju
obaveza iz osiguranja.

Član'31.
_ ___Sredstva tehničke rezerve društva za osiguranje čine: pri-
Jenosne premije i rezervirane štete, matematička rezerva 0851
вигалја Života, rezerviranje za povrate premija ovisne i
neovisne о rezultatu, propisano Tezerviranje za kolebanje šteta,

ostala osigurateljno-tehnička rezerviranja i i j
tehnička rezerviranja. o та,

A 60%, Član 32.

STedstva osiguranja života društvo za osiguranje dužno је
voditi na posebnom računu 1 опа зе пе mogu koristit, niti se ој
njima može provoditi prisilno izvršenje za pokrivanje obaveze
društva za osiguranje koje ne proizlaze iz osiguranja života.

Petak

T
je ob
N

зада:

_vorir

obve

SVC \
sreds
kasni
ranje

dužn
koriš

gura!
ostali
drugi

P

podr:
5005]
ostali

podr:
OSigu
suosi
о5п0'
ргеус
усдђ
ranja
ranja
ugov
procj

suds}
likvic

Strana 9592/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Sredstva osiguranja života imaju karakter štednje.
! Član 33.

Iz sredstava osiguranja života društvo za osiguranje dužno
je oblikovati matematičku rezervu osiguranja života.

Matematička rezerva osiguranja života jest razlika između
sadašnje vrijednosti svih budućih obaveza osiguratelja po ugo-
vorima iz osiguranja života i sadašnje vrijednosti svih budućih

obveza ugovaratelja osiguranja po tim ugovorima.

Pod osiguranjem života u smislu ovog zakona smatraju se
sve vrste ugovora o osiguranju lica kod kojih se kumuliraju
sredstva štednje ili sredstva za pokriće povećanih rizika u
kasnijim godinama osiguranja (mirovinsko osiguranje, osigu-
ranje invalidskih renti i sl.)

) Član 34.

Društvo za osiguranje koje se bavi osiguranjem života
dužno je pri osnivanju donijeti akt o oblikovanju, vođenju i
korištenju matematičke rezerve.

Član 35.

Prihodi društva za osiguranje formiraju se iz premije osi-
guranja, premije aktivnih poslova suosiguranja i reosiguranja i
ostalih prihoda poslova osiguranja, prihoda od financiranja i
drugih prihoda.

Pod ostalim prihodima osiguranja iz stava 1. ovog člana,
podrazumijevaju se prihodi po osnovi udjela u šteti poslova
suosiguranja i reosiguranja, provizija, prihodi od regresa i
ostali prihodi. ,

Član 36.

Pod rashodima društva za osiguranje, u smislu ove uredbe,
podrazumijevaju se rashodi za plaćanje šteta i ugovorenih svota
osiguranja, rashodi za plaćanje šteta po osnovi aktivnih poslova
suosiguranja i reosiguranja, rashodi za plaćanje premija po
osnovi pasivnih poslova suosiguranja i reosiguranja, rashodi za
preventivu i drugi rashodi poslova osiguranja, rashodi za pro-
vedbu djelatnosti osiguranja i reosiguranja te rashodi finansi-
ranja i izvanredni rashodi.

Rashodi za plaćanje odšteta po osnovi osiguranja, suosigu-
ranja ili reosiguranja i ugovorenih svota, ureduje se na osnovu
ugovora odnosno općeg akta društva za osiguranje.

Rashodima za štete smatraju se i troškovi utvrđivanja i
procjenjivanja šteta, troškovi ostvarivanja regresnih zahtjeva,
sudski troškovi, troškovi vještačenja i drugi troškovi u vezi sa
likvidiranjem šteta.

| Član 37.

Rashodima društva za osiguranje smatraju se i:

1. izdvajanja iz premije osiguranja života za matematičku
rezervu osiguranja života,

2. izdvajanja krajem obračunskog razdoblja koja se odnose
na: vrijeme trajanja osiguranja odnosno reosiguranja u idućem
razdoblju (prijenosne premije); nastale, a nenamirene obaveze
na osnovu osiguranja odnosno reosiguranja (rezervirane štete),
rezervacije za masovne i katastrofalne štete u dužem razdoblju
kao i rezerve za rente za osiguranja odgovornosti i nezgode.

Izdvajanja iz stava 1. tačke 2. ovoga člana istovremeno su
i prihodi u idućoj godini. PT. 6

Pod nastalim a nenamirenim obvezama razumijevaju se i
neprijavljene štete, čiji se iznos utvrđuje na način predviđen
općim aktom društva za osiguranje. — U :

Način obračunavanja i visina dijela premije osiguranja
odnosno reosiguranja koja se izdvaja na ime prijenosnih pre-
mija, rezerviranih šteta i rezervacije za masovne katastrofalne
štete te način obračunavanja matematičke rezerve uređuje se
općim aktom društva za osiguranje.

Član 38. mm

Dio prihoda iz poslovanja društva za osiguranje koji po
godišnjem obračuna preostane poslije podmirenja rashoda,
iskazuje se kao ostvarena dobit.

SLUŽBENI LIST RBiH

Dobit iz stava 1. ovog člana, na osnovu odluke nadležnog. ežno) Aki.
organa društva za osiguranje, koristi se za: x. A
1. pokriće gubitaka iz prethodne godine, MO
a iavajuje u rezerve sigurnosti, SG
. 7. isplatu dijela dobiti dioničarima odnosno ulagačima i_—
djelatnicima društva, a kod društva za uzajamno osiguran "+.
članovima (osiguranicima) povrat dijela uloga,
4. izdvajanje u druge rezerve društva,
A 5. izdavanje za udio u dobiti ugovorenih svota osiguranja —
ivota, I
6. zadržanu dobit.

|

: Član 39.

Društvo za osiguranje koje je formiralo rezerve sigurnosti
najmanje u visini polovine od ostvarene prosječne premije —
osiguranja u posljedne dvije godine, pri čemu se premija iz
prethodne godine uvećava indeksom porasta cijana na malo
računajući i godinu za koju se rasporeduje ostvarena dobit, nije _—
obavezno izdvojiti iz dobiti u rezerve sigurnosti.

Član 40. '

Ako prihod društva za osiguranje po godišnjem obračunu
nije dovoljan za pokriće rashoda, društvo za osiguranje iska-
zuje gubitak iz poslovanja.

Član 41. ;

Gubitak iz članka 40. ove uredbe društvo za osiguranje
pokriva iz: Hi

1. zadržane dobiti,

2. dodatnog uloga (uloga osiguranika kod društva za uza-
jamno osiguranje),

3. rezerve sigurnosti,

4. poslovnog fonda u dijelu koji se odnosi na novčana
sredstva i sredstva u plasmanima čiji rok vračanja ističe do dana.
podnošenja godišnjeg obračuna,

5. fonda preventive ako nadležni organ društva donese
takvu odluku,

6. ostale rezerve.

Ako društvo za osiguranje nastali gubitak u cijelosti ne
namiri na način iz stava 1. ovog člana, za nepokriveni dio
gubitka smanjuje se osnovni kapital.

Član 42.
Društvo za osiguranje dužno je sastavljati financijske izv-
ještaje o poslovanju i objaviti osnovne podatke iz bilansa koji
utvrdi Ured za nadzor. ;

Član 43.

Društvo za osiguranje dužno je, u toku slijedeće poslovne
godine namiriti nepokriveni gubitak iz prethodne godine, te
nadoknaditi sredstva garancijskog fonda, ako su ta sredstva |
korišćena za pokriće gubitka i smanjena ispod visine iznosa
utvrđenih članom 13. ove uredbe.

Član 44. !
+ Društvo za osiguranje koje se bavi osiguranjem Života
utvrđuje posebno dobit odnosno gubitak za tu vrstu osiguranja. |

Društvo za osiguranje koje se bavi poslovima ceiguranja i
poslovima reosiguranja dužno je posebno utvrdivati dobit od-
nosno gubitak iz tih poslova i iskazivati jedinstveni rezultat, —

Član 45. "

Ako se društvo za osiguranje bavi osiguranjem Živo
drugim vrstama osiguranja i predstoji mu likvidacija ili
a ispunjeni su Uredbom predviđeni uvjeti za osnivanje dr
za osiguranje života, osiguranici zivota sredstvima tog d
mogu osnovati novo društvo za osiguranje života.

Ako ne postoje uvjeti iz stava 1. ovog člana, sva osig
života, sa sredstvima, ustupaju se drugim društvima za
ranje, ako ih ona prihvate.

U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana ne mije
preuzete obaveze prema osiguranicima.

Strana 9693/100

Broj 5 - Strana 96

. Ako пе poštoje uvjeti za osnivanje novog društva za osigu-
ranje života, odnosno za ustupanje ugovora 0 osiguranju života
| ___drugim društvima radi osnivanja novog društva za osiguranje
|___Šivota ili ustupanja tih osiguranja drugim društvima za osigu-
|___ranje, ugovorene svote osiguranja mogu зе smanjiti.
| Za donošenje odluke o osnivanju odnosno ustupanju osigu-
|___ranja iz st. 1. i2. ovog člana, osiguranici života osnivaju odbor
|___koji poduzima sve pripremne radnjeza osnivanje novog društva
za osiguranje života u skladu s odredbama ove uredbe ili za
|| ustupanje osiguranja života drugim društvima za osiguranje.
| Za osnivanje novog društva za osiguranje života i za sman-
___jenje svota osiguranja odbor iz stava 5. ovog člana zatražit će
stručno mišljenje Ureda za nadzor.

IV - POTREBNA SREDSTVA DRUŠTVA ZA
OSIGURANJE

Član 46.

Društvo za osiguranje mora trajno raspolagati vlastitim
| sredstvima – garancijskim fondom dovoljnim da se njima jamči
| stalno ispunjenje obaveza društva iz ugovora o osiguranju.

Vlastita sredstva-garancijski fond čine:

1) uplaćeni osnovni kapital umanjen za knjižnu vrijednost

vlastitih dionica u vlasništvu društva,

2) rezerve sigurnosti,

3) prenesena dobit,

4) fond preventive ako nadležno tijelo upravljanja društva

za osiguranje donese takvu odluku.

Član 47.

Vlastita sredstva moraju iznositi najmanje:

a) za osiguranje i reosiguranje života najmanje 3,5% od
matematičke rezerve osiguranja života i najmanje 5% od sred-
stava tehničke premije svih rizika osiguranja života, za koja se

"пе obračunava matematička rezerva, s time да se osnovica za
|] aa umanjuje za dio predan u reosiguranje, ali najviše do
| 15%.

| b) za bolesnička osiguranja najmanje 12% od iznosa teh-
! ničke premije,
с) za ostala osiguranja i reosiguranja u iznosu većem koji
se dobija primjenom jednog od ovih kriterija:
– 12% od bruto premije osiguranja, odnosno reosiguranja,
· umanjenje za рогеге takse iz premije iza storniranje, odnosno
· otpisane iznose premija, teza predane premije suosigurateljima
i reosigurateljima, odnosno retrocesionarima, time da шпап-
јепје može iznositi najviše 50%, a za prekooceanske brodove,
i nuklearna postrojenja i odgovornost brodara i nuklearnog ро- !
DOB i osiguranje zrakoplovstva 5: umanjenjem najviše
i ,
-20% od prosječnog iznosa šteta koji se dobije па način да
зе bruto isplate za osigurane događaje za protekle tri godine
| uvećavaju za bruto rezervu šteta na koncu protekle godine, i
| umanje za naplaćene regrese za protekle tri godine 1 rezervu
| Šteta na početku tog razdoblja, time da se tako dobiveni iznos
| množi sa stopom koja se dobiva iz iznosa isplata za osigurane
| dogadaje za vlastiti račun i bruto isplata za osigurane događaje
|!u posljednjoj godini. Ako je ovako dobivena stopa manja od
1150%, primjenjuje se stopa od 50%. ;
|| Pri računanju visine vlastitih sredstava iz alineje druge
ij}, „stava 1. ovog člana, društvo za osiguranje revalorizirat će
! indeksom rasta cijena na malo isplaćene štete 1 naplaćene
| | тертсзе ic rczervu šteta па početku razdoblja Која služi za
_| izračunavanje izdvajanja, ako je porast cijena na malo u jednoj
ji obje prethodne godine bio veći od 10%.
i]

bi Član 48.

Vlastita sredstva-garancijski fond ne može u toku poslovan-
a biti manji od iznosa predviđenih u članu 13. ove uredbe.

|

|

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 49.

Društvo za osiguranje dužno je u poslovanju voditi brigu o
tome da budu uskladeni visina vlastitih sredstava iz člana 47.
ove uredbe i visina premije osiguranja.u samopridržaju.

Ako se vlastita sredstva smanje za iznos do 25% od u članu
47. ove uredbe propisanog iznosa, društvo za osiguranje dužno
je donijeti program mjera kojim se u roku od 12 mjeseci
usklađuje poslovanje radi osiguranja propisanog iznosa vlasti-

tih sredstava, a ako se vlastita sredstva smanje za višeod25%, ”

društvo je dužno uskladiti poslovanje u roku 04:18 mjeseci.

Ako se programom mjera u rokovima iz stava 2. ovog člana
ne osigura iznos vlastitih sredstava u visini iz člana 47. оуе
uredbe, društvo za osiguranje dužno je u roku od slijedećih šest
mjeseci uskladiti opseg premijskog prihoda i visinu premije
заторпаггаја.

Član 50.

Društvo га osiguranje drži sredstva iz člana 46. ove uredbe
na računima i u plasmanima u Republici i u poslovanju tim
sredstvima dužno je brinuti o sigurnosti plasmana, odnosno
ulaganja kako пе bi ugrozilo njihovu vrijednost i vlastitu likvid-
nost u izvršenju svojih obaveza.

Ulaganje sredstava u nekretnine, opremu i uredenje poslov-
nog prostora, vlasničke uloge u društvu za osiguranje i druga
poduzeća ne može prijeći 50% raspoloživih sredstava društva.

Ulaganje u pojedinu nekretninu, ili više nekretnina,koje зе
mogu smatrati jednim ulaganjem, ne smije prijeći 10% raspo-
loživih sredstava društva.

Ulaganje u zajmove osigurane hipotekom upisanom na
nekretninama i pokretnim stvarima ili garancijom na puni iznos
zajma s kamatama, koju dade banka ili Republika ne mogu
prijeći 40% raspoloživih sredstava društva, time da iznos zajma
koji se osigurava hipotekom ne može prijeći 60% prometne

· vrijednosti stvari na kojoj je hipoteka upisana.

Ulaganje u dionice i druge tržišne vrijednosne papire, kao
obveznice, udjele u investicijskim fondovima i druge instru-
mente tržišta novca i kapitala, kojima se trguje na uredenim
tržištima, ne može prijeći 40% raspoloživih sredstava društva.

Ulaganje u vrijednosne papire iz stava 5. ovoga člana
kojima se ne trguje na uređenim tržištima novca i kapitala ne
može prijeći 10% raspoloživih sredstava društva.

Pojedinačno ulaganje sredstava društva za osiguranje u
dionice ili udjele u poduzećima i zajmove ne može prijeći 5%
raspoloživih sredstava društva.

Iznimno od stava 7. ovoga člana, ulaganje sredstava
društva republičke vrijednosne papire i odobravanje zajmova
Republici možeciznositi do 10% raspoloživih sredstava društva.

Akontacije i zajmovi, koje društva prema općim uvjetima
osiguranja odobrava uz predočenje vlastitih polica ne mogu
prijeći 10% raspoloživih sredstava društva.

Zajmovi osiguranicima, obrtnicima, poljoprivrednicima ili
slobodnim profesijama osigurani hipotekom upisanom па пе“
kretninama i pokretnim stvarima ne mogu prijeći 20% газро-
loživih sredstava društva. Pojedinačno ulaganje društva u
ovakve zajmove ne može prijeći 3% raspoloživih sredstava
društva.

Sredstva osiguranja mogu se bez ograničenja, uz uvjet
održavanja stalne likvidnosti, koristiti za odobravanje kredita
bankama ili pravnim licima, čiji povrati zajedno s kamatama
moraju biti osigurani odgovarajućim garancijama ili jamstvi-
ma.

Ured za nadzor propisuje način utvrđivanja raspoloživih
sredstava i plasmana, u pogledu njihove ročnostii može društvu
za Osiguranje dozvoliti ulaganja koja nisu navedena u ovom
članu ili koja ne ispunjavaju navedene uvjete, ako time nisu
ugroženi interesi osiguranika.

Iznimno od stava 1. ovog člana, u skladu sa propisima o
deviznom poslovanju, društvo za Osiguranje uz suglasnost

Peta!

Urec
1107,
М -]
OSI

radi
nače

Vlad
Вер
с

same

6
10%
izdv:
van
ргеп

i raz!

dono
je, d
sred:
Ured
Fede
Ured

Vlad

vara
Zako
poslc
iz nj
drug.
aktor

utvrd

društ
uredi

člana

тегет
пе 56
obra!

prem
njegc
08127)
višeg

Osigu

Strana 9791/100

Petak, 10. februara 1995. godinc

Ureda za nadzor može držati dio sredstava na računima u
inozemstvu.

У - NADZOR NAD POSLOVANJEM DRUŠTVA ZA
OSIGURANJE

Član 51.

Ured za nadzor iz člana 10. ove uredbe izdaje odobrenja za
radi nadzire dali društva za osiguranje posluju po eckonomskim
načelima i pravilima struke osiguranja.

Ured za nadzor ima svojstvo pravnog lica, koji osniva
Vlada Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada
Republike).

Sjedište Ureda je u Sarajevu.

U obavljanju poslova utvrđenih ovom uredbom Ured je
samostalan i odgovoran Vladi Republike.

Sredstva za pokriće troškova financiranja Ureda u visini
10% osiguravaju 5е и republičkom proračunu, a 90% sredstava
izdvajaju društva za osiguranje, s tim da izdvajanje tih sredsta–
va пе može iznositi više od 1.0% (promila) od fakturirane
premije osiguranja.

Član 52.

Uredom upravlja Savjet koji ima pet članova koje imenuje

i razriješava Vlada Republike.
lanovi Savjeta imenuju se na četiri godine.

Član 53.

Savjet Ureda donosi statut uz saglasnost Vlade Republike,
donosi godišnji program rada Ureda i prati njegovo izvršavan–
je, donosi proračun prihoda i rashoda Ureda, utvrđuje visinu
sredstava koja izdvajaju društva za osiguranje za finansiranje
Ureda, даје saglasnost na izvještaje koja Ured podnosi Vladi
Federacije i odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim statutom
Ureda.

Član 54.
Radom Ureda rukovodidircektor kojeg imenuje i razriješava
Vlada Republike na prijedlog ministra financija.
Direktor Ureda imenuje se na četiri godine.

Član 55.

Direktor rukovodi Uredom, zastupa ga, predstavlja i odgo-
vara za njegov rad te u sklopu prava i dužnosti utvrđenih
Zakonom organizira i osigurava zakonito i tačno obavljanje
poslova iz djelokruga Ureda, predlaže Savjetu donošenje akata
iz njegove nadležnosti i izvršava odluke Savjeta, te obavlja
druge poslove koji su mu ovom uredbom , statutom ili drugim
aktom Ureda stavljeni u nadležnost.

Član 56. :

U okviru prava i dužnosti utvrđenim ovom uredbom Ured
utvrđuje:

– da li su osigurana vlastita sredstva u godišnjem obračunu
društva za osiguranje u skladu sa odredbama čl. 47. i 48. ove
uredbe,

– da li je imovina društva uložena u skladu s odredbama
člana 50. ove uredbe. ·

Ured za nadzor daje mišljenje: 1: s M

– o pravilnicima o načinu utvrdivanja prijenosnih premija i
Tezerviranih šteta, te o rezervacijama za шазоупе 1 katastrofal-
ne štete i načinu kako su ti pravilnici primjenjeni u godišnjem
obračunu,

- o primjeni čl. 6. i 7. ove uredbe, : :

- о tehničkim osnovama, uvjetima osiguranja, tarifama
premija, te o pravilniku o utvrđivanju matematičke rezerve i
njegovoj primjeni kod osiguranja života, kao i kod mirovinskih
osiguranja, invalidskih j bolesničkih osiguranja (osiguranja s
Višegodišnjim trajanjem), :- d -

_ аи osiguranja i tarifama premija kod svih obaveznih
Osiguranja,

SLUŽBENI LIST RBiH

transportnih i kreditnih osi

Вгој 5 - S!

– uvjetima osiguranja kod ostalih vrsta osiguranja
: reditnih osiguranja,

– ззргаупози godišnjih financijskih izvještaja. IM:
"a Član 57. 270
tima iz člana 56. оуе uredbe društvo za osiguranje =

dužno je tražiti mišljenje Ureda ili ivanja·
društva, te prilikom svake iemieue a MUKA e,
.. O primjeni ovih akata, o dovoljnosti vlastitih sredstava i
njihovu ulaganju te o cjelovitoj ispravnosti obračuna, Uredza —
nadzor daje mišljenje uz svaki godišnji obračun. |
Član 58. i

Radi osiguranja podataka za obavljanje nadzora пад osigu- -
ranjem, aktuarskih poslova i izradu tehničkih osnova i tarifa
premija, društvo za osiguranje dužno je Uredu za nadzor
dostavljati statističke i druge podatke prema vrstama i grupama
osiguranja na način koji odredi Ured.

Član 59.

Ured za nadzor može prenijeti pojedine poslove nadzora па
za to ovlašćene institucije i stručna lica (ovlašćeni aktuar, |
ovlašćeni revizor ili druga stručna lica). и

Precizne uvjete za dobivanje ovlašćenja za obavljanje ак
tuarskih poslova propisuje ministar finanisja.

Potvrdu o ispunjavanju uvjeta iz stava 2. ovoga člana i
dozvolu za rad ovlašćenog aktuara izdaje Ministarstvo finansi-
ja.

; Član 60.

Ured za nadzor ima pravo u svako doba provesti kontrolu
poslovanja društva za osiguranje i izdavati naloge radi:

– osiguranja obavljanja djelatnosti na osnovu zakonskih
odredbi i plana poslovanja; :

– uklanjanja posljedica učinjenih па štetu interesa vlasnika
polica ili posljedica kojima su kršene odredbe pravilnog poslo-
vanja. ||

Ti nalozi uključuju – ovisno o pojedinim slučajevima: |

- poduzimanje одгеделћ finansijskih mjera(npr. izradu | а
plana solventnosti u svrhu ponovnog zauzimanja stabilnih ро- 1
zicija u slučaju da društvo više ne raspolaže nenamjenskim.
sredstvima u iznosu vlastitih sredstava ili izradu finansijskog
plana kojim bi se u kratkom roku osigurala potrebna vlastita
sredstva, ili ograničenje slobodnog raspolaganja sredstvima.
društva),

– sazivanje upravnog odbora društva; 8

- zahtjev za promjenu poslovnog plana društva, Što зе

takoder može odnositi i na postojeće uvjete i cjenovnike premi- |
ja. |
Član 61.

Ured za nadzor može u slučaju da društvo ne posluje u
skladu sa Zakonom ili pravilima struke.

– ukinuti odobrenje za obavljanje pojedinih vrsta osiguranja |
ako društvo za osiguranje više ne ispunjava uvjete pod kojima
je izdano odobrenje za rad ili ako dode do tako ozbiljnih |
prekršaja da je takva mjera neizbježna;

– predati zahtjev za otvaranje stečajnog postupka obzirom ·
nia stanje sredstava društva za osiguranje;

- zahtijevati smanjenje isplate osiguranja i zabraniti plaćan- |
је u svrhu izbjegavanja stečaja; |

||

_ -zahtijevati promjenu postojećih uvjeta osiguranja, cjenov-.
nike premija i ostalih akata; 0
„7 obustaviti izvršenje odluka i drugih akata društva za koje.
ocijeni da su u suprotnosti s propisima i statutom društva,
– zabraniti poslovanje odnosno pokrenuti kazneni postuj
za slučaj nedozvoljenog nastavljanja poslovanja.

Član 62.

Ured za nadzor može oduzeti odobrenje za oba\
pojedinih ili svih vrsta osiguranja, kad društvo za osi
više ne zadovoljava uvjete za dodjelu odobrenja, u velikoj

Strana 9891/100

|
|

|

i svoje zakonske obaveze ili obaveze preuzete planom ро-
Vae ili ako dođe do tako ozbiljnih prekršaja da bi nastavak
poslovanja mogao ugroziti interese osiguranika ili ako društvo
posluje protivno vlastitim općim aktima. i

Ured za nadzor može oduzeti: odobrenje za cjelokupni
opseg poslovanja ako društvo nije u mogućnosti u zadanom
vremenskom periodu izvršiti mjere predvidcne u planu o sol-
ventnosti ili finansijskom planu.

Oduzimanjem odobrenja onemogućava se daljnje izdavanje

olica i zabranjuje se povećanje svota i produženje trajanja već
izdatih polica.

U slučaju oduzimanja odobrenja Ured za nadzor poduzima
mjere zaštite interesa osiguranika. Ured za nadzor može ogra-
ničiti ili zabraniti slobodno raspolaganje sredstvima društva.

Kod društva za uzajamno osiguranje ukidanje odobrenja za
obavljanje ukupnog-poslovanja osiguranja ima učinak odluke o
pres štva.

Ukidanje odobrenja upisuje зе u sudskom registru na озпо-
vu obavijesti Ureda za nadzor.

Rješenje o oduzimanju odobrenja, koju donosi Ured za
nadzor je konačno i protiv njega društvo može voditi upravni
spor.

Član 63.

Društvo za osiguranje može ustupiti portfelj drugom dru-
Štvu za osiguranje ali samo onda ako ustupa pripadajuća sred-
stva i obaveze.

Društvo za osiguranje može prenijeti svoj portfelj drugom
osiguravajućem društvu svojevoljno ili po nalogu Ureda za
nadzor u slučaju oduzimanja odobrenja za rad.

Ako društvo za osiguranje ne postupi prema nalogu Ureda
za nadzor o ustupanju portfelja drugom društvu za osiguranje
Ured za nadzor može opunomoćiti posebnog povjerenika ko-
jem će ustupiti ovlašćenja nadležnih organa društva.

Kada je ustupanje portfelja provedeno po nalogu Ureda za
nadzor, vlasnici polica nemaju pravo na žalbu.

. Član 64.

U slučaju otvaranja postupka likvidacije društvo za osigu-
ranje je dužno obustaviti zaključivanje novih osiguranja.

Ako društvo za osiguranje svojevoljno obustavlja poslova–
nje ili mu je zabranjen daljni rad ili mu je oduzeto odobrenje,
nadzor se provodi i nad likvidacijom društva i nad gašenjem
postojećih ugovora o osiguranju.

Član 65.

U slučaju likvidacije društva za osiguranje, vlasnici i kori-
snici-polica imaju pravo prvenstva i to:

– u slučaju svih ličnih osiguranja njihovo pravo na sredstva
Tasporedenau tehničku rezervu ima prednost pred pravima svih

_ drugih vjerovnika,

– u drugim vrstama osiguranja dio prijenosne premije (što
znači dio koji se odnosi na period nakon što su ugovori zbog
insolventnosti društva prekinuti) isva potraživanja koja potječu
iz razdoblja prije proglašenja insolventnosti prestavljaju dugo-
ve prvog reda. |

VI - OBAVEZNA OSIGURANJA

Član 66.

Prema ovoj uredbi obavezno se osiguravaju:
1) putnici u javnom prometu od posljedica nesretnog

· slučaja,

2) vlasnici odnosno korisnici motornih vozila od одроуог-
nosti za štete počinjene trećim licima,

3) vlasnici, odnosno korisnici zrakoplova od odgovornosti
za štete počinjene trećim licima,

4) vlasnici, odnosno korisnici brodica na motorni pogon od

| odgovornosti za Štete počinjene trećim licima.

___Broj 5 - Strana 98 » SLUŽBENI LIST RBiH
Broj 5= Strana.98 "NEI а | |__O "US 1 - 91 *U1 _______ CO: ен УЗ Sote

Petak, 10. februara 1995. godiuc

Član 67.

Vlasnici prijevoznih sredstava na koje se primjenjuju од.
redbe ovog zakona o obaveznim osiguranjima dužni su sklopiti
ugovor. o obaveznom osiguranju s ovlašćenim društvom za
osiguranje. a ДЕ

_ Društva za osiguranje, članovi Ureda za osiguranje Која se
bave osiguranjem od automobilske odgovornosti donose zajed-
ničke uvjete i premijski sistem 5 jedinstvenim osnovicama dijela
premije za naknadu štete. LS Bac

Zajedničke uvjete i (агипи premiju objavljuje Ured za
osiguranje. |

Društvo za osiguranje iz stava 1. ovoga člana пе može
odbiti ponudu za sklapanje ugovora o osiguranju, ako ponudi-
telj prihvaća uvjete osiguranja pod kojim sc to Osiguranje
obavlja. 1

Član 68.

Odredbe ove uredbe о obveznim osiguranjima пе одпозе

se na prijevozna sredstva oružanih snaga Republike.

1. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica
nesretnog slučaja

Član 69. ;

Vlasnici odnosno korisnici vozila koja služe za prijevoz
putnika u javnom prometu dužni su zaključiti ugovor о osigu-
ranju putnika od posljedica ncsretnog slučaja.

Ugovor iz stava 1.ovog člana dužni su zaključiti vlasnici
odnosno korisnici:

1) autobusa kojim se obavlja javni prijevoz u gradskom,
тедиргадукош i međunarodnom linijskom i izvanlinijskom
prometu, }

2) taksi-automobila i rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s
vozačem,

3) autobusa koji prevoze radnike na posao i s posla,

4) tračnih vozila za prijevoz putnika,

5) autobusa kojima turistička poduzeća prevoze turiste,

6) svih ostalih prijevoznih sredstava, bez obzira na vrstu
pogona, kojima se ртеуоге putnici uz naplatu prijevoza u obliku
djelatnosti.

Član 70.

Putnicima se smatraju lica koja se radi putovanja nalaze u
jednom od prijevoznih sredstava odredenih za obavljanje jav-
nog prijevoza, bez obzira da li su već kupile putnu kartu, a
takoder i osobe Које se nalaze u krugu kolodvora, pristaništa,
luke, zrakoplovne luke ili u neposrednoj blizini prijevoznog
sredstva prije ukrcavanja odnosno nakon iskrcavanja, koje su
imale.namjeru putovati određenim prijevoznim sredstvom ili su
njime putovale, osim osoba koje su zaposlene na рпјеуогпот
sredstvu.

____Putnicima iz stava 1. ovog člana smatraju зе i osobe koje
imaju pravo na besplatnu vožnju.

Član 71.
Najniže visine osiguranih svota, na koje mora biti ugovo-

тепо osiguranje po jednom putniku u slučaju smrti ili trajnog
зреле utvrđuje па prijedlog Ureda za nadzor Vlada Repu-
с: |

Član 72.

Putnik kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno prema uvjeti-
ma osiguranja odredeni korisnik u slučaju smrti putnika, ima
pravo zahtijevati da društvo za osiguranje: kod kojeg je za-
ključeno Osiguranje neposredno njemu izvrši svoju obvezu iz
ugovora о osiguranju. A

_ Akojeza nastalu štetu odgovoran prijevoznik koji je sklo-
DIO ugovor о osiguranju, u naknadu štete što je duguje prije-
Vvoznik, neće se uračunati iznos koji je društvo za osiguranje
5 po osnovi obveznog osiguranja putnika u javnom

Peta

osig
sen
osig
ispl:
OSig
gura

OVO)
sklo

ispl:
osot

niu

·5. 01
izno

prov

uob

ukuj

1

1. o'
галје

odo

vozi
za 5!

. 08121

maz
ili oš

зе i
ток

Vozil
povr
vezi

sti o
ključ

је:
vanji
orga
prob
gura

auto!

Štete

08121
štetn
zana
nije ı

I
licim

izno:
Za OS

Strana 9993/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Ako vlasnik odnosno korisnik vozila nije sklopio ugovor o
osiguranju putnika prema odredbama ovog zakona, a dogodio
se nesretni slučaj, putnik odnosno osoba koja bi bila korisnik
osiguranja, da je ugovor o osiguranju bio sklopljen, može
isplatu osigurane svote zahtijevati od bilo kojeg društva za
osiguranje koje na teritoriju Republike obavlja ovu vrstu osi-
guranja.

Društvo za osiguranje kojem se obratila osoba iz stava 3.
ovog člana postupit će kao da je ugovor o osiguranju bio
sklopljen uz osiguranu svotu iz člana 71. ove uredbe.

Društvo za osiguranje iz stava 3. ovog člana koje je izvršilo
isplatu osigurane svote ima prema vlasniku vozila, odnosno
osobi odgovornoj za štetu pravo na regres za isplaćeni iznos,
kamatu i troškove.:

Ako društvo za osiguranje ne može ni u sudskom postupku
ni u slučaju prestanka društva ostvariti pravo na regres iz stava

:5. ovog člana, ono ima pravo zahtjev za isplatu nenadoknađenih
iznosa istaknuti prema ostalim društvima za osiguranje koja
provode ovu vrstu osiguranja i torazmjernopremiji ostvarenoj
u obveznom osiguranju putnika u javnom prometu u odnosu na
ukupnu premiju na teritoriju Republike u toj vrsti osiguranja.

U slučaju prastanka društva za osiguranje, osoba iz stava
1. ovoga člana može zahtijevati naknadu od društva za osigu-

ranje iz stava 3. ovog člana.

2. Osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila
od odgovornosti za štete trećim osobama

Član 73.

Vlasnik odnosno korisnik motornog vozila i priključnog
vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti
za štetu koju upotrebom motornog vozila (u daljnjem tekstu:
osiguranje od automobilske odgovornosti ) nanese trećim lici-
mazbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja
ili oštećenja stvari.

tetom koja je nanesena upotrebom motornog vozila smatra
se i šteta koja je trećem licu prouzrokovana padom stvari s
motornog ili priključnog vozila.
Član 74.

Motorna i priključna vozila, u smislu ovog zakona, jesu sva
vozila na motorni pogon koja se kreću javnim putem i ostalim
površinama na kojima se odvija promet, a koja podliježu oba-
vezi registracije po propisima o cestovnom prometu.

Od dužnosti sklapanja ugovora o osiguranju od odgovorno-
sti. oslobođeni su vlasnici odnosno korisnici motornih i pri-
ključnih vozila koja se kreću tračnicama.

Registracija motornog vozila i priključnog vozila koje po-
dliježe propisima o registraciji; produženje registracije i izda-
vanje probnih pločica može se obaviti nakon što se nadležnom
organu za registraciju odnosno nadležnom organu za izdavanje
probnih pločica podnese dokaz o sklopljenom ugovoru o osi-
guranju.

Član 75.

Nema pravo na naknadu štete po osnovi osiguranja od
automobilske odgovornosti za štete trećim osobama:

1) vozač vozila, A. ! .

2) vlasnik, suvlasnik i svaki drugi korisnik vozila u slučaju
štete na stvarima.

Član 76. - j
. Obaveza društva za osiguranje na naknadu štete po osnovi
osiguranja od automobilske odgovornosti ne može po jednom
štetnom događaju biti veća od iznosa što ga na prijedlog Ureda
za nadzor utvrdi Vlada Republiike, ako ugovorom o osiguranju
nije utvrđen veći iznos. "
Iznos iz stava 1. ovog člana posebno se utvrđuje za štetu na
licima, a posebno za štetu na stvarima. i
Ako u" više oštećenih lica, a ukupna naknada premašuje
iznos iz stava 1. ovog člana, prava oštećenih lica prema društvu
za osiguranje srazmjerno se smanjuje.

SLUŽBENI LIST RBiH

-

Broj 5 - Strana 99

,._ Društvo za osiguranje koje je isplatilo jednom oštećenom
licu iznos veći od onog koji joj oripada s obzirom na razmjerno
sniženje naknade, jer nije znalo niti moglo znati da postoje i
druga oštećena lica, ostaje u obavezi prema tim drugim licima
samo do visine iznosa iz stava 1. ovog člana. - }

KA ? Član 77. :
ad pravno lice koja obavli inva-
ask a nok j vlja poslove zdravstvenog, inva.

mirovinskog osiguranja istakne odštetni zahtjev,
društvo za osiguranje dužno je u okviru odgovornosti svojeg
osiguranika platiti naknadu u visini troškova liječenja i drugih
nužnih troškova koji su učinjeni u skladu s propisima o zdrav-
stvenom osiguranju odnosno razmjeri iznos doprinosa za
invalidsko i mirovinsko osiguranje.
Razmjerni iznos doprinosa za mirovinsko i invalidsko osi-
guranje određuje seu kapitaliziranom iznosu prema preostalom
vremenu radnog staža i godina života fizičkog lica potrebnog
za sticanje prava na starosnu mirovinu.
: Član 78.
Ako oštećeno lice istakne odštetni zahtjev neposredno pre-
ma društvu za osiguranje, društvo za osiguranje ne može u
odgovoru na takav zahtjev isticati prigovore koji bi na osaovu
zakona ili uvjeta za osiguranje od automobilske odgovornosti
mogla istaknuti prema osiguranoj osobi zbog nepridržavanja
Zakona ili uvjeta za osiguranje od automobilske odgovornosti.
Društvo za osiguranje koje nadoknadi štetu oštećenom licu
a nije bilo u obavezi isplate prema uvjetima za osiguranje od
automobilske odgovornosti, ima pravo regresa prema licu koje
je odgovorno za štetu i to za isplaćeni iznos štete, kamatu i
troškove.

Član 79.

Osiguranjem od automobilske odgovornosti obuhvaćene
su, u skladu sa odredbama ove uredbe i štete prouzrokovane
upotrebom vozila kojim se koristila odnosno kojimjeupravljalo
lice koja za to nije bilo ovlašteno.

Neovlaštenim korisnikom motornog vozila, u smislu ove
uredbe smatra se: i ,

1) lice koje upravlja motornim vozilom bez odgovarajuće ||
vozačke isprave,

2) lice koje se bez nadzora ovlašćenog vozača, instruktora
obučava u upravljanju motornim vozilom u prometu na cesti,

3) lice koje bez znanja i odobrenja vlasnika odnosno kori- ||
snika motornog vozila upotrijebi to vozilo, U

i lice koje na protupravan način dode u posjed motornog |
vozila.

. Društvo za osiguranje koje nadoknadi štetu iz stava 1. ovog i
člana ima pravo regresa prema osobi koja je odgovorna za |\
štetu, i to za isplaćeni iznos naknade štete, kamatu i troškove. ||

Član 80. "St

Ako se za trajanja osiguranja promijeni vlasnik odnosno
korisnik motornog vozila, prava i obveze iz ugovora o osigu- ||
ranju od automobilske odgovornosti mogu se prenijeti na novog
vlasnika odnosno korisnika i traju do isteka tekućeg razdoblja |
osiguranja.

Član 81.

, Društvo za osiguranje kod kojeg se vlasnik odnosno kori- \ d
snik vozila osigurao od automobilske odgovornosti dužno je {(
||

štetu koja je upotrebom vozila nanesena u zemljama sistema
zelene karte osiguranja, a koja prelazi iznos štete iz člana 76. ||
stava 1. ove uredbe nadoknaditi trećem licu do visine određene |
propratna o obaveznom osiguranju zemlje u kojoj je šteta
nastala.

Član 82.

Oštećeno lice kojem je šteta nanesena upotrebom vozila čiji
; mobilske

se vlasnik odnosno korisnik nije osigurao od auto.
odgovornosti podnosi odštetni zahtjev jednom od društava za

osiguranje koje se bavi osiguranjem od automobilske odgovor-
nosti.

; ev

Strana 10093/100

2

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Društvo za osiguranje if stava 1. ovog člana za isplaćeni
iznos štete i trošak obrade tereti fond za naknadu šteta pri Birou
za osiguranje. ,

Osoba koja nije državljanin Republike, a kojem je na
teritoriju Republike nanesena šteta upotrebom vozila čiji se
vlasnik odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgo-
vornosti, ima pravo na naknadu štete po osnovu ove uredbe
samo ako po zakonu države čiji je državljanin, državljani
Republike imaju pravo na naknadu štete nanesene upotrebom
neosiguranog vozila.

Biro za osiguranje ima pravo na regres prema licu koje je
odgovorno za štetu i to za isplaćeni iznos štete, kamatu i
troškove. ; .

Član 83.

Oštećeno lice kojem je šteta nanesena upotrebom nepozna-
tog motornog vozila ima pravo zahtijevati naknadu štete na
stvarima i zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja i
podnosi odštetni zahtjev jednom od društava za osiguranje koje
se bavi osiguranjem od automobilske odgovornosti.

Društvo za osiguranje iz stava 1. ovog člana za isplaćeni
iznos štete i trošak obrade tereti Garancijski fond pri Birou za
osiguranje.

Lice koje nije državljanin Republike, a kojoj je na teritoriju
Republike nanesena šteta upotrebom nepoznatog motornog
vozila ima pravo na naknadu štete na osnovi ove uredbe, samo
ako po zakonu države čiji je državljanin, državljani Republike
imaju pravo na naknadu štete nanesene upotrebom nepoznatog
motornog vozila.

Ako se pronađe vozilo čijom je uptorebom nanesena šteta,
Biro za osiguranje ima pravo na regres preme društvu kod
kojeg je sklopljeno osiguranje od automobilske odgovornosti i
to za isplaćeni iznos štete, kamatu i troškove.

Član 84. -

Isplaćene štete od neosiguranih vozila iz člana 82. štete od
nepoznatih vozila iz člana 83. štete iz člana 96. stav 1. ove
uredbe kao i štete koje oštećeno lice nije moglo naplatiti zbog
prestanka društva, snose sva društva za osiguranje koja oba-
vljaju poslove osiguranja od automobilske odgovornosti razm-
jerno premiji u toj vrsti osiguranja.

Medusobni, obračun svih isplaćenih šteta obavlja se putem
fonda za naknadu šteta pri Birou za osiguranje.

Član 85.

Lice koje motornim vozilom inozemne registracije ulazi na
teritorij Republike mora imati valjanu međunarodnu ispravu o
osiguranju od automobilske odgovornosti koja vrijedi za teri-
torij Republike ili neki drugi dokaz o postojanju takvog osigu-
ranja, koja pokriva štete najmanje do iznosa iz člana 76. stava
1. oveuredbe.

; Granična policija i carina dužni su kontrolirati da li je
udovoljeno uvjetima iz stava 1. ovog člana.

Član 86.
Medunarodnim ispravama i dokazima iz člana 85. stava 1.

u'ove uredbe smatraju se oni dokumenti čiju valjanost priznaje

' Biro za osiguranje.

} Priznavanje valjanosti nmedunarodnih isprava i dokaza Biro

| za osiguranje obavlja unaprijed, .obavještavanjem MUP-a i
_\' Uprave carine.
pra Priznavanje valjanosti medunarodnih isprava i dokaza
UP uključuje i garantiranje Biroa za osiguranje za obaveze
NI! utvrđene tim ispravama i dokazima, do iznosa iz člana 76. stav
| I 1. ove uredbe.
SE Član 87.
19 Lica koja nemaju valjanu međunarodnu ispravu ili dokaz iz
Wu člana 85. stav 1. ove uredbe moraju na granici. sklopiti s
We. domaćim društvom za osiguranje ugovora o osiguranju od

automobilske odgovornosti koji vrijedi na teritoriji Republike.

I

Član 88.

Oštećeno lice, kojem je šteta nanesena upotrebom vozila s
inozemnom registracijom za koje vozilo postoji valjana
međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od
automobilske odgovornosti iz člana. 85. stava 1. ove uredbe,.
podnosi odštetni zahtjev Birou za osiguranje. $1eje

Obradu i isplatu ovih šteta Biro za osiguranje može povjeriti
svojim članovima ili specijaliziranim organizacijama za obradu
navedenih šteta, koji su dužni odštetni zahtjev obraditi i likvi-
dirati u skladu s međunarodnim sporazumima O osiguranju
motornih vozila. !

' Član 89.

Štetu nanesenu upotrebom vozila inozemne, registracije
koje je osigurano kod društva za osiguranje iz člana 87. ove
uredbe, nadoknađuje to društvo prema odredbama ove uredbe
koje važe za vozila registracije Republike.

Član 90.

Za naknadu štete koja je nanesena upotrebom vozila ino-
zemne registracije koje nema valjanu međunarodnu ispravu ili
dokaz o osiguranju od automobilske odgovornosti važe odred-
be iz člana 82. ove uredbe.

Član 91.

Vlasnik odnosno vozač motornog vozila mora na zahtjev
ovlašćenog lica Ministarstva unutrašnjih poslova dati na uvid
važeću policu osiguranja od automobilske odgovornosti kao i
Europski izvještaj o nezgodi.

, Član 92.

Društvo za osiguranje dužno je uz policu za osiguranje od
automobilske odgovornosti izdati Europski izvještaj o nezgodi.

Sudionici prometne nezgode moraju popuniti i potpisati
Europski izvještaj o nezgodi, ako nije obavljen uviđaj na-
dležnog organa unutrašnjih poslova.

Organi unutrašnjih poslova kao i pravosudni i drugi organi
koji vode postupak o prometnim nezgodama dužni su na zahtjev
osiguravajućeg društva pružiti podatke o prometnoj nezgodi.

3. Osiguranje vlasnika odnosno korisnika zrakoplova od
odgovornosti za štete nanesene trećim osobama

Član 93.

Vlasnik, odnosno korisnik zrakoplova dužan je osigurati se
od odgovornosti za štete koje zrakoplov može nanijeti trećim
licima.

Za inozemni zrakoplov koji ulazi u zračni prostor Republi-
ke mora postojati osiguranje od odgovornosti za štete iz stava
1. ovog člana, ako nije pruženo drugo osiguranje za naknadu
štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

| Član 94.

_ Vlada Republike na prijedlog Ureda za nadzor utvrduje
najniže iznose na koje pojedine vrste zrakoplova moraju biti
osigurane.

Obveza društva za osiguranje na naknadu štete po osnovi
člana 93. ove uredbe ograničena je iznosom iz stava 1. ovog
člana, ako ugovorom o osiguranju nije predviđen veći iznos.

4. Osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na
motorni pogon od odgovornosti za štete nanesene trećim
licima

i Član 95.

_ Vlasnik, odnosno korisnik brodice na motorni pogon regi-
strirane za sport i razonodu, upisanoj u registar brodica dužan
= sajeta od Koka za štete koju brodica na motorni

može nanijeti trećim licima zbog tjelesne ozljede,
oštećenja zdravlja ili smrti. Ed Sa)
Za brodicu na motorni pogom upisanu u strani upisnik
brodica koja ulazi u obalno more Republike ili urešnje
plovne putove mora postojati osiguranje od odgovornosti za

Strana 10193/100

Petak, 10. februara 1995. godine

štete iz stava 1. ovoga člana, ako nije pruženo drugo odgova-
rajuće osiguranje za naknadu štete ili ako međunarodnim Uugo-
vorom nije drukčije odredeno.

Od dužnosti sklapanja ugovora o osiguranju od odgovorno-
sti kod registracije, odnosno produženja registracije brodice na
motorni pogon, oslobođeni su vlasnici brodica upisanih u regi-
star brodica na motorni pogon čija snaga motora ne prelazi 15

Obveza društva za osiguranje za naknadu šteta po osnovi
ovoga člana ograničena je iznosom koji utvrduje Vlada Repu-
blike na prijedlog Ureda za nadzor, ako ugovorom o osiguranju
nije predviđen veći iznos.

Odredbe ove uredbe koje se odnose na osiguranje vlasnika,
odnosno korisnika od odgovornosti za štete trećim licima, ako
je štetu poruzrokovalo nepoznato, neosigurano ili strano mo-
torno vozilo odgovarajuće se primjenjuju i na odgovornost za
naknadu štete prouzrokovane upotrebom nepoznate, neosigu-
rane ili strane brodice na motorni pogon.

VII - BIRO OSIGURANJA

Član 96.

Pored poslova iz člana 11. ove uredbe Biro obavlja poslove
uskladivanja, nadzora i medusobnog izravnanja šteta nastalih
od nepoznatog motornog vozila odnosno brodica na motorni
pogon te motornog vozila i brodice za koje vlasnik, odnosno
korisnik nije sklopio ugovor o osiguranju, poslove obrade i
isplate šteta koje oštećene osobe nisu mogle, naplatiti zbog
prestanka rada društva za osiguranje.

Radi obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana na razini
Biroa osniva se fond za naknadu šteta.

Obradu i isplatu šteta iz stava 1. ovog člana koje nisu mogle
biti isplaćene zbog prestanka društva za osiguranje Biro može
povjeriti jednom od svojih članova.

Biro obavlja i druge poslove od općeg i od zajedničkog
interesa za djelatnost osiguranja.

Član 97.

Biro za osiguranje je pravn lice i stiče svojstvo pravnog lica
upisanog u sudski registar.

Član 98. '

Izdvajanje sredstava u fond za naknadu šteta iz stava 2.
člana 96. ovog zakona i troškove finansiranja Biroa za osigu-
ranje snose svi članovi Biroa.

Statutom Biroa za osiguranje utvrduje se naročito njegova
organizacija, djelatnost i finanisranje, te način obračuna i
međusobnog izravnanja šteta iz člana 96. stav 1. ove uredbe.

U slučaju da član Biroa ne izvršava obveze finanisranja
utvrđene statutom, Ured za nadzor će na prijedlog Biroa za
osiguranje povući društvu za osiguranje dozvolu izdatu za
obavljanje poslova osiguranja.

VIII - KAZNENE ODREDBE

Član 99.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000.- DEM kaznit će
se za prekršaj društvo za osiguranje: :

1) ako sredstva osiguranja života ne vodi na posebnom
računu i ako za prisilno izvršenje za pokrivanje obaveza iz
drugih vrsta osiguranja odnosno, reosiguranja ili drugih oba-
veza i društava za osiguranje (član 32.), s jeste

2) ako tokom iduće poslovne godine ne namiri nepokriveni
gubitak iz protekle godine i ne nadoknadi sredstva garancijskog
fonda, (član 43.), i : -

3) ako posebno ne utvrdi dobit, odnosno, gubitak za osigu-
ranje života i ne iskaže Tetka pa Eposkovtena ostalih osiguranja
i poslovima reosiguranja (član 44.), —— Re

i 4) akone oblikuje Prritio ne di Vesta sredstva najmanje
u visini propisanoj u članu 13. i članu 47.,
5) ako i slučaju smanjenja vlastitih sredstava do 25% od

iznosa iz člana 49. ne donese program mjera za uskladivanje

SLUŽBENI LIST RBiH

poslovanja radi osi
va u roku od 12
sredstava za više od 25% ne donese takav program u roku
18 mjeseci iliu roku od 6 mjeseci ne uskladi opseg premijskog
prihoda odnosno visine premije samopridržaja (član 49.), —
, _ 6) ako ulaže sredstva osiguranja suprotno namjenama i bez
instrumenata jamstva povrata sredstava, kao i suprotno razm-
jerima iz člana 50.,

7) ako ne dostavlja statističke i druge podatke po vrstama i |
grupama osiguranja na način koji je odredio Ured za nadzor —
(članak 58.), |

8) ako ne donese i ne primjenjuje zajednički jete i
premijski sistem iz člana 67. ove (Ca zajedničkejuvi

9) ako ne plati naknadu Uredu za nadzor (član 51 -)iBirou
za osiguranje (član 98.),

10) ako posreduje ili osigurava imovinu i lica suprotno
odredbama ove uredbe.

Novčanom kaznom od 100 do 3.000 DEM kaznit će se za

prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u društvu za
osiguranje.

Član 100.

Novčanom kaznom od 50 do 1.000 DEM kaznit će se
odgovorna lice:

1) ako ne sklopi ugovor o obaveznom osiguranju s
društvom za osiguranje prije nego što se prijevozno sredstvo
stavi u promet (čl. 73. i 74.)

2) ako ne pokaže nadležnom organu unutrašnjih poslova
policu osiguranja i Europski izvještaj o nezgodi (član 91.). i

Član 101.

Novčane kazne izrečene za prekršaj iz čl. 99. i 100. ove
uredbe plaćaju se u DEM ili protuvrijednost u BH dinarima
prema srednjem tečaju koji utvrđuje i objavljuje Narodna Ban-
ka Bosne i Hercegovine, na dan plaćanja.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE |

Član 102. 'X

Društva za osiguranje dužna su uskladiti svoje poslovanje

sa članom 13. ove uredbe u visini od 50% do 31. decembra
1995. godine, a puni iznos do 31. decembra 1996. godine.

Član 103.

U roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ove
uredbe Ured za nadzor počet će obavljati poslove utvrđene
ovom uredbom.

Do početka rada Ureda za nadzor odobrenja za obavljanje
poslova osiguranja društva za osiguranje i kontrolu njihova
poslovanja obavljat će u skladu odredbama ove uredbe Mini-
starstvo finanisja.

Član 104.

ČI. 82, 83. i 84. ove uredbe primjenjuje se isključivo na |
štete nastale od dana registracije pojedinog društva za osigu-
ranje.

U razdoblju dok društva za osiguranje ne osnuju Biro za
osiguranje i fond za naknadu štete, štete iz stava 1. ovog člana.
snose društva za osiguranje srazmjerno premiji u toj vrsti
osiguranja. i

Član 105.

Nenominirani društveni kapital sadržan u fondovima
društva za osiguranje dobit će titulara svojine u skladu sa.
propisima koji će regulirati pretvaranje društvenog kapitala u.
kapital sa poznatim vlasnicima. ;U

Član 106.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da v.
Zakon o osnovama sistema osiguranja imovinei lica ("Služb
list RBiH", broj 2/92) i Zakon o primjeni zakona o osnova
sistema osiguranja imovine i lica za vrijeme ratnog stanja

Strana 10291/100

Broj 5 - Strana 102

slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni list ВВ", br.
16/92 i 13/94). - 5
: Član 107.
Ova uredba stupa па snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1742/95 Predsjednik”
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo „Alija Izetbegović, 5. r.
HHHHHHHHHMHMHMWHMHHMHBHWRHMWHHHRDRHRHHMHRHHBHHBHIRHRMHBHHBM

47

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Возпе i Hercegovine, Predsjedništvo Republike
Bosne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi i

UREDBU SA ZAKONSKOMI БМАСОМ
O FINANSIJSKOJ POLICIJI-FINANCIJSKOJ POLICIJI

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
Ovom uredbom uređuje se organizacija i djelokrug Finan-
sijske policije- Financijske policije.
Član 2.
Finansijska policija-Financijska policija vrši upravne i dru-
ge stručne poslove inspekcijskog nadzora primjene propisa o
obavljanju djelatnosti, nadzora izvršavanja propisanih porc-
skih, carinskih i drugih obaveza od strane pravnih i fizičkih
lica, kao i utvrđivanja propusta koji imaju za cilj prikrivanje i
izbjegavanje plaćanja propisanih obaveza.
| Član 3.
Poslovi Finansijske policije-Financijske policije su od
općeg interesa za Republiku Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Republika).

II - ORGANIZACIJA I DJELOKRUG

Član 4.

Finansijska policija-Financijska policija osniva se kao or-
вал državne uprave u sastavu Ministarstva finansija - Ministar-
stva financija.

___SJedište Finansijske policije-Financijske policije је u Sara-
: jevu.
Finansijska policija-Financijska policija za vršenje poslova
i zadataka može imati organizacione jedinice i van sjedišta u
skladu sa općim aktom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva
| finansija-Ministarstva financija (u daljem tekstu: opći akt).
Član 5.
Finansijskom policijom-Financijskom policijom rukovodi
Glavni inspektor finansijske policije-financijske policije (u dal-
___jem tekstu: Glavni inspektor). \
| Glavnog inspektora postavlja i razriješava Vlada Republike
ı Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Vlada Republike), na
ı Usaglašeni prijedlog premijera i zamjenika premijera.
| Inicijativu za postavljanje glavnog inspektora daje ministar
|| finansija-ministar financija. ; ~
DN Član 6.

___ Poslove finansijske policije-Financijske policije перозгед-
Пло vrše inspektori Finansijske policije-Financijske policije (u
daljem tekstu: inspektori).

___Inspektore postavlja i razriješava dužnosti ministar finansi-
ja-Ministar financija, u skladu sa općim aktom.

i Član 7.
Finansijska policija-Financijska policija obavlja kontrolu
! kod pravnih i fizičkih Иса : 10:

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

1. zakonitosti ispravnosti i blagovremenosti obračuna i

uplate državnih prihoda, javnih prihoda iz nadležnosti Republi-

ke i prihoda posebnih fondova budžeta Republike;

2. ostvarivanja i iskazivanja knjigovodstva, odnosno pore-
skih prijava prometa roba i usluga, prihoda, plaća i drugih
elemenata od značaja za utvrđivanje javnih prihoda Republike;

3. prijavljivanja ипоуше i nekretnina koji podliježu opore-
zivanju; |

4. tačnosti iskazivanja podataka o pravu na poreske
olakšice i oslobađanja; aac .

5. utvrđivanje osnovice obračunavanja i plaćanja poreza na
promet; an и

6. pravilnosti primjene zakona u pogledu načina plaćanja
roba i usluga i dostavljanja podataka otome;

7. provođenja mjera prinudne naplate javnih prihoda;

8. obračuna kamata za neblagovremeno plaćanje javnih
prihoda Republike; || i 1

9. stanja računa javnih prihoda Republike 1 usmjeravanja
sredstava s tih računa; :

10. poreskih bilansi; i :

11. rada radnika kod obavljanja poslova utvrđivanja i kon-
trole javnih prihoda Republike; |

12. kupovine dionicaili udjela prilikom pretvorbe državnog
vlasništva; |

13. uvoza i izvoza pojedinih roba i usluga vezanih za
plaćanje i obračun poreza, carina i drugih republičkih dažbina
koje se plaćaju na uvezenu robu, odnosno stvari;

14. zakonitosti, ispravnosti i blagovremenosti obračuna i
uplate sredstava koja su prihod budžeta Republike;

15. deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i kreditnih
poslova sa inozemstvomi druge privredne djelatnosti u погет-
stvu domaćih pravnih i fizičkih lica; ·

16. vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, nalogom
Vlade Republike i Ministartva financija-Ministarstva finansija.
Član 8.

Nadzor iz člana 7. ove uredbe inspektor vrši samostalno na
osnovu ovlašćenja utvrđenih ovom uredbom i drugim propisi-
ma i odlučuje o preduzimanju upravnih i drugih mjera u skladu
sa zakonom.

III – OVLAŠĆENJA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG
NADZORA

Član 9.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga inspektori su pod
uvjetima utvrđenim ovom uredbom ovlašćeni :

1. privremeno, do pravosnažnosti rješenja o izvršenom
prekršaju ili privrednom prijestupu, odnosno presude о
izvršenom krivičnom djelu, oduzeti robu (sirovine, materijal,
poluproizvode, dijelove proizvoda, gotove proizvode, trgo-
vačku robu i sl.);

2. privremeno zatvoriti radnju (prodajni objekat ili drugi
poslovni objekatili poslovnu jedinicu pravnog ili fizičkog lica);

3. zaustaviti i kontrolirati vozilo u prometu za koje se
sumnja da prevozi teret sumnjivog porijekla;

4. ulazitiu stanidruge prostorije i druge prostorijeu skladu
sa zakonom;

5. ostvariti uvid u finansijsku dokumentaciju, poslovne
Knjige idrugeisprave vezane za poslovanje pravnog ili fizičkog

6. izvršiti pregled prostorija, robe, uređaja i opreme;
| 7. kontrolirati utrošak i stanje zaliha, materijala i sirovina
i kretanje gotovih proizvoda;

8. kontrolirati promet na žiro i drugim računima;

9. utvrditi idcntitet lica koje samostalnim ličnim radom
obavlja privrednu ili drugu djelatnost odnosna lica koje u
pravnom ili fizičkom licu obavlja poslovodne finansijske ili
računovodstvene poslove te uzimati od njih izjave;

10. zabraniti vršenje odredenih radnji;

Pot

tijevV
pom

čl. 7
dati
posl
činjć
је кс

јп5р,
ured

Fina
тјебе
okri
ı dru
posti

(

Fina!
pravi
prije
zabr:
služi
za ot
ргор.

озп0
паба
ргор.

I
lica:

su pl

koje
nadle

пе st.
nim }
zako!

podr
zeton

тор
Voriti
storij
pretr.
mogu
ne m

prost

Strana 10392/100

Petak, 10. februara 1995. godine

11. vrši i druge mjere u ostvarivanju finansijskog nadzora.

U vršenju propisanih ovlašćenja inspektor ima pravo zah-
tijevati pomoć organa unutrašnjih poslova koji su dužni traženu
pomoć pružiti. : |

Član 10. |
. Pravna 1 fizička lica kod kojih inspektor obavlja nadzor iz
čl. 7. i 9. ove uredbe dužni su inspektorima pružiti podatke i
даб па uvid finansijske dokumente, poslovne knjige i druge
poslovne knjige potrebne za obavljanje kontrole i utvrdivanje
činjeničnog i pravnog stanja, te osigurati im uvjete za obavljan-
je kontrole.

Organi državne uprave, te pravna i fizička lica dužni su
inspektorima pružiti pomoć u vršenju nadzora iz čl. 7. i9. ove
uredbe.

Član 11.

U obavljanju poslova iz djelokruga Finansijske policije –
Financijskc policije inspektori mogu privremeno do donošenja
rješenja o prekršaju ili privrednom prijestupu, odnosno presudi
o krivičnom djelu oduzeti novac, vrijednosnc papire, predmete
i drugu dokumentaciju koja možc u prekršajnom ili krivičnom
postupku poslužiti kao dokaz.

O privremenom oduzimanju predmeta izdaje se potvrda.

Član 12.

U obavljanju poslova iz djelokruga Finansijske policije -
Financijskc policije ispektori mogu rješenjem privremeno, do
pravosnažnosti rješenja o izvršenom prekršaju ili privrednom
prijestupu, odnosno presude o izvršenom krivičnom djelu,
zabraniti pravnom ili fizičkom licu obavljanje djelatnosti:

1. ako obavlja djelatnost za koju nije registriran ili koja ne
služi obavljanju te djclatnosti ili ako nema odobrenje (dozvolu)
za obavljanje djelatnosti izdate od nadležnog organa kada je to
propisano zakonom;

2. ako u poslovnim ili drugim prostorijama pronade robu,
Osnovna sredstva i inventar za koje ne postoji dokumentacija o
nabavci;

3. ako zapošljava strane državljane bez radne dozvole;

4. ako plaćanja пе obavlja putem žiro računa ili na drugi
propisani način.

Član 13.

lica:

a) ako ne postoje ili se ne stave na uvid pismeni dokazi da
su plaćene propisane obaveze (carina, porez na prometi sl.);

b) ako se roba stavlja u promet od pravnog ili fizičkog lica
koje nije registrirano za obavljanje djelatnosti ili kome je
nadležni organ zabranio obavljanje registrirane djelatnosti;

с) ako зе radi o robi za koju ne postoji ili se u toku kontrole
пе stavi na uvid uredna dokumentacija o njenom porijeklu;

4) ako roba na propisani način nije evidentirana u poslov-
nim knjigama pravnog ili fizičkog lica;

e) ako se promet robe vrši sredstvima plaćanja suprotno
zakonskim odredbama; ;

Privremeno oduzeta roba u smislu stava 1. ovog člana je
род nadzorom Republike. Način raspolaganja privremeno odu-
zetom robom odreduje Vlada Republike .

Član 14.

U obavljanju nadzora iz čl. 7. i 9. ove uredbe inspektori
mogu privremeno pečaćenjem ili na drugi pogodan način zat-
voriti poslovne i druge prostorije, onemogućiti korišćenje pro-
storija, uređaja ili drugih sredstava za rad, zaustavljati i
pretraživati prijevozna sredstva i robu koja se njima prevozi, a
mogu ih privremeno oduzeti ako se njima prevozi roba koja se
ne može prevoziti bez propisane dokumentacije o plaćenoj
Carini i porezu.

Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na stambene
prostorije.

SLUŽBENI LIST RBiH

Inspcktor će privremeno oduzeti robu pravnog ili fizičkog |

o e Član 15.
. postupku kontrole inspektor sastavlja zapisnik
uručuje odgovornom licu na iza mjesta. Neš Pa
. Odgovorno lice ima pravo uložiti prigovor na zapisnik.
izvršcnoj kontroli, koji se unosi u харт. +:
O prigovoru odlučuje Glavni inspcktor u roku od tri dana
. Na osnovu zapisnika ukoliko postoje elementi p ја,
privrednog prijestupa ili krivičnog djela podnosi зе va.
nadležnom organu. =
; Član 16. GE
U postupku nadzora u smislu čl. 12, 13. i 14. ove uredbe
inspektor donosi rješenje o radnjama koje preduzima u smislu
navedenih članova. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može.
se izjaviti žalba ministru finansija - ministru financijaurroku tri |
dana od dana uručenja rješenja. = UNBN
Ministar finansija-ministar finacija dužan је u roku od osam |
dana od dana prijema žalbe donijeti rješenje. | ji
zvršenje rješenja.
Član 17. = ВИ
Ukoliko inspektor u postupku nadzora utvrdi da nisu ||
plaćene zakonske obaveze dužan је izdati rješenje o obračunu ||
i plaćanju tih obaveza. - MH
Na rješenje iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba u
roku od 8. dana od dana prijema rješenja ministru finansija-mi-
nistru financija.
zvršenje rješenja.
: Član 18. |
Ako inspektor u postupku kontrole utvrdi radnje које imaju |
obilježje krivičnog djela podnijet će prijavu nadležnom
tužilaštvu. ( |
Prijavu iz stava 1. ovog člana podnosi Glavni inspektor,
odnosno drugo ovlašćeno lice. :

IV - POSEBNE ODREDBE О INSPEKTORIMA

Član 19. =
Inspektori imaju službenu legitimacijuiznačku,a mogu biti |
odjeveni u propisanu uniformu. > ИЕ
Oblik i sadržaj službene legitimacije i značke kao i izgled |
uniforme propisuje Vlada Republike, na prijedlog ministra
finansija-financija. _ |

Član 20.
Inspektor može nositi vatreno oružje ako očekuje da će.
prilikom kontrole biti ugrožen njegov Život. Vatreno oružje.
može upotrijebiti pod uvjetom da drugačije ne može: ~ |
1. odbiti od sebe neposredni napad kojim se ugrožava |
njihov život ; t ||
2. spriječiti bijeg iz sredstva u slučaju iz člana 14. ove ||
uredbe; .„
Prije upotrebe vatrenog oružja inspektor је dužan upozorili
lice protiv kojeg namjerava upotrijebiti vatrćno oružje i za-.
strašiti ga рисапјеш u zrak, ако je to u datoj situaciji mogu:
· Priupotrebi vatrenog oružja inspektori su:dužni čuvatiživot
drugih lica. : :
Када inspektor obavlja službeni zadatak pod neposredn
rukovodstvom, sredstva prinude mogu upotrijebiti samo.
zapovjedi rukovodioca. |
Када su sredstva prinude upotrebljena u granica
ovlašćenja isključena je odgovornost inspektora koji ih je up
trijebio.
Član 21.
Za inspektora ne može biti postavljeno lice koje:
1. je strani državljanin; 7
2. je pravosnažno osudivano za krivićno djelo izvršen.
koristoljublja ili drugo krivično djelo izvršeno iz niskih pobu
ili krivično djelo protiv službene dužnosti ili za krvično
gdje je zaštitni objekt Republika ili za krivično djelo р
društvenog uređenja Republike.

Strana 10482/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.4 od 100; 16% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

M ври

Broj 5 – Strana 104 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godine Peta
Gi US II ______________----- ------ === E CCC III II IT -
3. ne ispunjava moralne kriterije za obavljanje poslova UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM о
kontrole, te lice Које nema fizičke i psihičke pretpostavke za O POREZU NA PROMET PROIZVODA I USLUGA с jer
obavljanje poslova nadzora utvdenog ovom uredbom. : || proj
Član 22 | I- OSNOVNE ODREDBE J
- а АЊА = Član 1. : та
Inspektori su dužni obavljati poslove шугаепе ovom ured- Ovom uredbom utvrđuje se porez na promet proizvoda i ;
bomii ako nisu na službenoj dužnosti. usluga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (u daljem 1027
Član 23 tekstu: Republika). d o jo
. НИ CORE, O Član 2. .
Glavni inspektor dužan је osigurati da. se poslovi Finansij- Porez na promet proizvoda i usluga je prihod Republike i пар
ske policije-Financijske policije obavljaju svakog dana bez ореша, а аргон Prihoda ureduje se posebnim propisom. nih |
ograničenja radnog vremena s tim da se radnicima Finansijske , Č
policije-Financijske policije osigura dnevni, sedmičnii godišnji lan3. | ти Op
odmor u skladu s propisima o radnim odnosima. Tarifom poreza na promet odreduju se proizvodi i usluge р |
па Које зе obračunavaju i plaćaju porezi i utvrđuju poreske е
Član 24. stope. Tarifa poreza па promct је sastavni dio оуе шгедђе. radi
Sredstva za rad Finansijske policije-Financijske policije Član 4. 3
osiguravaju se u republičkom budžetu. ____Pravnim licem u smislu ove uredbe smatraju se preduzeća
Sredstva za plate radnika Finansijske policije-Financijske _ i druga pravna lica koja taj status imaju u skladu sa zakonom. о
policije osiguravaju se па osnovu kriterija po kojima зе osigu- „Sa pravnim licima iz stava 1. ovog člana izjednačena su > up
__ravaju plate radnika и republičkom budžetu i uvećavajuza3o% fizička lica koja obavljaju djelatnost u skladu sa urdbom, kao i proj
zbog posebnih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova građansko pravna lica. 18
Dopunska sredstva za unapređenje rada i stimuliranje učin- bi
Ка Finansijske policije-Financijske policije alimentiraju se iz: POREZ NA PROMET PROIZVODA =
dijela парјавешћ prihoda republičkog budžeta. x: 1. Predmet oporezivanja 1, је:
Iznos sredstava iz stava 3. ovog člana utvrđuje Vlada па Član5 ili tr
prijedlog ministra finansija-ministra financija, posebnom odlu- : lan 5. : ]
kom. Porez na promet proizvoda plaća se na promet proizvoda :
| koji služi krajnjoj potrošnji, te na promet reprodukcijskog 0
| V- PRIJELAZNE ODREDBE materijala.  .ž
Član 6. · O
Član 25. Prometom proizvoda koji služi krajnjoj potrošnji smatra se Bi n:
Na pitanja koja se odnose na inspektore, a nisu regulirana svaka prodaja proizvoda, ako ovom uredbom nije drukčije 7
ovom uredbom primjenjuju se propisi о državnoj upravi. propišano. 1 АЕ, Д : Кирс
| U postupku upravnog rješavanja primjenjuju se odredbe Prometom proizvoda koji služi krajnjoj potrošnji u smislu faktu
zakona kojim зе regulira upravni postupak, ako ovom uredbom | OVĆ urade зшаца si. 2 ; kupc
|_i nije drugačije uredeno 1) promet proizvoda koji je plaćen gotovinom, čekom s :
| : tekućeg računa i kreditnom karticom građana; ispo:
Član 26. 2) uvoz, uključujući i privremeni uvoz; spec
А 4, те : | 3) uzimanje vlastitih proizvoda, Које је proizvelo Ш пађа- potp'
Ministar finansija donijet će Uputstvo o načinu rada i ~ vilo pravno lice za vlastitu krajnju potrošnju; isklji
__ postupanja Finansijske policije-Financijske policije i o načinu 4) davanje proizvoda bez naknade (ustupanje, zamjena i 4
: postupanja s privremeno i stalno oduzetom robom, najkasnije dr.) Које izvrši pravno lice; meni
: u roku od 3o dana od dana stupanja na snagu оуе uredbe. 5) manjak proizvoda kod pravnog lica, osim manjka proiz- pron
ап 27 voda koji је nastao djelovanjem više sile ili је posljedica kažnji- povl:
| ЕС vog djela; . fikac
|___Ministarstvo finansija-Ministarstvo financija preuzet će 6) rashod (rastur, kalo, kvar ilom) koji je veći od rashoda 5
___radnike koji su, do donošenja ove uredbe, radili na poslovima dozvoljenog općim aktom pravnog lica , odnosno ovlašćenog ciju ı
|_finansijske policije-financijske policije, arhivu, opremu, згед- Strukovnog udruženja u Republici; }
stva rada i dokumentaciju najkasnije u roku od 15 dana po 7) korišćenje proizvoda koje gradanin ili pravno lice izradi mogi
___stupanju na snagu ove uredbe. za vlastitu upotrebu, a koji podliježu obavezi godišnje registra- Taču!
; cije; 1
5 Član 28. : 5) aha bez PON (ustupanje, zamjena idr.) motornog vode
; [0] iavliivania u "Službe- VOZMHa i plovnog objekta, koje obavi građanin, ako зе па to 7
фис 224 o “00 na snagu danom objavljivanja u "Službe" ~ davanje пе plaća Ка Које ОРН ГАЈА ако зе. та 12 j o
U ove tačke ne smatraju se pokloni iz prvog nasljednog reda. te pr
i PR broj 1743/95 Predsjednik Član 7. prer:
||__3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH, Ne smatra se prometom proizvoda koji služi krajnjoj po- 3
и Sarajevo Alija Izetbegović, s.r. taki БА Ке, 5
|“ ) prodaja proizvoda, osim prodaje ргегадеујпа od a 108,
| | JU O тата ONI паде даћоћ derivat alkohola i alkoholnih pića, DON. vodn
|. oholnih pića, kahve i i :- ;
ТЕ __Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav se bavi дека КОШ а o кадче, риса Неш које [и
| Кере Возпе OKO oba Роа LOR Bo- prodaje; JJ
|_.| sne i Hercegovine, na prijedlog: Vlade Republike Bosne i 2) prodaja proizvoda, osim j ; :
i ; / |] 1 , prodaje preradevina od duhana,
| Hercegovine, donosi nafte i naftnih derivata, alkohola i alkoholnih pića, piva, bezal- Tan 1

koholnih pića, kahve i preradevina od kahve, pravnomlicu koje

plaća

Strana 10594/100

Petak, 10. februara 1995. godine

se bavi ugostiteljskom djelatnošću, drugom pravnom licu koje
je registrirano za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a koje te
- proizvode nabavlja radi prerade, odnosno daljnje prodaje;

3) prodaja upotrebljavanih stvari neposredno izmedu
gradana i putem komisione prodaje, osim prodaje ili davanja
bez naknade upotrebljavanih putničkih antomobila, ostalih mo-
tornih vozila i plovnih objekata, kao i prodaja poljoprivrednih
proizvoda koja se obavlja među građanima na pijacama i
sajmovima;

4) uvoz proizvoda, osim prerađevina od duhana, nafte i
naftnih derivata, alkohola i alkoholnih pića, piva, bezalkohol-
nih pića, kahve i prerađevina od kahve, radi daljnje prodaje;

5) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi remontom,
popravkom i servisiranjem proizvoda radi ugradnje u proizvo-
de koji se popravljaju i servisiraju;

6) uvoz sirove kahve radi prodaje pravnom ili fizičkom licu
radi reprodukcije, uz uvjete iz člana 8. ove uredbe.

Član 8.

Proizvode iz člana 7. stav 1. tač. 1, 2. i 5. ove uredbe,
kupcima iz toga člana može prodati pravno lice koje se bavi
proizvodnjom, pravno lice koje se bavi trgovinom koje je
registrirano za obavljanje prometa na veliko, te preduzeće koje
je registrirano za uvoz pod slijedećim uvjetima:

1) da se proizvodi prodaju sa skladišta ili drugih prodajnih
mjesta, koja se za te proizvode zadužuju po prodajnoj cijeni, a
u koju nije uključen (ukalkuliran) porez na promet proizvoda
ili tranzitno (promet na veliko).

Izuzetno od odredbe ove tačke prodaja proizvoda može se
vršiti i iz prodavnica koje se sa proizvodima zadužuju po
prodajnim cijenama sa uključenim porezom na promet uz uvjet
da poreski obveznik vodi evidenciju o proizvodima koji su
prodati sa porezom na promet odnosno bez poreza na promet,
ili na koje je porez obračunat po beneficiranoj stopi.

2) da se proizvodi prodaju na osnovu pismene narudžbenice
kupca za svaku pojedinačnu nabavku uz obavezno izdavanje
fakture i uz bezgotovinsko plaćanje (virmanom sa žiro računa
kupca na žiro-račun prodavca, kompenzacijom, cesijom i sl.);

3) daje kupac, prije preuzimanja proizvoda, odnosno prije
ispostavljanja fakture, dao prodavcu pismenu izjavu, odnosno
specifikaciju materijala koja mora biti numerirana, datirana i
potpisana od ovlašćenog lica, da će kupljene proizvode koristiti
isključivo za svrhe iz člana 7. stava 1. tač. 1, 2.1 5. ove uredbe;

4) daje u fakturi o prodaji proizvoda prodavac unio napo-
menu da su proizvodi prodati bez obračunavanja poreza na
promet proizvoda, odnosno uz plaćanje poreza na promet po
povlaštenoj stopi, te na osnovu pismene izjave odnosno speci-
fikacije materijala;

5) da prodavac primljenu izjavu kupca, odnosno specifika-
ciju materijala priključi kopiji fakture o prodatim proizvodima.

Pored lica iz stava 1.ovoga člana, pravna lica i građani
mogu prodavati, pod uvjetom da se plaćanje obavlja sa žiro-
računa kupca na žiro-račun prodavca: ei ;

1) vlastite i druge proizvode pravnim licima koji te proiz-
vode nabavljaju radi daljnje prodaje ili prerade. MAK

2) poljoprivredne proizvode pravnom licu ili radnji koje se
bave proizvodnjom, ugostiteljstvom odnosno trgovinom, koji
te proizvode nabavljaju radi daljnje prodaje, reprodukcije ili
prerade; - ;

3) industrijske i druge otpatke krpe i druge tekstilne otpat-
ke, staro željezo, staklo, otpadni ili upotrebljavani papir, kar-
ton, ljepenku i dr) pravnom licu ili radnji koji se bave proiz-
vodnjom ili:trgovinom. = _ "

Ministar financija - ministar finansija propisat će u kojim
slučajevima se plaćanje neće obaviti preko žiro-računa.

Član 9.

Pravna lica mogu nabavljati opremu za obavljanje registri-
rane djelatnosti, pod uvjetima iz člana 8. ove uredbe, bez
plaćanja poreza na promet

SLUŽBENI LIST RBiH

- istraživački ili istraživačko-razvojni instituti i zavodi, laborato-

Broj S - Strana 105

Pravna lica koja obavljaju registriranu proizvođačku djelat-
nost, mogu nabavljati pod uvjetima iz člana 8. ove uredbe
reprodukcijski materijal po nižoj povlašćenoj stopi.

Lica iz stava 2.ovoga člana mogu pod uvjetima iz člana 8.
ove uredbe nabavljati reprodukcijski materijal direktno iz uvo-
za, na način predviđen posebnim propisima.

" Pravna ka iz oblasti zdravstva mogu nabavljati proizvode
1 potrošni materijal po povlašćenoj j i za potrošnj
u liječenju i njezi Poleike MU percskoj stopizapa ii

Muzeji, biblioteke, arhivi, zavodi za zaštitu spomenika
kulture, arheološke i restauratorske institucije mogu za svoju
djelatnost nabavljati reprodukcijski materijal po povlašćenoj
stopi.

Član 10.

Opremom u smislu člana 9. stava 1. ove uredbe smatraju
se osnovna sredstva za obavljanje djelatnosti, te njihovi rezer-
vni dijelovi, stvari sitnog inventara određene prema propisima
o amortizaciji, uređaji i dijelovi uređaja za zaštitu okolice,
sredstva za zaštitu na radu i ličnu zaštitu, osim putničkih
automobila i njihovih rezervnih dijelova i namještaja za opre-
manje administrativnih prostorija. Putničkim automobilima u
smislu stava 1.ovog člana smatraju se terenski automobili, te
automobili za prijevoz putnika s najviše devet sjedišta
uključujući sjedište za vozača.

Izuzetno, opremom u smislu ovog člana smatra se novi
putnički automobil kojeg za obavljanje autotaksi prijevoza
uvoze poreski obveznici- fizička i pravna lica, najviše jedanput
u toku tri godine, pod uvjetima iz člana 8. ove uredbe.

Novim putničkim automobilom, u smislu stava tri ovog
člana, smatra se putnički automobil koji uopće nije bio registri-
ran ni korišćen. '

Fizičko i pravno lice može u periodu od tri godine uvesti
samo jedan putnički automobil. Ako fizičko i pravolice iz ovog
stava prestane obavljati djelatnost autotaksi prijevoza, putnički
automobil proda ili upotrijebi u druge svrhe prije isteka roka
od tri godine, naplatit će se propisana stopa poreza na osnovicu
koju je utvrdila carinarnica u trenutku uvoza.

Član 11.

Reprodukcijski materijal uz povlašćenu poresku stopu mo-
gu nabavljati pravna lica koja obavljaju proizvodačku djelat-
nost.

Proizvodačkom djelatnošću iz stava 1. ovog člana smatra
se djelatnost koju obavljaju industrijska, rudarska, poljopri-
vredna, šumarska, vodoprivredna, ribarska, saobraćajna,
građevinska i građevinsko- zanatska, proizvodno-zanatska
pravna lica, proizvodačke zadruge, proizvodne jedinice u sa-
stavu neproizvodnih pravnih lica, koji su registrirani za oba-
vljanje jedne ili više proizvodnih djelatnosti, te naučno -

riji, eksperimentalne radionice i pogoni za unapređenje proiz-
vodnje. +

Član 12.

Reprodukcijskim materijalom iz člana 11. ove uredbe sma- |
tra se:

1) materijal, sirovine, poluproizvodi, dijelovi i pomoćni
materijal koji se preradom, doradom, ugradnjom, nanošenjem
ili na drugi način troši u procesu proizvodnje i ulazi u supstancu |
finalnog proizvoda;

2) materijali koji se troše u procesu proizvodnje pri izradi
proizvoda, a ne ulaze u supstancu finalnog proizvoda, kao na
primjer: materijali za otapanje, nagrizanje, odmašćivanje i sl.)
ljevaonički pijesak i drugi sličan materijal;

3) pogonski i ogrijevni materijal u procesu proizvodnje;

4) materijal za izgradnju, održavanje i popravak građevin-
skih objekata (cement, čelik, pijesak, šljunak, vapno, grada i
dr.) instalacijski materijal i proizvodi koji se uključuju u insla-
lacijsku mrežu kao njihov sastavni dio (kade, umivaonici, satovi.
za struju, satovi za vodu, radijatori, uredaji za klimatizaciju,

Strana 10691/100

bojleri i dr.) osim proizvoda bijele tehnike i drugih uređaja
(radio-aparati, videorekorderi, CD plejeri, televizori i dr.) koji
se kao finalni proizvodi uključuju na elektroinstalacijsku

U; :

5) ekološki prihvatljiva ambalaža i drugi razgradivi mate-
rijal za pakovanje te materijal koji služi za sitne popravke,
održavanje i čišćenje opreme i proizvodnih prostorija ili sc kao
pomoćni odnosno potrošni materijal troši u procesu proizvod-

| пје,. a
| 6) ambalaža za pakovanje lijekova Која је u neposrednom
|___kontaktu sa lijekom, odnosno čini njegov sastavni dio.

Reprodukcijskim materijalom, u smislu stava 1. ovoga
člana, ne smatraju se kancelarijski materijal i pribor i tekuća
goriva i maziva osim:

1) naftnih derivata, ako ih preduzeće hemijske industrije ili

| ___drugo preduzeće koje proizvodi naftne derivate ili mineralna
maziva upotrebljava kao osnovni materijal za daljnju preradu
odnosno proizvodnju drugih naftnih derivata;

2) brajštoka i baznog ulja, ako ih proizvođačko preduzeće
nabavlja kao reprodukcijski materijal za proizvodnju mazivih
ulja te za proizvodnju kabla, transformatora i amortizera;

3) avionskog benzina i mlaznog goriva ako se nabavljaju za
pogon aviona u vlasništvu pravnih lica, te primarnog benzina
ako ga elektrane na plin nabavljaju za proizvodnju električne
energije;

4) mazuta što ga rafinerije u procesu proizvodnje naftnih
derivata upotrebljavaju kao sirovinu i pogonsko gorivoza svoje
potrebe;

2. Poreski obveznik

2 Član 13.

. Poreski obveznik poreza na promet proizvoda je pravno
lice i građanin koji su prodali proizvode i reprodukcijski mate-
rijal krajnjem potrošaču. ž 7

| Izuzemo od odredbe stava 1. VOB člana, poreski obveznik
| poreza na promet odredenog proizvoda može biti pravno lice i
gradanin koje je kupilo proizvod, u slučajevima utvrđenim
| ovom uredbom. ара
ап 14.

| :
_ Poreski obveznik poreza na promet proizvoda je pravno
lice i građanin koje je uvezio proizvod za vlastitu potrošnju ili
upotrebu,držalac konsignacijskog skladišta i posrednička ( ko-

. misiona ) pravna lica.

: Poreski obveznik poreza па promet proizvoda и prometu
duhanskih preradevina, nafte i naftnih derivata, alkohola i

alkoholnih pića, piva, bezalkoholnih pića, kahve i prerađevina

о kahve је proizvođač, odnosno uvoznik navedenih proizvo-
a. .

____Poreski obveznik poreza па promet proizvoda је građanin

ipravno lice koje je i na drugi način izvršilo promet proizvoda

( ugradnja dijelova putem remonta i servisa ), uzelo vlastite
_ proizvode za vlastitu upotrebu, dalo proizvode bez naknade i
_ pravno lice kod koga je utvrđen manjak i rashod proizvoda
, iznad i rashoda dozvoljenog općim aktom poreskog obveznika
_ ili aktom strukovnog udruženja Republike.

| ___Poreski obveznik poreza na promet proizvoda je pravno

16 lice i građanin Које proizvode, nabavljene uz poresko oslo-

|, badanjeili povlašćenu poresku stopu, upotrijebi u svrhe za koje

) nije predvideno poresko oslobođenje ili povlašćena poreska

4
| Stopa.

|| ___Poreski obveznik poreza па promet proizvoda је pravno
| | lice koje neposredno od građanina kupi proizvode. | >

|| ___Poreski obveznik poreza na promet proizvoda je pravno
| i lice odnosno gradanin – kupac motornog vozila Које podliježe
|____obavezi godišnje registracije. U prometu upotrebljavanih mo-
tormnih vozila ili plovnih objekata neposredno između gradana,
\oreski obveznik je prodavac tih vozila odnosno plovnih obje-
|___ kata, a ako se ta kupoprodaja obavi putem posrednika, poreski
| __| obveznik je kupac.

~
ди

Bros" Strana 106 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godine

3. Poreska озпоујса

Član 15.

Poreska osnovica poreza na promet proizvoda je prodajna
cijena proizvoda koja u sebi ne sadrži porez na promet ргој7–
voda. Prodajnom cijenom proizvoda koja služi kao poreska
osnovica na koju se obračunava porez na promet proizvoda,
smatra se ukupna bruto naknada koja se plaća prodavcu za

· kupljene proizvode, а u koju se uračunavajui i svi ostali troškovi
koje je prodavac imao i zaračunao kupcu. ;

· + U poresku osnovicu poreza па promet proizvoda nc
uračunavaju se troškovi prijevoza koji nisu sadržani u prodaj-
noj cijeni proizvoda, već su nastali po nalogu i za račun kupca
za prijevoz kupljenih proizvoda, a koje prodavac posebno
fakturira kupcu uz izdavanje posebne fakture a odnose зе па
Неш prijevoza od sjedišta trgovine do sjedišta - prebivališta

прса. u

Popustnacijenu proizvoda koji prodavac daje kupcuu vidu
rabata, može se odbiti od poreske osnovice samo ako je pisme-
no ugovoren 1 ako je kupcu neposredno odobren u fakturi.

U poresku osnovicu za obračun poreza na promet proizvo-
da obračunava se iznos posebnog poreza koji se plaća u skladu
sa propisima o posebnom oporezivanju pojedinih proizvoda.

Član 16.

Poreska osnovica poreza na promet proizvoda čijije obvez-
nik uvoznik je vrijednost iskazana u fakturi dobavljača za robu
i usluge i ostale troškove koji ulaze u cijenu, uvećana za carinu
i carinska davanja, poseban porez i uvozničku maržu.

Poreska osnovica poreza na promet pri uvozu proizvođa za
vlastitu krajnju potrošnju je vrijednost tog proizvoda utvrđena
po carinskim propisima, uključujući carinu i druga uvozna
davanja koja se plaćaju pri uvozu.

Poreska osnovica poreza na promet za proizvode čiji je
obveznik proizvođač је prodajna cijena proizvođača uvećana
za poseban porez na promet.

Poreska osnovica poreza na prometza vlastiti proizvod koji
se koristi za vlastitu potrošnju je prodajna cijena po kojoj se taj
proizvod prodaje drugom krajnjem potrošaču.

Poreska osnovica poreza na promet za proizvod koji se daje
bez naknade je prodajna cijena koja bi se postigla prodajom tog
proizvoda krajnjem potrošaču.

Poresku osnovicu poreza na promet derivata nafte čini
rafinerijska cijena ili uvozna cijena uvećana za ovisne troškove
i troškove trgovine ( marža ), poseban porez, a utvrđuje se
posebnim propisom. Poreska osnovica poreza na promet
proizvoda na utvrdeni manjak, osim manjka koji je nastao
djelovanjem više sile ili kažnjive radnje kao i na rashod proiz-
voda ( kalo, rasip, lomi kvar ) koji je veći od rashoda dozvol-
jenog općim aktom poreskog obveznika,odnosno aktom
strukovnog udruženja u Republici, je vrijednost utvrđenog
manjka odnosno rashoda.

Poreska osnovica poreza na promet za proizvod koji podli-
ježe obavezi godišnje registracije, a koji građanin ili pravno
lice samo izrađuje, je prometna vrijednost tog proizvoda u
momentu nastanka poreske- obaveze. Prometnu vrijednost
utvrđuje nadležna poreska uprava u mjestu sjedišta odnosno
prebivališta poreskog obveznika.

Poresku osnovicu poreza na promet motornih vozila i
plovnih objekata u prometu neposredno izmedju gradjana ut-
vrdjuje nadležna poreska uprava prema prebivalištu prodavca,
a putem posrednika prema prebivalištu kupca.

U prometu korišćenih motornih vozila kada je kupac ргау-
по ар, osim Ја slučajevima iz člana 7. stav 1. tačka 1. ove

e, poresku osnovicu utvrdjuje n
prema sjedittu kupca. ljuje nadležna poreska uprava
санке poreza па promet korišćenih motornih vozila
prodaju pravna lica, utvrdjuje nadležna poreska uprava
prema sjedištu odnosno prebivalištu kupca.

pet

nadi
proj
la.

nain
u pr

pron
rano
jogu
da),

doje!

kuku
mar}

preh
masl

proiz
IZVOJ
plać:
proiz
proiz

I
koju
koja

I
proiz
гасјј,

blike
kojin

3
24. d
oslob
OSn0'
odre.
proiz
kao i
zaklj

inoze
tomr
ргед:
nim |
trgov
člana

:
blike
ja ki
OSigu
iz čla

Vlad:
OVE (;

Strana 10795/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Broj 5 - Strana 107

| Član 17.

Proizvodjači alkohola ( etanola ) dužni su obavijestiti
nadležnu Poresku upravu o količinama primarne sirovine za
proizvodnju alkohola kao i o proizvedenim količinama alkoho-
la.

4. Poreske stope

' Član 18.

Poreske stope poreza na promet proizvoda su proporcio-
nalne i jedinstvene za sve proizvode u Republici a određuju se
u procentu na poresku osnovicu.

5. Poreska oslobođenja '

{ Član 19.

Porez na promet proizvoda ne plaća se na promet:

1) prehrambenih proizvoda:

- sve vrste kruha; ——'

- sve vrste mlijeka (kravlje, ovčije, kozje) koje se stavlja u
promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe pasterizi-
rano ,homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka,
jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvo-
da), maslaca, mlijeka za bebe, uključujući dječiju hranu za
dojenčad, izrađenu od mlijeka te mlijeka u prahu;

- sve vrste jestivog ulja (od suncokreta, soje, masline,
kukuruznih klica i drugih ulja koja služe za ljudsku prehranu i
margarina osim drugih prerađevina od ulja;

- jestive masti - životinjske i biljne, koje služe za ljudsku,
prehranu, kao što su: topljena i prešana mast, topljeni loj i
maslo, biljno maslo;

2) proizvoda koje izvoze u inozemstvo pravna lica kao i
proizvoda koje iznose ili izvoze iz zemlje građani a za koje pri
izvozu podnesu pismeni dokaz da su ih nabavili u zemlji uz
plaćanje poreza na promet proizvoda, odnosno da su u pitanju
proizvodi koji su oslobođeni od plaćanja poreza na promet
proizvoda.

Izvozom proizvoda smatraju se i rezervni dijelovi i oprema
koju ugrađuju pravna lica u plovne objekte i motorna vozila
koja su u vlasništvu stranih pravnih i fizičkih lica.

Izvozom proizvoda u; smislu ove tačke smatra se izvoz
proizvoda uz dokaz o izvozu (kopija izvozne i carinske dekla-
racije, potvrda nadležne carinarnice da je obavljeno izvozno
carinjenje i da su proizvodi napustili carinsko područje Repu-

blike) i dokaz da je naplata obavljena u skladu s propisima
kojima je uređeno vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje.

3) proizvoda koji se uvoze, a za koje je po odredbama čl.
24. do 33. Uredbe sa zakonskom snagom o carini predviđeno
oslobađanje od plaćanja carine, proizvoda koji se uvoze na
osnovu carinskih kontigenata i na koje se ne plaća carina po
odredbama člana 54. Uredbe sa zakonskom snagom o carini,
Proizvoda koji se prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama
kao i kad je to predvidjeno međunarodnim ugovorom koji je
zaključila Republika. ; a
.__ 4) proizvoda koje, na osnovu posebne potvrde Ministarstva
inozemnih poslova - Ministarstva vanjskih poslova, pod uvje-
tom reciprociteta, prodaju stranim diplomatskim i konzularnim
predstavništvima i stranom diplomatskom osoblju i konzular-

nim funkcionerima, pravna lica koja se bave proizvodnjom ili
trgovinom a koja obavljaju promet na način i pod uvjetima iz
člana 8. ove uredbe i uz obavezno izdavanje fakture;

5) sredstava naoružanja i opreme za armijske snage Repu-
blike, policiju, oružja i opreme namijenjene za poslove izvršen-
ja krivičnih i prekršajnih sankcija za koje se sredstva
Osiguravaju u budžetu, a nabavljaju se na način i pod uvjetima
iz člana 8. ove uredbe, osim naftnih derivata.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu:
Vlada) | eristje na koje se proizvode odnose oslobođenja iz
Ove tačke. \

SLUŽBENI LIST RBiH

6) leda, vode i vodene pare;
7) važećih upravnih i sudskih pečata;

8) proizvoda što ih Crveni križ Republike i druge humani-
tarne organizacije đobiju bez naknade ili ih nabavljaju na način
i pod uvjetima iz člana 8.ove uredbe, a upotrebljavaju ih za
namjene za koje su osnovane, osim putničkih automobila, nafte
i naftnih derivata, duhana i duhanskih prerađevina, alkohola,
alkoholnih pića, piva, kahve i preradevina od kahve s tim da ih
dalje ne prodaju, izuzev značaka, markica i drugih grafičkih
proizvoda s otisnutim vlastitim znakom, a sadržajem vezanim
za djelatnost;

9) ortopedskih sprava i pomagala,
boljšavanje sluha i vida;

10) promet specijalnih putničkih automobila za invalidna
lica koja na osnovu pismenog nalaza i mišljenja ovlašćene
invalidske komisije nabavljaju neposredno od pravnog lica koje
se bavi proizvodnjom ili trgovinom, ili sama uvoze najviše
jednom u razmaku od pet godina, invalidna lica koja imaju
vozačku dozvolu ili im je potrebna njega i pomoć drugih lica
koja imaju vozačku dozvolu i to:—

- lica kod kojih je zbog gubitka, oštećanja ili oduzetosti
donjih ekstremiteta ili karlice nastupilo tjelesno oštećenje od
najmanje 80%, prema listi tjelesnih oštećenja,

- lica koja su paralizirana ili teže mentalno retardirana, -
lica koja su potpuno izgubila vid na oba oka.

Specijalni putnički automobili iz stava 1. ove tačke moraju
biti posebno označeni, a u vozačku dozvolu tih automobila
unosi se podatak da vozilo služi isključivo za prijevoz invalid-
nih lica.

Ako invalidno lice, odnosno njegovi roditelji ili staratelji
specijalni putnički automobol proda, da bez naknade, na drugi
način otuđi ili da na upotrebu drugom licu, prije isteka roka od
pet godina od dana nabavke, naplatit će se porez na promet
proizvoda u visini poreza od kojeg je to lice bilo oslobođeno u
času nabavke automobila, i kamata iz člana 32. ove uredbe, od
dana nabavke do dana plaćanja poreza. Ako invalidno liceumre
prije isteka roka od pet godina od dana nabavke automobila,
zakonski nasljednici mogu prodati automobil koji su naslijedili
bez plaćanja poreza na promet proizvoda.

Nalaz i mišljenje iz stava 1. ove tačke izdaje ovlašćena
invalidska komisija nadležnog ministarstva prema prebivalištu
invalidnog lica, a za vojne invalide, ovlašćena vojna invalidska
komisija. i

Ako invalidno lice ne može imati vozačku dozvolu, potrebu
za tudom pomoći i njegom invalidska komisija potvruđuje na
nalazu i mišljenju o invalidnosti.

Šta se smatra specijalnim putničkim automobilom, utvrduje
se prema carinskim propisima.

Invalidna lica koja su ostvarila pravo na njegu i pomoć
drugih lica mogu pod uvjetima iz ove tačke nabavljati i nove
putničke automobile.

11) predmeta što ih kao spomeničke, muzejske i arhivske
vrijednosti otkupljuju muzeji i arhivi, kao i zlata, nakitai
ukrasne robe koju otkupljuje Narodna banka Republike Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Narodna banka);

12) knjiga, brošura, časopisa i publikacija stručnog,
naučnog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog karaktera, te
udžbenika za predškolski odgoj i obrazovanje za osnovno,
srednje i visoko obrazovanje, službenih glasila i dnevnih i
nedjeljnih novina.

Mišljenje o tome da se radi o proizvodima iz ove tačke daje
nadležno ministarstvo;

13) vatrogasnih automobila i prikolica i drugih vatrogasnih
vozila, vatrogasnih šmrkova i štrcaljki, vatrogasnih ljestava,
raznih vatrogasnih uredjaja i pribora, te aparata za signalizaciju
požara, kad te proizvode vatrogasne jedinice i društva, tedruge {
vatrogasne organizacije nabavljaju uz pismenu izjavu iz člana |
8. ove uredbe;

te aparata za po-

Strana 10893/100

||
|
|
|
||}
||

|
|

n} SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

14) proizvoda koje kao robne rezerve nabavljaju ovlašćene
organizacije, a na osnovu potvrde ovlašćenog organa, te ih
čuvaju i upotrebljavaju kao stalne robne rezerve;

15) informativnog materijala za zdravstvene, odgojne, hu-
manitarne svrhe i svrhe zaštite okolice;

16) turističkog propagandnog 1 informativnog materijala
koji se u vidu prospekata, plakata, brošura i turističkih karata,
turističkih vodiča, cjenika, planova gradova, informativnih
letaka, naljepnica, filmova i videokaseta turističkog sadržaja
dijeli besplatno. :

17) nadzornih markica Ministarstva financija - Ministarstva
finansija;

18) prigodnog kovanog novca, numizmatičkih kompleta
kovanica i zlatnog novca koje izdaje i čiju maloprodajnu cijenu
utvrđuje Narodna banka; :

19) opreme koju pravna i fizička lica nabavljaju pod uvje-
tima iz člana 8. ove uredbe; :

20) poljoprivredne mehanizacije, uređaja 1 druge opreme,
poljoprivrednog alata za primarnu obradu zemljišta kao irezer-
vne dijelove za tu opremu i uređaje. •

Vlada Republike utvrđuje proizvode па Које se odnosi
oslobadanje od plaćanja poreza iz ove tačke, na prijedlog
nadležnog ministarstva. ·

Član 20.

Porez na promet proizvoda ne plaća se na proizvode ili
dijelove proizvoda koji se u garantnom roku zamjenjuju kupcu
bez naknade. ~

Na novi proizvod iste vrste koji se zamjenjuje za proizvod
koji je vraćen u garantnom roku, ne plaća se porez na promet
proizvoda .Ako je prodajna cijena novog proizvoda veća od
prodhjne cijene vraćenog proizvoda, odnosno veća od vrijed-
nosti koja se kupcu priznaje za vraćeni proizvod, plaća se porez
na promet proizvoda za razliku u cijeni, ako tu razliku plaća
kupac. :

Ako poreski obveznik- pravno lice otkupi od građana upo-
trebljavano motorno vozilo po isteku dvije godine od dana kad
gaje prodavac nabavio ili ako otkupi od pravnog lica ili građana
upotrebljavano motorno vozilo bez obzira na to kada ga је

prodavac nabavio, ana koje је u ranijem prometu plaćen porez

тла promet proizvoda, odnosno koje је bilo oslobođeno od

plaćanja poreza na promet pa to vozilo popravi, obnovi ili na
drugi način osposobi za redovnu upotrebu 1 to pod uvjetom da
vrijednosttakvih usluga i materijala upotrijebljenog za te usluge
iznosi najmanje 10% od vrijednosti otkupljenog upotrebljava-
nog motornog vozila te ga·proda krajnjem potrošaču,poresku
osnovicu čini pozitivna razlika izmedu prodajne i nabavne
cijene.

Ako poreski obveznik iz stava 3.ovog člana, koji prodaje

___nova motorna vozila, preuzme od kupca koji nije pravno lice

at
y'

1

пронебђауалпо motorno vozilo iste vrste, po isteku ду је godine
od dana kada ga je kupac nabavio ili ako preuzmu od kupca-
pravnog lica upotrebljavano motorno vozilo bez obzira na to
kada ga je on nabavio, te u zamjenu za to motorno vozilo da
kupcu novo vozilo iste vrste, poresku osnovicu čini razlika
izmedu prodajne cijene novog vozila i vrijednosti koja se
priznaje kupcu za preuzeto upotrebljavano vozilo što se zam-
Jenjuje. Ako је prilikom zamjene upotrebljavanog motornog

ПИ vozila, u smislu ovog stava, pozitivna razlika manja od 30 %,

porez se obračunava primjenom poreske stope koja važi za
1 Vozilo, na osnovicu koju čini 30 % od vrijednosti novog
vozila.

II -POREZ NA PROMET USLUGA

1. Predmet oporezivanja .

Član 21.
_ Porez na promet usluga plaća se na promet usluga koje se
_ obavljaju uz naknadu. :

Član 22.

Porez na promet usluga ne plaćase: ј

1) па kreditne usluge i usluge deponiranja štednje pod
uvjetom da se na ove usluge plaća neki drugi porez,tova stoke,
usluge obalnog linijskog pomorskog prijevoza, usšuge ређа-
renja, tegljenja i vezivanja brodova pod zastavom Republike,
usluge iskrcaja, ukrcaja, prekrcaja i skladištenja brodskog
tereta u lukama, lučke, skladišne i agencijske usluge za terete
brodova pod zastavom Republike; x

2) na zdravstvene i veterinarske usluge te usluge socijalne
zaštite; а
3) па usluge što ih obavljaju humanitarne organizacije u

ostvarivanju ciljeva radi kojih su osnovane; 7

4) na obrazovne i kulturne usluge (usluge osnovnih, sred-
:njih i visokoškolskih ustanova, ustanove predškolskog obrazo-
vanja, usluge učenja stranih jezika, usluge muzeja, galerija,
biblioteka, pozorišne 1 kino predstave,koncertne priredbe 07
biljne muzike, sportske i koncertne priredbe Код kojih se
ukupno ostvaren čist prihod daje u humanitarne svrhe;

5) na usluge koje obavljaju organi uprave;

6) na usluge vjerskih institucija;

7) na naučno – istraživačke usluge; :

8) па usluge što ih pravna i fizička lica i gradjani obavljaju
oružanim snagama, policiji i humanitarnim organizacijama;

9) na usluge osiguranja života, usluge osiguranja za ozljede
na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti u smislu posebnog
zakona,usluge osiguranja čiji је korisnik strano pravno i fizičko
lice u inozemstvu, usluge osiguranja brodova koji plove med-
junarodnim vodama, odnosno zrakoplova kojilete na шедјипа-
rodnim linijama i usluge dopunskih osiguranja putničkih vozila
i odgovornosti vozača izvan teritorije Republike;

10) na izvozne usluge pod kojim se podrazumijevaju usluge
koje obave domaća pravna i fizička lica sa sjedištem na teritoriji
Republike stranim pravnim i fizičkim licima sa sjedištem u
inozemstvu, te na usluge prerade koje se obavljaju putem
posrednika, a naplaćene su u devizama u skladu sa propisima
o vanjskotrgovinskom i deviznom poslovanju;

11) na gradjevinske usluge što ih s materijalom investitora
obave pravna i fizička lica na stambenim, privrednim, sakral-
nim i drugm objektima koji su oštećeni u ratnim razaranjima;

12) па usluge što ih pravna i fizičkalica obavljaju diplomat-
skim i konzularnim predstavništvima i stranom diplomastskom
osoblju i konzulatima, pod uvjetima iz člana 8.i člana 19.stav
1. tačke 4.ove uredbe;

13) na usluge prijevoza što ga obave domaća pravna lica u
međunarodnom prijevozu.

2. Poreski obveznik

Član 23.

Poreski obveznik poreza na promet usluga je pravno lice i
gradjanin koji obavi uslugu za koju je propisano plaćanje
poreza po ovoj uredbi.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako uslugu obavi
građanin pravnom licu, poreski obveznik poreza na promet
usluga je pravno lice.

3. Poreska osnoviea

Član 24.

Poreska osnovica poreza na prometusluga je iznos naknade
za obavljenu uslugu, plaćen u novcu, robom ili protuuslugom.

Porez na promet usluga nije sadržan u poreskoj osnovici

nego tereti korisnika usluge.

Poreska Osnovica poreza na promet usluga je:

= код obavljanja spoljnotrgovinskih usluga i usluga prometa
proizvoda na veliko „u Republici ostvarena razlika izmedju
nabavne i prodajne cijene, kao i primljena provizija ili druga
naknada ostvarena u vidu redovnog ili vanrednog prihoda;

— x

Peta

drug
posl
i va
prih
posl

pren

uig!
розе

prod
pore
star.

021
ред
паје
ured

OStVi

pron
idru
proi:
proi:
15Ка:

4.P

Strana 10992/100

= 7

Petak, 10. februara 1995. godine

– kod usluga zastupanja pravnih i fizičkih lica provizija i
druga naknada ostvarena u vidu redovnih i vanrednih prihoda;
: LO ја зависе, posredničkih ili komisionih
oslova, Tovizija i druga n i i
радсуо зе prihoda; |} ga naknada u vidu redovnih

– kod obavljanja bankarskih i berzanskih usluga, ostvareni
prihod po Osnovu provizije i druge naknade za obavljene
poslove;

– kod usluga osigur
premija osiguranj a;

' _-kodigara na sreću, vrijednost primljenih uplata za učešće
u igrama na sreću, po odbitku, igračima. Za svaku igru na sreću
posebno se utvrdjuje poreska osnovica;

– kod trgovine na malo i ugostiteljstva, ukupni iznos za
prodati proizvod i obavljenu uslugu.Izuzetno poreska osnovica
poreza na promet usluga, trgovine na malo pri zamjeni vozila
staro za novo odnosno obnovljenog upotrebljavanog vozila је
pozitivna razlika izmadu prodajne i nabavne cijene, odnosno
prodajne сјјепе novog vozila i vrijednosti koja se kupcu priz-
naje prilikom zamjene, u skladu sa članom 20. stav 4. ove
uredbe;

– kod usluga obavljanja platnog prometa , provizija koju
ostvari pravno ili fizičko lice obavljanjem platnog prometa.

Prilikom popravke proizvoda, poreska osnovica poreza na
prometusluga može se umanjiti za vrijednostrezervnih dijelova
idrugih materijala na koje je prinabavci plaćen porez na promet
proizvoda što ih je izvršitelj usluge ugradio prilikom popravke
proizvoda, a koji su u fakturi za obavljene usluge posebno
iskazani i za koje je priložena odgovarajuća dokumentacija.

4. Poreska stopa

anja odnosno reosiguranja, ostvarena

Član 25.

Stope poreza na promet usluga su proporcionalne 1 jedin-
stvene za sve usluge u Republici a odreduju se u procentu па
poresku osnovicu.

IV - NASTANAK OBAVEZE OBRAČUNAVANJA 1
PLAĆANJA POREZA NA PROMET PROIZVODA ]
POREZA NA PROMET USLUGA

1. Obračunavanje poreza na promet proizvoda i poreza
na promet usluga

Član 26.

Obveznik poreza koji proda proizvode krajnjem potrošaču
ili na drugi način obavi promet proizvoda, odnosno koji je
obavio uslugu uz naknadu, dužan je obračunati porez na promet
proizvoda, odnosno porez na promet usluga.

Obayeza obračunavanja poreza na promet proizvoda i ро-
reza na promet usluga nastaje u času kada je obavljen promet
proizvoda odnosno kada je obavljena usluga za koje je propi-
sano plaćanje poreza na promet. И.

Smatra зе да је promet proizvoda obavljen, odnosno да је
usluga izvršena: ORMe

1) u času izdavanja računa o prodaji proizvoda, odnosno
obavljene usluge; Јо +

2) u času isporuke proizvoda, ako je isporuka obavljena
prije izdavanja računa (prodaja za Botovo),. odnosno u času
obavljanja usluge ako je usluga obavljena bez izdavanja računa;

3) u času uzimanja vlastitih proizvoda za vlastitu krajnju
potrošnju ili upotrebu; OK |

4) u času nastanka obaveze plaćanja саге uvoznih da-
vanja; таи
5) u času prelaska preko carinske crte ako se radi o рпуге-
menom uvozu motornih vozila, i 4

6) u бази isporuke proizvoda koji su dati bez naknade;

7) u času utvrdjivanja manjka i rashoda proizvoda ( kalo,
lom, i kvar ) koji premašuje manjak i rashod Волос срета
aktom poreskog obveznika ili aktom strukovnog udruženja
Republike.

SLUŽBENI LIST RBiH

· registracije, a koje pravna lica odnosno gradani sami izradjuju,

Broj 5 - Strana 109

8) u času preuzimanja nadzornih markica za duhanske
ргегадеуше u skladu s propisom o posebnom porezu па дићал-
ske prerađevine. -

. Porez na promet obračunava зе u knjigovodstvenim i Ати“
gim dokumentima ( kalkulacijama, fakturama i sl.) poreskog
obveznika primjenom propisane poreske stope na poresku
Osnovicu.

„Porez na promet proizvoda pri uvozu proizvoda za vlastitu
krajnju potrošnju, osim za motorna vozila koja podliježu oba-
vezi godišnje registracije, а koje uvoze pravna lica i građani,
obračunava carinarnica zajedno sa obračunom carine i drugih
uvoznih dažbina.

Porez na promet motornih vozila koja uvoze ili nabavljaju
u zemlji pravna lica i gradjani, obračunava nadležna poreska
uprava u mjestu prebivališta gradanina, odnosno sjedišta prav-
nog lica- kupca.

Porez na promet proizvoda koji podliježu obavezi godišnje

obračunava nadležna poreska uprava u mjestu sjedišta pravnog
lica odnosno prebivališta građanina.

Porez na promet upotrebljavanih motornih vozila ili plovnih
objekata, a koji se obavlja neposredno izmedju gradjana,
obračunava nadležna poreska uprava u mjestu prebivališta
prodavca. Ako se ti proizvodi prodaju putem posrednika, porez
na promet obračunava i naplaćuje nadležna poreska uprava u
mjestu prebivališta kupca.

2. Plaćanje poreza na promet proizvoda i poreza na
promet usluga

Član 27.

Obračunati porez na promet proizvoda, odnosno porez na ||
promet usluga, obveznik poreza dužan je uplatiti u rokovima ||
propisanim ovom uredbom na račune utvrdjene aktom ministra
financija- ministra finansija.

Član 28.

Porez na promet proizvoda i porez па promct usluga pore-
ski obveznik plaća u roku od pet dana po isteku sedmice. }
Poreski obveznik iz stava 1. ovog člana plaća porez пат“
promet proizvoda i usluga na vrijednost prodatih proizvoda 1
obavljenih usluga naplaćenih u toku sedmice. U naplaćenu
realizaciju u smislu ovog stava uračunava se i vrijednost pro-
datih, а nenaplaćenih proizvoda:'i usluga ako је od dana izda-
vanja računa, odnosno od dana isporuke robe, ako je isporuka
robe obavljena prije izdavanja računa, proteklo više od 30
dana. Prilikom prodaje ili uvoza motornih vozila i plovnih
objekata 'koji podliježu obavezi godišnje registracije kao i za
proizvode koje pravna lica ili građani sami izrađuju, a koji
podliježu obavezi godišhje registracije, porez na promet plaća
se u roku od 15 dana od dana izdavanja računa, odnosno od
dana nastanka obaveze plaćanja carine i carinskih davanja
skladu s carinskim propisima, kao i u roku od 15 dana od dana
izrade proizvoda. Bez dokaza o plaćenom porezu na реоше
odnosno bez dokaza o oslobođenju od plaćanja poreza, Osim
kod privremenog uvoza, ne može se obaviti registracija motor
nog vozila, plovnog objekta ili drugog proizvoda koji podliježe
obavezi registracije.
Izuzetno od odredbi st.1. i 2. ovog člana, poreski obvezni
poreza na promet duhanskih ргегадеуша, plaćaju porez n
promet u roku od 15 dana od dana preuzimanja nadzornih
markica u skladu sa propisom o posebnom porezu na duhan
prerađevine. 1
_ Izuzetno od odredbi st. 1. 12. ovog člana, pravna i паекат“
lica koja su izvezla proizvode a nisu ih naplatila u roku od 120
dana od dana kada su proizvodi izvezeni odnosno u istom rokv
nisu osigurali dokaze o izvozu u smislu člana 19. stav 1. tačk:
2.ove uredbe, dužna su prvog dana nakon proteka 120 dani
obračunati i uplatiti propisani porez na promet kao da se radi с
prometu proizvoda sa krajnjim potrošačem u Republici.

Strana 11092/100

Ц .

|,
li : Član 29.

| Poreski obveznik - pravno lice i fizičko Исе iz člana 4.stav
| _2.ove uredbe sastavlja izvještaj o obračunatom i plaćcnom
|___Dorezu na promet mjesečno i podnosi ga nadležnoj poreskoj
upravi u roku od 15 dana po isteku mjeseca.

Ako se prilikom prijema izvještaja iz stava 1.ovog člana

|
|
|
|
|
|
|

uprava donosi rješenje o blokadi žiro-računa poreskog obvez-
nika za dužni iznos poreza i pokreće postupak prisilne naplate.

| Član 30.
"Poreski obveznik-pravno i fizičko lice konačno obračunava
porez na promet za proteklu godinu na ošnovu podataka о
vrijednosti prodatih i naplaćenih proizvoda i vrijednosti oba-
vljanih i naplaćenih usluga sa stanjem na dan 31. decembra

| godine za koju se obavlja obračun.
| Konačan obračun poreza па promet sastavlja se i podnosi

| ___do 28. februara tekuće godine za proteklu godinu.

Član 31.

Poreski obveznik-fizičko lice iz člana 4.stav 2. ove uredbe
dužan je do kraja decembra godine za koju se podnosi obračun
podnijeti konačan obračun poreza na promet zajedno sa роге-
skom prijavom o ukupnom ostvarenom i naplaćenom prometu.

Konačno utvrdjivanje poreza na prometza poreskog obvez-
nika iz stava 1. ovog člana obavlja nadležna poreska uprava na
osnovu podataka iz konačnog obračuna i podataka sa kojima
raspolaže u rokovima za utvrđivanje poreza od obavljanja

djelatnosti.

| utvrdi da obračunati porez nije uplaćen, nadležna poreska ·
|
у
|
|

3. Zatezne kamate

Član 32.
Na iznos poreza na promet proizvoda i usluga koji nije
| plaćen u zakonom propisanom roku plaća se kamata u visini
utvrđenoj odlukom Vlade Republike. :
Smatra se da porez na promet nije plaćen u propisanom
| roku i kad nije uplaćen na propisani uplatni račun.

|___4. Prisilna naplata poreza na promet proizvoda i poreza
| na promet usluga
~ Član 33.
_Ako poreski obveznik – pravno lice u propisanom roku i na
propisani račun ne izvrši uplatu poreza na promet, nadležna
| poreska uprava izdat će Zavodu za platni promet Republike
___Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod za platni promet)
_ nalog za prisilnu naplatu putem prijenosa sredstava sa računa
poreskog obveznika na odgovarajući uplatni račun poreza.
; Ako se na način iz stava 1. ovog člana ne možeu potpunosti
| namiriti poreska obaveza, nadležna poreska uprava donosi
rješenje O prisilnoj naplati poreza iz cjelokupne imovine роге-
skog obveznika. i
Kod poreskog obveznika fizičkog lica iz člana 4. stava 2.
__Ove uredbe prisilna naplata će se obaviti u skladu sa posebnim
_ zakonom.
“Troškovi prisilne naplate padaju na teret poreskog obvez-

5. Mjesto plaćanja poreza na promet proizvoda i poreza
na promet usluga

1
|H
Ни:
И Član 34.
И Porez па promet proizvoda odnosno usluga plaća зе prema
|| mjestu u kome je promet obavljen, odnosno u kome je usluga

| obavljena, ako ovom uredbom nije drukčije odredjeno.

Član 35.
Porez na promet proizvoda plaća se:
____1) prema mjestu sjedišta pravnog lica, odnosno prema
ijedištu poslovne jedinice ( prodavnice, stovarišta, konsigna-
лопов skladišta ili druge poslovne jedinice ) која је proizvode
| згодаја krajnjem potrošaču;

|
li

:

| ___Broj5 – Strana 110 SLUŽBENI LIST RBiH
IBrojs=Strana 10% ·___ ___ __SLUŽZBENI LIST RBiH ______ Petak, 10. februara 1995. godine

Petak, 10. februara 1995. godine

2) pri prodaji proizvođa preko predstavništava, izložbenih
ili sajamskih prostora, prema sjedištu predstavinštva, izložbe-
nog ili sajamskog prostora bez obzira na to odakle se kupcu
isporučuju i fakturiraju proizvodi;

3) pri prodaji proizvoda putem prospekata ili pokretnih .

prodavnica prema sjedištu poreskog obveznika; O

4) pri prodaji proizvoda koju obavljaju fizička lica iz člana
4.stava 2.ove uredbe prema sjedištu radnje koja je obavila
promet.Ako se proizvodi, osim motornih vozila, prodaju na
sajmovima izvan područja općine u kojoj se fizičko Исе iz člana
4. stav 2. ove uredbe zadužuje porezom na dobit, porez na
promet plaća se prema mjestu održavanja sajma, odnosno u
mjestu gdje je promet obavljen; , А,

5) pri prodaji i uvozu motornih vozila Која podliježu оба-
vezi godišnje registracije prema sjedištu, odnosno prebivalištu
kupca;

6) pri prodaji upotrebljavanih motornih vozila, koja se
obavlja neposredno između gradana prema prebivalištu pro-
davca;

7) pri prodaji proizvoda koji podliježu obavezi godišnje
registracije, a koje građani i pravna lica sami izrađuju prema
prebivalištu građana, odnosno sjedištu pravnog lica.

Porez na promet usluga plaća se:

1)zausluge koje obave pravnalica - prema sjedištu pravnog
lica, odnosno sjedištu poslovne jedinice koja je te usluge oba-
vila;

2) za usluge priređivanja igara na sreću-prema sjedištu
pravnog lica, odnosno sjedištu poslovne jedinice pravnog lica
priređivača igara na sreću;

3) za usluge koje obavlja fizičko lice iz člana 4.stava 2. оуе
uredbe - prema sjedištu radnje koja je obavila uslugu;

4) za usluge priredivanja igara na sreću koju obavi fizičko
lice čija radnja nema status pravnog lica-prema sjedištu radnje
koja obavlja priređivanje igara na sreću;

5) za usluge zakupa pokretnih stvari – prema sjedištu одпо-
sno prebivalištu zakupodavca, a za usluge zakupa nekretnine
prema mjestu u kome se nalazi nekretnina.

У - ISKAZIVANJE I PRIMJENA PORESKIH STOPA,
EVIDENTIRANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA I
POREZA NA PROMET USLUGA TE DOSTAVLJANJE
PODATAKA I DOKUMENTACIJE

Član 36.

Za proizvode za koje su u Tarifi određene različite poreske
stope, zavisno od njihove viste, kvaliteta, sirovinskog sastava,
cijene ili drugih svojstava, proizvođač, prodavac,carinarnica
odnosno uvoznik dužni su u fakturi o prodaji proizvoda, одпо-
sno u drugom dokumentu koji prati prodati proizvod ili na
etiketi i dr; označiti namjenu, vrstu, kvalitet, cijenu ili drugo
svojstvo proizvoda, a u fakturi - poresku osnovicu, tarifni broj
i stopu po kojima se obračunava i plaća porez na promet tih
proizvoda prilikom prodaje krajnjim potrošačima.Odredba
Ovog stava odnosi se i na prodaju reprodukcionog materijala
pravnim licima ili radnjama koji se bave proizvodnjom za
izradu proizvoda na čiji se promet plaća porez na promet
proizvoda.

Smatra se da je proizvod izrađen od određenog materijala
ako je taj materijal sadržan u proizvodu više od 50% po
vrijednosti, u odnosu na ukupnu vrijednost proizvoda. Ako su
u određenom proizvodu zastupljena više od dva različita mate-
rijala smatra se da je proizvod izraden od pretežno sadržanog
OPOVO po vrijednosti, u odnosu na ukupnu vrijednost proiz-
. Akose dva ili više proizvoda prodaju u kompletu, garnituri
i sl. i ako nije moguće utvrditi za svaki taj proizvod poresku
osnovicu ili akosu ti proizvodi povezani unerazdvojivu cjelinu,
na prodajnu cijenu koja čini poresku osnovicu kompleta, gar-
Biture i sl.primjenjuje se najviša poreska stopa koja važi za te
proizvode kad se posebno stavljaju u promet. –

evidi

pore
па с
12 да'
Stars
obve

meta

Strana 11194/100

Petak, 10. februara 1995. godine

Za proizvode koji su oslobod
promćet proizvoda, poreski obvez
dužan je da se u fakturi o prod
odredbu kojom je uvedeno pore
prodaji proizvoda koji su oslob
promet po članu 19. ove uredb
stopu 0% . :

Odredbe st. 1. i 4. ovog člana odnose se i na pravno lice
koje se bavi trgovinom a koje obavlja promet proizvoda na
veliko, kad takve proizvode prodaje pravnim licima koja se
bave trgovinom a Koja su za te proizvode obveznici poreza na
promet proizvoda, odnosno kadiih kao reprodukcijski materijal
prodaju pravnom ) icu koje se bavi proizvodnjom.

Ako proizvodjač, prodavac odnosno uvoznik iz stava 1.od-
nosno iz stava 5.ovog člana,ne unese ili netačno unese u fakturu
podatke iz st. 1. 14. ovog člana, zbog čega u daljnjem prometu
poreski obveznik ne obračuna, odnosno obračuna i uplati manje
poreza na promet proizvoda nego što je trebalo, razlika manje
obračunatog i plaćenog poreza naplatit će se od proizvodjača,
uvoznika ili trgovca.

Prodavac motornih vozila i plovnih objekata, koji podliježu
obavezi godišnje registracije, dužan je bez odlaganja; a najka-
snije u roku od pet dana dostaviti račun nadležnoj poreskoj
upravi u mjestu prebivališta gradjanina, odnosno sjedišta prav-
nog lica.

Ako motorna vozila koja podliježu obavezi godišnje regi-
stracije uvoze pravna lica odnosno građani, carinarnica je
dužna da u roku pet dana od dana plaćanja carine o tome
pismeno obavijesti nadležnu poresku upravu.

Član 37.

Poreski obveznik dužan je u svom knjigovodstvu osigurati
podatke o poreskim osnovovicama po tarifnim brojevima i istim
poreskim stopama na osnovu kojih se utvrđuje, i plaća porez.
Analitičko evidentiranje poreskih osnovica na koje se primjen-
juju različite poreske stope iz istog tarifnog broja ili drugih
tarifnih brojeva,poreski obveznik može osigurati i van knjigo-
vodstvenom evidencijom.

Radi omogućavanja kontrole korišćenja proizvoda naba-
vljenih bez plaćanja poreza na promet proizvoda ili uz plaćanje
po nižoj stopi, kupać- pravno lice dužno je voditi evidenciju o
nabavi i utrošku tih proizvoda po vrsti, količini i vrijednosti
proizvoda, koja se mora podudarati sa podacima iz računa o
kupovini, otpremnice, dostavnice, tovarnog lista ili drugog
dokumenta.

Poreski obveznik - pravno lice koje ugradjuje, odnosno
zamjenjuje dijelove bez naknade u garantnom roku, vodi evi-
denciju o utrošku tih dijelova.

Član 38.
Ministar financija - ministar finansija može propisati da su
poreski obveznici - fizička lica iz člana 4. stava 2. ove uredbe

dužna voditi odredjene evidencije radi obračuna poreza na
promet.

eni od plaćanja poreza na
nik iz stava 1. ovoga člana
aji tih proizvoda pozove na
sko oslobadanje. U fakturi o
odeni od plaćanja poreza na
€e prodavac obavezno iskazuje

Član 39.

Poreski obveznik - pravno lice za svaki pojedinačno ostva-
reni promet proizvda, odnosno za svaku pojedinačno obavljenu
uslugu, dužan je kupcu proizvoda odnosno korisniku usluge,
izdati račun o vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda, odno-
sno obavljenih usluga, a promet naplaćen u gotovom novcu
evidentirati preko registarske blagajne, te odgovarajući isječak
Vrpce na kojoj je taj prometevidentiran izdati kupcu proizvoda,
odnosno korisniku usluga. Računi, odnosno isječci Vrpce su
poresko knjigovodstvena dokumentacija poreskog obveznika
na osnovu kojih je evidentiran ostvareni promet. Obaveza
izdavanja računa, odnosno registriranja prometa preko regi-
starske blagajne, odnosi se na svako lice koje kod poreskog
obveznika prodaje proizvode, odnosno obavlja uslugu.

Izuzetno od stava 1.ovog člana obaveza registriranja pro-
meta putem registarske blagajne, kao i izdavanja računa ako to

"SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 111

kupac izričito ne zahtijeva, ne odnosi se na prodavnice koj
pretrežni dio prometa ostvaruju prodajom štampe, te duhans
preradjevina i na promet na tržnicama i drugim slobodnim
prostorima.

Poreski obveznik iz stava 1. ovog člana dužan je za prodate
proizvode, odnosno obavljene usluge kupcu obavezano izdati
račun, odnosno odgovarajući isječak registarske vrpce, bez
obzira na to da li je kupac to posebno zahtijevao ili ne.Kupac
proizvoda, odnosno korisnik obavljene usluge, dužan je takav
poreski dokument sačuvati neposredno po izlasku iz radnje ili
drugog poslovnog objekta i pokazati ga, na zahtjev, inspektoru
Finansijske policije i Poreske uprave tržišnom, odnosno turi-
stičkom inspektoru, a o tome je poreski obveznik dužan na
svakom prodajnom mjestu vidno istaknuti obavijest.

Ministar financija- ministar finansija propisuje uputstvo o
primjeni ove uredbe o evidentiranju prometa preko registar -
blagajne obavezne podatke koje mora sadržati isječak registar
vrpca, rok do kojega ti podaci moraju biti osigurani i rok za
korišćenje sadašnjih registar-blagajni, te o obliku, sadržaju i
načinu isticanja obavijesti na prodajnim mjestima o obavezi
prodavca da izda i kupca da uzme račun odnosno registar -
vrpcu.

Član 40.

Poreski obveznik poreza na promet, koji obavlja promet
proizvoda po prodajnim cijenama sa uračunatim porezom na
promet proizvoda, dužan je osigurati podatke o prodajnim
cijenama bez poreza na promet. Ako se taj porez povećava,
smanjuje ili ukida, dužan je da na dan stupanja na snagu propisa
kojima se povećava, smanjuje ili ukida porez na promet proiz-
voda obavi popis proizvoda na zalihama i da utvrdi nove
prodajne cijene sa povećanim, smanjenim, odnosno ukinutim
porezom na promet proizvoda.Poreski obveznik dužan je da po
jedan primjerak zapisnika o popisu proizvoda na zalihama i
porezu na promet sadržanom na tim zalihama odmah a najka-
snije u roku od tri dana dostavi ovlašćenoj tržnoj ispekciji i |
nadležnoj poreskoj upravi. ' i

VI - ZASTARA

Član 41.

Pravo na utvrdjivanje poreske obaveze i naplatu poreza na
promet, kamata, kazni i troškova prisilne naplate, zastarijeva NG
za pet godina po isteku godine u kojoj je nastala poreska MG
obaveza.

Pravo poreskog obveznika na povrat iznosa uplaćenog na
ime poreza na promet, kamata i troškova prisilne naplate i MN
novčanih kazni koje nije trebalo platiti, zastarijeva za pet I.
godina po isteku godine u kojoj je obavljeno plaćanje.

Član 42.

Rok zastare prava na utvrdjivanje poreske obaveze i na
naplatu poreza na promet, kamata, kazni i troškova prisilne
naplate i novčanih kazni prekida se svakom radnjom poreskog
obveznika, odnosno kažnjenog lica, poduzetog kod nadležnog
organa radi tog povrata.

Poslije svakog prekida roka zastare počinje teći novi rok
zastare.

Zastara nastupa u svakom slučaju po isteku deset godina od |
dana kada je prvi put počela teći.

VII - KONTROLA OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA
POREZA NA PROMET
Član 43.
Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na promet
obavlja Poreska uprava i Financijska-Finansijska policija.
Član 44.
Ako se u toku kontrole utvrdi da poreski obveznik ne |

raspolaže evidencijom i dokumentacijom i zbog toga nije mo- NU

guće utvrditi obavezu poreza na promet,ovlašćeni radnik ;
na nadležnog za kontrolu poduzima i slijedeće radnje i mjere:

Strana 11292/100

|___Broj5 - Strana 112

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

a) nalaže poreskom obvezniku popis proizvoda u poslov-
nom prostoru gdje se nalaze proizvodi; :

b) nalaže poreskom obvezniku da uplati u korist odredjenog
računa porez u visini tržne vrijednosti zatečene robe odnosno
proizvoda za koje poreski obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
dokumentaciju о zaduženju, odnosno nabavci;

||| с) procjenom utvrduje obavezu poreskog obveznika i па-
| laže mu uplatu.
Član 45.
| Organ nadležan za kontrolu poreza na promet rješenjem će
|__poreskom obvezniku privremeno zabraniti raspolaganje sred-
___Stvima na žiro-računu:

– ako nadležni organ ne može pronaći poreskog obveznika
na prijavljenoj adresi sjedišta poreskog obveznika, da bi oba-
vilo kontrolu; i

– ako poreski obveznik ne dozvoli kontrolu nadležnom

| ограпи;

– ako poreski obveznik ne osigura uvjete za obavljanje
kontrole;

– ako poreski obveznik ometa ovlašćeno lice prilikom kon-
trole; :

– ако poreski obveznik пе posjeduje evidenciju i докитеп-
taciju o prometu proizvoda;

– ako poreski obveznik ne da na uvid dokumentaciju u vezi
sa utvrdjivanjem obaveze poreza na promet;

– ako poreski obveznik ne obračunava, ne uplaćuje ili ne
plaća porez na promet;

– ako poreski obveznik u toku jedne kalendarske godine u

tri ponovljena slučaja пе izda kupcu račun ili isječak vrpce -

registar – blagajne prilikom prodaje proizvoda ili obavljene
usluge;
| – ako poreski obveznik ne obavi popis po nalogu organa
| Кој obavlja kontrolu (član 44.) ;
Žalba izjavljena protiv rješenja ne zadržava izvršenje
rješenja. ;

VIII – PRAVNA SREDSTVA

ı Član 46.

Protiv rješenja o utvrđivanju poreske obaveze i naplati
poreza na promet nadležne poreske uprave može sc izjaviti
žalba u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba se

___podnosi Ministarstvu finansija-financija-Poreskoj upravi putem
| nadležne poreske uprave koja je donijela prvostepeno rješenje.

Protiv rješenja o utvrdivanju poreske obaveze i naplati
poreza na promet koje donose inspektori Finansijske-Financij-

___ske policije žalba se podnosi po Zakonu o Finansijskoj-Finan-
| cijskoj policiji.

Protiv rješenja o utvrdjivanju poreske obaveze i naplati

| poreza na promet, koje donose carinski organi, žalba se pod-
nosi po carinskim propisima.
alba ne odlaže izvršenje rješenja.

; IX - OBNOVA POSTUPKA

; Član 47.

|____Pravosnažno rješenje o utvrdjivanju poreske obaveze i o
ПИ naplati poreza na promet za poreske obveznike koji nisu pravna
| lica, može se izmijeniti i po službenoj dužnosti u roku pet
!_ godina od dana pravosnažnosti rješenja i to ako se utvrdi da su
| 1 propisi nepravilno primijenjeni па štetu ili u korist poreskog
! obveznika, ili ako se utvrde računske greške.

|| | Član 48.
| ||| Odredbe Zakona o općem upravnom postupku koje se

|__.odnose na obnovu postupka neće зе primjenjivati u konkretnoj
)| upravnoj stvari koja se odnosi па utvrđivanje poreske obaveze
i naplatu poreza u vrijeme dok u toj upravnoj stvari traje
utvrdivanje poreske obaveze i naplata poreza.

| ||
|
|

1

Х - POVRAT POREZA.

Član 49.

Poreski obveznik od Кора је парјасеп porez па promet, а
koji nije bio dužan uplatiti, ima pravo па povrat plaćenog
O. i plaćene kamate, troškova prisilne naplate i novčane

azne..

Poreski obveznik od koga je po nalogu organa naplaćen
porez koji nije bio dužan platiti ili kome u roku od 30 dana od
dana podnošenja zahtjeva nije vraćen porez na koji Je ostvario
pravo na povrat, na iznos poreza koji nije bio dužan platiti
odnosno na iznos poreza koji nije vraćen u propisanom roku
ima pravo na kamatu iz člana 32. stav 1.0уе uredbe. ;

Poreski obveznik-pravno i fizičko lice podnosi zahtjev za
povrat pogrešno ili više plaćenog poreza na promet nadležnoj
Poreskoj upravi prema mjestu sjedišta. Zahtjev se može podni-
јен samo ako je kupac koji je platio porez pismeno zatražio od
poreskog obveznika povrat pogrešno ili više plaćenog poreza
na promet. Uz zahtjev poreski obveznik prilaže i dokaz o
plaćenom porezu. Povrat poreza na promet obavlja se na teret
odgovarajućeg uplatnog računa, a u korist kupca.

Građanin koji je platio porez na promet proizvoda na
motorno vozilo ili plovni objekat koji podliježe obavezi go-

· dišnje registracije ili je platio kamatu,„novčanu kaznu i troškove
prisilne naplate, a koje nije bio dužan platiti, podnosi zahtjev
za povrat plaćenog poreza, kamata, novčane kazne i troškova
prisilne naplate nadležnoj Poreskoj upravi u kojoj je porez
plaćen.

Kupac - погешпо lice ima pravo na povrat plaćenog poreza
na promet na proizvode kupljene od ргодауса- pravnog lica,
koje iznosi sa sobom iz zemlje, pod uvjetom da vrijednost
kupljenih proizvoda po jednom računu ne iznosi manje od 500
DEM a što se regulira posebnim propisom.

Pravo na povrat iz stava 4. ovoga člana ne odnosi se na

“ kupljene derivate nafte, alkohola i alkoholnih pića, piva, дића-

naiduhanskih ргегадеуша, kahve i prerađevina od kahve, zlata
i predmeta od zlata..

Zahtjev za povrat pogrešno ili više plaćenog poreza na
prometpri uvozu podnosi se carinarnici koja je porez обгабшта-
la i naplatila.

Pravo na povrat poreza, kamata, novčane kazne i troškova
prisilne naplate nadležni organ uprave utvrđuje rješenjem.

XI - KAZNENE ODREDBE

Član 50.

Novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje
Narodna banka na dan uplate (u daljem tekstu: po srednjem
kursu na dan uplate) kaznit će se za prekršaj poreski obveznik
-pravno lice:

1. ako u.svojstvu kupca prilikom nabavke proizvoda da
prodavcu netačnc ili ncistinite podatke na osnovu kojih proiz-
vode nabavlja za namjene zbog kojih se po odredbama ove
uredbe ne plaća porez na promet ili se plaća po stopi nižoj od
stope propisane Tarifom (čl. 7. i 8.);

2. ako nabavljene proizvode koji predstavljaju materijal za
reprodukciju ili opremu upotrijebi za druge svrhe predvidjene
ovom: uredbom ili ako proizvode nabavljene uz povlašćenu
Дог роде usvrhe za koje nije propisana роуја бела stopa

. 8. 19.);

3. ако nabavljene proizvode па koje nije plaćen porez na
promet proizvoda zbog njihove namjene ili na čiji je promet
plaćen porez na promet proizvoda po nižoj stopi proda bez
RE a ili uz obračun poreza po nižoj stopi, kupcu

0 odredbama ove uredbe nema
nabavku (čh 3. 180: pravo na povlaštenu

1: 2 unese netačne podatke (član 36. st. 1. 14. );

· ако pri prodaji proizvoda preko prodavnice ili drugih

poslovnih jedinica u čiju je prodajnu cijenu uračunat Deep na

poi

ргоп
TOT
Pp 6
obilj.
TOi7
р 7

da n:
(član
8

voda
odno

ložer
zako!

7
odgo
DEM

uplat
smisl

takvc

za pr

ili ak.
28.);
nana

vane
(član

zajed
proiz

odgo
1.00(
dan ı

protu
га pr

obrač
obrač

Strana 11393/100

RAI

Petak, 10. februara 1995. godine

romet, posebno ne iskazuje prodajnu cijenu na
Promet (čl. 8. i 40); Une enuibez poreza

6. ako proizvodjač, odnosno uvoznik derivata nafte ne
obilježava pojedinačno svaki proizvedeni, odnosno uvezani
proizvod (Tar. broj 1.); '

7. ako ne vodi evidenc,
da na način predvidjen ov
(član 37. ); y

8. ako kod promjene poreskih stopa ne obavi popis proiz-
voda na zalihama ili ako u nove cijene ne uračuna povećani,
odnosno smanjeni porez na promet (član 40.);

"9, ako upotrijebi ulje za loženje ekstra lahko (L) iliuljeza
loženje lahko specijalno (LS) za svrhe za koje se prema ovom
zakonu ne mogu upotrebljavati odnosno koristiti (Tar. broj 1.)

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i

odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom od 1.500
DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan
uplate. Za prekršaj učinjen u povratu u roku od tri godine, u
smislu tačke 9. stav 1. ovog člana, poreskom obvezniku prav-
nom licu, uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera
oduzimanja motornog vozila (kamiona, putničkog automobila
i dr.), traktora, plovnog objekta ili drugog motora kojim je
takvo djelo učinjeno.

iju po količinama i vrstama priozvo-
om uredbom ili ako je vodi netačno

Član 51.

Novčanom kaznom od 500 do 5.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate,kaznit će se
za prekršaj fizičko lice kao poreski obveznik;

- ako ne dozvoli kontrolu nadležnom organu;

- ako ne osigura uvjete za obavljanje kontrole;

. - ako ometa službeno lice kod obavljanja kontrole;

- ako nema propisanu evidenciju i dokumentaciju u vezi sa

porezom na promet;

- ako ne da na uvid evidenciju i dokumentaciju u vezi sa
porezom na promet; ;

- ako ne obračunava, netačno obračunava ili ne uplaćuje
propisani porez na promet;

- ako ne obavi popis naložen mu od strane organa koje
obavlja kontrolu.

Za prekršaj učinjen u povratu u roku od tri godine, u smislu
stava 1. ovog člana, fizičkom licu uz novčanu kaznu izreći će
se i zaštitna mjera oduzimanja odobrenja za rad u vremenu od
tri mjeseca do jedne godine.

Član 52.

Novčanom kaznom od 1.000 do 100.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate, kaznit će se
za prekršaj poreski obveznik- pravno lice:

1. ako ne obračuna ili netačno obračuna porez na promet
ili ako obračunati porez ne uplati na propisan način (čl.26., 27.i

2. ako porez na promet proizvoda i usluga ne obračunava
na način predvidjen ovom uredbom, odnosno ako ga obračuna-
va netačno ili ako obračunati porez ne uplati u propisanom roku
(član 29.);

3. ako ne podnese konačan obračun poreza na promet
zajedno sa poreskom prijavom i ne uplati porez na promet
proizvoda i usluga (član 31.); I; +

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekšaj i
odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100 do
1.000 DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na
dan uplate.

Član 53. WIE
nom od 1.000 do 100.000 DEM u dinarskoj
Pe jeT na " u rednjem kursu na dan uplate, kaznit će se
za prekršaj poreski obveznik-pravno lice: Perin
1. ako ne podnese ili ne podnese pravovrcmone ee taj o
obračunatom i uplaćenom porezu na promet ili konačan
obračun poreza na promet (čl.29. 130.);

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 113

, 2. ako prilikom prodaje proizvoda ili pri obavljanu usluga
ne izda kupcu račun ili isječak trake registarske blagajne odno-
sno ne evidentira ili netačno evidentira promet ili ne istakne
obavijest o obavezi izdavanja odnosno uzimanja računa (član

3. ako ometa ovlašćeno lice prilikom obavljanja kontrole
obračuna i plaćanja poreza na promet, odnosno ako ne predoči
evidenciju i dokumentaciju (član 45 );

4. ako prodavac ne ispostavi i ne pošalje odmah, odnosno
bez odlaganja, a najduže u roku pet dana od dana obavljenog
prometa kopiju fakture o prodaji motornog vozila nadležnoj
Poreskoj upravi prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta
kupca-poreskog obveznika (član 36. stav 7. ).

Za radnje iz stava 1.ovoga člana kaznit će se za prekršaj i"
odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100
DEM.

Za radnju iz stava 1.tačke 2. ovoga člana kaznit će se
odgovorno lice za prekršaj u deseterostrukom iznosu neizda-
nog računa ili isječka vrpce registarske blagajne kupcu prili-
kom prodaje proizvoda, odnosno obavljene usluge (član 39.).

Član 54.

Novčanom kaznom od 500 do 2.500 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate,kaznit će se
za prekršaj fizičko lice kao poreski obveznik:

1. ako pripromjeni poreskih stopa ne obavi popis proizvoda
na zalihama ili ako u nove cijene ne uračuna povećani, odnosno
smanjeni porez na promet (član 40.);

2. ako prilikom prodaje proizvoda ili pri obavljanju usluge
ne izda kupcu račun ili isječak trake registarske blagajne,

"odnosno ako ne evidentira ili netačno evidentira promet ili ne

istakne obavijest o obavezi izdavanja odnosno uzimanja računa
(član 39.);

3. ako ometa ovlašćeno lice prilikom obavljanju kontrole
obračuna i plaćanja poreza na promet, odnosno ako ne predoči
evidenciju i dokumentaciju (član 45.);

4. ako knjigu prometa i knjigu obračuna porez na promet
proizvoda, odnosno druge poreske evidencije propisane ovim
zakonom, vodi neažurno i netačno ili ih prije upotrebe ne ovjeri
kod ovlaštenog organa (član 38.);

5. ako ispostavi Poreske uprave ne dostavi kopiju carinske
deklaracije o uvozu opreme i reprodukcijskog materijala i

: drugih proizvoda vezanih za obavljanje djelatnosti (čl. 7, 9. i

6. ako u fakturi o prodaji proizvoda ne unese propisane
podatke ili ne unese tačne podatke (član 36. st. 1. i 4.).

Novčanom kaznom od 100 DEM u dinarskoj protuvrijed-
nosti po srednjem kursu na dan uplate, kaznit će se i lice koje
kod poreskog obveznika obavlja promet proizvoda, odnosno
obavlja usluge, ako ne izda račun odnosno ako ne registrira
promet preko regisrarske blagajne, ako mu je poreski obveznik
osigurao izdavanje računa, odnosno registriranje prometa pre-
ko registarske blagajne (član 39.). ;

Član 55.

Novčanom kaznom od 250 do 5.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate, kaznit će se
za prekršaj fizičko lice ili građanin kao poreski obveznik:

1. ako nabavljeni reprodukcijski materijal ili opremu upo-
trijebi za druge svrhe osim za svrhe predviđene ovom uredbom
(čl. 10. 1 12.);

2. ako upotrijebi ulje za loženje ekstra lahko (EL) ili uljeza
loženje lahko specijalno (LS ) u svrhe za koje se prema ovom
zakonu ne mogu upotrebljavati, odnosno koristiti (Tar. broj 1.);

Za prekršaj napravljen u smislu tačke 2. stava 1. ovog
člana, fizičkom licu ili građaninu, uz novčanu kaznu, izreći će
se i zaštitna mjera oduzimanja motornog vozila ( kamiona,
ličnog automobil i dr ) traktora, plovnog objekta ili drugog
motora kojim je takvo djelo učinjeno.

,

Strana 11493/100

|
|

||

|.

(|

| Вгој 5 - Strana 114 SLUŽBENI LIST RBiH
- = Z”mZ—m< CCzmzZMmz>—Z—Zı:IZ—— DSmDDm e sc Er E-CCCCCCKRŽH—REEIIIqII TIE

Član 56.

____Novčanom kaznom od 250 do 5.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate,kaznit će se
za prekršaj fizičko lice kao poreski obveznik:

1. ako ne vodi poslovne knjige i druge poreske evidencije
propisane ovom uredbom (član 38.);

2) ako ne podnese ili ne podnese pravodobno izvještaj o
obračunatomi uplaćenom porezu na promet ili konačni obračun
poreza na promet (član 30.);

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se
fizičko lice ako u motorno vozilo ili drugi motor kupca nalije
ulje' za loženje ekstra lahko (EL) ili ulje.za loženje lahko
specijalno (LS) umjesto dizel goriva. :

Član 57.

Za prekršaje iz čl. 50.,53., 54.,55.i 56. ovom uredbom
učinjene u povratu u roku od tri godine, nadležni organ može
uz novčanu kaznu izreći i zaštitnu mjeru oduzimanja odobrenja
za rad, u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.

Član 58.

Kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga na koje se
plaća porez na promet po ovoj uredbi može se izreći kazna za
prekršaj na licu mjesta od 10 DEM u dinarskoj protuvrijednosti
po srednjem kursu na dan izvršenja prekršaja, ako ovlaštenom
organu kontrole odbije pokazati račun ili odrezak trake regi-
starske blagajne Које mu је trebao izdati prodavac proizvoda
ili izvršilac usluge (član 39. stav 3.)

Član 59.

Novčanom kaznom od 100 DEM u dinarskoj protuvrijed-
nosti po srednjem kursu na dan uplate kaznit će se za prekršaj
odgovomo lice u nadležnom organu uprave ako izda dozvolu
za uvoz proizvoda iz člana 62. ove uredbe pravnom licu koje
ne posjeduje potvrdu Ministarsva financija-Ministarstva finan-
"sija o izmirenim obavezama. =

XII -РОБЕВМЕ ODREDBE

Član 60.

Prihodi ostvareni od poreza na promet proizvoda i usluga,
kamate i novčane kazne uplaćuju se u valuti Republike na
uplatni račun kod Zavoda za platni promet.

Izuzetno od stava 1. ovog člana prihodi ostvareni od poreza
na promet visokotarifnih proizvoda ( duhanske prerađevine,
nafta i naftni derivati, alkohol i alkoholna pića, pivo, bezalko-
holna pića, kahva i prerađevine od kahve) uplaćuju se u DEM
na uplatni račun kod Zavoda za platni promet.

Član 61.

Radi sprečavanja 1 otklanjanja poremećaja na tržištu одпо-
sno privredi ili zbog drugih izuzetnih potreba, Vlada Republike
može kao privremenu mjeru tekuće ekonomske politike po-
većati stope poreza na promet za pojedine proizvode ili grupe
proizvoda koje su odredjene u Tarifi do 50 % , a može te stope
smanjivati i ukidati.

Kao privremenu mjeru tekuće ekonomske politike Vlada
Republike može propisati da se porez na promet plaća i na
promet pojedinih proizvoda namijenjenih izvozu ili uvozu te na
pojedine proizvode uvoditi dodatni porez ako je to potrebno
radi stabilnosti privrede i snabdjevenosti tržišta, odnosno radi
ostvarivanja ciljeva socijalne politike.

Privremene mjere iz st. 1. i 2. ovog člana mogu trajati

najduže šest mjeseci, a Vlada Republike ima obavezu da o

| početku, trajanju i završetku trajanja takve mjere, odmah а

Ma: najkasnije u roku od sedam dana, pismeno izvijesti Skupštinu
” Republike.

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 62.

Uvoz nafte inaftnih derivata, alkohola ( etanola ) i alkoho]-
nih pića, bezalkoholnih pića, piva, duhanskiih preradjevina,
kahve i ргегадеуша od kahve, te zlata i proizvoda izradjenih
od zlata i drugih plemenitih metala mogu obavljati pravna i
fizička lica registrovana za uvoz uz posebno odobrenje na-
dležnog ministarstva, samo uz prethodnu potvrdu 0 izmirenim
obavezama koju izdaje Ministarstvo financija-Ministarstvo fi-
nansija. ,

Član 63.

Proizvodi iz Tar. broja 1. Tarife čiji је obveznik Mvoznik
zatečeni u prometu ili prodati bez dokaza o porijeklu ili dokaza
o plaćenom porezu na promet proizvoda, smatraju 5е proizvo-
dima na koje nije plaćen porez na promet proizvoda.

Na proizvode iz stava 1. ovog člana obračunat će se porez
na promet na propisanu osnovicu primjenom propisanih stopa
uvećanih za 50% i naplatiti na licu mjesta.

Ako vlasnik proizvoda пе plati porez na promet na licu
mjesta zaplijčnit će mu se roba, dok ne izvrši uplatu poreza i
dokaz o uplati ne prezentira Finansijskoj - Financijskoj policiji.

Član 64.
Ministar financija- ministar finansija donijet će provedbene
propise za primjenu odredaba ove uredbe najduže u roku od tri
mjeseca.

XIII - PRIJELAZNE 1 ZAVRŠNE ODREDBE

Član 65.

Proizvode zatečene na zalihama na dan početka primjene
ove uredbe poreski obveznici će popisati i formirati nove
prodajne cijene sa uračunatim porezom na promet po tarifnim
brojevima Tarife.

Član 66.

Postupci pokrenuti za utvrđivanje privrednih prijestupa do
dana početka primjene ove uredbe dovršit će se po odredbama
propisa kojim ja uredeno oporezivanje proizvoda i usluga u
prometu.

Član 67.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaju važiti propisi
о oporezivanju proizvoda i usluga u prometu koji su se prim-
jenjivali na teritoriji Republike.

Član 68.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu Republike BiH", s tim da će se odredba člana 5. u
dijelu kojim je uredeno oporezivanje reprodukcijskog materi-
јаја i Tar. broj 5. primjenjivati od 01. januara 1996. godine.

PR broj 1744/95
3. februara 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

TARIFA
POREZA NA PROMET

1. POREZ NA PROMET PROIZVODA
Tarifni broj 1.
Na promet svih proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji,

osim na promet proizvoda koji su predviđeni u drugim tarifnim
brojevima ove Tarife ili za koje je ovom uredbom predviđeno

_ poresko oslobađanje, porez па promet proizvoda plaća se po

stopi od 20%.

NAPOMENA:

1. Prije stavljanja u promet ulja za loženje ekstralahko;
: : О В (
EL ) i ulja га loženje Јаћкор specijalnog (15) proizvođač ili

~

Strana 11592/100

Petak, 10. februara 1995. godine

uvoznik ih mora obojiti crvenom bojom uz vanje indika-
tora ( markera ) prema važećim propisima evi ње

2. Ulje za loženje ekstra lahko (EL) iulje za loženje lahko
specijalno (LS) ne smije se koristiti za pogon motornih vozila,
vozila na motorni pogon, plovnih objekata i drugih moto-
ra.Kontrolu upotrebe i korištenja ulja za loženje u motornim
vozilima, vozilima na motorni pogon, plovnim objektima i dru-
gim motorima,obavljaju ovlašćeni službenici saobraćajne i fi-
nansijske policije, te tržišne i poreske inspekcije.

3. Ako sc tečni naftni plin koristi za pogon motornih vozila
i motornih plovnih objekata,.porez па promet proizvoda plaća
se po stopi od 60% . }

Tarifni broj 2.

Na promet slijedećih proizvoda, porez na prometproizvoda
plaća se:

po stopi od 15% na promet:

1. originalnih umjetničkih djela s područja slikarstva, ki--

parstva, arhitekture, grafike i ostalih likovnih djelatnosti i
unikata ргипјепјепе umjetnosti i industrijskog oblikovanja za
koje se autorima plaća autorski honorar, a koja prodaje sam
autor, na ostala umjetnička djela plaća se porez po ovom
taričnom broju ako ta djela u prometu prati uvjerenje
ovlašćenog organa državne uprave nadležnog za obrazovanje
i kulturu ili odgovarajućeg umjetničkog udruženja. |

2. kompjutera te kompjuterskih štampača i džepnih kalku-
latora;

3. električne епегрје, lignita, mrkog uglja, kamenog i
drvenog uglja, briketa od uglja, plina dobijenog destilacijom
uglja, ogrijevnog drveta, prirodnog zemnog plina i tehničkih
plinova, mazuta, petroleja za motore i osvjetljavanje, zrako-
plovnih i motornih ulja, mineralnih maziva, hipoidnih i ostalih
mineralnih ulja i masti, kao i ulja za podmazivanje i primarnog
( sirovog ) benzina;

4. kataloga muzeja, likovnih galerija i izložbi, kataloga
kulturnih, umjetničkih, naučnih, obrazovnih, stručnih i drugih
izložbi te filmova, video i audiokaseta, gramofonskih ploča,
magnetofonskih i magnetskih vrpci, kompakt diskova na koji-
ma su snimljena naprijed navedena djela ili dramska. operska,
simfonijska, komorna, orkestarska, etnomuzikološka djela,
djela klasične i ozbiljne muzike, govorna djela, djelai programi
namjenjeni učenju stranih jezika, priče i pjesme zabavne i
narodne muzike. ;

Proizvodi iz ove tačke za koje je izdato mišljenje nadležnog
organa uprave do početka primjene ove uredbe uvrštavaju se u
ovaj tarifni broj.

5. saćnih osnova (umjetno saće) od voska te opremu, pribor
i materijale što se isključivo upotrebljavaju u pčelarstvu; ф

6. turističkog, propagandnog i informativnog materijala
koji se prodaje krajnjim korisnicima; ; А

7. kopije об јеуа razglednica i suvenira izrađenih prema
originalnim predmetima iz muzcja i galerija što ih te ustanove
direktno prodaju ili ih daju na prodaju drugim organizacijama
ili preduzećima, odnosno trgovinama;

8. slikarskog i kiparskg materijala;

Propisom donesenim na osnovu člana 64. ove uredbe
određuju se proizvodi na koje se odnosi odredba prethodne
alineje. :

9. zastava i grbova, kao simbola državnosti.

NAPOMENA:

Originalnim umjetničkim djelima u smislu tačke 1. ovog
tar. broja smatraju se proizvodi iz člana 3. stav 2. Zakona 0
autorskom pravu i koji imaju uvjerenje nadležnog državnog
organa za obrazovanje i kulturu ili odgovarajućeg umjetničkog
udruženja da su u pitanju djela iz ove lačke.

Tarifni broj 3. at

Na prometslijedećih proizvoda, porez na prometproizvođda

рјаба se po stopi od 10% na promet:

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 115

1. proizvoda za gradevinarstvo:agregat ( pijesak, šljunak i
drobljeni kamen), veziva (cementi a сре beton, opek:
(puna, šupljai sve vrste blokova), "fert"stup (ispunai gredice),
blokovi od betona i plinobetona ("siporeks"), crijep (od betona
i opeke), azbest cementne-ploče ( salonit ploče i pribor ),
betonsko željezo ( glatko, i rebrasto, valjana žica i armaturne
mreže), sve vrste stakla, keramičke pločice (podne i zidne),
termoizolacijski i hidroizolacijski materijal na bazi mineralnih
BO staklene vune, pluta,bitumena i sintetičkih materi-
Jala, SON

2. drvene rezane grade i pribora(klanfe, paljena žica i
ekseri), gradevinska stolarija i sve vrste drvenih ploča (Šper-
ploča, lesonit-ploče, panel-ploče, ploče iverice i oplemenjene
drvene ploče). +

3. električnih kablova, cijevi za vodovodne instalacije s
pripadajućim priborom, cijcvi za kanalizaciju s pripadajućim
priborom i podni sifoni.

NAPOMENA:

Građevinskom stolarijom iz tačke 2. ovog tar. broja podra–
zumjevaju se i: obradene lamperije s perom, utorom i urezima,
žljebljene i sl., parket, vrata, prozori, kapci i drugi slični
proizvodi bez obzira iz kojeg su materijala izradeni (drvo,
metal, plastika i kombinacija tih i drugih materijala).

Tarifni broj 4.

Na promet slijedećih proizvoda, porez na promet proizvoda
plaća se po stopi od 5% na promet: :

1. osnovnih proizvoda poljoprivrede i ribarstva;

2. proizvoda koji služe za ljudsku prehranu, osim kahve i
prerađevina od kahve, proizvoda iz člana 19. ove uredbe i
BONU koji su navedeni u drugim tarifnim brojevima ove
tarife;

3. školskog pisaćeg i crtaćeg pribora; ;

Propisom donesenim na osnovu člana 64. ove uredbe,
odreduju sc proizvodi na koje se odnosi odredba ove tačke. ;

4. toaletnog sapuna, sapuna za pranje, medicinskog Sapu- |
na, krema i pjena za brijanje, pasta, praška i četkica za zube,
losiona za usta, pjenušavih kupki i šampona za kosu i kupanje,
toaletnog papira i toaletnih papimatih ručnika;

5. dječije muške i ženske odjeće do broja 14 zaključno; |

6. dječije muške ili dječije ženske obuće do broja 34 |
zaključno;

7. aparata za mjerenje šećera u krvi i krvnog pritiska:

8. deterdženata; :

9. dječijih igračaka; 1 |

10. upotrebljavanih putničkih automobila, ostalih motornih |
vozila i plovnih objekata, a koji se obavlja izmedu građana
neposredno ili preko trgovinskih preduzeća i drugih pravnih i
fizičkih lica kao posrednika (komisiona prodaja); |

11. važećih poštanskih maraka, vrijednosnih papira na
kojima je utisnuta vrijednost, kao i koverata, dopisnica ı drugih |
poštanskih paketa čije je gabarite i izgled odredilo nadležno
tijelo JP PTT;

12. proizvoda, osim grafičkih proizvoda, motornih vozila,
vozila na motorni pogon, nafte i nafinih derivata, duhanskih
ргегадеуша, alkohola, alkoholnih i bezalkoholnih pića, mine-
ralnih i gaziranih voda, piva, kahve i ртегадеуша od kahve što.
ih proizvode:

a) preduzeća ili pogoni registrirani za profesionalnu гећа“
bilitaciju i zapošljavanje invalida,

b) invalidna lica u procesu liječenja i rehabilitacije u okviru
organizacije invalida,

с) vjerske i socijalno humanitarne organizacije za zaštitu |.
starih i iznemoglih lica i djece,

d) đačke radionice

uz uvjet da su prodati krajnjim potrošačima direktno iz}
proizvodnje ili vlastitih prodajnih mjesta i da su obiljež |
jedinstvenim zaštitnim znakom.

Strana 11693/100

Broj 5 - Strana 116

13. lijekova;

14. pogrebne opreme;

15. solarnih bojlera, generatora, ćelija, kolektora, toplin-
skih crpki i druge opreme za korišćenje sunčane energije,
odnosno fotonapona; ;

16. zaštitnih plinskih maski i kompleta, minimuma obavez-
nih sredstava za ličnu zaštitu od ratnog djelovanja;

17. organskog i mineralnog gnojiva, sredstva za zaštitu
bilja, sirovina i proizvoda koji služe za proizvodnju stočne
hrane i proizvoda za prehranu stoke, peradi, kunića i riba,
krmnog, sadnog i sjemenskog materijala;

18. ekološki prihvatljive ambalaže za krajnju potrošnju u
trgovini i ugostiteljstvu;

19. opreme za novorodenčad;

20. protupožarnih aparata.

NAPOMENA:

1. Osnovnim proizvodima poljoprivrede i ribarstva iz tačke
1.ovog tar. broja podrazumijevaju se:

- sve vrste sirovog i sušenog Žita, drugog bilja ( industrij-
skog, povrtlarskog, začinskog i ljekovitog),kao i biljni čajevi i
dr. slama, šaš, trska, liko, trava i sl.;

- cvijeće, grožde, voće, gljive i drugi plodovi poljoprivrede
i šumarstva; Ka.

- sve vrste stoke, peradi i divljači te proizvoda od njih (
sirova i prerađena koža, vuna, perje, dlake, papci, rogovi,
kopita i sl. jaja, med, vosak ) i svilene bube;

- morska i slatkovodna riba, rakovi, školjkaši, vodozemci,
mekušci, ikra i dr.

2. Proizvodima koji služe za ljudsku prehranu iz tačke 2.
ovog tar. broja podrazumijevaju se: životne namirnice koje se
troše za ljudsku hranu, neprerađene i preradene, kao i začini i
sve druge materije koje se dodaju tim namirnicama radi kon-
zerviranja, popravljanja izgleda, ukusa ili mirisa, radi bojenja,
poboljšanja sastava ili postizanja nekog drugog svojstva.

Tim proizvodima pripadaju pored ostalog: proizvodi od
Voća ( npr. marmelada, pekmez, kompot, kandirano i ušećere-
no voće, voćni sokovi, koncentrirani voćni napici, koncentrati
voćnog soka i soka od povrća u prahu, sušeno voće i povrće u
prahu, voćni žele, voćni sirup, sladoled, kaša od voća i povrća
1sl.); proizvodi od škroba i brašna; konditorski i drugi pekarski
proizvodi ( keks, napolitanke, kolači) škrob namijenjen ljud-
skoj prehrani, želatina za jelo, ekstrakt za pripremanje kolača
i slični proizvodi.

Tarifni broj 5.

Na promet reprodukcijskog materijala kojeg pravna i fi-

zička lica nabavljaju pod uvjetima i na način iz člana 8. ove

(uredbe, ako ovim zakonom ili Tarifom nije drukčije određeno,

porez na promet proizvoda plaća se po stopi od 2,5%.

2. POREZ NA PROMET USLUGA

Tarifni broj 1.

Na promet svih usluga osim onih za koje je ove uredbe ili
Tarifom predviđeno poresko oslobođenje, porez na promet
usluga plaća se po stopi od 10%.

NAPOMENA:

1. Pod obavljanjem usluga trgovine na malo podrazumijeva

i yu se prodaja proizvoda koji služe krajnjoj ličnoj potrošnji.

2. Po ovom tarifnom broju obračunava se i plaća porez na
promet pri direktnom uvozu motornih vozila što. ih obave
gradani, osim pri uvozu u smislu člana 19. tač. 3. i 10. ove
uredbe. Poreski obveznik je gradanin -uvoznik,a porez

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

obračunava i naplaćuje nadležna poreska uprava prema prebi-
valištu građanina-uvoznika.

3. Porez na promet usluga trgovine na malo ne plaća se na
promet:

- naftnih derivata,

- električne energije,

- duhanskih prerađevina,

- organskog i mineralnog gnojiva,

- lijekova, u.

- prigodnog kovanog novca, numizmatičkih kompleta, ko-
vanica i zlatnog novca (član 19. stav 1. tač. 19. ove uredbe),

- dnevne štampe,

- kruha, mlijeka, masti, ulja i šećera;

- kahve i prerađevina od kahve.

4. Pod obavljanjem prometa na veliko podrazumijeva se
kupovina proizvoda i prodaja proizvoda u nepromijenjenom
stanju sa stovarišta (skladišta i sl.) ili tranzitno, osim prodaje
za gotov novac drugom pravnom licu na osnovu njegove
pismene narudžbenice i uz obavezno izdavanje fakture.

5. Vanjskotrgovinskim uslugama podrazumijevaju se:

- usluge uvoza i izvoza robe u svoje ime a za tudi račun,

- pomorsko-tehničke usluge na moru i podmorju osim
usluga iz člana 22. stav 1. tačke 1. ove uredbe i druge usluge
u vezi s međunarodnim transportom (međunarodno otpre-
mištvo, skladištenje, lučke i aerodromske usluge, agencijske
usluge u transportu i sl.),

- posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga,

- usluge kontrole kvaliteta i kvantiteta u izvozu i uvozu
robe,

- usluge atestiranja, faktoringa i finansijskog inženjeringa,

- usluge organizacije međunarodnih sajmova,

- usluge konsignacijske prodaje i servisiranja, odnosno
održavanja uvezene robe,

- usluge snabdijevanja stranih prijevoznih sredstava (bro-
dova, zrakoplova, dr.).

6. Poovomtarifnom broju ne plaća se porez na ugostiteljske
usluge prehrane i smještaja prognanih i izbjeglih lica u centrima
koji su evidentirani kod nadležnog organa.
DODONOOONOOOOONOĐONOOOOOOOOONOOOOOOOOOOOGONOOOONAGNO MU

49

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POSEBNOM POREZU NA KAHVU

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom ureduje se obračun i plaćanje posebnog
poreza na kahvu koja se uvozi na carinsko područje Republike
Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Republika).

Član 2.
Poseban porez na kahvu je prihod Republike.

II - PREDMET OPOREZIVANJA

Predmet oporezivanja je kahva koj i i
pdaije Ket tnie ja j Oja se uvozi na carinsko
_.  Kahvomse smatra kahva i prerađevine od kahves kofeinom

ili bez kofeina iz Tar. br. 09.01. Uredbe o carinskoj tarifi.

| Član 3.

La

VIN

Ol
u treni

VII -I

Po
va ga
obrači

VIII -

Pc
evider
mima
sebno.

na ka
Pores.
uprav

U
obrač
primji
na pr

Strana 11790/100

az

— park

Petak, 10. februara 1995. godine

III - PORESKI OBVEZNIK

Član 4.

Obveznik posebnog poreza na kahvu je pravno ili fizičko
Jice koje na carinsko područje Republike Kd unosi ili prima
kahvu.

JV - PORESKA OSNOVICA

Član 5.

Poseban porez na kahvu plaća se za jedan kilogram neto

težine kahve utvrđene prema carinskim propisima.
yYV - VISINA POREZA

Član 6.
Poseban porez na kahvu plaća se, i to:
1. kahva nepržena, s kofeinom ( Tar. oznaka 0901.11)
i bez kofeina ( Tar. oznake 0901.12) 1,00 DEM
kahva pržena, s kofeinom ( Tar. oznake 0901.21)

i bez kofeina ( Tar. oznake 0901.22) 2,50 DEM
0901:30) 3,00 DEM

2:
3. kahvene ljuske i opne ( Tar.oznaka
4.

zamjene kahve koje sadrže kahvu

(Tar. oznake 0901.40.), ekstrakti, esencije,
koncentrati kahve i preparati na bazi tih ekstrakata,
esencija ili koncentrata na bazi kahve
(Tar. oznaka 2101.10)

VI - NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 7.

Obaveza obračunavanja posebnog poreza na kahvu nastaje
u trenutku carinjenja.

VII - DOSPIJEĆE PLAĆANJA POREZA

Član 8.
Poseban porez na kahvu plaća se pri carinjenju, a obračuna-
va ga i naplaćuje nadležna carinarnica u skladu sa postupkom
obračuna i naplate carine.

VIII - IZVJEŠTAVANJE I PORESKI NADZOR

Član 9.

Poreski obveznici iz člana 3. ova uredba obavezni su voditi
evidenciju o uvezenim količinama kahve, izraženim u kilogra-
mima neto-težine po vrstama te obračunatom i plaćenom po-
sebnom porezu na kahvu.

Evidencije iz stava 1. ovog člana moraju sadržavati početno
stanje i stanje zaliha pri promjeni posebnog poreza na kahvu.

Evidencije moraju odgovarati podacima iz uvoznih carin-
skih deklaracija i ostaloj poslovnoj dokumentaciji. T

Upis u evidenciju obavlja se svakodnevno, a najkasnije
slijedećeg dana od nastanka poslovnog događaja.

Evidencije se zaključuju mjesečno.

Poreski obveznici iz člana 3. ove uredbe u roku od osam
dana nakon isteka mjeseca obavezni su Ministarstvu financija
- finansija-Poreskoj upravi dostaviti mjesečni izvještaj o stanju
uvezenih količina kahve, plaćenom posebnom porezu na kahvu
i stanju zaliha.

4,00 DEM

Član 10.

Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem posebnog poreza
na kahvu, popisom zaliha i vodenjem evidencija obavljaju
Poreska uprava, Financijska - finansijska policija i Carinska
uprava dok se kahva nalazi pod carinskim nadzorom.

Član 11. ?
enog postupka, obnove postupka, zastare,
Meni ee Pa ale i povrata poreza , shodno se
primjenjuju odredbe Uredbe sa zakonskom snagom o porezu
na promet proizvoda i usluga.

SLUŽBENI LIST RBiH

IX - OVLAŠĆENJA

Član 12. i
Ministar financija - finansija donijet će provedbene propise —
o primjeni člana 9. ove uredbe do 31. tačna 1995. zedie. a

X - KAZNENE ODREDBE

Član 13.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 25.000 DEM u —
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i_—
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tek I
stu: u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu) na dan
uplate kaznit će se prekršaj poreski obveznik: U

1. ako ne vodi ili netačno vodi propisanu evidenciju (član —
9. st. 1. do 3.); J

2. ako neažurno vodi evidenciju (član 9. stav 4.); ;

3. ako ne zaključuje evidenciju mjesečno (član 9. stav 5.);

4. ako Poreskoj upravi ne dostavi ili u roku ne dostavi
mjesečni izvještaj (član 9. stav 6.).

Novčanom kaznom od 500 do 8.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate, kaznit će se —
za prekršaj iz stava 1. tač. 1. do 4. i odgovorno lice poreskog
obveznika.

PP

KA s-—-—-—.— i =

XI - PRIJELAZNE ODREDBE

Član 14.

Poseban porez na kahvu plaća se u DEM na uplatni račun
kod Zavoda za platni promet Republike Bosne i Hercegovine.

Član 15.

Danom početka primjene ove uredbe poreski obveznici-
uvoznici kahve obavezni su popisati zalihe kahve i o tome
sastaviti zapisnik po vrstama i količinama. Primjerak zapisnika
zadržava poreski obveznik a original se pohranjuje u Poreskoj
upravi. u

Član 16.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

om listu RBiH".
PR broj 1745/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DNONONOOONOOONOOOOOOOONOAOOONUOOANONOOONOOOUNUNODANANINA
50 .

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

sne i Hercegovne, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Her
cegovine, donosi |

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POSEBNOM POREZU NA BEZALKOHOLNA PIĆA |

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1. ;
Ovom uredbom uređuje se oporezivanje i plaćanje poseb- |
nog poreza na bezalkoholna pića koja se proizvode ili uvoze
carinsko područje Republike Bosne i Hercegovine (u dalj
tekstu: Republika).
| Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na bezalkoholna p
koja se prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama,
liziranim skladištima strane robe i robe domaće proizv
(specijalizirana skladišta) i slobodnim carinskim zona

Član 2.
Poseban porez na bezalkoholna pića je prihod Rep

Predsjednik

aaa gensa je NI ANTI NE

Strana 11893/100

|

Broj 5 – Strana 118
JI - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 3.
Predmet oporezivanja je promet bezalkoholnih pića. = »

Bezalkoholnim pićima smatraju se mineralne i gazirane
vode, aromatizirani sirupi te proizvodi dobiveni odgovarajućim
tehnološkim postupkom od уоде ili miner]ne vode, šećera, soka
od voća i povrća, baze, biljnih ekstrakata, žitarica, proizvoda
od žitarica i aroma odnosno sirupa za bezalkoholna pića s
dodatkom ili bez dodatka CO2 (ugljen dioksida) i adativa.

Izuzetno od:odredbe ovog člana, domaće mineralne vode i
domaći 100% prirodni sokovi od voća i povrća bez dodatka
šećera i konzervansa, ne podliježu oporezivanju po ovoj ured-
bi. :

Član 4. :

Prometom bezalkoholnih pića u smislu ove uredbe smatra
se:

1. isporuka bezalkoholnih pića iz proizvodnje odnosno
skladišta preduzeća,

2. uvoz bezalkoholnih pića,

3. manjak bezalkoholnih pića kod poreskog obveznika,
osim manjka koji je nastao djelovanjem više sile,

4. tehnološki, skladišni i transportni kalo, rasip ilom kod
proizvođača u visini većoj od 0,53%,

5. uzimanje bezalkoholnih pića za vlastitu krajnju po-
trošnju.

Višom silom u smisiu ove uredbe smatraju se elementarne
nepogode ( poplave, požar, zemljotres i dr. ) i ratna razaranja
na osnovu zapisnika o uvidaju nadležnog organa odnosno
nadležne poreske uprave.

III – PORESKI OBVEZNIK

Član 5.

Obveznik posebnog poreza na bezalkoholn pića je pravno
1 fizičko lice koje proizvodi ili daje proizvoditi bezalkoholna
pića za svoj račun kao i lica koja na carinsko područje Repu-
blike uvoze, unose ili primaju bezalkoholna pića, osim lica i
količina koje su prema carinskim propisima. oslobođene od
plaćanja carine. -

Proizvodačem bezalkoholnih pića,u smislu ove uredbe
Smatraju se pogoni i postrojenja za proizvodnju, obradu, uskla-
dištenje i punjenje bezalkoholnih pića, skladišta za sastojke
namijenjene proizvodnji i obradi bezalkoholnih pića kao i za
natočena bezalkoholna pića, radionice za održavanje pogona i
upravu, prostorije i površine za manipulaciju i transport kao i
druge snjima povezane površine i uređaji ako se koristeu svrhu
proizvodnje bezalkoholnih pića.

Uvoznikom bezalkoholnih pića smatra se fizičko ili pravno

___lice koje uvozi bezalkoholna pića u količini većoj od količine

bezalkoholnih pića koja je oslobođena od plaćanja carine.

_ _IV- PORESKA OSNOVICA

Član 6.
Poseban porez na bezalkoholna pića plaća se po hektolitru

| proizvedenog ili uvezenog bezalkoholnog pića.

___Ako se bezalkoholno piće isporučuje u drugim mjernim
Jedinicama (1 1, 0,5 1, 0,3 11 dr.), isporučene se količine, radi
obračuna posebnog poreza па bezalkoholna pića, ргегабипауа-

_ juu hektolitre.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

УМ – VISINA POREZA
Član 7.

Poseban porez na bezalkoholna pića domaće proizvodnje
plaća se u iznosu od 10,00 DEM za hektolitar.

Poseban porez na uvozna bezalkoholna pića plaća se u
iznosu od 20,00 DEM za hektolitar.

VI - OSLOBAĐANJE OD:PLAĆANJA POSEBNOG
POREZA

Član 8.
Poseban porez na bezalkoholna pića ne plaća se na promet:

1. bezalkoholnih pića koja se izvoze uz dokaz o izvozu
(kopija izvozne carinske deklaracije s potvrdom nadležne сап-
narnice da je obavljeno izvozno carinjenje i da su bezalkoholna
pića napustila teritoriju Republike) i dokaz da je plaćanje iz
inozemstva obavljeno u skladu s propisima kojim je uredeno
vanjskotrgovinsko i.devizno poslovanje,

2. bezalkoholnih pića koja se koriste radi potrebnih teh-
ničkih proba ili u svrhu kontrole kvaliteta.

Odredbe stava 1. tačke 1. ove uredbe ne odnose зе па izvoz
bezalkoholnih pića putem slobodnih carinskih prodavnica, зре-
cijaliziranih skladišta i slobodnih zona.

Ako se izvezu bezalkoholna pića na koja je u domaćem
prometu plaćen poseban porez, izvoznik ima pravo na povrat
plaćenog posebnog poreza.

Zahtjev za povrat posebnog poreza na bezalkoholna pića iz
stava 3. ovog člana s dokazima o obavljenom izvozu i naplati
iz stava 1. ovog člana podnosi se nadležnoj poreskoj upravi.

VII – NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 9.

Obaveza obračunavanja posebnog poreza na bezalkoholna
pića nastaje:

~u trenutku izdavanja računa o prodaji proizvoda, odnosno
u trenutku isporuke bezalkoholnih pića ako је isporuka obavljc-
па prije izdavanja računa;

– kod uvoza bezalkoholnih pića u trenutku carinjenja одпо-
sno isporuke bezalkoholnih pića slobodnim carinskim ргодау-
nicama, specijaliziranim skladištima i slobodnim zonama,

= u trenutku uzimanja bezalkoholnih pića za vlastitu krajnju
potrošnju,

. _-Uufrenutku utvrđivanja manjka te tehnološkog, skladišnog
itransporitnog Каја, rasipa iloma koji je veći od visine utvrđene
članom 4. stav 1. tačka 4. ove uredbe.

VIII - DOSPIJEĆE PLAĆANJA POREZA

Član 10.

Poseban porez na bezalkoholna pića plaća se u roku od pet
dana po isteku sedmice u skladu то O O 28.Uredbe'sa
zakonskom Snagom 0 porezu na prometproizvoda i usluga.

Pri uvozu bezalkoholnih pića poseban porez na bezalkohol-
na pića plaća se u trenutku carinjenja odnosno isporuke slobod-
nim carinskim prodavnicama, specijaliziranim skladištima i
slobodnim zonama a obračunava ga i naplaćuje ovlašćena

сагратое u skladu s propisima o postupku obračuna i naplate

IX - PORESKI NADZOR

> Član 11.

~ Posude, spremnici i mjerila protoka bezalkoholnih pića u
postrojenju za proizvodnju idoradu bezalkoholnih pića аи
imati valjani ovjereni žig ili valjanu ovjernicu o udovoljavanju

и

џрге
род;

bez:
skla
koh

sjed
por.
por.
pića
Otpr
o ot

do
teku

bezi
got.
stv1

pić:

obr

naj

Strana 11988/100

ie

mg

Petak, 10. februara 1995. godine

mjernim zahtjevima izdatu od nadležno
jstvo- i

postrojenja za Protok inatakanj
imati mjerila protoka bezalkoholnih pića odn ji
Vani Pa Sira Sim S terenim žitom ili ara an
o udo zahtjevima i a
o emjetiteljstvo. (evima izdatu od nadležnog orga

Nadležna poreska uprava prema mj i j

. a ijestu proizvodnje odno-
pera Zaka dodatnim  raBiranjen mjeri-

aiins urava nadzor nad proi jomii
Ma tl ehaloih piće. proizvodnjom i isporukom

Skidanje plombi s instalacija u svrhu popravke, zamjene ili
ispitivanja mjerila protoka bezalkoholnog Bića. ili dijelova in-
stalacija te ponovno plombiranje obavlja se samo u prisustvu
ovlašćenog službenika Poreske uprave o čemu se obavezno
sastavlja zapisnik o razlozima skidanja plombe i upisuje stanje
brojila protoka. —

_ Primjerak zapisnika uručuje se poreskom obvezniku, a
original se pohranjuje u Poreskoj upravi.
Član 12.

A Nadzor nad poslovanjem proizvodača u vezi sa proizvod-
njom bezalkoholnih pića i obračunavanja i plaćanja posebnog
poreza na bezalkoholna pića obavlja Poreska uprava i Finan-
sijska policija, a pri uvozu i Carinska uprava.

j Član 13.

Poreski obveznici iz člana 5. ove uredbe kao i lice koje je
postalo vlasnik pogona i postrojenja za proizvodnju bezalko-
holnih pića ili je takvo postrojenje izgradilo ili na drugi način
osposobilo za proizvodnju, dužno je o tome izvjestiti nadležnu
poresku upravu u roku od osam dana od dana sticanja odnosno
izgradnje ili osposobljavanja pogona za proizvodnju bezalko-
holnih pića.

X - IZVJEŠTAVANJE

g organa za mjeritel-

e bezalkoholnih pića moraju

Član 14.

Preduzeća iz člana 5. ove uredbe obavezna su Poreskoj
upravi nadležnoj prema svom poslovnom sjedištu dostaviti
podatke: ;

1. o proizvodnim kapacitetima i njihovim promjenama, -

2. o proizvedenim i isporučenim bezalkoholnim pićima te
bezalkoholnim pićima na zalihi i u proizvodnji po pogonima,
skladištima ili drugim proizvodnim ili poslovnim mjestima,

3. o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu na bezal-
koholna pića. Žena

Za pogone, odnosno proizvodne ili poslovne jedinice izvan
sjedišta poreskog obveznika podaci se dostavljaju i nadležnoj
poreskoj upravi. Jr

Uvoznici bezalkoholnih pića obavezni su izvjestiti nadležnu
poresku upravu prema svom sjedištu o uvozu bezalkoholnih
pića, o zalihama bezalkoholnih pića u carinskim skladištima, o
otpremi ( izlasku ) bezalkoholnih pića iz carinskog skladišta te
o obračunu i uplati posebnog poreza na bezalkoholna pića.

Podatke iz st. 1. i 3. ovog člana treba dostavljati mjesečno
do 15. u mjesecu za protekli mjesec i godišnje do 31. januara
tekuće za proteklu godinu. — da Za

Godišnjem izvještaju o proizvodnji, isporukama i zalitama
bezalkoholnih pića treba priložiti 1 popis (inventuru ) zaliha
gotovih bezalkoholnih pića na dan 31. decembra prethodne
godine. (za ENA

i uprava dužna je Ministarstvu financija-Minislar-
Neere PPoreskoj upravi dostaviti kopije GATEKU ke;
klaracija ili izvještaj do 15. u mjesecu za uvezena bezalkoholna
pića u prethodnom mjesecu.

Član 15.
postupka, obnove postupka, zastare,

i hodno se
j late, kamate i povrata poreza, S
Sedai urede Uredbe sa zakonskom snagom 0 porezu

na promet proizvoda i usluga.

U pogledu žalbenog

SLUŽBENI LIST RBiH

x

Broj 5 - Strana 119
XI - OVLAŠĆENJA

Član 16.

Ministar financija - finansija donijet će provedbene propise
o primjenjivanju odredaba čl. 8, 9, 10. i 14. ove uredbe do 30.
marta 1995. godine. :

XII - KAZNENE ODREDBE

Član 17.

Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrduje i objavljuje
Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: u dinar-
skoj protuvrijednosti po srednjem kursu), na dan uplate kaznit
će se za prekršaj poreski obveznik:

1. ako ne plati poseban porez na bezalkoholna pića u
propisanom roku (član 10. st.1.12.), ki

2. ako Poreskoj upravi ne dostavi u roku ili dostavi netačne
propisane podatke ( lan 14.), }

3. ako Poreskoj upravi ne dostavi ili u roku ne dostavi
inventurno stanje zaliha (član 14.),

4. ako koristi posuđe, spremnike, mjerila protoka bezalko-
holnog pića ili brojača pakovanog bezalkoholnog pića koji ||
nemaju valjani ovjereni žig ili valjanu ovjernicu o udovoljavan-
ju mjernim zahtjevima član 11. st. 1. 1 2.),

5. ako kao vlasnik postrojenja ne izvjesti nadležnu poresku U
upravu u propisanom roku o izgradnji ili osposobljavanju
postrojenja ( član 13.). - MG

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1.000,00 DEM
u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate,
za prekršaje iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice.
poreskog obveznika.

XIII - PRIJELAZNE ODREDBE

Član 18. '
Poreski obveznici obavezni su izvršiti ovjeravanje posuda
spremnika, nabaviti, ovjeriti i ugraditi mjerila protoka bezalko
holnog pića i brojača pakovanih bezalkoholnih pića 0 svom)
trošku do 30. juna 1995. godine. tal
Dok se ne ugrade i ne baždare mjerni instrumenti, nadzor. |

će se osigurati na dosadašnji način vaganjem i mjerenjeni
postojećim mjernim instrumentima. . |

Član 19.

Poseban porez na bezalkoholna pića plaća se u DEM n
uplatni račun kod Zavoda za platni promet Republike Bosne
Hercegovine.

Član 20.

Porez na promet sadržan u potraživanjima na dan
primjene ove uredbe, plaća se po odredbama propisa o oporeik
zivanju proizvoda i usluga u prometu. k

_Korekcija cijena u trgovini zbog primjene ove uredbe
smije uticati na visinu ukalkuliranog poreza.
ž Član 21. ;

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe

nom listu RBiH".
PR broj 1746/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, S. r.
NODOOOONOOOOOOA NA OOO NON OUOONOOANODONA NO UOUOOANOĐOOOINA
51
_ Na osnovu Amandmana LI tačka S stav 3. na Ustav Repi
blike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne
Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hi
vine, donosi

Predsjednik

Strana 12091/100

Вгој 5 - Strana 120

|. UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POSEBNOM POREZU NA DUHANSKE
PRERAĐEVINE

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
| Ovom uredbom uređuje зе plaćanje posebnog poreza na
duhanske ргегадеуше koje se proizvodci prodaju nacarinskom
| području Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
| Republika) ili se uvoze па to područje.
i Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na duhanske pre-
| Tađevine koje se prodajuu slobodnim carinskim prodavnicama,
| u specijalnim skladištima inozemne robe i robe domaće proiz-
vodnje (specijalizirana skladišta), ako se u tim skladištima
snabdijevaju brodice i jahte.
Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na duhanske pre-
radevine koje se prodaju u slobodnim zonama.
Član 2. :
Poseban porez па duhanske ргегадеуше је prihod Republi-
ke. ·

]I - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 3.
Duhanskim preradevinama u smislu ove uredbe smatraju
se cigarete i ostale duhanske ргегадеуше.
Član 4.
Cigaretama se smatraju:
1. smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omo-
tačem koji nije od prirodnog duhana,
i 2. proizvodi slični cigaretama koji se sastoje od smotuljaka
| duhana obavijenih jednostrukim ili dvosrtukim omotačem.
Vanjski omotač izraden је od materijala koji nije list prirodnog
_ duhana i postavljen je u pravoj liniji uzdužno,
| 3. duhanski štapići koji se jednostavnim neindustrijskim
|___ postupkom stavljaju u papirnati omot za cigarete ili se umota–
|) vaju u papirnate listiće,

| 4. duhanske prerađevine stavljene u prodaju pod nazivom

cigarete.
Član 5.

Ostalim duhanskim prerađevinama smatraju se:

1. cigare i cigarilosi,

2. duhan za lulu i duhan za pušenje,

3. duhan za šmrkanje, žvakanje i druge duhanskc prc-
radevine, Cigare ili cigarilosi su duhanski listići pogodni za
pušenje koji su omotani zaštitnim listom ili zaštitnim i omotnim
listom, a

1) u potpunosti su od prirodnog duhana ili

2) su omotani zaštitnim listom od prirodnog duhana ili
| 3) su omotani zaštitnim listom boje cigara i omotnim listom,

! кор Je od homogeniziranog duhana s ргопијепјепшт sastavom

| 4) su omotani zaštitnim listom boje cigara od homogenizi-
| ranog duhana ili duhana s promijenjenim sastavom ako težina
| |) po komadu iznosi 2,3 g ili više.
И Duhan za pušenje (sitno rezani дићап i дићап za lule) је
|| Tezani duhan ili na drugi način usitnjen ili zategnut ili u foliji
| presovan duhan, pogodan za pušenje bez daljnje industrijske
|“ obrade.
|____Duhan za šmrkanje je duhan u prašini ili u obliku zrnaca
| koji nije pogodan za pušenje, već jedino za šmrkanje.

Duhan za žvakanje je duhan u kolutima, štapićima, vrpca-
ma, kockama ili folijama i druge duhanske prerađevine pri-
premljene tako da nisu pogodne za pušenje, već za žvakanje ili

|“ ги način upotrebe.

Druge duhanske prerađevine su duhanske prerađevine koje

ти pogodne za pušenje i priredene za prodaju, a nisu ni cigare

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

ni cigarilosi, prema stavu 1. tačka 1. ovog člana, ni cigarete,
prema članu 4. ove uredbe.
Član 6. |
Domaćim duhanskim prerađevinama smatraju se sve du-
hanske prerađevine koje su proizvedene u Republici.
Stranim duhanskim ргегадеушата smatraju se duhanske
prerađevine koje se uvoze. :

Ш - PORESKI OBVEZNIK
Član,7 ·
Poreski obveznik posebnog poreza na duhanske preradevi-
ne je proizvođač odnosno uvoznik.

IV - PORESKA OSNOVICA
Član 8.

Poreska osnovica posebnog poreza je:

1. za cigarete originalno potrošačko pakovanje za prodaju
na malo – paketić od 20 komada cigareta standardne dužinc 84.
mm + -2mm (u daljem tekstu: paketić),

2. za duhan- 1.000 grama,

3. za cigare-komad standardne dužine

4. za cigarilose-paketić od 20 komada standardne dužine.

У - VISINA POREZA
Član 9.

Poseban porez na cigarete plaća se, i to:
-u DEM-

1. West TVZ, Gauloises B TVZ, Boss-box,
TVZ, West 100 S, Murati, Milde sorte 100 S, More,
Саше! box, Winston box, МагЉого box light,
Mariboro box, МагЉого box 100 S, Marlboro light
100 S, Winston 100 5, Саше! 100 S, Salem, Yves
Saint Loren, Ernte 23, Rothmans, Marlboro meki

TVZ, Trussardi N 1, Dunhill, Trussardi de luxe 2,30
2. Chesterfield, West, Milde Sorte box, Kim

mentol, Kim super light, HB-box, 1,65
3. Ronhil Red 21, Boss soft TVZ, HB, Lord,

Milde sorte, Box-TDR 0,88

4. Benston Gold, F-160 box, Benston box,
Croatia-filter, Ronhil blue, Walter-Wolf, Dorset,
Dorset hard, Dorset mentol, Ronhil lights, Hercegovina,
F-160 light, Marlboro meki EDS, Mariboro box FDS,
Zagreb Exlusive, Ronhil Prestige, Walter-Wolf export 0,82

5. Partner 100 S, Partner, Filter 57, Rodeo,

MT/R,SET Bond FDS, Macho, Bos 0,68
6. Opatija filter, Astral бег, York, Kolombo,
Korona, Corona filter,F-160 meki, Benston meki,
Dorste soft 0,63
7. Kingston 0,60
_ 8. Kingston-expres 0,53
9. Bosna, Wind, Sedef, Drina 100 mm 0,32
„10. Sarajevo, Drina ovalna,klasična bez filtera,
Drina filter, Colorado, Ars, Safari, Bella, Trend 0,22

Iznos iz stava 1. ovog člana ravnomjerno se povećava ili
DONE E od 1082 а li је u paketiću manje ili više од
omada cigareta te da li imaj ili j i
LS iju veću ili manju dužinu od
Poseban porez na ostale duhanske prerađevine plaća se:
1. na uvozni duhan iz člana 5..stav 1. :

(26. 2. 13. 15,00 РЕМ
2. па domaći duhan iz člana 5. stav 1.

tač. 2. i3. 7,50 DEM
3. na cigare 0,16 DEM

4. na cigarilose

1,10 DEM

Strana 12190/100

godine

Jarete,

ve du-

lanske

ađevi-

'odaju
ine 84

žine.

JEM-

2,30
1,65

0,88

0,82

9,68

0,63
0,60
0,53
0,32

),22
a ili
e od
u od

JEM

EM
EM
EM

SO)

petak, 10. februara 1995. godine

Iznosi iz stava 2. ovog člana srazmi KVEOTETE

A £ A Ijerno se smanjuju ili
povećavaju zavisno o težini duhana te da li se u pakatiće A zi
jedna ili više cigara ili manje ili više od 20 komada cigarilosa.

VI - NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 10.
Obaveza plaćanja posebnog poreza mastai ca
manja nadzornih markica. ije danom preuzi

VII - DOSPIJEĆE PLAĆANJA POSEBNOG POREZA
Član 11.

Poseban porez na duhanske prerađevine poreski obveznici

proizvodači moraju uplatiti u roku od 15 dana od dana kada su
preuzete nadzorne markice.

Poseban porez na duhanske prerađevine poreski obveznici
- uvoznici moraju platiti prilikom carinjenja.

Ako se uvoz ne obavi u roku od 120 dana od dana kada su
preuzete markice poseban porez na duhanske prerađevine po-
reski obveznici - uvoznici moraju platiti istekom tog roka.

Poseban porez na strane duhanske prerađevine koje se
prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama, specijaliziranim
skladištima i slobodnim zonama poreski obveznici-uvoznici
moraju platiti prilikom isporuke tih duhanskih prerađevina
slobodnim carinskim prodavnicama, specijaliziranim skladišti-
ma i slobodnim zonama.

Pri uvozu duhana i duhanskih preradevina iz st. 2. i 3. Ovog
člana posebni porez obračunava i naplaćuje nadležna carinar-
nica u skladu sa propisima o postupku obračuna i naplati carine.

Poreskom obvezniku koji ne plati preuzete nadzorne mar-
kice i dospjeli poseban porez neće se izdavati nadzorne marki-
Ce.

Poreski obveznici koji ne naplate izvezene duhanske pre-
rađevine u roku od 120 dana od dana izvoza ili u tom roku ne
osiguraju dokaze o izvozu iz člana 12. stav 1.tačka 1.ove
uredbe, obavezni su obračunati i uplatiti poseban porez istekom
tog roka.

VIII - PORESKA OSLOBODENJA

Član 12.

Poseban porez na duhanske prerađevine ne plaća se na:

1. duhanske prerađevine koje se izvoze uz dokaz o izvozu
( kopije izvozne carinske deklaracije, potvrda nadležne cari-
narnice da je obavljeno izvozno 'carinjenje i da su duhanske
prerađevine napustile carinsko područje Republike) i dokaz da
je naplata obavljena u skladu sa propisima kojima je'uredeno
vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje, I

2. duhanske prerađevine koje se pod poreskim nadzorom
uništavaju ili čine neupotrebljivim za maloprodaju,

3, proizvode koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva,
za koje je Carinskim zakonom propisano oslobađanje od
plaćanja carine, re GJepn ij

4. proizvode namjenjene analizi kvaliteta ili proizvode za
naučna istraživanja, analize, pokuse u industrijske svrhe, —

5. cigarete koje se za vlastitu upotrebu proizvode Neeije ili
nekom jednostavnom spravom od duhana na koji je plaćen
porez, a nisu namijenjene prodaji i ne stavljaju se u promet
Odredbe stava 1. tačka 1. ovog člana ne odnose se na uzvoz
duhanskih prerađevina putem slobodnih carinskih prodavnica,
specijalizovanih skladišta i slobodnih zona.

Član 13.

i inai 12. stav 1. tač.
duhanskih rerađevina iz člana 12. stav 1. :
2. ie re je aa orenje Ministarstva financija-Ministar.

stva finansija- Poreska uprava.

SLUŽBENI LIST RBiH

IX - OBAVEZA PAKOVANJA, UTVRDIVANJA
MALOPRODAJNIH CIJENA I OZNAČAVANJA
NADZORNIM MARKICAMA.

Član 14. d

Promet duhanskih prerađevina dozvoljen je samo u pake- ,
tićima za prodaju na malo. =

Paketićima za maloprodaju ne smiju se dodavati predmeti
koji nisu duhanske prerađevine. '

Član 15.

Cijena duhanskih prerađevina koje se prodaju na carinskom.
području Republike je jedinstvena i utvrđuje se propisom Vlade |
Republike Bosne i Hercegovine. i |

Duhanske prerađevine ne smiju se prodavati po cijenama MU

većim od utvrđenih. ;
Član 16. ;

Duhanske prerađevine koje su u prometu na carinskom MW
području Republike moraju biti označene nadzornom marki \\
com Ministarstva financija - Ministarstva finansija, kzia oz_ 0
tekst "Republika Bosna i Hercegovina - Ministarstvo financija {|
- Ministarstvo finansija" mora imati naznačenu slovnu oznaku
serije s dodatkom "SCP" i broj.

Nadzorne markice obveznici posebnog poreza na duhanske.
prerađevine moraju nalijepiti na paketić za prodaju na malo na.
mjestu koje sprečava korišćenje sadržaja bez oštećenja nadzor-
ne markice. :

Duhanske prerađevine bez nadzornih markica smatraju se
proizvodima na koje nije obračunat i plaćen porez te se njihovo
puštanje u promet i kupovina smatraju protuzakonitim.

Proizvodi koji se izvoze u inozemstvo, osim proizvoda koji |
se prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama, specijalizira-
nim skladištima i u slobodnim zonama, ne moraju biti obil-
ježene nadzornim markicama Ministarstva financija - Ministar-
stva finansija, ali na ambalaži ili na posebnoj markici moraju
imati utisnute riječi - za izvoz - na bosanskom,hrvatskom ili
jednom od stranih jezika ili drugu oznaku koju zahtijeva zemlja
uvoznica duhanskih preradevina.

Duhanske prađevine iz stava 4. ovog člana, kad se prevoze
u carinskom području Republike, moraju pratiti propisani ca-
rinski dokumenti ili drugi dokumenti iz kojih se vidi da su te
prerađevine namijenjene izvozu te dokumenti o nabavci.

Na carinskom području Republike u slobodnim carinskim
prodavnicama, specijaliziranim skladištima i slobodnim zona-'
ma nisu dozvoljeni prodaja duhanskih preradjevina, njihov
prijevoz bez dokumenata o nabavci odnosno izvozu ni kupovi-.
na ako nisu obilježene nadzornim markicama ili ako su obil-
ježene krivotvorenim markicama.

Član 17.

Poreski obveznici moraju Ministarstvu finansija - financija.
Poreskoj upravi donijeti zahtjev za štampanje nadzornih Mar-
ca. |
Poreski obveznici - uvoznici, uz zahtjev za štampanje nad-
zornih markica moraju priložiti dozvolu za uvoz. |
Član 18.

,, Preuzimanje naručenih nadzornih markica od š i
njihovu isporuku poreskim obveznicima obavljaju ovlašć
službenici Ministarstva financija - Ministarstva finansija Po
ske uprave (dalje ovlašćeni tekstu: ovlašćeni službenici)

Član 19.
Poreski obveznici - uvoznici - prije preuzimanja nad
markica obvezni su dati i garanciju poslovne banke ili

instrument radi osiguranja naplate posebnog poreza na
ske preradjevine.

KNS

A —=———

KUEFI

Strana 12290/100

je

jea
i.

Broj 5 – Strana 122

Х - OBAVEZA VODENJA EVIDENCIJA, IZDAVANJA
RAČUNA I IZVJEŠTAVANJE | 2
4

| Član 20.
Poreski obveznici koji proizvode, izvoze, uvoze i prodaju
duhanske preradjevine obavezni su voditi dnevne cvidencije о
| njihovoj nabavci, proizvodnji, prometu i stanju.

Član 21.

|| Poreski obveznici za svaki pojedinačno ostvareni promet
| duhanskih preradjevina moraju kupcu izdati račun o vrsti,
___količini, jedinačnoj cijeni i ukupnoj vrijednosti tih proizvoda.

Na računu za duhanske preradjevine namijenjene izvozu
moraju navesti broj i datum odobrenja za izvoz.

J Član 22. |

Poreski obveznici – proizvodjači duhanskih preradjevina
obavezni su sastavljati i Ministarstvu financija - finansija –
Poreskoj upravi dostavljati godišnji izvještaj ozalihama, nabav-
ci, potrošnji i prodaji duhana, te mjesečni 1 godišnji izvještaj o
~ proizvodnji, prodaji i stanju zaliha pojedinih duhanskih pre-

rađevina po vrstama.

Poreski obveznici – uvoznici obavezni su sastavljati i Mini-
starstvu financija – finansija – Poreskoj upravi dostavljati mje-
sečne i godišnje izvještaje o uvozu duhanskih preradjevina,
zalihama na konsignacijskim skladištima, prodaji u slobodnim
carinskim prodavnicama, specijaliziranim skladištima i:slobod-
nim zonama te o prodaji u zemlji.

___ Izvještaje iz st. 1. i 2. ovog člana treba dostaviti do 15. u
mjesecu za predhodni mjesec, a godišnji do 31. januara za
prethodnu godinu.

Poreski obveznici moraju do kraja mjeseca za prethodni
mjesec Ministarstvu financija - finansija – Poreskoj upravi
dostaviti izvještaj o izvozu sa kopijama izvoznih dokumenata,
iz kojih se vidi na kojem su graničnom prijelazu duhanske

___preradjevine napustile carinsko područje Republike.

|
|
|
|
|
|
|

|
|

|
||

XI - POVRAT POSEBNOG POREZA

Član 23.

Pravo na povrat uplaćenog posebnog poreza па duhanske
preradjevine poreski obveznici imaju za oštećene nadzorne
markice ili za nadzorne markice koje više пе koriste, pod
uvjetom da Ministarstvu finasncija – finansija - Poreskoj upravi
podnesu zahtjev za povrat plaćenog posebnog poreza, prilože
dokument o plaćenom posebnom porezu, te vrate oštećenc
nadzorne markice ili one koje više nisu u upotrebi. .
|: __Namjerno је oštećivanje nadzornih markica protuzakonito.
| __Ako poreski obveznik vrati oštećene markice ili one koje
| se više ne koriste u roku propisanom za plaćanje posebnog
poreza na duhanske preradjevine, iznos obračunatog poreza
ради će se za iznos poreza za koji је zadužen па osnovu tih
markica. -

ХИ NADZOR NAD OBRAČUNAVANJEM 1
| PLAĆANJEM POSEBNOG POREZA NA DUHANSKE
| ЈРКЕВАБЕМЈМЕ
||| :
ша, Član 24.
ИГЕ _ Nadzornad proizvodnjom i prometom дићапз ћ ргегавје-

|| __rvina, obračunavanjem i plaćanjem posebnog poreza na duhan-
| ske~preradjevine te štampanjem i korišćenjem nadzornih

| markica obavljaju Poreska uprava i Financijska - Finansijska ·

| | policija.

|

Član 25.

U pogledu žaibenog postupka, obnove postupka, zastare, '

|M 5 računavanja, naplate, kamate i povrata poreza shodno se
|___ primjenjuju odredbe Uredbe sa zakonskom snagom o porezu
| | ,na promet proizvoda i usluga. ·

у

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

XIII – OVLAŠĆENJA
Član 26.

Provedbene propise o primjeni odredaba ove uredbe, a
posebno o štampanju, plaćanju, evidentiranju i rukovanju пад-
zornim markicama te oblikuisadržaju izvještaja 12 člana22.ove
uredbe donosi ministar financija-finansija.

XIV - KAZNENE ODREDBE
Član 27.

Novčanom kaznom od 6.000,00 do 100.000,00 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i
objavljuje Nnarodna banka Bosne i Негсероуше,( u daljem
tekstu:u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu) na dan
uplate kaznit će se za prekršaj pravno ili fizičko се:

· – ako ne uplati poseban porez, netačno ga uplati ili ga ne
uplati u roku i na propisan način (član 11. stav 1, 2, 3. i 4),

- ako u promet stavi duhanske ргегабјеуше koje nisu
pakovane u paketićima za prodaju na malo i ako paketiću doda
predmete koji nisu duhanske preradjevine (član 14. stav 1. i
2.),

– ako duhanske preradjevine prodaje po cijenama višim od

utvrdenih (član 15. stav 2.), :

– ako duhanske preradjevine stavi u promet bez nadzornih
markica ili obilježene krivotvornim nadzornim markicama ili
ih prevozibez dokumenata ili kupi takve duhanske preradjevine
(član 16. st. 1, 2, 3, 4. 16.), :

– ako duhanske ргегадеуше namijenjene izvozu nemaju
oznaku – za izvoz ili se prevoze bez propisanih dokumenata
(član 16. stav 4, 15. 16.),

Uznovčanu kaznu, pravnomili fizičkomlicu bitće izrečene
zaštitne mjere: e
– oduzimanje duhanskih preradjevina kojima je učinjen
prekršaj iz stava 1. tač. 2, 3.i 5. ovog člana, 4
– oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajima iz
stava 1. alineja 2. do 5. ovog člana.
Pored zaštitnih mjera iz stava 2. ovog člana, poreskom
obvezniku mogu зе izreći i ove zaštitne mjere:
– zabrana proizvodnje i prometa duhanskih prcradjivanja
до godine dana za prekršaj iz stava 1. alineja 2. do 5. ovog
ana, : ,
– oduzimanje odobrenja za uvoz ili izvoz duhanskih ргегад-
jevina do godine dana za prekršaj iz stava 1. alincja 2. do
5.ovog člana,
_- zatvaranje prodajnog prostora za prekršaje iz stava 1.ali-
neja 2. i 5.ovog člana.
___Zaprekršaje iz stava 1. ovog člana kaznitće sci odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 do 8.000,00
nia dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan
Uz novčanu kaznu, odgovornom licu u pravnom licu može
se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova promerta,

· izvoza i uvoza duhanskih preradjevina do godine dana.

Član 28.

_ Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000 00 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate
ao зе za prekršaj pravno ili fizičko lice:

~ ako ne vodi evidencije o proizvodnji, izvoz i
prodaji, prometu i stanju duhanskih Бура, Шу (član20,), :

– ако kupcu ne izda propisani račun ili ako na računu ne
navede broj i datum odobrenja za izvoz (član 21. st. 1.i2.),

- ako namjerno ošteti nadzorne markice (član 23. stav 2.),

|
{

Strana 12388/100

ђе, а
1 nad–
2.0уе

зМ u
јије 1
aljem
a dan

ga пе
4),

nisu
doda
vl.i

im od

ornih
na ili
гупе

maju
cenata

:бепе
injen
na iz
skom

ranja
OvOg

ггад-
'. do

|.ali-
orno
0,00
| dan

поје
ега,

— ет

Petak, 10. februara 1995. godine

– ako ne podnese ili u roku ne podnese izvještaj ili
netačno izvještaj o zalihama duhana, UA O рошеке
stanju zaliha duhanskih preradjevina (član 22 ut i,2,3.14.),

___- ako ne podnese ili u roku ne podnese izvještaj sa propisa-

nim O COOL (član 22. stav 4.).

Uz novčanu kaznu, pravnom i fizičkom |i izreći
i zaštitna mjera zabrana priozvodnje i КОПА дао iN pro:
табела 3 оса 22 Za prekršaj iz stava 1. Ovog člana.

a prekršaje iz stava 1. ovog člana kazni i

lice u pravnom licu, i to novčano. Зе се ко доо то

i ; m kaznom od 500,00 do
8.000,00 DEM u dinarskoj protuvrijedn, : АЈ,
na dan uplate. једлова po srednjem kursu

Uz novčanu kaznu, odgovornom licu u pravnom licu može

se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja posl
izvoza i uvoza duhanskih preradjevina o odre dana

Član 29.

Ko neovlašćeno izradi, štampa ili stavi u promet nadzorne
markice kaznit će se zatvorom do dvije godine.

Nadzorne markice koje su bile predmet ovog djela oduzet
će se.
XV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 30.

Poseban porez na duhanske preradjevine plaća se u DEM

na uplatni račun kod Zavoda za platni promet Republike Bosne
i Hercegovine.

Član 31.

Na dan početka primjene ove uredbe poreski obveznici i.

posrednici u prodaji duhanskih prerađevina obavezni su popi-
sati zalihe cigareta i ostalih duhanskih prerađevina i o tome
sastaviti zapisnik po vrstama, količinama i cijenom cigareta i
ostalih duhanskih prerađevina.

Zalihe iz stava 1. ovog člana obavezne su popisati i slobod-
ne carinske prodavnice, specijalizirana skladišta i slobodne
Z0One.

Nazalihe utvrđene popisomiz stava 1. ovog člana slobodne
carinske prodavnice, specijalizirana skladišta i slobodne zone
obavezne su obračunati i poseban porez iz člana 9. ove uredbe
i uplatiti ga u roku od 15. dana od dana stupanja na snagu ove
uredbe.

U trgovini utvrđene zalihe duhanskih ргегадеуша po popi-
su.iz stava 2. ovog člana moraju se prodavati po zatečenim
maloprodajnim cijenama do dana utvrdjivanja novih. Nj

Zapisnik o popisu iz stava 1. ovog člana treba dostaviti
nadležnoj Poreskoj upravi u roku od tri dana nakon obavljenog
popis

Član 32.

Za poreske obveznike proizvodjače obavezu označavanja
cigareta nadzornim markicama utvrdit će Vlada Republike u
roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe. ·

; Član 33. и.

Ova uredba stupa па snagu danom objavljivanja и "Službe-
nom listu BiH".

PR broj 1747/95 Predsjednik

Predsjedništva RBiH,
3. februara Ти godine Alija Izetbegović, 5. r.

5. stav 3. na Ustav
Na osnovu Amandmana LI tačka А i
Republike Bosnc i Hercegovine, SAP O Oea
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Rep

ercegovine, donosi

SLUŽBENI LIST RBiH

. Ooktanskoj vrijednosti i komercijalnom nazivu,

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAG
O POSEBNOM POREZU NA NAFTNE, DERIVA”

1- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom ureduje se i uvodi plaćanje posebnog ро- =
reza na naftne derivate koji se proizvode i uvoze u carinsko

područje Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

Republika). i

Član 2.
Poseban porez па naftne derivate je prihod Republike.

II - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 3.
Naftnim derivatima u smislu ove uredbe smatraju se: Bi}
1. motorni benzini ( MB-98, MB-86, BMB-95 i BMB-91),
kao i ostale vrste olovnih i bezolovnih benzina neovisno o

2. dizel goriva ( D-1, D-2 i D-3 ),

3. ulje za loženje ekstra lahko i lahko specijalno
(ELi LS ),

4. sve vrste mazuta,

5. tečni naftni plin,

6. mlazno gorivo i zrakoplovni benzin,

7. sve vrste petroleja.

|

|

|

|

III - PORESKI OBVEZNIK |
Član 4.

Poreski obveznik posebnog poreza па naftne derivate iz

\

|

|

člana 3.ove uredbe je proizvodač i uvoznik naftnih derivata te |!
republički organ uprave nadležan za robne rezerve.

IV - PORESKA OSNOVICA 1 VISINA POREZA

Član 5.
Poseban porez na naftne derivate iz člana 3. (абка 1, 2. 13. ~
ove uredbe plaća se po litri pri temperaturi + 15 stepeni Cito: ~
1. motorni benzin ( MB-98 i MB-86 ) i ostale |
vrste olovnih benzina neovisno o oktanskoj |
|
|
||

vrijednosti i komercijalnom nazivu 0,40 DEM |
2. motorni benzin ( BMB-98, BMB-95 -
i BMB-91 ), kao i ostale vrste bezolovnih benzina

neovisno o oktanskoj vrijednosti i komercijalnom a
nazivu 0,30 DEM |
3. dizel goriva ( D-1, D-2, D-3 ) 0,25 DEM |
4. ulje za loženje ekstra lahko i lahko 1]
specijalno (EL i LS) 0,08 DEM |_

Poseban porez na naftne derivate iz člana 3. tač. 4,5,6.i |

7. ove uredbe plaća se po kilogramu neto-težine derivata, ito: |} k,
1. mazut 0,00 DEM |
2. mlazno gorivo i zrakoplovni benzin
3. tečni naftni plin

4. sve vrste petroleja

V - NASTANAK PORESKE OBAVEZE |

Član 6.

Obaveza obračunavanja posebnog poreza na пабле der
te nastaje: . из
1. u trenutku izdavanja računa о prodaji:naftnih d
odnosno u trenutku isporuke ako je Bporuka 'obavljena
izdavanja računa; 4:47,
2. pri uvozu naftnih derivata u trenutku carinjenja, odi
nastanka obaveze plaćanja carine i drugih uvoznih dav:

Strana 12491/100

ki
I)
UM

Broj 5 - Strana 124

VI - OBRAČUNA VANJE I PLAĆANJE POSEBNOG
POREZA

Član 7.

Poreski obveznici iz člana 4. ove uredbe, moraju nadležnoj
poreskoj upravi prema svom sjedištu prijaviti mjesto i smještaj
proizvodačkih i veleprodajnih skladišta naftnih derivata.Prija-
ya se mora podnijeti u roku od osam dana od dana početka
primjene ove uredbe, odnosno osam dana prije puštanja skla-
dišta u promet.Prijava mora sadržavati: .

1. vrstu derivata koja se skladišti,

2. zapreminu skladišnog prostora (rezervoara) u litrima,
adnosno kilogramima,

3. popis rezervoara prema broju,

4. tvornički broj rezervoara - evidencijski broj.

Član 8.
Poseban porez na naftne derivate plaća se u roku od pet

dana po isteku sedmice u skladu sa članom 28. Uredbe sa
zakonskom snagom o porezu na promet proizvoda i usluga.

Pri uvozu naftnih derivata poseban porez obračunava cari-_—

narnica u skladu sa carinskim propisima, a obračunati porez
poreski obveznik- uvoznik plaća u roku u kojem se plaća carina
i carinska davanja.

Član 9.

Carinarnica preko koje je obavljen uvoz naftnih derivata,
obavezna je Poreskoj upravi dostaviti kopije carinskih deklara-
cija do kraja mjeseca za derivate uvezene u prethodnom mje-
secu.

VII - ISKAZIVANJE POSEBNOG POREZA I
DOSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

Član 10.

Poreski obveznici moraju Poreskoj upravi dostaviti mje-
sečni i godišnji izvještaj o proizvedenim i uvezenim količinama
naftnih derivata, te o obračunatom i plaćenom posebnom pore-
zu. : :
Izvještaj iz stava 1. ovog člana treba dostaviti mjesečno do
15. u mjesecu za protekli mjesec i godišnje do 31. januara
tekuće godine za prethodnu godinu.

Poreski obveznici moraju popisati zalihe naftnih derivata
nadan 31. decembra i dostaviti Poreskoj upravi prije podnošen-
ja godišnjeg izvještaja.

VIII - OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA POSEBNOG
POREZA

Član 11.

Poseban porez na nafine derivate ne plaća se:

1. pri izvozu naftnih derivata u inozemstvo koji izvrše
poreski obveznici uz dokaz o izvozu ( kopija izvozne carinske
deklaracije s potvrdom nadležne carinarnice da je obavljeno
izvozno carinjenje i da su naftni derivati napustili carinsko
područje Republike) i dokaz da je naplata obavljena u skladu
sa propisima kojima je uredeno vanjskotrgovinsko i devizno
poslovanje, f

2. pri isporukama naftnih derivata iz skladišta uvoznika i
proizvodača u skladište republičkog organa uprave nadležnog
za robne rezerve.

Poreski obveznici koji ne naplate izvezene naftne derivate
u roku od 120 dana od dana izvoza ili u tom roku ne osiguraju
dokaze u smislu tačke 1. ovog člana, obavezni su obračunati i
uplatiti poseban porez na nafine derivate prvog dana nakon
proteka 120 dana.

Ako se izvezu naftni derivati iz člana 3. ove uredbe na koje

; Je plaćen poseban porez izvoznici imaju pravo na povrat

ME

plaćenog posebnog poreza. Zahtjev za povrat posebnog poreza
sa dokazima o obavljenom izvozu i naplati iz stava 1. tačka 1.
ovog člana podnosi se Poreskoj upravi.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

IX - MJERENJE I OZNAČAVANJE ISPORUČENIH
KOLIČINA NAFTNIH DERIVATA
eng REI aftnih
i obveznici moraju isporučene količine naftnih deri.- ,
Sri, 3 tač. 1, 2. 13. ove uredbe mjeriti volumetrom,
a naftne derivate iz tač. 4, 5, 6. 17. vago. ——————

Volumetri i vage iz stava 1.ovog člana moraju imati valjani .
ovjereni žig odnosno valjanu ovjernicu 0 udovoljavanju mjer-
nim zahtjevima izdatu od nadležnog organa za mjeriteljstvo.

Nadležna poreska uprava prema mjestu isporuke naftnih
derivata, dodatno plombira volumetre i vage iz stava 2. ovog
člana te plombira i prateće cjevovode, armature, komandne
razvodne ormariće, osigurače i drugo štoje u vezi sa mjerenjem
isporučenih količina naftnih derivata. J :

Popravak, zamjena, ovjeravanje i druge radnje koje zahti-
jevaju skidanje plombe kojeje stavila nadležna poreska uprava
u smislu stava 3. ovog člana, ne mogu se obaviti bez prisustva
ovlašćenog radnika Poreske uprave. \ i

Pri svakom skidanju ili stavljanju plombe ovlašćeni radnik
Poreske uprave mora sastaviti zapisnik i u njemu obavezno
navesti razlog skidanja plombe te stanju totalizatora volumetra
prilikom skidanja i ponovnog stavljanja plombe, a za vagu
stanje ovjeravanja. Primjerak zapisnika uručuje se poreskom
obvezniku a original zapisnika dostavlja Poreskoj upravi.

j Član 13.

Poreski obveznici iz člana 4. ove uredbe obavezni su prije
isporuke oporezivih količina ulja za loženje (ekstra lahko i
lahko specijalno) obojiti ga crvenom bojom uz dodavanje indi-
katora (markera) prema važećim propisima o standardima.

X - OBAVEZA VOĐENJA EVIDENCIJA I NADZOR

Član 14.

Ulje za loženje (ekstra lahko i lahko specijalno) iz člana 3.
ove uredbe ne smije se koristiti za pogon motornih vozila,
vozila na motorni pogon, plovnih objekata ili drugih motora.

Nadzor nad upotrebom i korišćenjem ulja za loženje, u
smislu stava 1. ovog člana, obavljaju ovlašćena lica saobraćaj-
ne i Finansijske policije te tržišnog i poreskog nadzora.

Ako se pri nadzoru motornih vozila, vozila na motorni
pogon, plovnih objekata ili drugih motora utvrdi da se ulje za
loženje koristi kao pogonsko gorivo, vlasniku vozila, plovnog

objekta ili drugog motora oporezuju se one količine koje odgo-_—,

varaju zapremini rezervoara uvećane deset puta i to posebnim
porezom u smislu člana 5. ovog zakona koji je propisan za dizel
gorivo.

Posebni porez iz stava 3. ovog člana, na osnovu nalaza
nadzornog organa iz stava 2. ovog člana, obračunava i na-
plaćuje nadležna Poreska uprava prema mjestu sjedišta odno-
sno prebivališta vlasnika motornog vozila, vozila na motorni
pogon, plovnog objekta ili drugog motora.

Član 15.

Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem posebnog poreza

na naftne derivate, popisom zaliha i vodenjem evidencije u vezi

sa uvozom, izvozom, prodajom, skladištenjem i transportom
vrši Poreska uprava i Finansijska policija.

XI - KAZNENE ODREDBE

Član 16.

Novčanom kaznom od 6.000 do 100.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje
Ne Slemen Bosne iHercegovine (u daljem tekstu: u dinar-

rotuvrijednosti po srednjem kurs i
će se za prekršaj poreski obreemke MJ na Gai Mletaka

1. ako ne obračuna ili netač
(član 5. i član 6. stav u); Bora Cu posebaniporez

2. ako ne plati poseban porez i i
propisani račun ( član 8.); E Karan oku ama

==

seČI

inve

met

12.
Fin:

ispo

roki
ispo

odg

prot
zap
VOZI

3.)
odti

odu:
nog

XII

T€,0

nap

raču
govi

Strana 12589/100

PR

Petak, 10. februara 1995. godine

3. ako-ne podnese ili u propisanom roku ne j
ei re podnese ili podnese mje?

sečni i godišnji izvještaj o uvezenim i i iči
naftnih derivata (član 10. st. 1. 12.); P PRKatsa Kaliginoita

4. ako u propisanom roku ne dostavi Poreskoj upravi
inventurno stanje zaliha naftnih derivata ( član 10:st2 3)

5. ako isporučene količine naftnih derivata ne mjeri volu-
metrom ili vagom (član 12. stav 1.)

6. ako isporučene količine naftnih derivata mjeri neovjere-
nim i neplombiranim volumetrom ili neovjerenom vagom (član
12. stav 2.)

7. ako skine plombu bez. prisustva ovlašćenog radnika
Financijske policije (član 12. stav 4.)

8. ako crvenom bojom uz dodavanje indikatora ne oboji
isporučene količine ulja za loženje (član 13.)

9. ako ne popiše zalihe naftnih derivata (član 21. stav 1.)

10. ako zapisnik o popisu zaliha ne d i i
roku (član 21. ubaci. ) p. € dostavi u propisanom
11. ako u propisanom roku ne ugradi volumetre za mjerenje
isporučenih količina naftnih derivata (član 21. stav 2. j J
Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj i

odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do
8.000 DEM.

Član 17.

Novčanom kaznom od 100 do 5.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate,kaznit će se
za prekršaj fizičko lice ili pravno lice vlasnik motornog vozila,
vozila na motorni pogon, plovnog objekta ili drugog motora
see ulje za loženje koristi kao pogonski gorivo (član 13. stav

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana učinjen ponovo u roku
od tri godine, uz novčanu kaznu, može se izreći i zaštitna mjera
oduzimanja motornog vozila, vozila na motorni pogon, plov-
nog objekta ili drugog motora kojim je učinjeno to djelo.

,
XII - PRIJELAZNE ODREDBE

Član 18.

U pogledu žalbenog postupka,obnove postupka,zasta-
re,obračunavanja, naplate,kamate ipovrata poreza, shodno se
primjenjuju odredbe Uredbe sa zakonskom snagom o porezu
na promet proizvoda i usluga.

Član 19. i
Poseban porez na naftne derivate plaća seu DEM na uplatni
račun kod Zavoda za platni promet Republike Bosne i Herce-
govine.

Član 20.

Ministar financija-finansija donijet će provedbene propise
o primjeni odredaba čl. 7, 8, 9, 10, 11, 1 12. ove uredbe do 30.
marta 1995. godine.

Član 21. '

Poreski obveznici - uvoznici poreza na promet koji uvoze
naftne derivate iz člana 3. ove uredbe obavezni su popisati
zalihe naftnih derivata sa stanjem na dan koji prethodi danu
stupanja na snagu ove uredbe io tome sastaviti zapisnik po
vrstama i količinama, obračunati poseban porez na utvrđene
zalihe i uplatiti ga u rok od 30 dana od dana popisa. Poreski
obveznici iz člana 4. ove uredbe, osim uvoznika, obavezni su
samo popisati zalihe na dan koji _predhidi danu stupanja na
snagu ove uredb. Zapisnik o obavljenom popisu zaliha jene
derivata treba dostaviti Poreskoj upravi i to najkasnije u roku
od 10 dana od dana popisa. JE E ša

Poreski Ken moraju nabaviti, ovjeriti 1 ugraditi vala.
metre za mjerenje isporučenih količina naftnih derivata iz Gađa
3. tač. 1, 2. 13. ove uredbe najkasnije do 30.juna 1995. godine.

Ka = ja 1995. godine poreski obveznici moga mijena
vagom isporučene količine naftnih derivata iz člana 3. tač. 1,
2.13. ove uredbe.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5

Član 22.

Cijena naftnih derivata jedinstvena je za je Repu
ke i utvrđuje se propisom Vlade Republike. podrži a
Član 23. '

Ova uredba stupa na snagu d: javljivanja u "Službe-
nom Helu RE. p gu danom objavljivanja u "Sl ;

PR broj 1748/95

3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. )

NODOODOOOOOONONOOONONO GORAN OUNONONAONAANNANANAOAOANAME

53 MW
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav

Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- |

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POSEBNOM POREZU NA ALKOHOL

Predsjednik

h

I

|

I- OSNOVNE ODREDBE

U
NU
Član 1. {MI
Ovom uredbom uređuje se oporezivanje i plaćanje poseb- = | )
nog poreza na alkohol i alkoholna pića koja se proizvode {i || |
prodaju, te uvoze na carinsko područje Republike Bosne i \
Hercegovine (u daljem tekstu: Republika). IM
Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na alkohol i alkoholna M)
pića koja se prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama, ||
specijaliziranim skladištima strane robe i robe domaće proiz- N|||
vodnje ( specijaliziranim skladištima ) i slobodnim zonama. —=—\
u
,

Član 2. |
Poseban porez na alkohol i alkoholna pića je prihod Repu-'

II - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 3. '

Predmet oporezivanja je promet alkohola i alkoholnih pića.

Alkoholom u smislu ove uredbe smatra se; etil alkohol |
dobiven vrenjem melase šećerne repe, šećerne trske, žitarica, |
krompira i drugih ugljenohidratnih poljoprivrednih sirovina
njihovih smjesa, alkohol sadržan u vinskom i drugim destilati- |
ma dobivenim od prevrelog masulja, voća ili matičnog voćnog.
soka ili voćne komine, te etil alkohol dobiven od drugih siro-—
vina. |

Alkoholnim pićima iz stava 1. ovog člana smatraju se pi i
koja sadrže više od 2% alkohola i stavljaju se u promet u
Kosa. ili drugoj prikladnoj ambalaži pod nazivom alkoholna!
pića. 'W

{a

Član 4. |

Prometom alkohola i alkoholnih pića u smislu ove uredbe
smatra se: }

1. isporuka alkohola i alkoholnih pića iz proizvodnje odno-\|
sno skladišta proizvodača; i

2. uvoz alkohola i alkoholnih pića;

3. manjak alkohola i alkoholnih pića kod poreskog ob
nika, osim manjka koji je nastao djelovanjem više sile;

4. tehnološki, skladišni i transportni kalo, rasip i lom ki
proizvođača u visini većoj od 0,5% ;

5. uzimanje alkohola i alkoholnih pića za vlastitu kr
potrošnju. \ ,

Višom silom u smislu ove uredbe smatraju se eleme
nepogode (poplave, požar, zemljotres i dr.) i ratna ra
na osnovu zapisnika o izvršenom uvidaju nadležnog \
odnosno nadležne poreske uprave.

Strana 12691/100

Broj 5 - Strana 126

III – PORESKI OBVEZNIK
Član 5.

Poreski obveznici posenog poreza na alkohol i alkoholna
pića su pravana i fizička lica -proizvođači odnosno uvoznici
alkohola ili alkoholnih pića.

~ Član 6.

Proizvodačima alkohola smatraju se pravna i fizička lica
koja u postrojenjima i uređajima proizvode etil alkohol, vinske
i druge destilate i alkoholna pića.

Član 7.

Proizvodačima alkohola odnosno alkoholnih pića smatraju

se i fizička lica-vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog

zemljišta te vlasnici tvari za proizvodnju alkohola odnosno

alkoholnih pića koji proizvode alkohol] odnosno alkoholna pića
za vlastite potrebe, za količine koje prelaze 20 litara apsolutnog
alkohola godišnje po domaćinstvu.

Proizvodačima vina smatraju se i fizička lica-vlasnici od-
nosno korisnici poljoprivrednog zemljišta te vlasnici tvari za
proizvodnju vina koji proizvode vino za vlastite potrebe, za
količine koje prelaze 100 litara apsolutnog alkohola godišnje
po domaćinstvu.

Lica iz st. 1. i 2. ovog člana obavezna su voditi evidenciju
te nadležnoj poreskoj upravi podnijeti godišnju prijavu o proiz-
vedenim količinama alkohola odnosno alkoholnih pića 1 vina
do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu.

IV - PORESKA OSNOVICA

. Član 8.

Poreska osnovica posebnog poreza na alkohol i alkoholna
pića iz člana 3. ove uredbe je litra apsolutnog alkohola (I. a/a)
sadržanog u etilnom alkoholu, destilatima i altoholnim pićima
koji 56 va u volumnim postocima mjercno pri temperaturi
od20 C. |

Količina apsolutnog alkohola u alkoholu i alkoholnim
pićima utvrđuje se tako da зе količina alkohola ili altoholnog
pića pomnoži s postotkom alkohola i podijeli за 100.s

Г V- VISINA POREZA

Član 9.

Poseban porez na alkohol i alkoholna pića, osim vina,
proizvedena u Republici na bazi prirodnih tvari plaća se u
iznosu od 8,00 DEM po litri sadržanog apsolutnog alkohola.

Poseban porez na alkohol i alkoholna pića, osim vina,
proizvedena u Republici na bazi vještačkih tvari plaća se u

| iznosu od 10,00 DEM po litri sadržanog apsolutnog alkohola.

Poseban porez na uvozni alkohol i uvozna alkoholna pića
plaća se u iznosu od 16,00 DEM po litri sadržanog apsolutnog
alkohola. ,

Poseban porez na domaće vino plaća se u iznosu od 1,20

| DEM politri sadržanog apsolutnog alkohola. Poseban porez na
__uvozno vino plaća se u iznosu od 2,40 DEM po litri sadržanog
apsolutnog alkohola.

| : VI- PORESKA OSLOBOĐENJA

BM E Član 10.

|aM, Poseban porez na alkohol i alkoholna pića ne plaća se:
35 1. pri izvozu alkohola i alkoholnih pića od strane poreskog

PON ;arinske deklaracije s potvrdom nadležne carinarnice da je

| || )bavljeno izvozno carinjenje i da je alkohol odnosno alkholno
____)iĆće napustilo carinsko područje Republike i dokaz да je napla-

a u inozemstvu obavljena u skladu s propisima kojim je

_ „Iredeno vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje;

(И И _ 2. pri uzimanju alkohola i alkoholnih pića Које proizvođač
_|izima za potrebe proizvodnje alkohola i alkoholnih pića po

| jisnovu alkohola; 7

74
МЕ у

SLUŽBENI LIST RBiH

|) ,Obveznika (proizvodača) uz dokaz o izvozu (kopija izvozne ·

Petak, 10. februara 1995. godine

3. pri isporukama alkohola koji je proizveden na Osnovu
ој о зрогака; preradi alkohola, а ukupna količina (ако
proizvedenog alkohola isporučuje зе naručiocu prerade.U tom
se slučaju naručilac prerade smatra proizvođačem i poreskim

obveznikom.Ako se dio proizvedenih količina alkokohola iz .

uslužne prerade zadržava kod proizvodača, tada se za taj dio
alkohola odnosno alkoholnih pića ргегафуас smatra proiz-
vođačem i poreskim obveznikom; ј e
|- 4. pri isporuci i uvozu alkohola i alkoholnih pića za Tepro-
dukciju licima registriranim za proizvodnju alkoholnih pića,
lijekova, kozmetičkih i parfimerijskih proizvoda, za konzervi-
ranje preparata, pulpiranje voća, denaturiranog alkohola, jesti-
vog sirćeta, prehrambenih i drugih proizvoda, uz pisanu
narudžbenicu s izjavom kupca da će kupljene količine alkohola.
osno alkoholnih pića koristiti isključivo za svrhe navedene
ovoj tački, obavezno izdavanje fakture i bezgotovinsko
plaćanje; - ;

5. па količine alkohola i alkoholnog pića до 20 litara
apsolutnog alkohola, osim vina, po domaćinstvu;

6. na količine vina do 100 litara apsolutnog alkohola po
domaćinstvu; Odredbe stava 1. tačke 1. ovog člana ne odnose
se na izvoz alkohola i alkoholnih pića putem slobodnih carin-
skih prodavnica, specijaliziranih skladišta i slobodnih zona.

Ako se izveze alkohol i alkoholna pića na koja je u do-
maćem prometu plaćen poseban porez, izvoznik ima pravo na
povrat plaćenog posebnog poreza.

Zahtjev:za povrat posebnog poreza na promet alkohola i
alkoholnih pića iz stava 3. ovog člana podnosi se nadležnoj
poreskoj upravi.

VII - NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 11.

Obaveza obračunavanja posebnog poreza na alkohol i al-
koholna pića nastaje:

1. u trenutku izdavanja računa o prodaji proizvoda odnosno
u trenutku isporuke proizvoda, ako je isporuka obavljena prije
izdavanja računa;

| 2. kod uvoza uključujući i uvoz preko konsignacijskog

skladišta, u trenutku carinjenja,odnosno nastanka obaveze
plaćanja carine odnosno isporuke alkohola i alkoholnih pića
slobodnim carinskim prodavnicama, specijaliziranim skladišti-
ma i slobodnim zonama;

3. u trenutku uzimanja alkohola i alkoholnih pića za vlastitu
potrošnju;

4. u trenutku utvrđivanja manjka, tehnološkog, skladišnog
i transportnog kala, rasipa i loma u visini većoj od visine
utvrđene članom 4. stav 1. tačka 4. ove uredbe;

5. u trenutku podnošenja godišnje prijave iz člana 7. stav
3. ove uredbe

VIII – PLAĆANJE POSEBNOG POREZA NA ALKOHOL

Član 12.

Poreski obveznik-proizvodač iz člana 5. ove uredbe plaća
ptica a na CAO) uroku od pet dana po isteku sedmice
skladu sa članom 28. Uredbe sa zakonsk
na promet proizvoda i usluga. O ka UN aka
Pri uvozu alkohola,odnosno alkoholnih ića poseban porez
plaća se prilikom carinjenja,odnosno оца раса oboa са-
rinskim prodavnicama, specijaliziranim skladištima i slobod-
628 an a obračunava ga i naplaćuje ovlašćena сагшаг-
:J са 5 skladu sa propisima о postupku obračuna i naplate
Poreski obveznik-fizičko lice vlasnik,od isni
poljoprivrednog zemljišta ili vlasnik tvari za ROKOVE
по a;odnosno alkoholnih pića plaća poseban porez u roku od
dana 0d dana prijave proizvedenih količina.

= о

Strana 12790/100

0-

/i-
ti-
u
la
ne
9)

ra
JO
se
n-

0-
1a

i
oj

Petak, 10. februara 1995. godine

: Broj 5 - Strana 127

IX - PORESKI NADZOR

ae Član 13.

Proizvodnja, skladištenje, prijevoz, prerada, u otreba
prodaja i uvoz alkohola i alkeholnih pića Bodliježa Partekom
nadzoru. Nadzoru podliježu i sirovine pogodne za proizvodnju
alkohola kao i naprave za proizvodnju i pročišćavanje alkohola.

- Član 14.

Postrojenja za proizvodnju i spremanj
opremljena mjerilima protoka alkohola, posudama i spremni-
cima koji imaju valjani ovjereni žig odnosno valjanu ovjernicu
o udovoljavanju mjernim zahtjevima izdatu od nadležnog orga-
na za mjeriteljstvo. =

Nadležna poreska uprava prema mjestu roizvodnje i spre-
manja alkohola dodatno plombira mjerila rotke tas 1.
ovog člana te plombira prateće cjevovode, armature, koman-
dno-razvodne ormariće, osigurače i drugo vezano za mjerenje
protoka alkohola. kt

Popravak, izmjena i druge radnje koje zahtijevaju skidanje
plombe koju je stavila Poreska uprava u smislu stava 2. ovog
člana ne može se obaviti bez ovlašćenog službenika Poreske
uprave.

Pri svakom skidanju, odnosno stavljanju plombe ovlašćeni
službenik Poreske uprave sastavlja zapisnik o razlozima ski-
danja plombe i upisuje stanje pokazitelja brojila protoka.

Primjerak zapisnika uručuje se poreskom obvezniku a ori-
ginal se pohranjuje u Poreskoj upravi.

Član 15.

Proizvođač denaturiranog etil alkohola obavezan gajeu

procesu proizvodnje onesposobiti (denaturiranog) tako da se

daljnjom preradom ne može proizvesti alkohol upotrebljiv za
konzumiranje.

e alkohola moraju biti

Član 16.

Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na alko-
"hol, popisom zaliha i vodenjem evidencija u vezi sa proizvod-
njom, uslužnom preradom, uvozom, izvozom, prodajom u
inozemstvu, skladištenjem i transportom obavljaju Poreska
uprava i Finansijska policija.

X- PROMET ALKOHOLA I ALKOHOLNIH PIĆA

Član 17.

Alkohol i alkoholna pića, mogu se stavljati u promet samo
u bocama, odnosno drugoj prikladnoj ambalaži na kojoj mora
biti deklaracija s podacima o proizvodaču,odnosno uvozniku te
neto količini (masi ili obimu) proizvoda i dijelu apsolutnog
alkohola izraženom u volumnim postocima. JU

Alkohol i alkoholna pića mogu se stavljati u promet u rinfuzi
samo kao sirovina za daljnju obradu i preradu.

Alkohol i alkoholna pića u rinfuzi mora pratiti deklaracija
s podacima navedenim u stavu 1. ovog člana. i

Za svaku prodaju alkohola i alkoholnih pića poreski obvez-
nici moraju izdati poseban račun. Račun sadrži podatke o vrsti,
količini alkohola, odnosno alkoholnih pića, postotak apsolut-
nog alkohola i iznos posebnog poreza na alkohol.

XI - PRIJAVA DJELATNOSTI

; Član 181 WoO

i i alkohola i alkoholnih pića, osim onih iz člana

9. Rata su Poreskoj upravi prijaviti djelatnost

proizvodnje alkohola, odnosno alkoholnih pića u roku od osam

dana od dana početka prifnjene ove uredbe odnosno prije

početka proizvodnje.

Kot dbe obavezni su

i nici iz člana 5. ove uredbe obavezni su

Nade RAA upravi prijaviti mjesto i Tokaciju! Proje

Vodačkih i uvoznih konsignacijskih skladišta € 0. ola,
destilata i alkoholnih pića.

SLUŽBENI LIST RBiH

, Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka

primjene ove uredbe odnosno osam dana prije puštanja skla-
ta u promet. č
lan 20.

Prodavci (proizvođači, uvoznici i trgovci) uredaja za proie

 vodnju alkohola,odnosno alkoholnih pića obavezni su o

ma krajnjim potrošačima izvjestiti nadležnu poresku upravu
prema sjedištu odnosno prebivalištu kupca dostavljanjem kopi-
je računa o prodaji.

Krajnjim potrošačima smatraju se pravna i fizička lica koja
ove uređaje nabavljaju za proizvodnju alkohola, odnosno alko-
holnih pića.

\ XII - EVIDENCIJE O PROIZVODNJI I PROMETU

Član 21.

Proizvodači etil alkohola i destilata,odnosno alkoholnih
pića obavezni su voditi evidencije o nabavljenim količinama
primarnih sirovina za proizvodnju etil alkohola, destilata i
alkoholnih pića kao i evidencije o proizvedenim i isporučenim
količinama etil alkohola i destilata, odnosno alkoholnih pića te
obaviti godišnji popis zaliha primarnih sirovina za proizvodnju
alkohola, destilata i alkoholnih pića i popis zaliha alkohola i
destilata i alkoholnih pića sa stanjem na dan 31. januara.

Član 22.

Proizvodači i uvoznici alkohola i alkoholnih pića obavezni
su voditi evidencije o uvezenim, odnosno isporučenim količina-
ma alkohola, odnosno alkoholnih pića s obračunatim posebnim
porezom na alkohol te o uvezenim odnosno isporučenim ko-
ličinama alkohola i alkoholnih pića bez obračuna posebnog
poreza na alkohol.

XIII - IZVJEŠTAVANJE

; Član 23.

Proizvođači i uvoznici obavezni su nadležnoj poreskoj
upravi prema svom sjedištu dostaviti podatke o proizvodnji
isporukama i zalihama alkohola odnosno alkoholnih pića na
skladištu i u proizvodnji, kao i podatke o obračunatom i
uplaćenom posebnom porezu. + AG ;

Podaci o proizvo nji, isporukama i zalihama alkohola,
odnosno alkoholnih pića kao i podaci o obračunatom 1
plaćenom porezu dostavljaju se mjesečno do 15. u mjesecu za

protekli mjesec i godišnje do 31. januara tekuće godine za
proteklu godinu.

Godišnjem izvještaju o proizvodnji, isporukama i zalihama
alkohola, odnosno alkoholnih pića prilaže se i popis (inventura)

zaliha sa stanjem na dan 31. decembra godine za koju se
podnosi izvještaj. "

XIV - UVOZ I IZVOZ ALKOHOLA

Član 24.

Carinska uprava obavezna je Ministarstvu financija-Mini-
starstvu ganeija orcskoj upravi dostaviti kopije carinskih
deklaracija ili izvještaj do 15. u mjesecu za alkohol i alkoholna
pića uvezena u prethodnom mjesecu.

Član 25.
__ Poreski obveznik iz člana 5. ove uredbe koji izvozi alkohol
ili alkoholna pića obavezan je nadležnoj poreskoj upravi prema _ |
svom sjedištu, dostaviti do kraja mjeseca kopije carinskih !{
deklaracija s potvrdom nadležne carinarnice da je obavljeno (C.
izvozno carinjenje i da je alkohol i alkoholno piće napustilo U

teritoriju Republike, za sve količine alkohola ili alkoholnih pića
izvezenih u prethodnom mjesecu.

XV - KAZNENE ODREDBE

Član 26. j

. Novčanom kaznom u iznosu od 6.000 do 100.000 DEM u ?

dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i

objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tek-

stu: u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu), na dan.
uplate kaznit će se za prekršaj poreski obveznik:

na

Strana 12892/100

Broj 5 - Strana 128

и У ako пе uplati poseban porez u propisanom roku (član
2. ako skine plombu odnosno mjerilo bez prisustva službe-
nika Poreske uprave (član 14. stav 3.),

3. ako ne onesposobi (denaturira) denaturirani alkohol u
procesu proizvodnje tako da se daljnjom preradom može proiz-
vesti alkohol upotrebljiv za konzumiranje (član 15.),

4. ako alkohol i alkoholna pića stavlja u promet suprotno
odredbi člana 17.,

5. ako u propisanom roku nadležnoj poreskoj upravi:

– ne prijavi djelatnost proizvodnje alkohola i alkoholnih
пе, La početak proizvodnje alkohola i alkoholnih pića

član 18.),

– ne prijavi mjesto i lokaciju proizvođačkih i konsignacij-
skih skladišta alkohola i alkoholnih pića (član 19.),

6. ako ne vodi evidencije o nabavljenim količinama ргитаг-

nih sirovina za proizvodnju etil alkohola, destilta i alkoholnih ~

pića te evidencije o proizvedenim i isporučenim količinama etil
alkohola, destilata ı altoholnih pića odnosno пе provede: go-
dišnji popis (čl.21. i 22.), :

7. ako Poreskoj upravi пе dostavi podatke о proizvodnji,
isporukama i zalihama alkohola i alkoholnih pića u skladištu i
proizvodnji, kao i podatke o obračunatom i uplaćenom poseb-
nom porezu (član 23.),

8. ako u propisanom roku ne podnese nadležnoj poreskoj
upravi kopije carinskih deklaracija s potvrdom da je obavljeno
izvozno carinjenje, za sve količine alkohola i alkoholnih pića
izvezenih u prethodnom mjesecu (član 25.),

9. ako do 30. juna 1995. godine ne ugradi i ne ovjeri mjerila
(član 30. stav 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 50.000 DEM u

_ dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate,
kaznit će se za prekršaj proizvođač te uvoznik uređaja za
proizvodnju alkohola i alkoholnih pića ako Poreskoj upravi ne
dostavi podatke o kupcima takve opreme (član 20).

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 8.000 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan upla-

|___te,kaznit će se za prekršaj iz stava 1. tač.1, do 10. i stava 2.

| ovog člana i odgovorno lice kod poreskog obveznika.
| Član 27.

| U pogledu žalbenog postupka, obnove postupka, roka za-

stare, obračunavanja, uplate, kamate i povrata poreza shodno
se primjenjuju odredbe Uredbe sa zakonskom snagom o porezu
na promet proizvoda i usluga.

XVI- OVLAŠĆENJA

, Član 28.

Ministar financija-ministar finansija donijet će provedbene
propise za primjenu odredaba iz člana 7. stav 3 , člana 8. člana
12. stav 2. i čl. 21, 22. i 23. ove uredbe do 30.marta 1995.
godine. .

XVIJI – PRIJELAZNE ODREDBE

; Član 29.
Poreski obveznici obavezni su o svom trošku ugraditi i
ovjeriti mjerila do 30.juna 1995. godine. :
: Dok se ne ugrade ine ovjere mjerila, nadzor će se osigurati
|| na dosadašnji način-vaganjem i mjerenjem postojećim mjerili-
ma.

Član 30.

1 :
| ___Poseban porez na alkohol plaća se u DEM na uplatni račun
i kod Zavoda za platni promet Republike Bosne i Hercegovine.

Član 31.

: Porez na promet sadržan u potraživanjima na dan početka

primjene ove uredbe, plaća se po odredbama dosadašnjih pro-

Disa 0 oporezivanju proizvoda i usluga u prometu na teritoriji
Republike.

SLUŽBENI LIST RBiH

Korekcije cijena u trgovini zbog primjene ove uredbe ne
smiju uticati na visinu ukalkuliranog poreza.
Član 32.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". : ·
Predsjednik

PR broj 1749/95 >reds
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, 5. г.

Sarajevo
оопооодоооооооооододооодооиидиоиодооАи UL JI JI ||] |
• 5

54 и,

Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog: Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOIM
O POSEBNOM POREZU NA UVOZ PUTNIČKIH
AUTOMOBILA

I- OSNOVNE ODREDBE
: Član 1.

Ovom uredbom uređuje se plaćanje posebnog poreza na
uvoz novih putničkih automobila ( u daljem tekstu: poseban
porez ) na carinsko područje Republike Bosne i Hercegovine (
u daljem tekstu: Republika).

Poseban porez iz stava 1. ovog člana je prihod Republike.

II - PREDMET OPOREZIVANJA

Član 2.
Predmet oporezivanja je novi putnički automobil koji se

, uvozi na carinsko područje Republike.

Putnički automobil u smislu ove uredbe je motorno vozilo
namjenjeno prvenstveno za prijevoz putnika s najviše devet

sjedišta ( uračunato sjedište vozača ), koje može biti napravlje-,

no i tako da ima pojačanu prohodnost ili kao "kombi- vozilo"
kojem se obaranjem ili vađenjem sjedišta povećava prostor za
utovar stvari, a izvedeno је iz karoserije putničkog automobila.

Novim putničkim automobilom u smislu ove uredbe smatra
se putnički automobil koji uopće nije bio registriran ni korišćen.
III - PORESKI OBVEZNIK

Član 3.

_ Obveznik posebnog poreza је pravno odnosno fizičko lice
koje uveze novi putnički automobil na carinsko područje Re-
publike. :

ТУ - PORESKA OSNOVICA

. Član 4.

Poseban porez:plaća se na uvezeni novi putnički automobil
prema snazi motora mjereno u kw.

V - VISINA POREZA

Član 5.

Poseban porez
u
DEM

Petak, 10. februara 1995. godine ·

“тета У,

рогуг
јепје
1 док
trgov

VII –
PLA(

bene

X-K

dinar
obja\
stu:u
uplat
posel
nom

dinar
stava
obve

Strana 12991/100

Petak, 10. februara 1995. godine

VI - OSLOBADANJE OD PLAĆANJA.
VI OSI NJA POSEBNOG

Član 6.

Poseban porez ne plaća se:

1. na nove putničke automobile koje uvoze ratni invalidi
sami ili putem uvoznika i invalidna lica koja su oslobođena od
plaćanja carine 1 poreza prema posebnim propisima,

pri Pistenenam uvozu novih putničkih automobila

. na nove putničke automobile koje uvoze diplomatska i
konzularna predstavništva, strane Shema prtanizacije i
humanitarne organizacije, na osnovu reciprociteta.

Član 7.

h Za nove uvezene putničke automobile koji se izvoze, a na
koje je plaćen poseban porez prema ovoj uredbi, vratit će se
poseban porez u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva
uz dokaz o izvozu ( kopija izvozne carinske deklaracije s
potvrdom nadležne carinarnice da je obavljeno izvozno carin-
jenje i da je putnički automobil napustio teritoriju Republike )
i dokaz da je plaćanje obavljeno u skladu s deviznim i vanjsko-
trgovinskim propisima.

VII - NASTANAK PORESKE OBAVEZE I DOSPIJEĆE
PLAĆANJA POREZA

Član 8.
Obaveza plaćanja posebnog poreza nastaje u trenutku na-
stanka obaveze plaćanja carine.
Poseban porez obračunava i naplaćuje nadležna carinarnica
na način i prema postupku za naplatu carine.
Kad poreski obveznik uvozi putnički automobil za svije

potrebe, bez dokaza o plaćenom posebnom porezu ne može se
izvršiti registracija vozila.

VIII - NADZOR I IZVJEŠTAVANJE

Član 9.

Nadzor nad obračunom i naplatom posebnog poreza oba-
vlja Carinska uprava.

Carinska uprava obavezna je Ministarstvu finansija-Pore-
skoj upravi dostaviti kopije carinskih deklaracija do 15. u
mjesecu za putničke automobile uvezene u prethodnom mjese-
cu.

Član 10.

U pogledu žalbenog postupka, obnove postupka, zastare,
obračunavanja, naplate, kamate i povrata poreza shodno se
primjenjuju odredbe Uredbe sa zakonskom snagom o porezu
na promet proizvoda i usluga.

IX - OVLAŠĆENJA

Član 11.

Ministar financija - ministar finansija može donijeti proved-
bene propise o primjeni odredbi čl. 2., 6. i 8. ove uredbe.

X - KAZNENE ODREDBE

Član 12.

i 0 DEM u

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 50.00 Au
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji uerrdujed
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tek-

stu:u din arskoj protuvrijednosti po srednjem kursu ) na dan
Y +. . M +, Fi
uplate kaznit će se za prekršaj poreski obveznik ako ne plati

poseban porez na uvoz novih putni

nom roku (član 8.
Foka a am u iznosu od 100 do 1.000 DEM u

ij i j kršaj iz
i j osti po srednjem kursu za pre.
metka se i odgovorno lice poreskog

obveznika.

SLUŽBENI LIST RBiH

"_I{- PREDMET OPOREZIVANJA

Broj S - Strana 129
XI - PRIJELAZNE ODREDBE

Član 13.

Poseban porez na uvoz putničkih automobila plaća se u
DEM na uplatni račun kod Zavoda za platni promet Republike
Bosne i Hercegovine. =

Član 14.

Za nove putničke automobile u smislu člana 2. stav 3.ove
uredbe uvezene na carinsko područje Republike zaključno sa
danom koji prethodi danu stupanja na snagu ove uredbe prim-
jenjuju se dosadašnji propisi kojitn je uređeno oporezivanje
proizvoda i usluga u prometu na teritoriji Republike.

Član 15.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1750/75

3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. T
DOOOONOOOOOOOOOOONNOOOOOON ONA ONONANAANONANINANNNAJANE

55 |

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- |
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i)
Hercegovine, donosi \

UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POSEBNOM POREZU NA PIVO

I-OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom ureduje se oporezivanje i plaćanje poseb-)
nog poreza na pivo koje se proizvodi i prodaje te uvozi na.
carinsko područje Republike Bosne i Hercegovine (u daljemi
tekstu: Republika).
Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na pivo koje se prodaj

u slobodnim carinskim prodavnicama, specijaliziranim skla-.
dištima strane robe irobe domaće proizvodnje (specijaliziranim)
skladištima ) i slobodnim zonama. |

Član 2.
Poseban porez na pivo je prihod Republike.

Predsjednik

Član 3.
Predmet oporezivanja je pivo koje se proizvodi i prodaje na
teritoriji Republike ili uvozi na carinsko područje Republike
bez obzira na jačinu, vrstu, sastojke i druga obilježja.
Pivom se smatra pjenušavo osvježavajuće piće s
određenom količinom CO2 i alkohola, dobiveno od vode.
ječmenog slada, kvasca, nesladiranih žitarica i hmelja, koje se
stavlja u promet kao pivo. %

ILI - PORESKI OBVEZNIK

Član 4. ,
Obveznici posebnog poreza na pivo su pivare, pivari
druga pravna i fizička lica koja proizvode ili daju proizvodi!
pivo za svoj račun te lica koja na carinsko područje Republik
uvoze, unose ili primaju pivo, osim lica i količina koje
prema carinskim propisima, oslobođene od plaćanja carine.
.  Pivarom u smislu ove uredbe smatraju se pogoni i postro
jenja za proizvodnju, obradu, zrenje, uskladištenje i punjenji
piva, skladišta za sastojke namjenjena proizvodnji i ob;
piva, natočenog piva, radionice za održavanje pogona i uprave.
prostorije i površine za manipuliranje i transport, kao i drug
s njima povezane površine i uređaji ako se koriste u
proizvodnje piva. Pivari su proizvodači piva za vlastite potrebe
odnosno ličnu potrošnju. i

Strana 13089/100

| Broj 5 - Strana 130

| Ako pivari proizvode pivo za prodaju u vlastitim ili tudim
|___ugostiteljskim objektima ili za drugu prodaju, posebani porez

| па pivo plaćaju kao pivare.

1 Pivari koji su vlasnici poljoprivrednog zemljišta i koji
| __proizvode pivo iz vlastitog: uzgojenog ječma nisu obvćznici
|___Dosebnog poreza na pivo ako proizvedu do 15 hl piva godišnje
| __po domaćinstvu. ;

1 Na proizvedeno pivo iznad količine iz stava 5.ovog člana
___pivari plaćaju poseban porez na pivo.

|| Uvyvoznikom piva smatra'se fizičko ili pravno lice koje uveze
__pivo u količini većoj od količine piva koja je oslobođena od
| plaćanja carine.

| IV- PORESKA OSNOVICA

Član 5.
Poseban porez na pivo plaća se po hektolitru proizvedenog
| ili uvezenog piva.
14] Ako se pivo isporučuje u drugim mjernim jedinicama (1
litar, 0,5 litra, 0,3 litra i dr.), isporučene se količine ргегабипа-
vaju u hektolitre radi obračuna posebnog poreza na pivo.

| V- VISINA POREZA

4, и
|

Član 6.
j Poseban porez na domaće pivo plaća se u iznosu od 20,00
DEM za hektolitar proizvedenog piva. ;
Poseban porez na uvezeno pivo plaća se u iznosu od 30,00
DEM za hektolitar uvezenog piva.

УГ- NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 7.

Obaveza obračunavanja posenog poreza na pivo nastaje:
= u trenutku izdavanja računa o prodaji piva, odnosno u
Tenutku isporuke proizvoda ako je isporuka obavljena prije
davanja računa, :
| – pri uvozu piva u trenutku carinjenja odnosno isporuke
_ iva u slobodne carinske prodavnice, specijalizirana skladišta
u slobodne zone.

|| VI БОБРЏЕСЕ PLAĆANJA POREZA

Član 8.
Poseban porez na pivo plaća se u roku od petdana po isteku
edmice u skladu s članom 28. Uredbe sa zakonskom snagom
_ ) porezu na promet proizvoda i usluga.
___ Priuvozu piva poseban porez na pivo plaća se pri carinjenju
idnosno isporuci piva slobodnim carinskim prodavnicama,
. pecijaliziranim skladištima i slobodim zonama.
Poseban porez pri uvozu piva iz stava 2. ovog člana
'bračunava i naplaćuje nadležna carinanrnica u skladu sa рго-
| isima о postupku obračuna i naplati carine.

ЛИ – IZVJEŠTAVANJE I PORESKI NADZOR

j Član 9.
! Pivarei pivari iz člana 4. ove uredbe obavezni su nadležnoj
Oreskoj upravi prema njihovom poslovnom sjedištu, dostaviti

| | odatke: : :
|| __1. o proizvodnim kapacitetima i njihovoj promjeni,
|) ___2.o proizvedenim i isporučenim količinama piva te pivu па
та i o proizvodnji u pogonima, skladištima ili na drugim
|! |roizvodnim ili poslovnim mjestima,
173: o obračunatom i uplaćenom posebnom porezu na pivo.
Za pogone odnosno proizvodne ili poslovne jedinice izvan
Гед а poreskog obveznika podaci se dostvljaju i nadležnoj
згезкој upravi.
Uvoznici piva obavezni su izvjestiti nadležnu poresku прга-
„prema svom sjedištu, o uvozu piva, o zalihama piva u
jirinskom skladištu, o otpremi ( izlasku ) piva iz carinskog
ladišta tc obračunu i uplati posebnog poreza na pivo.

по:
о

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Podatke ia ovog člana treba dostavljati mjesečno do 15. u
mjesecu za protekli mjesec i godišnje do 31.januara tekuće
godine za proteklu godinu. ; 7 6.

Carinska uprava obavezna je Ministarstvu financija - Mini-
starstvu finansija – Poreskoj upravi dostaviti kopije carinskih
deklaracija ili izvještaja do 15. u mjesccu za р1уо uvezeno u
prethodnom periodu. 3

Uz godišnje podatke iz stava 4. ovog člana pivare, odnosno
pivari obavezni su dostaviti podatke o stanju zaliha piva prema
popisu ( inventuri ) na dan 31. decembra prethodne godine.

| Član 10. :

Posude za proizvodnju sladovine, brojila protoka piva i
brojači pakovanog piva u proizvodnji i otakanju moraju imati
valjani ovjereni žig ili valjanu ovjernicu o udovoljavanju mjer-
nim zahtjevima izdatu od nadležnog organa za mjeritcljstvo.

Punjenje piva u ambalažu ili transportnc cisterne mora sc
obavljati mjerilima protoka ili brojačima boca odnosno limenki
1 bačvi koji imaju valjani ovjereni žig, odnosno valjanu оујег-
nicu o ispunjenim mjernim zahtjevima izdatu od nadležnog
organa za mjeritcljstvo. ; !

Nadležna poreska uprava prema mjestu proizvodnje, odno-
sno isporuke piva dodatnim plombiranjem mjerila i instalacija
osigurava nadzor nad proizvodnjom i isporukom piva.

Proizvođač je obavezan voditi evidenciju o:

1. proizvedenim količinam vruće/hladne sladovine (dnev-
nik kuhanja 1 prijema hladne sladovine u vreonice podruma),

2. količini mladog piva na odležavanju ( dnevnik prijema
piva и Јежи podrum i isporuke dozrelog piva na filtraciji ),

3. količini otočenog piva u ambalažu ili cisterne ( izvještaj
punionice ).

Skidanje plombi s instalacija u svrhe popravke, zamjene ili
ispitivanja mjerila.protoka piva ili dijelova instalacija te ропоу-
no plombiranje obavlja se samo u prisutnosti ovlašćenog
službenika Poreske uprave o čemu se obavezno sastavlja zapi-
snik i upisuje stanje pokazatelja brojila protoka. Primjerak
zapisnika uručuje se poreskom obvezniku a original se pohran-
juje u Poreskoj upravi.

Razlika izmedu količine ohladene sladovine izmjerene mje-
račem do офгеше ( izlaska ) piva iz pivare iskazuje зе kao
tehnološki gubitak. Prosječan gubitak od hladne sladovine do
otočenog piva u ambalažu može iznositi do 8%. Gubitak iznad
8% može se priznati samo na osnovu evidencije gubitka u svim
fazama tehnološkog procesa.

Na tehnološki gubitak iznad utvrđenog u stavu 6. ovog
člana proizvodač je obavezan platiti poseban porez na pivo u
roku od 30 dana od dana utvrdivanja tehnološkog gubitka.

| Član 11. :

_ Pivo пе smiju isporučivati pivare odnosno pivari prije nego
što je spremno za potrošnju, prema svojim općim svojstvima i
pravilnoj vrsti vrenja.

Član 12.

Nadzor nad poslovanjem pivare i pivara u pogledu proiz-
vodnje piva i obračuna i plaćanja posebnog poreza na pivo pri
пун obavljaju Poreska uprava i Financijska-Finansijska po-
icija. |

| ____Članl3.
a U pogledu žalbenog postupka, obnove postupka, zastare,
obračunavanja, naplate, kamate i povrata poreza, shodno se

primjenjuju odredbe Urdbe sa zakonskom sn
promet proizvoda i usluga. agom o porezu na

a Član 14.
Poreski obveznik iz člana 4. ove uredbe i lice koje je postalo

vlasnik pogona i postrojenja za proizvodnju piva ili i
• • • • “. a ili (ак
postrojenja izgradilo ili na drugi način OSDO50blNo za ЈЕ зкта

05posobljavanja pogona za proizvodnju piva.

o

"..2.оо0т

ишло

(

– ~

[7

—

ка тж% 7 NM

e' са и 5

Strana 13189/100

lo

те

= Бет“

џи о

МУЖЕВИ TL

Petak, 10. februara 1995. godine

ЈХ - OSLOBAĐANJE OD PLAĆ
POREZA

ANJA POSEBNOG

И Član 15.

Od plaćanja розеђ i i i
Ио A Mk га: ја розебпов poreza па pivo oslobadja зе poreski

1. pivo Које izvozi proizvodjač uz dokaz o i ij

izvozne carinske deklaracije sa potvrdom роу зе (кора
се) da је obavljeno izvozno carinjenje i da је pivo napustilo
СЕПАЗКО ростаеје Republike : dokaz da је naplata izinozemstva
obavljena u skladu sa propisima kojim | j ј

vinsko 1 devizno poslovanje, OL POPU ova

2. pivo koje se koristi zbog potrebni Аг 1
svrhu kontrole kvaliteta. 8 potrebnih tehničkih proba ili u

X- OVLAŠĆENJA

Član 16.
Ministar financija – finansija donijet će provedbene propise
о Peni odredbi čl. 9. i 10. ove uredbe do 30.marta 1995.
go е.

XI -KAZNENE ODREDBE

Član 17.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 100.000 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tek-
stu: u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu ) na dan
uplate kaznit će se za prekršaj poreski obveznik:

1. ako ne plati poseban porez na pivo u propisanom roku
(član 8. st. 1. i 2. i član 10. stav 8.),

2. ako Poreskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u roku ili
ne dostavi tačno propisane podatke (član 9.),

3. ako nc koristi posude, mjerila protoka piva i brojače
pakovanja u proizvodnji i otakanju piva sa valjano ovjerenim
žigom ili valjanom ovjernicom o udovoljavanju mjernim zaht-
jevima ( član 10. stav 1.),

4. ako punjenje piva ne obavlja mjerilima protoka piva ili
brojačem pakovanja ( član 10. stav 2.),

5. ako ne vodi obaveznu dokumentaciju ( član 10. stav 4.),

6. ako skiđa plombe ili obavlja plombiranje bez prisustva
ovlašćenog službenika Poreske uprave ( član 10. stav 5.),

7. ako isporučuje pivo prije nego Što je spremno za po-
trošnju ( član 11.),

8. ako vlasnik postrojenja ne izvijesti nadležnu poresku
upravu u propisanom roku o posjedovanju, izgradnji ili озро-
sobljavanju postrojenja ( član 14.), | „s :

9. ako пе ovjeri mjerila protoka piva i brojača pokovanja
ili ako ne ovjeri ili ne ugradi mjerila protoka piva član 18. stav
1.

"Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 8.000 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate, za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit се зе i odgovorno lice

poreskog obveznika.

XII - PRIJELAZNE ODREDBE

Član 18. NEĆU

Poreski obveznici moraju o svom trošku оујепи mjerl.a
protoka piva i brojače pakovanja (е nabaviti, O i Ču
mjerila protoka piva o svom trošku najkasnije 4030. juna 1995.

odine. · .. •
: Dok зе пе ugrade i пе baždare mjerni instrumenti nadzor

će se osigurati na dosadašnji način.
аи EM latni račun
na pivo plaća se u DEM na up |
oi aV dn Topli Promet Republike. Bosne 1 Hercegovine.

e ivanjima na dan početka
P ez sadržan u potraživanjima k
meho ove ретка plaća зе prema odredbama dosadašnjih

— Ут у — —=— ____

SLUŽBENI LIST RBiH

. prometu)

Broj 5 - Stran
propisa kojim je uredjeno oporezivanje proizvoda i usluga
prometu na teritoriji Republike. si LU

„Korekcija cijena u trgovini zbog primjene ove uredbe n
smiju uticati na visinu ukalkuliranog poreza.
Član 21.

Ova uredba stupa na snagu dan. javljivanja u "Službc-
пошјуа игара 21 р ви danom objavljivanja u |

PR broj 1751/95 Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. г.

56 |

Na osnovu Amandmana Li tačka 5. stav 3. na Ustav |,
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- |
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi ,

UREDBU SA ZAKONSKOMI SNAGOMI
O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU

I- OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom uređuje se obavljanje unutrašnjeg platnog.
prometa (u daljem tekstu: platni promet), određuju organizacije
ovlašćene za obavljanje tih poslova i osniva Zavod za platni
promet Republike Bosne i Hercegovine. |

Član 2.

Pod platnim prometom, u smislu ove uredbe, podrazumje- |
vaju se plaćanja izmedu učesnika u platnom prometu preko
računa koji se vode kod ovlašćenih organizacija.

Pod plaćanjem u platnom prometu podrazumjeva se: |
obračun preko računa, prenos sredstava sa jednog računa na
drugi račun, naplata sa računa, uplata na račun i isplata за
računa.

Član 3.

Učesnici u planom prometu, u smislu ove uredbe, su
pravna lica, dijelovi pravnih lica, radnje i fizička lica koja vrše
plaćanje preko računa (u daljem tekstu: učesnici u platnom

Učesnici u planom prometu mogu biti i strana pravna ı
fizička lica, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 4.

Ovlašćene organizacije za obavljanje platnog prometa su:
Zavod za platni promet Republike Bosne i Hercegovine (u |
daljem tekstu: Zavod), Narodna banka Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Narodna banka), banke, ovlašte- |
no preduzeće za PTT saobraćaj Republike Bosne i Hercegovi-,
ne, Poštanska štedionica i druge štedno kreditne organizacii
čija je djelatnost utvrđena zakonom (u daljem tekstu: nosio
platnog prometa).

Član 5.

Pravna lica i dijelovi pravnih lica dužni su da novč
sredstva vode na računima kod Zavoda i da sva plaćanja
preko tih računa.

Plaćanje u gotovom novcu za učesnike iz stava 1.
člana vrši se na način i род, uslovima utvrđenim u p
donesenim na osnovu ove uredbe. .

Član 6.

Plati promet зе obavlja ла jedinstven način i
jedinstvenog plana računa, registra imalaca računa
instrumenata platnog prometa.

Strana 13291/100

=

Broj 5 - Strana 132

II - OVLAŠĆENE ORGANIZACIJE ZA OBAVLJANJE
PLATNOG PROMETA
Član 7.

Zavod obavlja sljedeće poslove:

1) vodi račune ovlašćenih organizacija – nosilaca platnog
prometa, račune pravnih lica i dijelova pravnih lica, račune za
naplatu javnih prihoda i račune za obračun platnog prometa i
izvršava naloge za plaćanje preko tih računa. Zavod može
voditi i račune fizičkih lica u skladu sa odgovarajućim propisi-
ma;
2) evidentira naplatu javnih prihoda i vrši raspored tih

prihoda korisnicima, u skladu sa propisima;

3) obavlja blagajničko-trezorske poslove;

4) obezbjeduje smještaj i čuvanje gotovog novca primljenog
od Narodne banke za potrebe nosioca i učesnika u platnom
prometu;

5) obavlja poslove u vezi sa zamjenom i povlačenjem
oštećenih i pohabanih novčanica, te kovanog novca iz opticaja
za račun Narodne banke; :

6) uključuje sredstva sa računa koja se vode kod Zavoda
kao depozite po viđenju u račun banaka – đepozitara;

7) određuje blagajnički maksimum bankama, Poštanskoj
štedionici, drugim štedno-kreditnim organizacijama i poštama;

8) prati i iskazuje stanje novčanih sredstava na računima

: ovlašćenih organizacija – nosilaca platnog prometa, Као i osta-
_ lih učesnika u platnom prometu i njihovu solventnost;

9) obračunava platni promet obavljen kod nosioca platnog

prometa; 2
| 10) obezbjeduje podatke za vođenje kreditno-monetarne
politike i praćenje tekućih privrednih kretanja;

11) obavlja poslove prethodne kontrole za poslove koji se
utvrde posebnim propisom ili ugovorom;

|, 12) obavlja i druge poslove platnog prometa odredene
|: zakonom odnosno ugovorom.
| Član 8.
|: Магодла banka obavlja sljedeće poslove:

1) obavlja kontrolu vršenja platnog prometa kod ovlaštene

organizacije,

| 2) vodi račune na kojima evidentira odnose po unutrašnjem
planom prometu, emisiju, depozite i plasmane;

3) snabdijeva novčanicama i kovanim novcem organizacio-
ne jedinice Zavoda; :

4) utvrđuje blagajnički maksimum organizacionim jedini-
cama Zavoda;

5) prima u depozit sredstva sa računa banaka depozitara,
depozite utvrđene zakonom , kao i depozite za koje nisu
zaključeni ugovori o deponovanju;

7776) obavlja i druge poslove unutrašnjeg platnog prometa
АД ae zakonom kojim se uređuje poslovanje Narodne ban-
e.

i } Član 9. \ |

Ovlašćeno preduzeće za PTT saobraćaj Republike Bosne i
ı Hercegovine obavlja sljedeće poslove:
| 1) prima uplate od fizičkih lica;
| 1, 2) obavlja isplate fizičkim licima za račun pravnih i drugih
|| lica;
|; i 3) prima uplate dnevnog pazara za račun pravnih i fizičkih
| Иса; i
E А) preuzima dotacije i otprema suviške gotovog novca
i jedinici Zavoda i vrši obračun sa nadležnom jedinicom Zavoda
| | za obavljeni platni promet.

|
DM Član 10.
|___Banke, Poštanska štedionica i druge štedno-kreditne огра-
nizacije obavljaju slijedeće poslove:
| __1) vode račune fizičkih lica i sprovode plaćanja po tim
računima;

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

2) primaju uplate fizičkih lica u korist računa koji se vode
kod nosioca platnog prometa od građana;

3) primaju uplate u korist računa fizičkih lica; i

4) obavljaju određene oblike bezgotovinskog plaćanja iz-
штеди fizičkih i pravnih lica;

5) obavljaju depozitno-kreditne poslove u skladu sa zako-
nom; РА
6) banke vode račune pravnih Иса za obavljanje platnog
prometa van područja Republike Bosne i Hercegovine (u dal-

jem tekstu: Republika).
III – POSTUPAK I NAČIN IZVRŠAVANJA PLATNOG
PROMETA

Član 11. :

Nosioci platnog prometa otvaraju računc učesnicima u
platnom prometu na njihov zahtjev, na način i pod uslovima
propisanim ovom uredbom i propisima donijetim na osnovu ove
uredbe.

Pravna lica otvaraju račune kod organizacionih jedinica
Zavoda prema mjestu svog sjedišta, a dijelovi pravnih lica
prema mjestu gdje posluju i obavezna su da vrše plaćanje preko
tih računa.

Član 12.

Nosilac platnog prometa ukida račune učesnicima u plat-

nom prometu na njihov zahtjev ili po službenoj dužnosti.
Član 13.

Plaćanje preko računa vrši se: bezgotovinski sa računa,
obračunom i gotovim novcem.

Bezgotovinska i gotovinska plaćanja preko računa obavlja-
ји se ispostavljanjem naloga za plaćanje u korist, odnosno па
teret računa koji se vodi kog jedinice Zavoda, odnosno drugog
nosioca platnog prometa.

Član 14.

Učesnici u platnom prometu mogu izmirivati međusobne
novčane obaveze i neposredno: prenosom hartija od упједло-
sti, ugovaranjem promjena povjerioca odnosno dužnika u
odredenom obligacionom odnosu, prebijanjem, kliringom i
asignacijom u skladu sa zakonom kojim se uređuju ovi odnosi.
Novčane obaveze izmirene na način iz stava 1. ovog člana
pravna lica i dijelovi pravnih lica obavezni su da obračunavaju,
odnosno evidentiraju preko svog računa kod jedinice Zavoda
najmanje jedanput mjesečno.

Član 15.

Nalozi za plaćanje ispostavljaju se na jedinstvenim obrasci-
111 platnog prometa prilagođenim za automatsku obradu poda-
taka.

Nalozi za plaćanje mogu se ispostavljati i na magnetnim
nosiocima, odnosno računarskom komunikacijom izmedu
učesnika i Zavoda, kao između Zavoda i ostalih nosilaca plat-
nog prometa.

Član 16.

Naloge za plaćanje sa računa daju:

1) učesnici u platnom prometu – vlasnici računa;

2) učesnici u platnom prometu – povjerioci na Osnovu:
hartija od vrijednosti, instrumenata obezbjedenja plaćanja i
drugih propisanih ili ugovorenih ovlašćenja;

3) organi i organizacije – na osnovu zakonskih ovlašćenja;
1 2 па O јод odluka i drugih izvršnih

, Zakonsi ovlašćenja i jih i i
ispravke grešaka i sl. WERE UN OVI са

Naloge za plaćanje potpisuju lica čiii isi i

kod Zavođa Арас rupa ca 21 51 Реку оеновоч ни

Član 17.

Nosioci platnog prometa primaju od učesnik
eta | a u platnom
prometu naloge za plaćanje i drugu propisanu dokumentaciju

Strana 13391/100

vode

ja iz-
rako-

itnog
ı дај-

na u
vima
т0уе

inica
lica
reko

plat-

una,

vlja-
о na
ıgog

Ђле
ino-

m i
051.
lana
aju,
oda

5С1-
да-

еди
Ја

VU:
ja i
nja;

za

ani

om
ји

Petak, 10. februara 1995. godine

platnog prometa, ako su nalozi i dokumenti popunjeni na
propisan način.

e: Nosilac platnog prometa će vratiti naloge za plaćanje koji
nisu popunjeni saglasno stavu 1. ovog člana i ukazati podno-
siocu na nedostatke i greške radi otklanjanja istih.

: Član 18.

Plaćanje sa žiro računa vrši se do visine pokrića na računu
izdavaoca naloga.

Pod pokrićem u smislu stava 1. ovog člana podrazumjeva
se stanje sredstava na žiro računu od prethodnog dana, uvećano
za sredstva prispjela u toku dana (dnevni priliv), a umanjena za
руна plaćanja (dnevni odliv) до momenta utvrđivanja ро-

rića.

Nalozi za plaćanje za čije izvršenje nema pokrića na računu
izvršavaju se prema odredbama ove uredbe i drugih propisa.

; Član 19.

Nosioc platnog prometa izvršava naloge za prinudnu napla-
tui naloge povjerilaca na osnoyu instrumenata obezbjedenja
plaćanja iz svih sredstava učesnika koji se vode na računima
kod te ovlašćene organizacije, ako propisima nije drugačije
odredeno.

U nedostatku sredstava za izvršenje naloga za plaćanje u
cjelini, ovlašćena organizacija nalog izvršava djelimično, о
čemu izvještava učesnike – dužnika i povjerioca.

Član 20.

Nosioci platnog prometa obezbjeduju izvještaje oizvršenim
plaćanjima učesnika u platnom prometu najkasnije пагедпору
дата, ukoliko ovom uredbom ili ugovorom nije drugačije
одгедело. :

Član 21.

Ovlašćene organizacije iz čl. 9. i 10. ove uredbe dužne su
primljene naloge za učesnike u platnom prometu, čiji se računi
vode kod druge ovlašćene organizacije, predati organizacionoj
jedinici Zavoda na obračun odnosno obradu odmah, а najka-
snije narednog radnog dana.

Član 22.

Razmjena podataka platnog prometa između ovlašćenih
organizacija planog prometa može se vršiti i neposrednom
računarskom komunikacijom, na magnetnim nosiocima ili do-
stavom dokumentacije.

.

Član 23.

Ministar finansija propisuje:

1) uslove i način plaćanja gotovim novcem;

2) način i uslove pod kojima pravna lica, dijelovi pravnih
lica i fizička lica mogu kod nosioca platnog prometa otvarati i
ukidati račune;

3) račune za uplatu javnih prihoda, uslove i rokove za
raspored tih prihoda.

Član 24.

Generalni direktor Zavoda propisuje:

1) oblik, sadržinu i upotrebu instrumenata platnog prometa
i način izvršavanja naloga; И

2) jedinstven plan računa i evidencije izvršenog platnog
prometa; И

3) sadržaj i način vođenja jedinstvenog, registra imalaca
računa;

4) način obračuna izvršenog platnog, prometa; Ри

5) podatke о novčanim tokovima koje moraju obezbjediti
nosioci planog prometa i rokove za dostavljanje podataka
Zavodu; сео ;

6) način rada u računarsko-komunakacionoj mreži, uslove
i način međusobnog povezivanja korisnika mreže.

SLUŽBENI LIST RBiH

IV - ZAVOD ZA PLATNI PROMET

a: Član 25.
. Zavod je samostalna finansijska organizacija R
kojau okviru pravai dužnosti utvrđenih ovom uredbom obi
poslove platnog prometa, poslove evidencije, statistike i
mativno analitičke poslove koji se odnose na unutrašnji p
promet.

Pored poslova iz stava1. ovog člana Zavod može na osnovi
zakona odnosno ugovora obavljati i druge poslove (odrede!
poslove za račun banaka, obezbijedenja i prodaje обгаласа.
instrumenata platnog prometa, poslove prodaje poreskih i
senih vrijednosnica, poslove u vezi sa prikupljanjem i amor
zacijom državnih zajmova i sl.).

Član 26. |

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Zavod funkcioniše.
kao jedinstvena specijalizirana organizacija i u tom smislu
obezbjeđuje jedinstvenu primjenu propisa u obavljanju platnog |
prometa, primjenjuje naučne metode, standarde, jedinstven |
postupak i metodologiju rada, savremenu informatičku tehno- |
logiju, jedinstvenu i integralnu računarsko-komunikacionu
mrežu.

U izvršavanju poslova Zavod osigurava: interese učesnika |
u platnom prometu obezbjedujući sigurnost, bržu cirkulaciju i.
zaštitu njihovih sredstava, kao i druge interese i potrebe učesni- |
ka, slobodno kretanje novčanih sredstava i ravnopravnost |
učesnika u plaćanjima, rukovodeći se principima efikasnosti, |
ekonomičnosti i racionalnosti svog poslovanja. |

Član 27.
“ Zavod ima svojsto pravnog lica.
Sjedište Zavoda je u Sarajevu. |
Naziv Zavoda je: "Zavod za platni promet Republike Bosne |
i Hercegovine". |
Zavod ima pečat.
Pečat Zavoda sadrži naziv institucije ispisan latiničnim |
pismom i grb Republike. |
Član 28. |

Rad Zavoda je javan.
Knjige i isprave Zavoda imaju značaj javnih isprava.
Član 29. |

Za obavljanje poslova iz svog djelokruga Zavod odgovara
Narodnoj banci. |

Zavod podnosi Savjetu Narodne banke godišnji izvještaj ој
svom radu, a na zahtjev Savjeta Narodne banke, izvještaj
podnosi i u kraćem roku. ||

Zavod dostavlja Savjetu Narodne banke i godišnji program”
rada. #

Godišnji program rada i godišnji izvještaj о radu Zavoda za
platni promet je sastavni dio godišnjeg programa, odnosnoj
godišnjeg izvještaja o radu Narodne banke.

Član 30.

Zavod ima Statut.

Statutom Zavoda uređuje se naročito: organizacija Лам,
uslovi i kriteriji za osnivanje organizacionih i izdvojenih
nica, njihov djelokrug i međusobni odnosi, rukovođenje
dom, prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih; Org;
postupakutvrđivanja odgovornosti zaposlenih, finansiranje
voda, Као i druga pitanja koja su od značaja za rad Zavoda.”

1. Poslovi Zavoda
a) Poslovi platnog prometa „а
Član 31.

U izvršavanju poslova i zadataka utvrdenih
člana 7.,kaoiu odredbama čl. 11. dočl.24. ove
obavlja i druge određene poslove iz platnog ргоп
ovom uredbom. 3? ;

Strana 13489/100

ME Član 32.
u Učesnik u platnom prometu čiji se računi vode kod Zavoda
NU dužanje da o nastalim statusnim i drugim promjenama pismeno
obavijesti jedinicu Zavoda najkasnije u roku od osam dana od
dana upisa u nadležni registar, radi upisivanja tih promjena u
registar računa, kao i da uz obavještenje priloži dokaz o
{| izvršenim statusnim promjenama.
U Član 33.
| Jedinice Zavoda obavezne su da za naloge za čije izvršenje
| nema pokrića uvode te naloge u redosljed i izvršavaju po
| prioritetu u skladu sa odredbama Uredbe sazakonskom snagom
0 finansijskom poslovanju ("Službeni list RBiH", broj /94).
Član 34.
Neizvršeni nalozi za plaćanje učesnika u platnom prometu
koji je prestao da postoji dostavljaju se jedinici Zavoda kod koje
| sevodi račun učesnika u platnom prometu koji je preuzeo prava
\' iobaveze učesnika koji je prestao da postoji, ukoliko se račun
učesnika - preuzimaoca prava i obaveza, vodi u drugom mjestu.
; Ako se iz raspoložive dokumentacije ne može utvrditi koji
jeučesnik u platnom prometu preuzeo prava i obaveze učesnika
| koji je prestao da postoji, Zavod neizvršene naloge za plaćanje
vraća podnosiocu.

|
|
Ha
|

I
|

Član 35.

Novčana sredstva koja se evidentiraju na računima kod
jedinica Zavoda, dnevno se uključuju kao depoziti po viđenju
banaka saglano zakonu i ugovoru o deponovanju tih sredstava.

i Novčana sredstva na računima depozitara - banaka, depo-

' zitno neopredjeljena sredstva na računima učesnika u platnom
prometu i depoziti po zakonu, dnevno se uključuju kao depoziti
po viđenju organizacionih jedinica Narodne banke.

Član 36.
Ako se na računu banke za redovno poslovanje, po
završenoj dnevnoj obradi podataka sa naloga za plaćanje kojom
' su obuhvaćeni i nalozi po osnovu uključenja sredstava u račun
banke, utvrdi nedostatak sredstava na računu banke za pokriće
\ svih obaveza, jedinica Zavoda izdaje nalog za pokriće nastale
razlike iz sredstava obavezne rezerve te banke kod Narodne
banke.

Ako sredstva obavezne rezerve nisu dovoljna za pokriće
svih obaveza banke, jedinica Zavoda će utvrditi i iskazati iznos
nedostajućih sredstava i idućeg dana obustaviti izvršenje naloga

na teret računa banke.

u Jedinica Zavoda je dužna podatke koji se odnose na nelik-
sidnost banke dostaviti Narodnoj banci odmah bez odlaganja
saglasno zakonu kojim je uređeno poslovanje Narodne banke.

KG ; Član 37.
Novčana sredstva korišćena iz obavezne rezerve kod Na-
{odne banke moraju se vratiti sa računa banke iz prvog nared-
kog priliva. Ako banka ne izda nalog za povraćaj korišćenih
\redstava, jedinica Zavoda je dužna da prema visini korišćenih
\' redstava izda nalog i izvrši taj nalog iz prvog narednog priliva
{ Jredstava na računu banke. .

; i !) Poslovi evidencije, statistike i informisanja

ILI Član 38.

'__ Naosnovu naloga i druge dokumentacije platnog prometa,

GLEN Vavod obrazuje i vodi evidenciju o stanju i promjenama na žiro

ME'. drugim računima nosilaca platnog prometa i učesnika platnog

\ RU rometa čiji se računi, saglasno odredbama ove uredbe, vode
! jod Zavoda.

Član 39.
Obrazovanje i vodenje evidencija , Zavod vrši na osnovu:
_ - jedinstvenog plana računa;

- plana računa za uplatu i raspored prihoda za finansiranje
| tvwnih i drugih zajedničkih potreba;

Broj 5 - Strana 134 SLUŽBENI LIST RBiH
uerojo mn otrana mr SRUZDENI LISI KBĐIMM Petak, SU. Jebruara 1779. godine

Petak, 10. februara 1995. godine

- registra imalaca računa za potrebe vršenja statističkih
istraživanja iza operativne potrebe obavljanja platnog prometa;

- evidencija o stanju i promjenama sredstava na računima
pravnih i dijelovima pravnih lica, naplate i rasporeda sredstava
za javne potrebe i druge operativne evidencije, na osnovu
naloga za plaćanje; , i : !

- druge evidencije i registre propisane zakonom i drugim
propisima.

Član 40. eRe EU

Zavod u obavljanju poslova finansijske statistike iz osnova
izvršenog platnog prometa obezbjeduje statističke podatke:

- iz evidencije koje obrazuje i vodi Zavod o stanju i prom-
jenama na računima; I |

- iz podataka o finansijskim tokovima o platnom prometu
koje evidentiraju i dostavljaju drugi nosioci platnog prometa
Zavodu. " MC

Obrada i iskazivanje statističkih podataka vrši se po jedin-
stvenoj metodologiji koju propisuje Generalni direktor Zavoda.

Član 41. \

Obrađeni podaci o izvršenom platnom prometu publikuju
se putem informacija i analiza u odredenim rokovima zavisno
od vrste i prirode podataka, a u skladu sa aktom koji donosi
Generalni direktor. ;

Član 42.

Svi podaci o poslovanju ovlaštenih organizacija za platni
promet i učesnika u platnom prometu predstavljaju poslovnu
tajnu.

2. Organizacija, upravljanje i rukovođenje Zavodom
Član 43.

Organizacija, upravljanje i rukovođenje Zavodom uređuje
se ovom uredbom, Statutom Zavoda i drugim opštim aktima
Zavoda u skladu sa zakonom.

Član 44.

at ip

Radi izvršavanja poslova Zavoda, polazeći od kriterija |

racionalnosti, obrazuju se organizacione jedinice.

Kriteriji za osnivanje i djelokrug organizacionih jedinica
utvrđuju se Statutom Zavoda.

Član 45.

Odlukom nadležnog organa Zavoda osnivaju se organiza-
cione jedinice i utvrđuje njihovo područje i sjedište. Nacionalna
struktura uposlenih mora odražavati nacionalnu strukturu po-
dručja koje organizaciona jedinica pokriva.

Organizacione jedinice Zavoda imaju pravnu i poslovnu

, sposobnost u okviru prava, obaveza i odgovornosti utvrđenih

ovom uredbom i Statutom Zavoda.

Član 46.
Organ upravljanja Zavoda je Upravni odbor.
Upravni odbor sastavljen je od sedam članova.
Prilikom imenovanja Upravnog odbora vodit će se računa
o zastupljenosti kantona i distrikta Sarajevo.

lanovi upravnog odbora imaju ravo na nadoknadu u
skladu sa opštim aktom Zavoda. de

Predsjednika upravnog odbora bira Upravni odbor iz redo-
va svojih članova, na vrijeme od četiri godine.
Član 47.

Upravni odbor Zavoda usmjerava i nadzire rad Zavoda,

preduzima mjere za efikasno i racionalno obavljani a
djelokruga Zavoda. nalno obavljanje poslova iz

Upravni odbor odluke donosi dvotrećinsk i
ukupnog broja članova. Ko tanom od
__ Član48.

U vršenju prava i obaveza iz čl OG
odbor Zavoda naročito: ana 47. ove uredbe Upravni

1. donosi Statut Zavoda;

Pet

ra

P_N

n

BOT A

Strana 13593/100

ava

)va

ctu
eta
in-
la.
Iju
no
Si

je
na

Petak, 10. februara 1995. godine

2. donosi godišnji program rada Zavoda, prati njegovo
izvršenje i usvaja godišnji izvještaj o radu;

3. imenuje generalnog direktora i zamjenika direktora Za-
voda; '
4. donosi Odluku - Tarifu o naknadama za poslove i usluge
Zavoda; ;

5. donosi godišnji plan rada;

6. usvaja polugodišnji i godišnji obračun;

7. donosi opšta akta u skladu sa Statutom Zavoda;

8. odlučuje i o drugim pitanjima utvrđenim Statutom Zavo-
da u skladu sa ovom uredbom.

Akte iz stava 1. tač. 1, 2, 4,16. ovog člana potvrđuje Savjet .
Narodne banke.

; Član 49.
Generalni direktor Zavoda predstavlja i zastupa Zavod,
rukovodi radom Zavoda i odgovoran je za rad Zavoda.
Generalni direktor Zavoda ima zamjenika.
Generalni direktor i zamjenik ne mogu biti pripadnici istog
konstitutivnog naroda.
Član 50.

Generalni direktor u okviru prava i obaveza obavlja slje-
deće poslove:

1. organizuje i obezbjeđuje zakonito i efikasno obavljanje
poslova iz djelokruga Zavoda;

2. predlaže Upravnom odboru Zavoda pitanja za raspra-
vljanje i donošenje odluka iz njegovog djelokruga i brine za
izvršavanje donesenih odluka, smjernica i zaključaka;

3. odlučuje o formiranju organizacionih jedinica Zavoda i
utvrđuje mjerila za osnivanje organizacionih jedinica;

4. propisuje metodologiju i daje uputstva za obavljanje
poslova Zavodai obezbjeđuje jedinstven postupaki jedinstvenu
primjenu propisa;

5. imenuje rukovodeće radnike Zavoda;

6. obustavlja izvršenje opšteg akta Uravnog odbora Zavo-
da, odnosno opšteg ili pojedinačnog akta organizacione jedini-

" ce Zavoda, u slučajevima utvđenim zakonom, odnosno

Statutom Zavoda i o tome obavještava nadležne organe;

7. donosi opšte akte o unutrašnjoj organizaciji i o sistema-
tizaciji poslova i zadataka Zavoda;

8. obavlja i druge poslove koji su zakonom, Statutom ili"
drugim opštim aktima Zavoda stavljeni u njegovu nadležnost.

Član 51.

Generalnog direktora Zavoda imenuje i razrješava Upravni
odbor Zavoda uz saglasnost Savjeta Narodne banke na vrijeme
od četiri godine.

Član 52.

Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora za svoj
rad i rad Zavoda odgovaraju Upravnom odboru Zavoda.

Član 53. I

Cijena rada, plate i druga lična primanja zaposlenih u
Zavodu ureduju se zakonom, kolektivnim ugovorom 1 opštim
aktima Zavoda.

Član 54.

Poslove u Zavodu ne mogu obavljati lica koja su osuđena
na kaznu zatvora za izvršeno krivično djelo protiv imovine 1
službene dužnosti.

3. Finansiranje Zavoda

Član 55.

Zavod ostvaruje sredstva za rad od pravnih i fizičkih lica u
skladu sa vrstom i složenošću poslova iz svog djelokruga
utvrđenim zakonom i propisom donesenim na osnovu zakona i
opštim aktom, odnosno ugovorom kojim se ureduju poslovi koji

se finansiraju iz tih sredstava.

SLUŽBENI LIST RBiH

Član 56. 19)
Sredina rad Zavoda ostvaruju se od: SI
na a za obavljanje poslova platnog prometa koje se.
naplaćuju od učesnika u platnom oma sp i
2) naknada od izvršenih poslova evidencije i informa'ip2abi
Nemo koji se obavlja na zahtjev pravnih lica;
nakna izvršenih poslova jele sredstava sa
zbirnih, uplatnih i prolaznih išta, Kpodisas

4) naknada iz drugih izvora utvrđenih zakonom ili ugovo- — =

rom.
Član 57.

Tarifu o naknadama za poslove i usluge Zavoda donosi.
Upravni odbor Zavoda.

Naplata naknade za izvršene usluge iz člana 56. ove ured-
be, naplaćuju jedinice Zavoda kod kojih se vode računi i
sredstva učesnika u platnom prometu na osnovu ispostavljene
fakture i po nalogu dužnika.

| Član 58.
Iz sredstava za rad Zavoda obezbjeđuju se sredstva za
obavljanje poslova iz djelokruga Zavoda, unapređivanje i
proširivanje materijalne osnove rada Zavoda.

VI - KAZNENE ODREDBE

Član 59.
Novčanom kaznom od 2.000 do 30.000 DEM, kaznit će se
za privredni prestup pravno lice ako:
1) novčana sredstva ne vodi na računu kod Zavodai ne vrši
plaćanje preko tog računa (član 5. stav 1. i član 11. stav 2);
2) primljene naloge ne preda nadležnoj jedinici Zavoda

: najkasnije narednog radnog dana (član 21.);

3) u propisanom roku ne obavijesti jedinicu Zavoda o
statusnim promjenama (član 32.);

4) ne vrši prodaju stranih sredstava plaćanja Narodnoj
banci (član 66.);

5) vrši promet roba i usluga na domaćem tržištu u deviznim |
sredstvima, a nema otvoren devizni račun kod Zavoda (član ||

59.);

protno odredbama člana 66. stav 2.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni !
prestup i odgovorno lice u pravnom licu i državnom organu od

1.000 do 5.000 DEM.
Član 60.

Novčanom kaznom od 2.000 do 30,000 DEM kaznit će se
za privredni prestup i ovlašćena organizacija za platni promet 8

ako:

1) ne obezbijedi izvještaje u predviđenim rokovima (član

20); 2) oda poslovnu tajnu (član 42).

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će će se za privredni
prestup i odgovorno lice u ovlašćenoj organizaciji za platni —

promet od 1.000 do 5.000 DEM.
Član 61.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, kaznit će se —

za privredni prestup i odgovorno lice u Zavodu ako:

1) učesnicima u platnom prometu otvori račun suprotno u

odredbama člana 11. stav 1. ove uredbe;

2) izvrši nalog preko iznosa raspoloživih sredstava na

računu (član 18. stav 1).
Član 62.

Novčanom kaznom od 200 do 1.500 DEM, kazni!
prekršaj fizičko lice koje kod Zavoda otvori račun, ako
sredstva ne vodi na računu Zavoda i ne vrši plać.
računa.

6) odobrava devizne kredite i daje devizne pozajmice su- \ i \

MT

Strana 13691/100

Broj 5 - Strana 136
ica Član 63.

| i po Novčane kazne utvrđene ovom uredbom plaćaju seu valuti
| ____Republike po srednjem kursu koji utvrduje i objavljuje Narodna
| ___banka na dan plaćanja.

|

УП – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 64.

Platni promet u zemlji, u skladu sa odredbama ove uredbe,
može se obavljati i u DEM do visine raspoloživih sredstava na
računima pravnih i fizičkih lica kod nadležne jedinice Zavoda.

Obavljanje poslova platnog prometa u smislu stava 1. Ovog
člana vrši se preko računa koje Zavod otvara na zahtjev pravnih
i fizičkih lica, s tim da devizni polog na računu ne može biti
niži od 300 DEM.

|
||
|

| Član 65. и
| Stanje sredstava па računima u DEM kod Zavoda dnevno
|___Se evidentiraju preko računa kao depoziti Narodne banke.
Efektivni novac u DEM koji se nalazi u trezorima Zavoda
predstavlja dio deviznih rezervi Republike.

Član 66.

Devizna sredstva sa deviznih računa kod Zavoda mogu se
koristiti i za plaćanje uvoza robe i usluga u inostranstvu, pod
uslovima predvidenim Zakonom o deviznom poslovanju
("Službeni list RBiH", br. 10/94 i 13/94) i propisom kojim se

_ uređuje spoljnotrgovinsko poslovanje.

Pravno lice može odobravati, uzimati i davati devizne
kredite i pozajmice u zemlji isključivo putem banaka.

Kad vlasnik deviznih sredstava na deviznim računima kod
Zavoda, putem poslovne banke vrši plaćanje prema inostran-
stvu obavezan je Narodnoj banci u momentu plaćanja, radi
formiranja deviznih rezervi Republike, prodati 10% deviznih
sredstava od iznosa plaćanja prema inostranstvu, po kursu iz

| člana 59. Zakona o deviznom poslovanju.

Član 67.

| | | _ Republički prihodi, prihodi drugih društveno političkih
zajednica, obaveze prema javnim i komunalnim preduzećima i

„preduzećima od posebnog interesa za Republiku, plate i druga

"епа primanja zaposlenih u domaćim pravnim i fizičkim licima
_ ne mogu se izvršavati u devizama, izuzev prihoda i obaveza
Г koji se, u skladu sa posebnim propisima ili odobrenjem Mini-
| Starstva finansija, izvršavaju u devizama. -

i Preduzeća od posebnog interesa za Republiku i robe i
| "usluge koje se пе mogu prodavati i kupovati za devize odrediće
| rješenjem Ministarstvo finansija na prijedlog resornog mini-
. Starstva.

Nadležni republički organ iz stava 2. ovog člana dužan je
да Ministarstvu finansija dostavi spisak preduzeća od posebnog
interesa za Republiku i spisak roba i usluga koje se ne mogu

_ naplaćivati odnosno plaćati u devizama, u roku od 10 dana od
| dana stupanja na snagu ove uredbe. |

ONIE Član 68.
|) ___Za obavljanje platnog prometa u zemlji, u skladu sa одгед-
| Dama čl. 64. do čl. 67. ove uredbe, Guverner Narodne banke
ı i Generalni direktor Zavoda donose uputstvo o načinu i postup-
| |; |XUu njegovog izvršavanja.

|||

Član 69.

___ Poslovi evidencije, statistike i informativno-analitički po-
| ilovi koji se ne odnose па poslove platnog prometa, poslovi
|___Linansijskog nadzora i poslovi ekonomsko-finansijske revizije

је obavlja Služba društvenog knjigovodstva Bosne i Herce-
оуше, urediće se posebnim zakonoma. ,

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 70.

Zavod je na teritoriju Republike pravni sljednik dosadašnjih
organizacionih jedinica Službe društvenog knjigovodstva BiH
72 obavljanje platnog prometa. Zavod preuzima prava i obave
Ze, predmete, arhivu, opremu, sredstva za rad, novčana i druga
sredstva Službe društvenog knjigovodstva BiH, odnosno njenih
Jedinica kao i zaposlene radnike koji se odnose na platni
promet.

Član 71.

Upravni odbor Zavoda će se imenovati u roku od 15 dana

od dana stupanja na snagu ove uredbe.
| Član 72.

Statut Zavoda donijet će se u roku od 45 dana od dana
stupanja na snagu ovc uredbe, a opšti akti o organizaciji i
sistematizaciji donijet će se u roku od 30 dana od dana donošen-
ja Statuta Zavoda.

Član 73.

Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Zakon o
uslovima pod kojim se prava i obaveze i poslovi u zemlji mogu
izvršavati i izražavati u stranim sredstvima plaćanja ("Službeni
list RBiH", br. 16/94 i 33/94) i Zakon o Službi društvenog
knjigovodstva ("Službeni list RBiH", br. 2/92, 10/94 i 13/94)
i Zakon o primjeni Zakona o Službi društvenog knjigovodstva
za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratnc opasnosti
("Službeni list RBiH", br. 9/92 i 13/94).

Član 74.
Ovaj uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-

nom listu RBiH".
PR broj 1752 /95 = Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r.

ооооооооооооооиооооодоооооооооооооооолодоооиоОоАоЛИо |
57

Na osnovu Amandmana 11 tačka 5. stav 3. na Ustav
RBiH, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na pri-
је ог Vlade Republike BiH, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O RAČUNOVODSTVU

1. OSNOVNE ODREDBE

1. 1. Predmet i obveznici

Član 1.
Ovom uredbom ureduje se računovodstvena materija prav-
nih lica.
Član 2.

. Odredbe оуешедђе odnose se na preduzeća i druga pravna
lica sa sjedištem na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Republika) koja obavljaju djelatnost za koju su
Tegistrovana, u skladu sa propisima o jedinstvenoj klasifikaciji
djelatnosti Republike (u daljem tekstu: pravna lica).

Član 3.

Pravno lice dužno je da vodi knjigovodstvo i sastavlja i
podnosi računovodstvene iskaze u Бог sa odredba ye
O računovodstvenih načela (u daljem tekstu:

958) ı Računovodstvenim standardima j DA
Standardi) Republike. RMVA ер

Kodeks i Standarde donosi i objavljuje Za =
ON i reviziju (u daljem tekstu: Zavod) RAI

ačunovodstveni iskazi moraju istinito i objekti i

и : јекбупо рпка-
71уан. stanje sredstava, obaveza тета i ima i
poslovanja pravnog lica. || рупија пати

Strana 13793/100

Šnjih
| BiH
)ave-
ruga
jenih
latni

dana

dana
iji i
šen-

On O
logu
beni
1N0g
/94)
stva
losti

žbe-

tav
pri-

na

su

Petak, 10. februara 1995. godine

1. 2. Podnošenje računovodstvenih iskaza

Član 4.

Pravno lice podnosi računovodstvene iskaze na kraju polu-
godišta (polugodišnji obračun) i na kraju godine (godišnji
obračun).

Polugodišnji obračun se podnosi do kraja jula tekuće godi-
ne, a godišnji obračun do kraja februara naredne godine za
proteklu godinu.

Računovodstveni iskazi podnose se Zavodu za platni pro-
met Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod za
platni promet) koji će vršiti obradu i objavljivanje podataka iz
tih iskaza.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana polugodišnji
obračun nije obavezno podnositi pravno lice koje posluje na
budžetskom principu.

Računovodstvene iskaze iz stava 1. ovog člana, za pravna
lica koja obavljaju djelatnosti iz oblasti 01 do 13 Jedinstvene
klasifikacije djelatnosti, koji se odnose na godišnji obračun
ovjerava javni računovoda prije njegovog podnošenja Zavodu
za platni promet.

Svojim potpisom javni računovoda garantuje ispravnost
iskaza tj. da suu skladu sa zakonom, Kodeksom i Standardima.

Konsolidovane računovodstvene iskaze pravno lice je
dužno sačiniti i dostaviti Zavodu za platni promet do kraja maja
tekuće godine za prethodnu godinu. Obaveza sačinjavanja
konsolidovanih računovodstvenih iskaza je jedanput godišnje
sa iskazom stanja poslovnog rezultata na kraju poslovne godi-
ne.

Obaveze i rokovi podnošenja računovodstvenih iskaza dru-
gim zainteresovanim organima, organizacijama i licima mogu
se utvrditi zakonom, ugovorom ili opštim aktom pravnog lica.

U slučaju postupka redovne likvidacije, stečaja ili nastanka
statusne promjene, pravno lice podnosi računovodstveni iskaz
u formi godišnjeg obračuna od početka poslovne godine do
dana nastale promjene, u roku od 60 dana od dana nastale
promjene.

Pravno lice može sastavljati i podnositi Zavodu za platni
promet sve ili pojedine računovodstvene iskaze za periode
kraće od godinu dana, ako se na osnovu tih iskaza ostvaruju
određena prava.

1. 3. Računovodstveno izvještavanje o obavljanju
djelatnosti u inostranstvu

Član 5.

Odredbe ove uredbe odnose se i na preduzeće odnosno
dijelove preduzeća koja obavljaju poslove u inostranstvu.

Ako je stranim propisima za preduzeća ili dijelove predu-
zeća utvrđena obaveza vodenja knjigovodstva, odredbe ove
uredbe primjenjuju se samo na konsolidovani računovodstveni
izvještaj. pe

Konsolidovani računovodstveni izvještaj iz stava 2. Ovog
člana, podnosi se u roku od 30 dana nakon isteka roka predaje
obračuna u inostranstvu. !

Član 6.

Ako stranim propisima za preduzeća i dijelove preduzeća
nije utvrđena obaveza vodenja posebnog knjigovodstva, kao i
podnošenja i revizije godišnjih obračuna, pravno lice može
odlučiti da za njih ne vodi posebno knjigovodstvo, već da
njihova sredstva i obaveze, kao i rezultate koje ostvaruje
iskazuje u svom knjigovodstvu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj S - Strana 137
2. KODEKS I STANDARDI

Član 7.

U vođenju knjigovodstva i sastavljanju računovodstvenih

iskaza pravno lice je dužno da se pridržava Kodeksa i primjen-
juje Standarde.

Standardi moraju. biti usklađeni sa međunarodnim računo-
vodstvenim standardima i odgovarajućim direktivama Evrop-—=\
ske Unije. I

Član 8.

Ministar finansija donosi rješenje o usklađenosti Standarda_—||
i Kođeksa sa zakonom. \
||

Rješenje o saglasnosti objavljuje se u "Službenom listu
RBiH" j

Izmjene Standarda u toku godine primjenjuju se od početka
naredne godine.. ,
3. KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI, POSLOVNE
KNJIGE I RAČUNOVODSTVENI ISKAZI
Član 9.

Vrste, sadržaj, kontrola i kretanje knjigovodstvenih doku-
menata, kao i namjena, vrste, oblici i način vodenja poslovnih
knjiga, utvduju se Standardima.

Član 10.

Knjigovodstveni dokument je pismena isprava o naslaloj
poslovnoj promjeni, sastavljena u skladu sa zakonom, Kodek-
som i Standardima.

I!

|

|

|

|
3.1. Knjigovodstveni dokumenti i poslovne knjige !

Član 11.

Pravno lice je dužno da vodi poslovne knjige u skladu sa |

zakonom, Kodeksom i Standardima. \
Poslovne knjige imaju karakter javnih dokumenata. | U

Ministar odbrane propisuje oblik i način vođenja poslovnih N

knjiga za ustanove i jedinice oružanih snaga. |

3.2. Način vođenja poslovnih knjiga i kontni planovi |

|

|

i

{

I

Član 12.
Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, za budžet Repu- | I
blike kantona i opština ministar finansija može propisati voden-

knjigovodstva.

Poslovne knjige koje se vode po sistemu budžetskog (ka- |
meralnog) knjigovodstva su; dnevnik, knjiga prihoda, knjiga \
rashoda, knjiga blagajne, knjiga žiro i tekućeg računa, knjiga |
inventara, knjiga materijala i knjiga potraživanja i obaveza.

Član 13.

Poslovne knjige vode se primjenom kontmih planova
utvrđenih Standardima.

Uputstvo o sadržini konta u kontnom planu kao i tumačenja
primjene kontnog plana, donosi direktor Zavoda.

Ministar odbrane propisuje kontni plan i sadržinu konta u
kontnom planu kao i oblike i sadržinu računovodstvenih iskaza
za ustanove i jedinice oružanih snaga. I

3. 3. Polugodišnji i godišnji obračun

Član 14.

Pravno lice utvrđuje stanje sredstava i obaveza |
izvorima sredstava na dan 30. juna (polugodišnji obračun
decembra (godišnji obračun) kao i rezultate poslovanja

Strana 13891/100

Broj 5 - Strana 138

de i rashode) od početka poslovne godine do dana utvrdivanja
stanja. / E ;
Član 15. :
Godišnji i polugodišnji obračun sadrži sljedeće računovod-
stvene iskaze:
1) Bilans stanja,
2) Bilans uspjeha.
Šeme Bilansa stanja i Bilansa uspjeha sastavni su dio ovog
zakona.
Član 16.

Pravno lice može da ostvaruje određena prava i izvršava
odredene obaveze na osnovu obračuna za periode koji su kraći
od perioda iz člana 14. ovog zakona. s

Periodični obračuni iz stava 1. ovog člana predaju se
Zavodu za platni promet do kraja mjeseca koji slijedi iza
posljednjeg mjeseca obračunskog perioda.

3. 4. Konsolidovani godišnji obračun
Član 17.

Kod statusnih oblika povezivanja, u skladu sa Zakonom o
preduzećima ("Službeni list RBiH", broj 33/94), sastavlja se i
konsolidovani godišnji obračun.

Pod konsolidovanim godišnjim obračunom podrazumijeva
se obračun za statusni oblik povezivanja koja čine ekonomsku
cjelinu u kome su izlučeni interni odnosi između tih lica na
osnovu kapitala, potraživanja i obaveza i prihoda i rashoda.

Konsolidovani godišnji obračun sadrži bilans stanja i bilans
uspjeha koji se sastavlja u skladu sa Standardima.

Ako je statusni oblik povezivanja iz odredbi ovog člana
dionočko društvo, iznos kapitala ne sadrži vrijednost sopstve-
nih dionica koje ono pridržava.

Član 18.

Obaveza za izradu konsolidovanog obračuna nastaje od
prvog mjeseca po isteku mjeseca u kome je formiran statusni
oblik povezivanja. :

Obaveza za izradu konsolidovanog obračuna prestaje kra-
jem mjeseca u kome je statusni oblik povezivanja prestao da
postoji.

3. 5. Čuvanje knjigovodstvenih dokumenata, poslovnih
knjiga, računovodstvenih iskaza i poslovnih izvještaja

Član 19.

Pravno lice je dužno da uredno čuva knjigovodstvena do-
kumenta, poslovne knjige, računovodstvene iskaze i poslovne
izvještaje. :

Standardima se utvrduju rokovi i način čuvanja knjigovod-
stvenih dokumenata, poslovnih knjiga, računovodstvenih iska-
za i poslovnih izvještaja.

4. PROCJENJIVANJE POZICIJA RAČUNOVODSTVENIH
ISKAZA '

Član 20.

Pod procjenjivanjem pozicija računovodstvenih iskaza po-
drazumjeva se utvrdivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija
bilansa stanja i bilansa uspjeha.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine
4.1. Opšta načela procjenjivanja

Član 21.

Pri sastavljanju računovodstvenih iskaza pravno lice je
dužno da se pridržava sljedećih opštih načela procjenjivanja;

1. stalnosti, koje pretpostavlja trajnost poslovanja pravnog
lica iz koga proizlazi periodičnost i privremenost izvještavanja,
kao i nepostojanje obaveza apsolutno tačnog procjenjivanja po
tržišnim cijenama, koje je neophodno samo u slučaju prestanka
rada pravnog lica; i

2. dosljednosti, prema kome odabrana pravila procjenji-
vanja treba da se dosljedno primjenjuju iz godine u godinu u
dužem vremenskom periodu, s tim da u slučaju njihove izmjene
u aneksu treba iskazati efekte izvršene promjene i obrazložiti
razloge koji su je uslovili; } U

3. opreznosti, prilikom bilansiranja koje sadrži:

a) načelo realizacije, po kome se u bilans mogu uključivati
samo realizovani efekti,

b) načelo nejednake vrijednosti (impariteta), po kome se za
bilansiranje pozicija aktive primjenjuju najniže vjerovatne vri-
jednosti, a za bilansiranje obaveza najviše vjerovatne vrijedno-
sti, iz čega u bilansu uspjeha, proizilazi odmjeravanje troškova
i rashoda, prema gore (na više) i vrijednosti prodaje i prihoda
prema dolje (na niže), kao i uzimanje u obzir svih obezvrijeden-
ja i rezervisanja, bez obzira na to da li je zbog toga poslovni
rezultat dobitak ili gubitak;

4. uzročnosti prihoda i rashoda, po kome se u obzir uzimaju
svi prihodi i rashodi koji se odnose na posmatrani obračunski
period.

5. pojedinačnog procjenjivanja sredstava i obaveza prema
izvorima pri čemu eventualna grupna procjenjivanja koja mogu
biti korištena radi racionalnosti, treba da proističu iz pojedi-
načnih procjenjivanja;

6. povezanosti bilansa u vremenu, po kome postoji veza
između krajnjeg bilansa prethodne godine i početnog bilansa
naredne godine pravnog lica.

4.2. Usklađivanje poslovnih knjiga i inventarisanje

Član 22.

Uskladivanje glavne knjige sa dnevnikom i pomoćnih knji-
ga sa glavnom knjigom vrši se obavezno prije sastavljanja
polugodišnjih i godišnjih obračuna, te prije inventarisanja.

Član 23.

Knjigovodstveno stanje sredstava i obaveza prema izvori-
ma usklađuju se najmanje jednom godišnje sa stvarnim stanjem
koje se utvrđuje inventarisanjem.

Redovno inventarisanje sredstava i obaveza prema izvori-
ma vrši se sa stanjem na dan 31. decembra.

Pored redovnog inventarisanja utvrđenog stavom 2. ovog
člana pravno lice može donijeti odluku o kontinuiranom inven-
Tare ia pojedinih pozicija bilansa stanja koje se vrši u toku

KO KER KVONA Medija iz st. 2. 13. ovog člana pravno lice
vrši inventarisanje i uskladivanje knjigovodstvenog i stvarnog
Sea Ki Paiko prenobredaje dužnosti, promjena cijena

da i robe, status romjena i i jevi
određenim zakonom. AT Keterjerić

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog | ) i

uzem ( iva 1. g člana'pravno lice može
Predvidjeti svojim aktom i duže periode "i vršenje popisa
t dblioteekom materijala (knjiga, filmova, fotosa, arhivske građe
is jene, s tim što ti periodi ne mogu biti duži od pet godina.
' rganizaciju i tehniku inventarisanja (odredivanje komisi-
ja, načina i rTokova popisa i načina ade enjizovodstve.
nog sa stvarnim stanjem) uređuje pravno lice svojim aktom.

Petak
4. 3.

amor
janja
utvrd
Obra
som i

lice n

od p
amor

P
Su: S
novči
kratk
24, I.
ardir

R
osnov
poseb
U Zavi
poziti

Strana 13993/100

Petak, 10. februara 1995. godine

4. 3. Obavezni postupci pri procjenjivanju pozicija
bilansa stanja

Član 24.

Stalna sredstva sistematski se otpisuju primjenom godišnjih
amortizacionih stopa koje proističu iz procjenjenog vijeka tra-
janja stalnih sredstava ili primjenom amortizacionih kvota
utvrđenih na osnovu planiranog korištenja stalnih sredstava.
Obračun i otpisivanje stalnih sredstava bliže se ureduje Kođek-
som i Standardima

Godišnje amortizacione stope samostalno utvrđuje pravno
lice na osnovu nomenklature utvrđene Standardima.

Pravnalica u kojima državni ( društveni) kapital iznosi više
od polovine kapitala, ne mogu primjenjivati niže godišnje
amortizacione stope od onih koje su Standardima predviđene.

Član 25.

Procjenjivanje i iskazivanje pozicija bilansa stanja kao što
su: stalna sredstva u obliku stvari, prava i razgraničenja,
novčanih sredstava, plemenitih metala, potraživanja, zaliha i
kratkoročnih razgraničenja, kratkoročnih i dugoročnih obave-

za, razgraničenja i kapitala utvrđeni su Kodeksom i Stand-
ardima.

Član 26.
Revalorizacija sredstava, obaveza i kapitala vrši se na
osnovu odredaba Kodeksa i Standarda, a obračun se vrši na
posebnoj grupaciji konta. Utvrdena razlika na kraju godine se

u zavisnosti od njenog karaktera uključuje u bilans uspjeha, kao
pozitivan ili negativan ukupni efekat revalorizacije.

Član 27.

U svrhu izrade računovodstvenih iskaza Državni zavod za
statistiku Republike Bosne i Hercegovine utvrduje i objavljuje
u "Službenom listu RBiH" slijedeće koeficijente:

1) mjesečni koeficijent rasta cijena proizvođača industrij-
skih proizvoda, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec;

2) koeficijet rasta cijena proizvodača industrijskih proizvo-
da od početka do kraja mjeseca, do 10. u mjesecu za prethodni
mjesec;

3) koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proiz-
vođača industrijskih proizvoda od početka do kraja mjeseca,
do 10. u mjesecu za prethodni mjesec;

4) koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proiz-
voda od svakog mjeseca u godini do kraja godine, do 10.
januara tekuće godine za prethodnu godinu;

5) koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proiz-
voda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, do 10. u
mjesecu za prethodni mjesec;

6) mjesečni koeficijent rasta cijena na malo, do 10. u
mjesecu za prethodni mjesec;

7) koeficijent rasta cijena na malo od početka godine do
kraja mjeseca, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec;

8) koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena na malo od
početka godine do kraja mjeseca, do 10. u mjesecu za prethodni
mjesec; Kana.

9) koeficijent rasta cijena na malo od svakog mjeseca u
godini do kraja godine, do 10. januara tekuće godine za pre-
thodnu godinu; Pakožek

10) koeficijent rasta cijena na malo u odnosu na isti mjesec
iz prethodne godine, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

Narodna banka Bosne i Hercegovine objavljuje dnevno
srednje kurseve stranih valuta.

4. 4. Utvrđivanje i iskazivanje poslovnog rezultata

Član 28.

Pravnolice utvrduje poslovni rezultat na osnovu ostvarenih
prihoda i rashoda u obračunskom periodu na koji se taj rezultat

odnosi. ;
Ca

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj S - Strana 139

Poslovni rezultat se utvrduje kao polugodišnji i godišnji.
Polugodišnji poslovni rezultat se ateduje na dan 30. juna
tekuće godine za proteklo polugodište. Godišnji poslovni rezul-
tat utvrđuje se na dan 31. decembra tekuće godine za proteklu
godinu. 2

Član 29.

Poslovni rezultat može biti pozitivan ili negativan.

Pozitivni poslovni rezultat nastaje u slučaju kada je iznos
ukupnih prihoda veći od iznosa ukupnih rashoda i naziva se
dobit. Iznos dobiti se utvrduje pozitivnom razlikom naznačenih
elemenata. Dobit se utvrduje u iznosima prije i poslije opore-
zivanja.

Negativan poslovni rezultat (gubitak) nastaje u slučaju kada
je iznos ukupnih prihoda manji od iznosa ukupnih rashoda.
Iznos gubitka se utvrđuje negativnom razlikom naznačenih
elemenata.

|
|
Član 30.

Ukupan prihod sastoji se od redovnih prihoda i neposrednih
prihoda, a ukupan rashod se sastoje od redovnih rashoda i
neposrednih rashoda. Redovni prihodi i rashodi i neposredni
prihodi i rashodi su definisani u Kodđeksu i Standardima. |

U troškove prodatih učinaka i neposrednih rashodane
uključuju se: \

'- amortizacija stalnih sredstava stambenih zgrada, stanova
i objekata društvenog standarda, ukoliko se po tim osnovama
ne ostvaruju prihodi, i

- prenos kapitala.

U troškove prodatih učinaka uključuju se porezi, doprinosi
i druge dažbine koje ne zavise od poslovnog rezultata. |)"

\U neposredne rashode uključuje se iznos negativnog efekta
revalorizacije koji nastaje kada je suma efekata revalorizacije
sredstava manja od zbira iznosa revalorizacije obaveza i kapi-
tala!

U vrijednost prodatih učinaka i neposrednih prihodane NG
uključuju se: ali

+ iznosi koji se na osnovu zakona naplaćuju kroz prodajnu |
cijenu učinaka i usmjeravaju u posebne, zakonom određene |
namjene, i

i " bezpovratni namjenski ulozi (sredstva samodoprinosa i U
sl.),

-|donos kapitala. |

U neposredne prihode uključuje se iznos pozitivnog efekta |
revalorizacije koji nastaje kada je suma efekata revalorizacije
SrGdEtava veća od zbira iznosa revalorizacije obaveza i kapila-

a 1

Član 31.

Prihode, rashode i poslovni rezultat pravno lice iskazuje ul
obrascu "Bilans uspjeha". ;

4. 5. Utvrdivanje i iskazivanje raspodjele poslovnog
rezultata

Član 32.
Dobit nakon oporezivanja pravno lice raspodjeljuje na.
dijelove koji postaju obaveze sa unaprijed utvrdenim roko. su
dospijeća (dividende, plate iz dobiti i sl.) i na dijelove koji
postaju obaveza po osnovu kapitala, }
Raspodjelom dijela dobiti na obaveze po osnovu kapital
povećava se nominirani i nenominirani kapital što je uređeno
Kodeksom i Standardima. E
Nerasporedeni dio dobiti predstavlja nenominirani kapital.
Nerasporedena dobit mora se rasporediti u slučaju nastupanja
statusnih promjena pravnog lica. X
Gubitak se rasporeduje na teret nenominiranog i/ili noj
niranog kapitala. Neraspoređeni iznos gubitka iskazuje se k;
nerasporedeni gubitak tekuće godine. Pravno lice je dužno.
nerasporedeni gubitak iz prethodne godine va eeorei naj.
na kraju naredne godine.

Strana 14091/100

_ Broj 5 - Strana 140

Utvrdivanje rasporedivanja dobiti i gubitka vrši se na osno-
vu opšteg akta pravnog lica u skladu sa zakonom.

5. OBJAVLJIVANJE I NAKNADNO DOSTAVLJANJE
RAČUNOVODSTVENIH ISKAZA !

Član 33.

| Zavod za platni promet obraduje i objavljuje podatke iz
računovodstvenih iskaza i dužan je da, u slučaju da ti podaci
nisu javno publikovani u glasilu institucije ili na drugi način,
svakom fizičkom ili pravnom licu na njegov zahtjev da, uz
odgovarajuću naknadu, bilans stanja, bilans uspjeha i konsoli-
dovane bilanse koji su sačinjeni koncem godine, u obimu
definisanom ovom uredbom za svako pravno lice, izuzev prav-
nih lica za koja je zakonom ili drugim propisom donesenim na
osnovu zakona zabranjeno objavljivanje, odnosno davanje tak-
vih podataka.

Pravno lice je dužno poslije izvršene ispravke godišnjeg
obračuna, dostaviti taj obračun Zavodu za platni promet sa
izvještajem o reviziji ispravljenog obračuna, u roku od deset
dana od dana izvršene ispravke.

6. STRUČNI KADROVI ZA OBAVLJANJE
' RAČUNOVODSTVENIH POSLOVA

Član 34.

Poslove vodenja poslovnih knjiga i sastavljanje knjigovod-
stvenih iskaza obavlja lice koje ima pored odgovarajuće školske
spreme i položen ispit za zvanje samostalnog računovode.

Zavod vrši edukaciju i izdavanje uvjerenja o položenom
ispitu samostalnog računovođe.

Dozvolu za obavljanje poslova samostalnog računovođe,
odnosno rješenje o oduzimanju te dozvole izdaje Zavod na
osnovu svog opšteg akta. Rješenje o oduzimanju dozvole za
obavljanje poslova samostalnog računovođe objavljuje se u
sredstvima javnog oglašavanja.

Status i djelokrug Zavoda urediće se posebnim zakonom.

ili Član 35:

Ovjeravanje godišnjih računovodstvenih iskaza vrši
|'stručno lice u zvanju javnog računovode.
Zvanje javnog računovođe stiče se prema programu obra-
Zovanja i polaganja ispita kojeg donosi direktor Zavoda.
Nostrifikaciju inostranih zvanja javnih računovoda vrši
" Zavod.
Dozvolu za obavljanje poslova javnog računovođe, odno-
H ! sno'rješenje o oduzimanju te dozvole izdaje Zavod. Rješenje o
oduzimanju dozvole za obavljanje poslova javnog računovođe
"objavljuje se u sredstvima javnog oglašavanja.

47. KAZNENE ODREDBE
u

Min Član 36.

1d = Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 DEM, kazniće se

|| za privredni prijestup pravno lice ako:

tal 1) ne podnese u cjelini i o roku računovodstvene iskaze
| (član 4.) i obrazac "JP" (član 41.);
OD 2) ne iskazuje rezultate poslovanja za jedinice u inostran-
| {istvu (čl. 5. 1 6.); =
ČE k 3) ne primjenjuje Standarde i ne pridržava se Kodeksa (član
Kat; 4) ne vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog odnosno
|| budžetskog (kameralnog) knjigovodstva (član 12.);

| 5) ne čuva knjigovodstvena dokumenta, poslovne knjige,

mračunovodstvene iskaze i poslovne izvještaje utvrđene Stand-
\| zxardima (član 19.);
s( 6) ne uskladuje poslovne knjige i ne vrši inventarisanje
/ sredstava i obaveza prema izvorima (čl. 22. i 23.);
7)ne obračunava amortizaciju stalnih sredstava (član 24.);

Za Pu

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine
8) razliku revalorizacije ne uključi u bilans uspjeha (član

9) u troškove prodatih učinaka i neposrednih rashoda i u.
vrijednost prodatih učinaka neposrednih prihoda, uključi ili ne
uključi iznose u odgovarajuće kategorije (član 30.);

:10) ne rasporedi dobit i gubitak (član 32.). }

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, i odgo-
vorno lice u pravnom licu.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, kazniće se za
privredni prestup odgovorno lice: )

1) u organizaciji za poslove statistike ako ne utvrdi i objavi
koeficijente (član 27); !

2) u instituciji koja obrađuje i objavljuje računovodstvene
iskaze, ako određene iskaze ne da fizičkom ili pravnom licu
(član 33. stav 1.);

3) u pravnom licu, ako ne dostavi ispravke godišnjeg
obračuna (član 33. stav 2.);

4) u pravnom licu, ako povjeri vođenje poslovnih knjiga i
sastavljanje računovodstvenih iskaza nestručnom licu (član 34.
stav 1.);.

5) u pravnom licu, ako ne dostavi obrazac "JP" (Član 41.).

Član 37.
Novčane kazne utvrdene ovom uredbom plaćaju se u valuti
Republike po srednjem kursu koji utvrduje i objavljuje Narodna
banka na dan plaćanja.

8. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 38.

Do osnivanja i početka rada Zavoda, poslove tog zavoda,
predviđene ovom uredbom, obavljaće Udruženje računovoda i
revizora Republike.

Član 39.

Stručna lica za vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje
računovodstvenih iskaza i ovjeravanje računovodstvenih iska-
za u smislu ove uredbe, dužna su najkasnije u roku od jedne
godine od dana stupanja na snagu ove uredbe položiti stručni
ispit za zvanje samostalnog odnosno javnog računovode.

Član 40.
_  Obavezuje se Udruženje računovoda i revizora Republike
da do osnivanja i početka rada Zavoda objavi u "Službenom
listu RBiH" Kodeks i Standarde, najkasnije u roku od 15 dana
od dana početka primjene ove uredbe.

Član 41.

_ Dok traje ratno stanje pravno lice je obavezno jednom
mjesečno i to do 5. u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti
Zavodu za platni promet izvještaj o prihodu, platama i obave-
zama prema javnim prihodima (Obrazac "JP").

Ovlašćuje se Zavod za platni promet da propiše uputstvo i
sadržaj obrasca iz stava 1. ovog člana.

Član 42.
Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Zakon o
računovodstvu ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i113/94) i Zakon
o primjeni Zakona o računovodstvu za vrijeme ratnog stanja ili

u slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni li iH"
12/92, 19/93 i 13794). Stekađdu

Član 43.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "
\ bas na snagu ljivanja u "Službe-
nom listu RBiH", a primjenjuje se od 1. januara 1995 . godine.

PR broj 1753/95
3. februara 1995. godine
Sarajevo

Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r

Strana 14177/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 77.4 od 100; 22% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Ju.

ne

0-
Za

vi

6
за

а,
1

је
:
е

. =

[7]

|

li

Petak, 10. februara 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH

NAZIV PRAVNOG LICA

Pravna lica razvrstana Jedinstvenoj |
SJEDIŠTE PRAVNOG LICA djelatnosti u oblast 01 do 13 osim grane

Baknarstvo i podgrupe 110201 - Osigura

| ВИАНУ USPJEHA
0 5

DJELATNOST: IZNOS:

E с prodatih
učinaka
io 980 |PRIHODI (102-101

ogo |RA
N

=
о >
~

:
o

=
to

ASHODI (101-

Nep Osredni Tašhodi

ı |Dobitk (103 +106- |
=“ ORO

85 |Porez na dobitak

Dobitak posl.
орртегтуаца (107-

O о
5

мо | o
со

o

и
о

SAMOSTALNI RAČUNOVOĐA M.P. JAVNI RAČUNOVODA |
NAZIV PRAVNOG LICA Pravna lica razvrstana po Jedinstvenoj klasifikaciji
SJEDIŠTE PRAVNOG LICA djelatnosti u oblast 01 do 13 osim grane 1101 i

podgrupe 110201 - Osiguranje imovine i lice
BILANS STANJA
na dan ___ ______ godine

I Z N_OS

O IK a po 0snovu
PORN jednosnih papira

Koa | 2 зе |
movi, depoziti i kaucije

Kratkoročna potraživa-–
nja po osnovu раг-
ticipacije

POZICIJA

Strana 14277/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 77.0 od 100; 24% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

i i Kratkoročna potraživan- | 207.
11715 ја od povezanih pravnih
| : јса .

51,55i
56

|
B. STALNA 21
SREDSTVA (115+120
ISTALNA SREDSTVA 215
U OBLIKU STVARI
216 do 219

IZNOS

ISPRAVKA VRIJEDNOS- NETO

(4-5)

BRUTO

|

4

|

040, 041

ı li 045 Materijalna prava
1043 ___|Osnivačka ulaganja ___| 222 |
|| р1

а
[06 ____|Vrijednosni papiri ___| 225 |

Dugoročni krediti, zaj- 226
07. movi depoziti kubci e

ii 080, 082 |Dugoročna potraživanja 227
О li dio 089. |ро Osnovu participacije

d|083, 228

Dugoročna potraživanja
od Богоса Ду pravnih :

lica

7 ВИШЕ

| razgraničenja

i TI UKUPNA AKTIVA
201+214

odi II ријеци

=.

Strana 14377/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 76.8 od 100; 24% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Petak, 10. februara 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

POZICIJA OZ-
NAKA | | )
ZA AOp|| BRUTO ISPRAVKA VRIJEDNOS- NETO (4-5) a

KOE KI AIN TE TU U O NE PE

VANBILANSNA 231

EVIDENCIJA
| ———pasiva Pa EI RU

I KRATKOROČNE 233

OBAVEZE !

234 do 241 u
|6o___—_ |Dobavljači sa TM
61 |Kratkoročni kredit | 235 |

Obaveze po osnovu 236 u

vrijednosnih papira u

Kratkoročne obaveze 238
prema povezanim prav-

nim licima

Obaveze po komisionim
i konsignacionim pos-
lovima

239

Ostale kratkoročne 240
Kratkoročna 241
razgraničenja

II DUGOROČNE 242
OBAVEZE

243 do 248
7 DUGOROČNI
KREDITI

I

62
64
65

(U

243

me
MO
: ma

Ne

POZICIJA OZ- |
NAKA = ETO (4-5 j
ZA AOP BRUTO DERAVKA VRHEDNOG NETO (4-5) i
1 2 MESU
osnovu participacije
Dugoročne obaveze 245
72 prema povezanim prav-
nim licima

Obligacioni zajmovi

74 Ostale dugoročne
obaveze

Dugoročna
79 Tee raničenja

248

III KAPITAL 249

o KC +253 +

54+ -
Društveni kapital
Državni kapital
Dioničarski kapital 252
Kapital ličnih društava.
Inokosni kapital 254

;

| Wa

I

Strana 14479/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 79.4 od 100; 20% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

VANBILANSNA
EVIDENCIJA

SAMOSTALNI RAČUNOVOĐA M.P. JAVNI RAČUNOVOĐA

Za pravna lica razvrstana u granu 101 – Baknarstvo

Naziv pravnog lica | а она
Sjeditte удова lica i podgrupu 110201 – Osiguranje ипоуше i lica
BILANS USPJEHA | |
Broj grupe Pozicija Oznaka za AOP Iznos
konta ili konta
1 : 2 3 4
Aktivne kamate i učešće u pozitivnom rezultatu (popun– -
460+975 javaju samo banke) : (pop 101 +
Розјупе kamate i učešća u negativnom rezultatu (рори-
920+956 njavaju samo banke 8 (рор 102 -
- MARŽA 103 + ili - __
NAKNADE za bankarske usluge i drugo (popuniavaiu
96 bez 960 МАКМАРЕ ве i drugo (popunjavaju 104. 4
| Naknade za osiguravajuće usluge (popunjavaju samo
96 osigurav.organ. : ве (роршајачај ј 104 +
Svega naknade od plasmana i usluga IH
90 Troškovi materijala, energije, plata i amortizacija 106 –
91 Usluge i 107 –
.dio 92 Troškovi finansiranja 108 –
dio 92 Porezi koji ne zavise od poslovnog rezultata O) 109 –
93 _ ___Naknade za štete iz osiguranja 110 –
94 | Ukalkulisana rezervisanja _ · 111 -
Svega troškovi (106 do 111) 112 –
| dio980 Rashodi (+105-112, 105>112) 113 + ~
|| dio 980 Rashodi (+105-112, 105<112) i (-105–112) 114 –
} aždod ban. bez Neposredni rashodi 115 –
iji i 27 kod ban. bez Neposredni prihodi 116 +
Dobitak (+113+116-115, У 113 +116> 115)
| | 981 орке 115, У 114+:115:< 115) 117 +
11982 Gubigk (11454 316 3; 14:41155 16) 1 |
e +113-115+116 113+116<115
“~ dio 989 Porez na dobitak . : 119 –
| 40989 __ Dobitak poslije oporezivanja 120 +
li '
i o SAMOSTALNI RAČUNOVOĐA M. Р. JAVNI RAČUNOVOĐA
| NAZIV PRAVNOG LICA Za pravna lica Tazvrstana u granu 1101 - Baknarstvo
| i podgrupu 110201 – Osiguranje imovine i lica
| | SJEDIŠTE PRAVNOG LICA '
9 BILANS STANJA
14 па дап godine

Pozicija

о E ЈЕ

|___Gwo | крана, | Мао (45)

А. OBRTNA SREDSTVA
202+211

KO IKO IN) IN) IQ) IG» i) ING)

Strana 14582/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 81.8 od 100; 18% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Vo

Petak, 10. februara 1995. godine

I Novac, plemeniti metali, zalihe i =
ДНА tekućeg poslovanja ei potraživan:

Efektivni novac
Depozitni novac

Plemeniti metali i dragocjenosti

|__204 |
Vrijednosni papiri-instrumenti plaćanja

 :

Potraživanja iz tekućeg poslovania 208

Potraživanja po osnovu internih odnosa
Kratkoročna razpraničenia

II Kratkoročni plasmani
212+220) рус ша

П - 1 Kratkoročni plasmani u dinarima 212
213 do

80-284

o

ка |K |O |I |I |I ||
o сл |>. |» |» |
—

Kratkoročni plasmani u vrijednosne papire
Potraživanja po osnovu kratkoročnih kredita
215

10-321

сз

а
~
–
* o

~
o
|)
с
<
5
|--]
из
о
o
172]
Б
о
<
=
ја]
|}
=
о
=”
o
8:

epozi

Potraživanje po osnovu kratkoročnih раг-
ticipacija

Kratkoročna potraživanja od povezanih ргау- |__217
nih lica

Kratkoročna potraživanja u poslovima za 218
tudi račun

m.
|

\

|

Dospjela пепарјасепа potraživanja |[- 0 |T LI OI
II – 2 Devizna sredstva i kratkoročnih plas- 220
mani u devizama
221 do 229
Valute O И
01-406 |Devizni tekući računi | 0. “ONO
223

+ “| о | о | о
о | | о | 9

о

(44)

~

до

41 Kratkoročni plasmani u упједпозпе papire u ЕШ

devizama .

42 Potraživanja po osnovu kratkoročnih kredita
u devizama

Kratkoročni depoziti u devizama

Kratkoročna potraživanja u devizama po 08- 22
novu participacija

Kratkoročna potraživanja u devizama od 227
povezanih pravnih lica

Kratkoročna potraživanja u devizama u pos- 228
lovanju za tudi račun

Dospjela nenaplaćena potraživanja u 229
devizama :

В. STALNA SREDSTVA 230
231+234+237+254

1. Stvari i materijalna dobra (232+233 231

[sal _________ ____MOOI 20
Meridina prava, osnivačka ulaganja i good- 233
W

II. Upisani neuplaćeni kapital (235 +236
Upisani neuplaćeni kapital (u dinarima
Upisani neuplaćeni kapital u devizama

E

46

~
[24]
до

47
1

| “
|

~
2

3
235

1

10-013
14-017

Strana 14679/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 79.3 od 100; 21% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

|
|
; | |
Broj 5 - Strana 146 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godine Ре
ri ZC ı tkz zr Tr ——— — — —  _ ——_ ——C--- — — „------— —e—————

Ш. Du отоета plasmani :
238 + 245 +25.

Potraživanja po osnovu dugoročnih раг- =

ticipacija Il

Dugoročna potraživanja od povezanih ргау- И
nih lica

e
4

12 Dugoročna potraživanja u devizama od
povezanih pravnih lica : -
novu poslovanja za tuđi račun | i
III - 3 Dugoročna razgraničenja ' 252 |
252-253 |

Dugoročna razgraničenja и devizama

IV – Sredstva rezervi osiguravajućih or-
O i njihovi plasmani
255 do 259

Dugoročna ulaganja društvenog kapitala i
|H4 ___|Dugoro а шава i ON
Sredstva početnog fonda sigurnosti
Sredstva rezerve sigurnosti

Sredstva matematičke rezerve —

Sredstva preventive :

UKUPNA AKTIVA
201 +230

|og_____| Vanbilansna evidencija

PASIVA

A.KRATKOROČNE OBAVEZE
| 263 +267 +276

I. Obaveze po osnovu tekućeg poslovanja i
internih obračunskih odnosa  .
264 do 266, ;

~
ta
38

|

|

|

6-27 Obaveze iz tekućeg poslovanja
Obaveze po osnovu internog poslovanja __-

Kratkoročna razgraničenja · ! ;

II. Kratkoročni izvori u dinarima · 267
268 do 275
Depoziti po videnju |__268 |

~
2.
i
o

Strana 14778/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 78.1 od 100; 23% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Petak, 10. februara 1995. godine

SLUŽBENI LIST RBiH

Kratkoročne obaveze po vrii nim
Ри TI
papirima ab ULNNR

Kratkoročno oročeni dopozitti
Obaveze po kratkoročnim kreditima

Obaveze po osnovu kr i _
бо усте atkoročnih par:

Kratkoročne obavezi, i
стане e prema nepovezanim 273

Kratkoročne obavczc u poslovanju na tudi 274

Dospjele neizmirene obaveze

III. Kratkoročni i iu devi
Sa Izvori u devizama 276

Tekući račun i depoziti banaka u devizama
Ostali depoziti po videnju u devizama

Obaveze po kratkoročno i
depozitima u devizama Nekoj то

Obaveze po kratkoroč. kreditima u devizama
Kratkoročne obaveze u devizama po osnovu

||

(е

| | Ал 12]
о | –.

(ти
oo
со
rsd

280 ;
281

participacija

740-744

-

Kratkoročne obaveze u devizama prema
povezanim pravnim licima

Kratkoročne obaveze u devi -
750-753 | OD IU vizama u poslovan: 283

Dospjele neizmirene obaveze u devizama
B. DUGOROČNE OBAVEZE 285
86+294

~
[-]
~

745-748

~ |
ос.

VO ——

54-758

O . . диск

Г- Dugoročne obaveze u dinarima (287 do 286

Dugoročne obaveze po vrijednosnim 287
papirima

Dugoročno oročeni papiri
Obaveze po dugoročnim kreditima
Dugoročne obaveze po osnovu participacije

Dugoročne obaveze prema povezanim prav-
nim licima

Dugoročne obaveze u poslovanju za tudi 292

oo
OT IL рис

3

te” [G
Og |o
9:

291

(5

ко |
о
: мо |

и O ~
O
ари и

~
>
[e
=
|--]

Dugoročna rezervisanja i razgraničenja 293
II - Dugoročne obaveze u devizama (295 do 294

~
o
(0

~

Dugoročno oročeni devizni depoziti

Obaveze po dugoročnim kreditima u
devizama

Dugoročne obaveze u devizama po 0snovu 297
participacija
Dugoročne obaveze u devizama prema 98
povezanim pravnim licima

Dugoročne obaveze u devizama u poslovan- 299
u za tuđi račun

6

~
to
еј
o
~
з

|

780-784

85-788

|

mo
=
|Z]
=
>
=
о
<.
(О)
>
о
о
—
+
о
о
бо
E
[7]
+)
|

. KAPITAL, REZERVE OSIGURANJA I

е o
О |
|E
a |
о |E.
IJ
oj
БИ
2 Е
Б: [8
о
o
~
:
о
—

o
e
~

|
||
|
|

Strana 14873/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 73.0 od 100; 30% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 5 - Strana 148 SLUŽBENI LIST RBiH : Petak, 10. februara 1995. godine

Državni kapital

Dioničarski kapital

Kapital ličnih društava

827-829 |Inokosni kapital

Nenormirani kapital

ЕНИ, II Rezerve osiguranja (309 do 312
Početni fond sigurnosti 309

{sa _ | Fond rezervni sigurnosti
Fond matematičke rezervi osiguranja života

[36 __ | Fond preventive
-|______MM Emisija novca (313 - 314) _________|__313 |
ag ENIS tova и _______| 3: | ___ ___|
| |KUPNA РАЈА ___T s =
|Vanbilansna evidencija ______________| E LEO EA LE

о
o
|
O» [03 | 93
o o |S
о | |>

307

је је
o o

оо

(24)
–—–
[зе]

Vanbilansna evidencija
SAMOSTALNI RAČUNOVOĐA M.P. JAVNI RAČUNOVODA
NAZIV PRAVNOG LICA Javna lica razvrstana po Jedinstvenoj klasifikaciji
SJEDIŠTE PRAVNOG LICA djelatnosti u oblast 14
BILANS PRIHODA I RASHODA
u periodu od do 19___ godine

| Konto | Pozicija Oznaka za AOP
2

|

| _______|I Rashodi (148+149 101
1. Rashodi materij izacija. zakupni i dnevnica (1 102 LL OJ
2)
[600 ___|Materijal 103 EO ВИ]
601 Energija : 104 | ~ BI
602 Otpis sitnog inventara 105 a И
|603 ____|Amortizacija 106 CEO
Zakupnina 107  _— s
|605 ____|Plata | 108 НИ
Naknade plata i zajednička potrošnja radnika 109 ИЕ И
Dnevnice и zemlji 110 |_Z_ 'lII
608 Dnenvnice u inostranstvu | TL. OI  C
609 Ostali rashodi grupacije И ON __
2. Rashodi usluga i dažbine (114 do 122) IK Io IT U
610  |Transportne usluge O IU e. TJ
Izdaci za reprezentaciju, reklamu i propagandu OE 1 NI Ih
612 Naknade za usluge banaka i SDK |I na РАИ

613 Premija osiguranja

1 Kamate
[0] tplate kredita i zajmova

Održavanje i popravci

617 _ ~ |Dažbine i Opek
1 Ostali funkcionalni rashodi

om262 janj

о
+

(зе
= |
O |

Роја. о
4 a

a
63

Strana 14968/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 68.0 od 100; 35% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

241

Petak, 10. februara 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH

Tupa

onta 16 +

|

7. Izdvaiania za privrednu dielatnost (128 do 134

Unapređenje ekonomskih odnosa sa inostranstvom

Kompenzacije, premije, represi i naknade

Investicije u privredi

Ostale potrebe i intervencije u privredi

Izdvajanja za brži jpri ; E : =
у ај ар): za 0г21 razvoj privredno nedovoljno razvijenih područja u ок: 132

Izdvajanja za brži razvoj privredno nedovoljno razvojeih područja van 133
teritorije D

је DPZ,
ajania zadrn tvene djelatnosti

|N

9, [9] 8 55
— | =
о

665

Ostali rashodi grupacije
8. Izd

–

из
о
о.
о

Га,
ea
с

о
=
beg
|}
o
<
B
o
<
ei
са
5
o

136
137

672 138 __ ______ ONI
673 Fizička kultura | 339. СЕ И ИО
6т4___ЈЗосђаша i dječija гама ИЕ ао 2 И
|677_____{Penzijsko i invalidsko osiguranje 2200 |) OVU)
o = С ПИ ПИ |
[679 _____|Ostali rashodi grupacije: —____ ____ _ JI јаз | И,
|______|o. Izdva ania za ostale opšte društvene potrebe |___US ____EE
|686_____|Izdvajanja za stalnu budžetsku rzervu ________ DOD_____ | ___M7 _ | ____|
| ı | O A
| ера нароанане док а лата ава ввалвту ИУ И И,
102:+-113 + 123 +124 +-125 + 126 +127+ 135 +146+ 147 : |
|690 ____|Višak rashoda iz prethodne godne_____ __ _________| __IMe | 0
| ____UIPrhodi( _ __ O) O | II Io III
|K EI U s a. II a
[700 ___-|Prihodi iz budžeta DPZ____ ___ ___________ | Иза | III UN
709 |____153 II O
154 |

TU! a • •
гора 71 |2- Prihodi од vlastite djelatnosti (155 до

Рута

Ostali budžetski prihodi . 1

rupa У 155
радо ad poreza napije ____D______________
rupa 156

Где)
о
B
=
|--]
~
9
=
;

8 до 164
Osnovni porez па promet proizvoda | UB „ l „\O ON. СЕ

741 159
742 160
743 161
162

i
745 orez na promet prava _—
749 Ostali prihodi grupacije | tu OI II

~ ~ ~

50

Strana 15069/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 68.5 od 100; 37% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

___SLUŽB Petak, 10. februara 1995. godine

Porez na imovinu, nasljede i poklone i 167
Porez od stranih lica

ДЕ LIST RBiH

|
||

a | [5
о И.

Prihodi od organa i organizacija DPZ || 180

О. | Prihodi po osnovu investicija и i |

–
~
o

|______Ukupni rihodi tekuće godine : | 187 .
151+154+155 +156 +157+165 +171+178 +183) |

188

| __|Sveukupni рпћов (187+188 2 |

|______{Višak rashoda tekuće godine ___ __T __ | ___ ___ | 190

|______|Sveukupan višak rashoda (101-189)_______ _______ _____| 191

192

| _______{Sveukupan višah prihoda (189 – 101 < E OMJ

| ___ __|HT. Raspored viška prihoda nad rashodima (195 do 199) = 193 IO ИО
| ВИ Smdiarconi__ ____- _____ _ _OTT__L ___ |M ~ CJ

821 Prenos u budžet za narednu godinu |_?

|822 — __|Povratuplatiocima | Пе ej 5

|S оба га отоке nanjsee >

[829 | Мегазрогедет dio viška рпћода : : [100 E |

|______|IV Raspored viška rashoda nad prihodima (201 +207) = 191) _______200_________|

840 ___|Pokriće rashoda dodatnim sredstvima | о
|Nerasporedeni dio viška rashoda ________ __ |_______ por _______|

SAMOSTALNI RAČUNOVOĐA M'P, JAVNI RAČUNOVOĐA

–
co
i |

|
|) NAZIV PRAVNOGLICA | Pravna lica razvrstana po Jedinstvenoj klasifikaciji
||. SIDIŠTE PRAVNOG LICA ——--- = |  _ djelatnost u oblast14 ·

„i ДЕ, BILANS STANJA

[55
aj

Grupa

[0]
| тира, znaka za AOP

Iznos

AU Парето anya rciya (58% 26+

Strana 15183/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 83.0 od 100; 16% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

line Petak, 10. februara 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH

I. AKTIVA
A. Obrtna sredstva
Novčana sredstva i plemeniti metali ~ :

Kratkoročna potraživania
Kratkoročni plasmani

Finansijski i obračunski odnosi sa drupim pp ovezanim jedinicama

Zalihamaterijala i robe
Zalihe sitnog inventara

B. Stalna sredstva
Stalna sredstva u obliku stvari > | :

211
_2

Neotpisana vrijednost stalnih sredstava u obliku prava (212-213
Dugoročni plasmani

о

o |o е to | =
а “| а, o

~
o
=,
к
: <
В
[:]
о
o
[=]
о
2
<
Е
o
|}
o
Е
=
9.
|]
Po

e

09

01

o

12
214

о

19

220

02
03
04
05

215
216
217
218
219

3

221

1
II. PASIVA
30 j |

А. Kratkoročne obaveze 1 ragraničenja
Kratkoročne obaveze

Obaveze po osnovu vrijednosnih papira 222
Kratkoročni krediti i zajmovi 223
224

Finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama

Kratkoročna opraničenja

B. Dugoro baveze i razgraničenj Ри. 27
Dugoročni krediti i zajmovi

Ostale dugoročne obaveze 228

Dugoročna razpraničenja

C. Kapital
Društveni kapital
Državni kapital
Ostali kapital

235.

SAMOSTALNI RAČUNOVODA | M.P „JAVNI RAČUNOVODA

~
~
(97

еј
ко

~
~
о

0

50

23
231
232

52

58
59

сл с > | > | [03 |» | 93 |»
(24 Га | O |O |O |» | 5 |

Strana 15293/100

"Broj 5 – Strana 152

58

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. Ustava RBiH,
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Vlade Republike Bosne i Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O FINANSIJSKOM POSLOVANJU

I- OPŠTE ODREDBE

'

Član 1.

Ovom uredbom uređuje se finansijsko poslovanje pravnih
lica sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini (u daljem
tekstu: Republika) koja obavljaju djelatnosti utvrđene propisi-
ma 0 jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti u Republici.

Član 2.
Finansijsko poslovanje, u skladu sa ovom uredbom, čini:
1. finansiranje poslovanja i
2. plaćanje i održavanje solventnosti.

Finansijsko poslovanje pravno lice uređuje opštim aktom u
skladu sa zakonom i aktima o načelima finansiranja i finansij-
skim standardima. :

Ovlašćuje зе Udruženje габипоуода i revizora Republike
da utvrdi načela finansiranja i finansijske standarde.

II - FINANSIRANJE POSLOVANJA

Član 3.

Pravno lice dužno je da u finansijskom poslovanju obezbi-
jedi dugoročnu finansijsku stabilnost radi pravovremenog
izvršavanja svojih obaveza.

: Član 4.
Pravno,lice stiče i pribavlja finansijska sredstva:

1) ulaganjem sredstava osnivača u vidu osnovnc glavnice
nominiranog kapitala i rezervi;

2) emitovanjem i prodajom vrijednosnih papira;
__3) 17. rezultata poslovanja;
4) od domaćih i stranih ulagača u pravno liče;
„ 5) na osnovu zajmova; ·
6) namjenskim dotacijama;
7) na druge načine u skladu sa propisima;
Sticanjem i pribavljanjem finansijskih sredstava iz stava 1.
OvOg člana formiraju se trajni i povremeni izvori finansiranja.
Član 5. '
Pravno lice formira trajne izvore sredstava i to:
1) fond ulagača;
2) rezerve.

Fond ulagača osniva se iz: osnovne glavnice i drugih uloga
pravnih i fizičkih lica, rezultata poslovanja u skladu sa zako-
nom, osnivački fond banaka idrugih finansijskih organizacija.

Rezerve se obrazuju iz ostvarene dobiti i na drugi način, u
| skladu sa opštim aktom i zakonom, uključujući i rezerve osigu-

| ,, ravajućih organizacija.

Član 6.
| Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima, zajmovima i
Obaveze za sredstva pribavljena na drugi način su dugoročne

ako im je rok Vraćanja duži od jedne godine, a kratkoročne ako
im je rok vraćanja do jedne godine.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 7.
Pravno lice može odobravati kredite bankama i drugim
pravnim licima i gradanima i kupovati hartije od vrijednosti.
Član 8. ı
Način iuslove sticanja i pribavljanja sredstava i odobravan-
je kredita pravno lice utvrđuje opštim aktom i ugovorom.

III - PLAĆANJE I ODRŽAVANJE SOLVENTNOSTI

Član 9.

Pravno lice obavlja novčani promet preko računa kod
Zavoda za platni promet Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Zavod za platni promet). :

Član 10.

Pravno lice dužno је да novac primljen u gotovu po bilo
kom osnovu uplati istog dana na svoj račun, a najkasnije
narednog dana.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako je mjesto
naplate udaljeno od sjedišta nadležne jedinice Zavoda za platni
promoct, banke ili pošte, pravno lice može odlučiti da primljeni
novac uplaćuje na račun u odredenim periodima, koji ne mogu
biti duži od pet radnih dana.
| Član 11.

Pravno lice može za plaćanje u gotovu podizati sa računa i
držati u svojoj blagajni gotov novac do visine blagajničkog
maksimuma.

Visinu blagajničkog maksimuma, utvrđuje pravno lice u
skladu sa opštim aktom.

Ministar finansija propisuje uslove i način naplate, газро-
laganja i plaćanja gotovim novcem.

Ministar odbrane propisuje uslove i način plaćanja gotovim
novcem za vojne jedinice i vojne ustanove.

Član 12.

Pravno lice dužno je da izmiruje obaveze u ugovorenom
odnosno propisanom roku, preko svojih računa, nalogom za
prenos i drugim instrumentima plaćanja predviđenim propisima
kojima se uređuje plaćanje. :

Pravno lice može plaćati međusobne obaveze prenosom
hartija od vrijednosti, prebijanjem i na drugi način, u skladu sa
zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Pravno lice koje je medusobne obaveze izmirilo na način iz
stava dva ovog člana, obavezno je da obračuna, odnosno
evidentira preko svog računa kod nadležne jedinice Zavoda za
platni promet jedanput mjesečno.

Član 13.

Pravno lice dužno je da naloge za plaćanje svih dospjelih
neizmirenih obaveza podnose nadležnoj jedinici Zavoda za
platni promet najkasnije na dan dospijeća obaveze plaćanja.

_ Nadležna jedinica Zavoda za platni promet dužna je da
primi podnesene naloge za plaćanje i da ovjeri datum i sat
prijema. |

Član 14.
. Pravno lice insolventno је ako па računu kod nadležne
jedinice Zavoda za platni promet nema dovoljno sredstava za

EN svih naloga, odnosno osnova za naplatu na dan dospi-
jeća.

Član 15.

Ako je pravno lice insolventno laćanj j
slijedećem redosljedu: P ТЕ, зе енг Во
1. porez na promet, carine i carinske dažbine i druge javne
prihode koje je pravno lice na osnovu propisa naplatilo uz
cijenu proizvoda, robe i usluga za račun Republike, kantona i
opštine, a koje se isplaćuje preko računa pravnog lica;

2. izvršne sudske odluke, izvršne odluke i rješenja o kaz-
nama, druga izvršna Iješenja, nalozi i konačna rješenja kon-
trolnih organa (osnovi za naplatu) i nalozi po osnovu obaveza
prema inostranstvu;

Т
ИЕ,

151
те

бе
па

pl:

za
sa

jeć

IV

za

гас
m:
sal

Za
те)

Strana 15391/100

код
(u

pilo
lije

Sto
itni

ви

)m
za

sa

10
Za

la
at

је
а
i-

Petak, 10. februara 1995. godine

__3. bruto plate i druga primanja;

4. obaveze po osnovu prometa roba i usluga, obaveze po
kreditima, obaveze po osnovu povrata uloženih i udruženih
sredstava i naknada za privređivanje uloženim i udruženim
sredstvima i ostale obaveze.

Član 16.

Nadležna jedinica Zavoda za platni promet vodi cvidenciju
о ледозђеди prijema osnova za naplatu i naloga za plaćanje
istog prioriteta prema danu i satu njihovog prijema i po tom
redosljedu ih izvršava, a na zahtjev povjerioca obavještava ga
o redosljedu naplate njegovog, potraživanja.

Član 17.

Povjerilac može ugovoriti da mu dužnik preda mjenicu,
ček, bankarsku garanciju ili da plaćanje obezbijedi na drugi
način u skladu sa zakonom.

Mjesto, vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja
plaćanja iz stava 1. ovog člana utvrduje se sporazumno.

Član 18.

Osim instrumenata iz člana 17. ovog zakona dužnik može
za obezbjedivanje plaćanja uručiti povjeriocu nalog za prenos
sa upisanim datumom dospijeća (akceptni nalog).

Akceptni nalog ovjerava povjerilac i podnosi ga nadležnoj
jedinici Zavoda za platni promet najkasnije na dan dospijeća.

IV - KAZNENE ODREDBE

Član 19.

Novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 DEM, kazniće se
za privredni prestup pravno lice:

1. ako nc obavlja novčani promet preko računa kod na-
dležnc organizacije za platni promet (član 9.);

2. ako ne uplaćuje u roku gotov novac na odgovarajući
račun (član 10.);

3. ako drži u blagajni novac iznad visine blagajničkog
maksimuma (član 11. stav 1.);

4. ako obaveze ne izmiruje u ugovorenom, odnosno propi-
sanom roku (član 12. stav 1.);

5. ako do dana dospijeća ne podnese nadležnoj jedinici
Zavoda za platni promet naloge za plaćanje dospjelih neizmi-
renih obaveza (član 13.);

6. ako u ugovorenom roku пе preda povjeriocu instrumente
obezbjeđenja plaćanja propisane ovom uredbom (član 17. i
18.).

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od
500 do 2.500 DEM.

Član 20.

Uz kaznu za privredni prestup iz člana 19. stav 1. tačka 4.
ove uredbe sud može izreći odgovornom licu zaštitnu mjeru
zabrane obavljanja finansijskih poslova i rukovodjenja tim
poslovima, kao i raspolaganje finansijskim sredstvima.

Član 21.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, kazniće seza
prekršaj pravno lica ako u propisanom roku пе. dostavi na-
dležnoj jedinici Zavoda za platni promet podatke о izmirenim
obavezama prebijanjem i prenosom hartija od vrijednosti (član
12. stav 3.).

SLUŽBENI LIST RBiH Broj:

“ Republike po srednjem kursu koji utvrdujeiobjavljuje Narodna. Bi

- Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se za

odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od |
2.000 РЕМ. па

Član 22. ДИН
Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, калшее зе га.

prekršaj odgovorno lice u nadležnoj jedinici Zavoda za
promet:

2) 1. ако пе primi podnesene naloge га plaćanjc (član 13. slav
2. ako plaćanje nc izvršava po redoslijedu propisanom =
ovom uredbom (član 15.); :
3. ако роујепоса пе obavijesti о redoslijedu naplate пједо = k
vog potraživanja (član 16.). ž
Član 23. |
Моубапе kazne шутдепе ovom uredbom plaćaju se u valuti 7

banka па dan plaćanja.

У - PRELAZNE 1 ZAVRŠNE ODREDBE
: Član 24. :
Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Џтедђа за

zakonskom snagom o finansijskom poslovanju ("Službeni list
RBiH", br. 2/92, 19/93 i 13/94).

Član 25.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBIH".

PR broj 1754/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. i
ОЛД ФД ДОДАО
59 |

Ма osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. па Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo- |.
snc i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i |,
Hercegovine, donosi 9.

Predsjednik

UREDBU SA ZAKONSKOMI SNAGOM
O REVIZIJI

1. Osnovne odredbe i

Član 1. bi

Ovom uredbom ureduje sc revizija računovodstvenih iska- |

za pravnih lica sa sjedištem u Rcpublici Bosni i Hercegovini (u
daljem tekstu: Republika).

Član 2. ) ЊЕ

Reviziju računovodstvenih iskaza i druge poslove revizije.

obavljaju preduzeća za rcviziju u skladu sa odredbama
uredbe.

Strana preduzeća za reviziju i revizori mogu Obi
reviziju samo zajednički sa domaćim preduzećima za r
Član 3. 2

Pod revizijom računovodstvenih iskaza, u smislu оме

be, podrazumijeva se ispitivanje i ocjena računovodsi
iskaza, kao i podataka i metoda primjenjenih u njihovo
vljanju i na toj osnovi davanje stručnih mišljen
računovodstveni iskazi realno i objektivno odi
sredstava, kapitala i obaveza i rezultate posl
lica (u daljem tekstu: revizija).

Strana 15492/100

Broj S - Strana 154

Pod drugim poslovima revizije, u smislu ove uredbe, po-
drazumjeva se ispitivanje i ocjena poslovanja, organizovanost
poslovnih funkcija, načina donošenja poslovnih odluka, fun-
'kcionisanja informacionog sistema, kao i druga pitanja značaj-
na za poslovanje pravnog lica.
Član 4.
Revizija se vrši po zahtjevu pravnog lica.
Revizija je obavezna kada je predviđena posebnim zako-
nom.

2. Zavod za računovodstvo i reviziju
Član 5.

Za poslove usavršavanja i razvoja računovodstva i revizije
1rstručnog osposobljavanja kadrova u oblasti računovodstva,
revizije i poslovnih finansija osniva se Zavod za računovodstvo
i reviziju Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Zavod).

Član 6.
Osnivač Zavoda je Skupština Republike.
Član 7.
Zavod je javna ustanova koja obavlja djelatnost iz djelokru-
ga poslovanja utvrđenog ovom uredbom.
Zavod ima svojstvo pravnog lica.
Sjedište Zavoda je u Sarajevu.
Zavod ima pečat.
Pečat Zavoda sadrži naziv Zavoda ispisan latiničnim pi-
smom i grb Republike.
Član 8.
Rad Zavoda je javan.
Knjige i isprave Zavoda imaju značaj javnih isprava.
Član 9.
Za obavljanje poslova iz svog djelokruga Zavod je odgovo-
ran Skupštini Republike.
Zavod podnosi Skupštini Republike godišnji izvještaj o
svomradu i godišnji program rada. Na zahtjev Skupštine Zavod
podnosi izvještaj i u kraćem roku.

Član 10. '
Zavod ima Statit.

Statutom Zavoda ureduje se naročito: organizacija Zavoda,
uslovi i kriteriji za osnivanje organizacionih i-izdvojenih jedi-
nica, njihov djelokrug i međusobni odnosi, rukovođenje Zavo-
dom, prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih, organi i
postupak utvrdivanja odgovornosti zaposlenih, finansiranje Za-
voda, kao i druga pitanja koja su od značaja za rad Zavoda.

Član 11.

U okviru djelatnosti iz člana 5. ove uredbe Zavod obavlja

naročito slijedeće poslove: '

- istražuje svjetska dostignuća teorije i prakse računovod-
Stva i revizije; )

- utvrđuje i donosi Kodeks profesionalne etike revizora, te
vrši nadzor nad njegovom primjenom u praksi;

- obučava kadrove za zvanje revizora i ovlaštenog revizora;

7 Organizuje i sprovodi polaganje ispita za zvanje revizora
1 ovlaštenog revizora;

SLUŽBENI LIST RBiH

Kaaaku
Ma mine NIN

Petak, 10. februara 1995, godine

- izdaje i oduzima certifikat o ispunjavanju uslova za rad
preduzeća za reviziju;

- izdaje i oduzima dozvolu za rad (licencu) ovlaštenom
TEVIZONU i revizoru; ;

- izdaje certifikat za zvanje revizora i ovlaštenog revizora
i nostrifikuje zvanje inostranog revizora;

- utvrđuje i objavljuje standarde računovodstva i Tevizije;

- utvrđuje i donosi uputstva za primjenu u praksi revizije i
druga uputstva koja se odnose na metodologiju obavljanja
revizije; ,

= vrši kontrolu primjene odnosno pridržavanje standarda {
metodologije za obavljanje revizije;

- utvrđuje i objavljuje standarde računovodstva, revizije i
poslovnih finansija;

- Vodi registar preduzeća za reviziju i registar ovlaštenih
revizora i revizora;

- utvrđuje smjernice za formiranje cijena revizijskih usluga;

- učlanjuje se u odgovarajuće medunarodne računovodstve-
ne i revizijske institucije i organizacije u cilju praćenja razvoja

poslova iz navedenih oblasti u svijetu i prilagodavanja tih _'

saznanja našoj računovodstvenoj i revizijskoj praksi;
- obavlja poslove iz oblasti publističke djelatnosti;
- obavlja i druge poslove utvrdene opštim aktom Zavoda.

3. Preduzeća za reviziju
Član 12.
Preduzeće za reviziju osniva se u skladu sa Zakonom o
preduzećima ako ovim zakonom nije drugačije odredeno.
Preduzeće za reviziju mora da zapošljava najmanje jednog
ovlaštenog revizora.

Većinu članova organa upravljanja preduzeća za reviziju
čine ovlašteni revizori i revizori.

i Član 13.

Preduzeće za reviziju ne može obavljati reviziju kod prav-
nog lica sa kojim je kapitalno povezan.

Član 14.

Preduzeće za reviziju, pored obavljanja poslova revizije,
može obavljati i savjetodavne i edukativne poslove iz računo-
vodstva finansijskog poslovanja, analize, organizacije i kontro-
le poslovnih funkcija pravnog lica, poreskog savjetovanja,
procjene preduzeća kao i druge slične poslove. :

Za obavljanje poslova iz stava 1. ovog člana preduzeće za
reviziju organizuje poseban dio, odnosno dijelove, nezavisno
od dijela koji obavlja reviziju.

Član 15.
Poslovi revizije obavljaju se na osnovu ugovora.
Člana 16.

! Preduzeće za reviziju je obavezno da se osigura od odgo-
Vornosti za štetu koju može prouzrokovati obavljanjem revizi-

je.

4. Lica koja obavljaju reviziju
Član 17.
Reviziju u preduzeću za reviziju obavljaju ovlašteni revizor

i revizor (u daljem tekstu: revizor).

Revizor treba da ispunjava slijedeće uslove:

Pe

pr:
od

dv:

TeV
ZVIE

mo

raji
ske

sa.

se!
koj

ko;

STO
jel
telj
ko;

Strana 15592/100

ga;
Ve-

0g

iju

)-

oja

Petak, 10. februara 1995. godine

1. da ima najmanje visoku školsku spremu ekonomskog i
pravnog smjera; :

2. da je položio ispit za određeno znanje i dobio certifikat
od Zavoda;

3. da ima dozvolu za rad (licencu) koja se obnavlja svake
dvije godine; i .

4. da je upisan u registar kod Zavoda;

5. da nije osudjivan za krivična djela iz oblasti privrednog
kriminala;

6. da ispunjava uslove utvrdene Kodeksom profesionalne
etike revizora;

7. da nije strani državljanin.

Izuzetno od odredbe tačke 7. stav 2. ovog člana, revizor
može biti strani državljanin ako poslove revizije obavlja po
članu 2. stav 2. ovog zakona ili ako reviziju obavlja preduzeće
za reviziju u koje je uložen kapital stranih pravnih lica, pod
uslovom da je izvršena nostrifikacija zvanja inostranog revizo-
ra kod Zavoda.

Član 18.

Kandidat za polaganje ispita za sticanje zvanja ovlaštenog
revizora mora imati najmanje tri godine radnog iskustva u
zvanju revizora.

Kandidat za polaganje ispita za sticanje zvanja revizora
mora imati najmanje dvije godine radnog iskustva sa Pegova
rajućom visokom spremom na poslovima revizije i na fiiansij-
sko računovodstvenim poslovima. Sn

Član 19. = Pf B_I

Ispiti za sticanje zvanja ovlaštenog revizora i revizora
polažu se na način i po programu za polaganje ispita koje
utvrduje Zavod.

5. Obavljanje revizije
Član 20.

Revizija se vrši na način propisan ovom uredbom i u skladu

sa Međunarodnim standardima revizije.
Član 21.

Revizori su nezavisni i samostalni u obavljanju revizije.

Reviziju ne može obavljati:

1. lice koje je u radnom odnosu kod pravnog lica kod kojeg
se revizija obavlja;

2. lice koje je dioničar ili ulagač kapitala i pravno lice kod
kojeg se revizija obavlja;

3. lice koje je sa vlasnikom ili direktorom pravnog lica kod
koga se obavlja revizija srodnik po krvi u pravoj liniji, apo
bočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni drug ili
srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno, pai onda kada
je brak prestao, staratelj, štičenik, usvojitelj, usvojenik, hrani-
telj ili hranjenik sa vlasnikom ili direktorom pravnog lica kod
koga se obavlja revizija.

3 Član 22.

Ako se u postupku revizije pojavi izuzetno složeno pitanje,
a ovlašteni revizor ocijeni da je za rješavanje tog pitanja
neophodno angažovati stručnjaka izvan reda njegovih saradni-
ka i izvan reda zaposlenih kod pravnog lica kod kojeg se
revizija obavlja, preduzeće za reviziju može angažovati tog
stručnjaka uz pismenu saglasnost pravnog lica kod kojeg se
revizija obavlja.

SLUŽBENI LIST RBiH

_-

Broj 5 - Strana 155

mm
\ Član 23.
Pravno lice je dužno da revizoru stavi na raspolaganje
potrebne ispravci pruži druge informacije neophodne za spro-
zo og posupkarevisije začinjavanje izvještaja o obavljenoj

A "

- Ako 'pravno lice ograniči obim ispitivanja ili onemogući
primjenu odredjenih revizijskih postupaka, preduzeće za revi-
ziju dužno je da to na odgovarajući način istakne u izvještaju,
u skladu sa standardima revizije.

Izvještaj o obavljenoj reviziji sačinjava i potpisuje ovlašteni
revizor.u skladu sa standardima koje propisuje Zavod.

Izvještaj o obavljenoj reviziji služi korisniku revizije
prvenstveno za njegovo predstavljanje u pravnom prometu.

MC Član 25.

Učesnici u obavljanju revizije dužni su da informacije i sva
saznanja o poslovanju pravnog lica kod kojeg su obavljali
reviziju čuvaju trajno kao profesionalnu tajnu.

a+ Član 26.

Revizori u postupku revizije sačinjavaju radnu dokumenta-
ciju koja ge čuva kod preduzeća za reviziju. Ova dokumentacija
ne može biti korištena za druge namjene, osim za potrebe
revizije. \

I Član 27.

Revizor ne može koristiti saznanja do kojih je došao u
postupku obavljanja revizije za sticanje bilo kakve imovine ili
druge koristi za sebe ili za druga lica.

i Član 28.

Revizor ima pravo pristupa knjigama, ispravama i doku-
mentaciji pravnog lica i može zahtjevati objašnjenja i informa-
cije koje smatra neophodnim za obavljanje revizije.

Ovlašteni' revizor ima pravo da prisustvuje godišnjoj
skupštini ili sjednici drugog organa upravljanja pravnog lica
kod kojeg se revizija obavlja, da zahtjeva objašnjenja i materi-
jale i da učestvuje u radu sjednice postavljanjem pitanja i
davanjem odgovora i mišljenja o svakom dijelu poslovanja koje
podliježe postupku revizije.
6. Posebne odredbe

x6 Član 29.

Ukoliko se poslovi revizije ne obavljaju u skladu sa ovom
uredbom, Statutom i Kodeksom prefesionalne etike revizora,
direktor Zavoda je dužan, preduzeću za reviziju, ovlaštenom
revizoru, i:revizoru, izreći slijedeću kaznenu mjeru:

U

1. vremensku zabranu obavljanja djelatnosti od šest do 12
mjeseci; !

2. trajnu zabranu obavljanja djelatnosti, brisanje iz registra.

U slučaju ponovljene greške za koju je izrečena vremenska
kazna, izriće se trajna zabrana obavljanja djelantosti.

i; \ ; Član 30.

Izvršena revizija se smatra ništavnom ako preduzeće za
reviziju

- obavlja pdslove revizije a nije osnovano kao preduzeće za
reviziju odnosno nema najmanje jednog ovlaštenog revizora
(član 12. st. 1. {| 2.);

- obavlja poslove revizije kod pravnih lica sa kojima je
kapitalno povezana (član 13.); ;

MM

)

najam pi PA

Strana 15694/100

Broj 5 - Strana 156

- poslove revizije ne obavi na način propisan ovom ured-
bom (član 20.).

Izvršena revizija se smatra ništavnom ako ovlašteno lice za
vršenje revizije:

- obavlja inostrani revizor kojemu nije priznato (nostrifici-
rano) zvanje kod Zavoda (član 17.stav 3);

- obavlja lice koje je ne može obavljati (član 21. stav. 2).

7. Kaznene odredbe
' Član 31.
Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 DEM, kazniće se
za privredni prestup preduzeće za reviziju:
1. ako se ne osnuje po propisima po kojima se utvrđuje
osnivanje preduzeća (član 12. stav 1.);
2. ako obavlja poslove revizije a u svom sastavu nema
najmanje jednog ovlaštenog revizora (član 12. stav 2.);
3. ako većinu u organima upravljanja ne čine ovlašteni
revizori i revizori (član 12. stav 3.);
4. ako obavlja reviziju kod pravnog lica sa kojim je kapi-
talno povezano (član 13.); :
5. ako se ne osigura od odgovornosti za štetu koju može
prouzrokovati obavljanjem revizije (član 16.);

6. ako poslove revizije obavlja strani revizor, a nije mu
priznat (nostrificiran) naziv kod Zavoda (član 17. stav 3 ));

7. ako povjerenu reviziju ne obavlja,na način propisan
ovom uredbom ili na osnovu propisanih standarda (član 20.);

8. ako poslove revizije obavlja lice koje je ne može obavljati
(član 21. stav 2.);

9. ako ne obezbijedi tajnost informacija i saznanja o poslo-
vanju pravnog lica kod kojeg vrši reviziju i ako koristi saznanja
do kojih je došao u postupku obavljanja revizije (čl. 25. i 27.).

Za radnje iz stav 1. ovog člana kaznit će se za privredni
prestup i odgovorno lice u preduzeću za reviziju novčanom
kaznom od 1.000 do 5.000 DEM.

Član 32.

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 DEM, kazniće se
pravno lice za privredni prestup ako obavlja poslove revizije u
smislu ove uredbe a nije osnovano kao preduzeće za reviziju
(član 2. stav 1. i član 12. stav 1.)

Za radnje iz stav 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice
u pravnom licu za privredni prestup kaznom od 1.000 do 5.000
DEM.

-

Član 33. —

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 DEM, kazniće se za
prekršaj revizor:

zako poslove revizije ne obavlja na način propisan ovom
uredbomili na osnovu propisanim standarda revizije (član 20.);

ako obavlja poslove revizije a ne ispunjava uslove za upis
U registar kog Zavoda (član 17. stav 2.);

- ako obavlja poslove revizije strani revizor kojem nije

| priznat (nostrificiran) naziv kod Zavoda (član 17. stav 3.);

- ako obavlja poslove revizije kod pravnog lica kod kojeg
ne može obavljati reviziju (član 21. stav 2.);

- ako ne čuva tajnost informacija i saznanja o poslovanju
pravnog lica kod kojeg vrši reviziju i ako koristi saznanja do

{kojih je došao tokom obavljanja revizije (čl. 25. i 27.).

SLUŽBENI LIST RBiH

_Petak, 10. februara 1995. godine

Član 34.

Novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 DEM, kazniće se
za prekršaj preduzeće za reviziju ako ne pribavi pismenu
saglasnost pravnog lica kod kojeg obavlja reviziju za an.
gažovanje drugih stručnjaka (član 22.).

Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice
u preduzeću za reviziju kaznom od 1.000 do 5.000 DEM.

Član 35.

Novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 DEM, kazniće se
za prekršaj pravno lice:

- ako ne stavi revizoru na raspolaganje potrebne isprave i
informacije (član 23. stav 1.);

- ako ne omogući revizoru pristup knjigama, ispravama i
dokumentaciji odnosno pristup sjednicama skupštine i drugih
organa upravljanja (član 28.). , Ž

Za radnje iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravno licu kaznom od 300 do 1.000 DEM.

Član 36.

Novčane kazne utvrđene ovom uredbom plaćaju se u valuti
Republike po srednjem kursu koji utvrdujei objavljuje Narodna
banka Bosne i Hercegovine na dan plaćanja.

8. Prelazne i završne odredbe

Član 37.

Izuzetno od odredbe člana 4. ove uredbe ovlašćuje se
Ministarstvo finansija da propiše kriterije za utvrdivanje prio-
riteta revizije za pravna lica koja koriste državni kapital.

Član 38. —,

Poslovi ekonomsko-finansijske revizije započeti do dana
stupanja na snagu ove uredbe završiće se po odredbama zakona
i drugih propisa koji su važili do dana stupanja na snagu ove
uredbe.

Član 39.

Zavod će se osnovati i početi sa radom najdalje u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 40.

Udruženje računovoda i revizora Republike Bosne i Her-
cegovine će do osnivanja Zavoda obavljati određene poslove
iz nadležnosti Zavoda.

Član 41.

Udruženje računovoda i revizora Republike Bosne i Her-
cegovine, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove
uredbe, na osnovu isprave Generalnog direktora Službe
društvenog knjigovodstva, može dati privremenu potvrdu o
zvanju (certifikat) i privremenu dozvolu za rad (licencu) za
zvanje ovlašteni revizor i revizor licima koja su do dana
stupanja na snagu ovog zakona uspješno obavljala poslove
revizije u Službi društvenog knjigovodstva:

1. privremeni certifikat i licencu za zvanje ovlaštenog
revizora licu:

= koje ispunjava uslove iz tač. 1, 2. 16. stava 2. člana 17.
ove uredbe;

- koje je završilo redovno osposobljavanje za obavljanje
poslova revizije i radilo najmanje osam godina uspješno na

obavljanju odgovarajućih poslova revizije u Službi društvenog
knjigovodstva, ili

KARTU

Pe

UTE

po.
ob
no

naj

(43
(9
ZVI
ZVI

OVI

no.

Strana 15794/100

€ se
lenu

lice

Vei

ai
gih

rno

luti
dna

10-

na
na
VE

I-
Ve

Petak, 10. februara 1995. godine

2. privremeni certifikat i licencu za zvanje revizora licu:

- koje ispunjava uslove iz tač.1, 2. 16. stav 2. člana 17. ove
uredbe;

- koje je završilo redovno osposobljavanje za obavljanje
poslova revizije i radilo najmanje četiri godine uspiješno na-
obavljanju odgovoravajućih poslova revizije u Službi društve-
nog knjigovodstva. ;

Lica iz stava 1. ovog člana moraju podnijeti pismeni zahtjev
sa dokumentima i ispravama Kojima dokazuju ispunjavanje
naprijed navedenih uslova.

Član 42.

Udruženje računovoda i revizora Republike Bosne i Her-
cegovine može u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu
ove uredbe na pismeni zahtjev dati privremenu potvrdu o
zvanju (certifikat) i privremenu dozvolu za rad (licencu) za
zvanje ovlašteni revizor licu:

- koje ispunjava uslove iz tač. 1, 2. i 6. stava 2. člana 17.
ove uredbe:

- koje je doktor ili magistar ekonomskih nauka i ima naj-
manje deset godina radnog iskustva na poslovima računovod-
stva ili revizije odnosno razvoja računovodstva ili revizije.

Uz pismeni zahtjev iz stava 1. ovog člana dostavljaju se
dokumenti i isprave koje dokazuju ispunjavanje navednih uslo-
va.

Član 43.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1755/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r.
NOOOOOOOOOOONONOOOONOOOOOONONOOOOOOOOOONONONONONANAONU
60
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O FINANSIRANJU JAVNE POTROŠNJE

I- OPĆE ODREDBE

Predsjednik

Član 1.

Ovom uredbom ustanovljavaju se javni prihodi, utvrdjuje
sistem finansiranja javnih rashoda i uredjuju ovlašćenja izmed-
ju nosilaca javnog finansiranja.

Član 2.

Javnim prihodima, u smislu ove uredbe, smatraju secarine,
porezi, takse, doprinosi i drugi prihodi koji se ostvare na
teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Republika).

Član 3.

Javnim rashodima u smislu ove uredbe smatraju se rashodi
koji se finansiraju preko nosilaca javnog finansiranja 1 to:
budžeta Republike i budžeta općine, kao i preko fondova u
oblasti socijalnog osiguranja. ;

Javni rashodi za koja se sredstva osiguravaju u budžetu
mogu se finansirati neposredno iz budžeta, preko budžetskih
fondova i posebnih računa u skladu sa posebnim zakonima.

SLUŽBENI LIST RBiH

Član 4.

Korisnici odnosno nosioci sredstava koji se u smislu
uredbe finansiraju sredstvima budžeta su: Skupština Repi
ke, Predsjedništvo Republike, skupština općine, Vlada Republi-
ke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) izvršni organi —
općina,Oružane snage Republike, organi uprave i upravne
organizacije, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, sudovi, javn
tužilaštva, javna pravobranilaštva, kazneno-popravne organi-
zacije, sudovi za prekršaje, službe pravne pomoći, štabovi za
civilnu zaštitu (u daljem tekstu: državni organi), javne ustanove
iz oblasti osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, ,
kulture,zdravstva, dječije zaštite i socijalne zaštite (u daljem —
tekstu: javne ustanove), fondovi i ostali korisnici. -

Javnim službama u smislu ove uredbe smatraju se državni
organi ijavne ustanove.

Član 5.

Za svoje obaveze Republika, općina i fond odgovara sred-
stvima kojim raspolaže.

Za obaveze iz stava 1. ovog člana ne može se provodili
izvršenje i osiguranje radi ostvarivanja novčanih potraživanja
na sredstvima koja su neophodna za rad njihovih organa i za
ostvarivanje prava po osnovu socijalnog osiguranja.

Član 6.

Zakoni i drugi propisi kojima se stvaraju obaveze za budžet
Republike i općine, kao i za fond ne mogu se donositi dok se
ne utvrde izvori, obim i dinamika osiguranja finansijskih sred-

stava za izvršenje tih obaveza.

Član 7.

Radi finansiranja odredjenih poslova i zadataka od zajed-
ničkog interesa Republika i općina mogu udruživati sredstva.
Član 8.
Općini koja ne može, vlastitim prihodima da finansira
neophodan nivo javnih rashoda koji se finansiraju preko

budžeta, Republika osigurava dopunska sredstva, pod uvjetima
utvrdjenim ovom uredbom.

II - JAVNI PRIHOD

Član 9.

Zakonom, odnosno drugim propisom mogu se uvoditi samo

one vrste javnih prihoda koje su ustanovljene ovom uredbom.
Član 10. :

U okviru godišnjih mjera ekonomske i razvojne politike,
Skupština Republike, utvrdjuje visinu javnih prihoda i javnih
rashoda u Republici projekcijom bilansa javnih prihoda i javnih!
rashoda.

" Član 11.
Oslobadjanja, olakšice, poreski krediti i drugi poreski —
podsticaji, kao i ostali elementi sistema i politike javnih prihoda |
ustanovljeni na osnovu zakona, mogu se uvoditi samo zakonom
kojim se uvodi odgovarajući javni prihod. =
Član 12. SE)
Vrste javnih prihoda su: ;
1. carina, i druga carinska davanja
2. porezi
3. takse
4. doprinosi
5. samodoprinos
6. naknada za korištenje dobara od općeg intei

Strana 15892/100

pp Ka

Broj 5 - Strana 158
7. javni zajam
8. ostali javni prihodi
Član 13.
Zakonom odnosno drugim propisom mogu se uvoditi slije-
đeći porezi:
1. porez na promet proizvoda i usluga;
2. posebni porezi;
3. porez na dobit preduzeća;
4. porez na plaću;
5. porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti;
6. porez na dohodak od poljoprivredne djelatnosti;
7. porez na prihod od autorskih prava patenata i tehničkih
unapredjenja; j
8. porez na prihod od imovine i imovinskih prava;
9. porez na imovinu; — '
10. porez na nasljedje i poklon;
11. porez na dohodak od igara na sreću;
12. porez na prihod fizičkog lica;
13. porez na promet nepokretnosti.
Član 14.
Zakonom se mogu uvoditi slijedeće takse i naknade:
1. Takse i
- administrativne;
- sudske;
- komunalne.
2. Naknade za korištenje:
- Voda;
Je šuma;
- puteva;
- Vazduha i dr.
£ Član 15. '
Zakonom se mogu uvoditi doprinosi kao javni prihodi za

finansiranje ostvarivanja zajamčenih prava gradjana i utvrdje-
nog opčeg interesa u oblasti socijalnog osiguranja.

a Zakonom se u smislu stava 1. ovog člana 'mogu uvoditi
7 slijedeći doprinosi: brzi

1. doprinos za penzijsko-invalidsko osiguranje;

2. doprinos za zdravstveno osiguranje;

3. doprinos za slučaj nezaposlenosti.

Član 16.

Samodoprinos se uvodi u skladu sa zakonom za područje
općine i uže zajednice radi finansiranja zajedničkih potreba
koje se zadovoljavaju u mjestu stanovanja.

Član 17.

Republika može, pod uvjetima utvrdjenim ovom uredbom,

da ostvaruje prihod i po osnovu javnog zaduživanja.
Član 18.

Ostali javni prihodi u smislu ove uredbe su:

- prihodi po osnovu prodaje obveznica i drugih hartija
vrijednosti;

SLUŽBENI LIST RBiH '

Petak, 10. februara 1995. godine

- prihodi ostvareni iz dobiti javnih preduzeća;
- prihodi.koje svojom djelatnošću ostvaruju javne službe;

- prihodi ostvareni po osnovu naplate novčanih kazni
izrečenih u krivičnom, prekršajnom i drugom postupku;

= prihodi ostvareni od oduzete imovinske koristi i sredstva
dobijenih prodajom oduzetih predmeta u krivičnom, prekršaj.
nom i drugom postupku;
- prihodi ostvareni po osnovu prodaje državne imovine.
III - JAVNI RASHODI
Član 19.

Javni rashodi mogu se izvršavati na republičkom i općin-
skom nivou.

Instrumenti javnog finansiranja u smislu ove uredbe su:
budžet Republike, budžet općine i fond.

: Član 20.
Javni rashodi koji se finansiraju iz budžeta Republike su:
. Ustavom i zakonom utvrdjeni zadaci javnih službi;
. Odbrana i bezbjednost Republike,
. obaveze iz medjunarodnih odnosa,
. diplomatsko-konzularna predstavništva,
. materijalno osiguravanje raseljenih i izbjeglih lica
. obnova i razvoj Republike, :

7. Ustavom zajamčena prava gradjana i opći interes u
slijedećim oblastima:

- osnovno srednje i visoko obrazovanje,

- naučna istraživanja od značaja za Republiku,

- podsticanje tehničko-tehnološkog razvoja,

- kultura od republičkog značaja u skladu sa zakonom,
- vrhunski sport utvrdjen zakonom,

- dječija zaštita (prava po osnovu dodatka na djecu),

- socijalno osiguranje, i

A UPU Na

- robne rezerve.
8.Intervencije u privredi - ekonomski izdaci:

- finansiranje privredne infrastrukture (putevi, željeznica,
vodosnabdijevanje, geološka istraživanja i dr.),

- kompenzatorno finansiranje (dotacije, premije, subvenci-
je, regresi i sl.),

- finansiranje socijalno razvojne funkcije socijalne zaštite,
- obaveze prema javnim preduzećima.

9. Dopunska sredstva:

- općinama,

- političkim i društvenim organizacijama.

10. Ostali izdaci:.

= posebna zaštita boraca, vojnih invalida i porodica palih
boraca i civilnih žrtava rata i članova porodica žrtava
fašističkog terora,

- anuiteti javnih zajmova,
- Zaštita i sanacija od elementarnih nepogoda,
- zaštita i unapredjenje čovjekove okolice.

Pe

ja.

ci,

va

IV

ju

Strana 15989/100

be;

Stva
"Šaj-

petak, 10. februara 1995. godine

Član 21.
Javni rashodi koji se finansiraju iz budžeta općine su: '
1. Ustavom i zakonom utvrdjeni zadaci javnih službi,
2. obnova i razvoj općine,
3. zajamčena prava gradjana u slijedećim oblastima:
- kultura;
- fizička kultura;
- socijalna zaštita;
- predškolsko obrazovanje i vaspitanje.
4. Ekonomski izdaci:
- dopunska sredstva za finansiranje komunalnih djelatnosti;
- uredjivanje gradskog gradjevinskog zemljišta;

- izgradnja i održavanje lokalnih puteva, ulica i drugih
javnih ob jekata,

4. Ostali izdaci:

- posebna zaštita boraca i vojnih invalida, porodica palih
boraca i zaštita porodice lica na obaveznoj vojnoj službi i
civilnoj zaštiti;

- zaštita i unapredjenje životne sredine;

- zaštita od požara;

- dopunska sredstva mjesnim zajednicama;

- dopunska sredstva za političke i društvene organizacije,

- zaštita i sanacija od elementarnih nepogoda i drugih
vanrednih okolnosti.

Član 22.

Javni rashodi koji se finansiraju iz budžeta zajednice općina
i grada Sarajeva utvrdjeni statutom, zadovoljavaju se iz prihoda
koji su po ovoj uredbi utvrdjeni kao prihodi općine, a koje
općine prenesu na zajednicu općina.
Član 23.

Javni rashodi koji se finansiraju preko fondova su izdaci za
finansiranje zajamčenih prava gradjana i utvrdjenog općeg
interesa u skladu sa zakonima iz oblasti:

1. penzijsko-invaidskog osiguranja;

2. zdravstvenog osiguranja; (obavezno)

3. osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
IV - IZVORI JAVNIH PRIHODA

Član 24.

Za finansiranje javnih rashoda budžetu Republike pripada-
ju slijedeći javni prihodi:

1. carine i druga carinska davanja,

- posebna naknada za uvezenu robu

2. Porezi:

- dio poreza na promet proizvoda i usluga;

- posebni porezi - akcize;

- porez na dobit preduzeća;

- dio poreza na plaću;

- drugi porezi

3. Takse:

SLUŽBENI! LIST RBiH

aaa ena
bličkog budžeta; GE kojisena

; {= sudske takse.

8. Ostali javni prihodi:

|| naknade;

r javni zajam;

I izdavanje obveznica i drugih hartija od vrijednosti;
+ prihodi ostvareni iz dobiti javnih preduzeća; _
| novčane kazne izrečene u postupku pred državnim orga-jij
nima koji se finansiraju iz republičkog budžeta;

-| oduzeta imovinska korist i sredstva dobijena prodajom! _
oduzetih predmeta u krivičnom, prekršajnom i drugom postup- i
ku; | +

- \prihodi koje svojom djelatnošću ostvaruju državni organi
kojis finansiraju i iz republičkog budžeta; ?

-Prihodikoji se dobiju po osnovu prodaje državne imovine.  g
za finansiranje javnih rashoda budžetu općine pripadaju EF)
slijedegi javni prihodi: +

1. Porezi:
o poreza na promet proizvoda i usluga;
= dio poreza na plaću;
- porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti;
- "= na dohodak od poljoprivredne djelatnosti;

= = HP — === —

MID

- po z na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih
unapredjenja;

- po na prihod od imovine i imovinskih prava;

- porez na imovinu;

- porez. na nasljedje i poklone;

- porez 'na dohodak od igara na sreću;

- porez na ukupan prihod fizičkog lica;

= pin na a promet nepokretnosti.

2.T '
- ad KAD takse - takse koje se plaćaju u postupku |
pred državnim organima koji se finansiraju iz budžeta općino;u |

- komynalne takse.

3: Ostali prihodi:

- naknade;

- novčane. kazne izrečene u postupku pred državnim orga- |
nima koji se finansiraju iz budžeta općine;

- prihodi ostvareni iz dobiti javnih preduzeća;

- prihodi koja svojom djelatnošću ostvare državni Or;
koji se finansiraju iz budžeta općine.

i Član 26.

iranje zakonom utvrdjenih prava u oblasti soc
nog de nja, fond penzijsko-invalidskog osiguran
zdravstvene (zaštite i fond za slučaj nezaposlenosti ost
slijedeće prihode:

1. doprinos iz ličnih primanja i drugih prihoda osi)

2. doprinos nalična primanja isplaćena na teret

)

Strana 16094/100

Broj 5 - Strana 160

3. doprinos na dohodak od poljoprivredne djelatnosti;
4. prihodi po osnovu ugovornog (dobrovoljnog) osiguran-
JA; .
5. prihodi koje svojom djelatnošću ostvari fond;
6. sredstva iz republičkog budžeta;
7. ostali prihodi.
V - DOPUNSKA SREDSTVA
Član 27.
Kriterije za dopunska sredstva i visinu dopunskih sredstava
općinama utvrdjuje odlukom Vlada.
Član 28.
Kriteriji za dopunska sredstva za finansiranje programa
aktivnosti političkih i društvenih organizacija, utvrđuju se po-
sebnim zakonom.

VI- ZADUŽIVANJE
Član 29.

Republika se može zaduživati i raspisivati javne zajmove

pod uvjetima predvied nim ovom uredbom.
Član 30.

Radi prevazilaženja vremenske neuskladjenosti izmedju
priticanja prihoda i izvršavanja rashoda budžeta, Republika se
može kratkoročno zaduživati kod poslovnih banaka i Narodne
banke Bosne i Hercegovine tako da sredstva po osnovu za-
duženja u ukupnim prihodima budžeta učestvuju najvišedo5%.

Odluku o zaduživanju iz stava 1. ovog člana donosi Vlada.

Ugovor o kreditu iz stava 1. ovog člana u ime Republike
potpisuje ministar za finansije.

Kredit iz stava 1. ovog člana vraća se iz sredstava budžeta
do 31. decembra godine u kojoj je kredit korišćen.

Član 31.

Radi finansiranja izgradnje i opremanja objekata kojima se
stvaraju trajni uvjeti za rad i funkcionisanje javnih službi i
ulaganja u investicije od interesa za zadovoljavanje javnih
potreba, Republika se može dugoročno zaduživati.

Odluku o zaduživanju iz stava 1. ovog člana donosi Skupšti-
na Republike.

Član 32.

Republika može davati garancije po kreditima za finansi-
ranje potreba koje su od značaja za ostvarivanje prava i dužno-
sti Republike utvrđene zakonom.

Odluku iz stava 1. ovog člana donosi Skupština Republike.

Član 33.

Zakonom, kojim se raspisuje zajam sa javnim upisom
određuje se naročito:

1. namjena za koju se zajam raspisuje,

2. ukupan iznos zajma,

3. upisnici zajma,

4. Visina kamatne stope koja se plaća na upisani zajam,
način obračunavanja i plaćanja kamate,

5. rokovi, izvori i način otplaćivanja zajma.

Član 34.

 \ Republikaje dužna prilikom donošenja odluke o zaduživan-
2 ju odnosno, davanju garancije po kreditima, voditi računa da

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

izvršavanjem obaveza po krediti i garancijama ne dovode u
pitanje finansiranje javnih rashoda za koje, je na osnovu Ustava
i zakona, dužna da prvenstveno osigurava sredstva.

Zakonom odnosno odlukom o dugoročnom Zaduživanju ili
davanju garancija po kreditima, pored ostalog, određuje se i
lice koje će u ime Republike potpisati ugovor o kreditu odnosno
ispravu o garanciji.

Član 35.

Republika je dužna da u budžetu osigura sredstva za izmi-
renje obaveza po kreditima, zajmovima i garancijama u visini
obaveza koje dospijevaju za plaćanje u godini za koju se odnosi
budžet. '

; Član 36.

U slučaju neravnomjernog ostvarivanja prihoda, fond se
može kratkoročno zadužiti do visine 50% ostvarenih sredstava
po osnovu doprinosa u prethodnoj godini.

Odluku o zaduživanju donosi Vlada na prijedlog upravnog
odbora fonda.

Kredit iz stava 1. ovog člana fond je dužan da vrati najka-
snije do 31.decembra godine u kojoj je kredit korišćen.

VII - BUDŽET
Član 37.

Budžet Republike i budžet općine se donosi za jednu kalen-
darsku godinu i važi za godinu za koju je donesen.

Prihodi i rashodi budžeta, u pravilu moraju biti uravno-
teženi.
Član 38.

Ukupna sredstva budžeta rasporeudju se na:
- sredstva za rad javnih službi;.
- sredstva za druge javne rashode.
Član 39.
Sredstva za rad javnih službi su:
- sredstva koja radnici stiču kao lična primanja;
- sredstva za materijalne troškove;
- Sredstva na ime amortizacije;
- sredstva za opremu;
- sredstva za posebne namjene.

Sredstva za investicije javnih službi obezbjeudju se na
osnovu posebnih programa.

Javna služba može preuzeti obaveze samo u okviru sred-
stava obezbijedenih u budžetu.

"_ Član 40.
Budžet se sastoji iz općeg i posebnog dijela.
Opći dio budžeta sadrži:
- ukupan iznos predviednih prihoda,

- raspored prihoda, za utvrđene namjene (ukupno), stalnu
TEZervu i tekuću rezervu budžeta,

7 bilans budžeta u kome se iskazuju prihodi po vrstama i

' raspored prihoda po osnovnim namjenama.

Posebni dio budžeta sadrži, u okviru bilansa budžeta iz
stava 1 + Ovog člana, raspored prihoda po korisnicima odnosno
noslocima sredstava i po osnovnim i bližim namjenama.

Strana 16191/100

Ustava

ranju ili
ије se i
dnosno

a izmj-
1 Visini
odnosi

ond se
'dstava

ravnog

пајка-

kalen-

ravno-

с na

sred-

ma i

a iz
800

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 41.

Propisom o izvršavanju budžeta, koji se donosi uz budžet,
uredjuju se prava i obaveze korisnika odnosno nosioca sredsta-
va u izvršavanju budžeta, redoslijed prioriteta u izvršavanju
budžeta, kao i mjere za održavanje budžetske ravnoteže i druge
ncophodne mjere za izvršenje budžeta,te određuje način osigu-
ravanja odredenih javnih rashoda (naknade za službena puto-
vanja, topli obrok i dr.). ;

1. Donošenje budžeta

Član 42.

Budžet donosi Skupština Republike odnosno skupština
„općine, prije početka godine na koju se odnosi.

Ako ne postoje uvjeti da se u roku iz stava 1. ovog člana
donese budžet, skupština donosi odluku o privremenom finan-
siranju.

Privremeno finansiranje vrši se po budžetu za proteklu
godinu, a najduže tri mjeseca.

U toku privremenog finansiranja iz stava 3. ovog člana
mogu sc koristiti sredstva najviše u visini ostvarenih prihoda u
posljednja tri mjeseca godine koja prethodi godini za koju se
odluka donosi.

Član 43.

Zahtjev za osiguravanje sredstava u budžetu nosioci i kori-
snici dostavljaju organu uprave nadležnom za poslove budžeta
preko organa uprave nadležnih za određene oblasti.

Organ iz stava 1. ovog člana obavijestit će nosioce о
prihvatanju odnosno neprihvatanju zahtjeva.

Član 44.

Nacrt budžeta sastavlja organ uprave nadležan za poslove
aka uskladu sa projekcijama bilansa javnih prihodaijavnih
rashoda.

Prijedlog budžeta utvrdjuje Vlada odnosno izvršni organ
općine.

Član 45.

Budžet se objavljuje na način na koji se objavljuju zakoni,
odnosno opći akti općine.

2. Izvršenje budžeta

Član 46.

Budžet se izvršava ostvarivanjem prihoda i stavljanjem na
raspolaganje ostvarenih prihoda korisnicima odnosno nosioci-
ma sredstava u okviru rasporeda utvrdenog u posebnom dijelu
budžeta.

Budžetse izvršava u periodu od 1. januara 4031. decembra
godine na koju se budžet odnosi. S т

Izuzetno od stava 2. ovog člana Republika i općina, која
prihodima naplaćenim do 31. decembra tekuće godine, ne može
da finansira potrebe utvrdene u budžetu, možcć prihode od
poreza iz plaća, poreza na promet proizvoda i usluga ostvarene
do 31. decembra tekuće godine, a naplaćene do 31. januara
naredne godine, koristiti kao prihod budžeta tekuće godine.

Član 47. LOG
Utvrđena sredstva stavljaju зе na raspolaganje korisnicima
odnosno nosiocima sredstava, po pravilu, mjesečno u okviru

„ OStvarenih prihoda.

Sredstva za investicije, nabavku opreme, podsticanje raz-
Voja i intervencije u privredi stavljaju se korisnicima odnosno

nosiocima na raspolaganje,po pravilu,u rokovima dospjelosti
za plaćanje obaveza.

Član 48.

Sredstva iz člana 39. stav 1. ove uredbe stavljaju se na
raspolaganje korisnicima prenosom na njihov žiro račun.

SLUŽBENI LIST RBiH

Sredstva za druge javne rashode iz ove uredbe m

prenositi na žiroračun nosioca sredstava ili redno!
sa žiroračuna budžeta. a Bi

Sredstva za posebne namjene stavljaj | ;

Sred: ljaju se na raspolaganje
korisnicima u pravilu, otvaranjem удана зе ili prenosom па
posebne račune. .

Član 49.

Sredstva koja su rasporedjena u ukupnom jiznosu, ~
uključujući i sredstva koja su raspodijeljena iz prihoda ili dijela ЖЕ
ak koji se ustupaju izvršavaju se prenosom na račum

orisnika.

; Član 50.

Sredstva opreme – amortizacija i sredstva za биле nam-
јепе koja ne budu utrošena u roku iz člana 46. stav 2. Ove
uredbe vraćaju se u budžet ako ovom uredbom nije drugačije
odredjeno.

Član 51. ;

Organ uprave nadležan za poslove budžeta dužanje svakog |
tromjesečja dostavljati Vladi odnosno izvršnom organu općine
izvještaje o ostvarivanju prihoda i izvršenom rasporedu priho-
da predvidjenih budžetom. Vlada, odnosno izvršni orgam
općine dužan je da skupštini podnosi izvještaj o izvršenju
budžeta u rokovima Које odredi skupština, a najmanje polugo-
dišnje.

а a NR ту
“TI II LL LL LL „|

Član 52.
Za izvršenje budžeta u cjelini je odgovorna Vlada odnosno
izvršni organ općina.
Naredbodavac za izvršenje budžeta u cjelini je funkcioner
koji rukovodi organom uprave nadležnim za poslove budžeta.
Član 53.
Svaka isplata koja se vrši na teret sredstava budžeta mora
biti zasnovana na zakonu ili propisima donesenim na osnovu

zakona, a vrši se na osnovu dokumenata kojima su utvrdene
obaveze i visina isplate.

Član 54.

Za zakonitu upotrcbu sredstava, koja se državnom organu
rasporeudju budžetom, odgovoran је funkcioner koji rukovodi
državnim organom kao naredbodavac.

Pored naredbodavca, za zakonitu upotrebu sredstava iz
stava 1. ovog člana odgovara i računopolagač.

Organ uprave nadležan za poslove budžeta vodi knjigovod-
stvo, sastavlja periodični izvještaj i godišnji obračun budžeta u
skladu sa posebnim propisima.

Organ uprave nadležan za poslove budžeta vrši namjensku
kontrolu utroška sredstava koja su korisnicima odnosno nosio-
cima sredstava budžeta prenesena iz budžeta.

KANTICA иритира = :

3. Tekuća rezerva budžeta

Član 55.

Tekuća rezerva budžeta газрогепаје зе 1 koristi u toku ~
godine za пергедуједпе i nedovoljno predviedne potrebe koje
se finansiraju iz budžeta. ;

O rasporedu i korištenju sredstava iz stava 1. ovog člana
odlučuje Vlada, odnosno izvršni organ općine.

Član 56. 4
Vlada, odnosno izvršni organ općine dužan је podnositi.
izvještaj о izvršenom rasporedu i korištenju tekuće rezerve

budžeta u rokovima koje odredi skupština, a najmanje poli
dišnje.
4. Izmjene budžeta
Član 57. .
Tokom godine može se mijenjati i dopunjavati bud

jene i dopune budžeta vrše se po postupku koji je
donošenje budžeta.

Strana 16292/100

: sno izvršni organ

;
s

Broj 5 - Strana 162

Obim sredstava budžeta se može povećati ili smanjiti ako
se prihodi ostvaruju u većim ili manjim iznosima od planiranih
ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti sa povećanim
odnosno smanjenim obimom rashoda budžeta.

Budžet se može izmijeniti i dopuniti i u slučaju ako u okviru
ukupnog obima rashoda planirani budžetski rashodi treba za
pojedine namjene da se rasporede drugačije.

Član 58. ;

Ako se utvrdi da se prihodi budžeta ne ostvaruju u predvid-
jenom iznosu Vlada, odnosno izvršni organ općine može radi
održavanja budžetske ravnoteže, privremeno smanjiti iznose
budžetom rasporeednih sredstava za pojedine namjene i privre-
meno obustaviti korišćenje tih sredstava. Ako se utvrdi da se
prihodi budžeta ostvaruju u iznosima koji su znatno veći od
predvidjenih, Vlada, odnosno izvršni organ općine može doni-
jeli odluku kojom višak prihoda usmjerava za ekonomske
izdatke.

Vlada, odnosno izvršni organ općine o preduzetim mjerama
iz stava 2. ovog člana obavještava "skupštinu, i po potrebi,
predlaže izmjenu budžeta. ;

Član 59.
Vlada, odnosno izvršni organ općine može vršiti izmjenu
- bliže namjene i visine sredstava koja su u budžetu rasporedjena
za pojedine namjene iz člana 38. ove uredbe.

Izmjene i dopune iz stava 1. ovog člana mogu se vršiti i

izmedju pojedinih državnih organa.
Član 60. |
Ako Vlada, odnosno izvršni organ općine ocijeni da sred-
stva rasporedjena u budžetu za pojedine osnovne namjene neće
biti u cijelosti iskorišćena, prenijet će ta sredstva u tekuću
rezervu budžeta. " š ;

5. Godišnji obračun budžeta

Član 61.
Godišnji obračun budžeta usvaja Skupština Republike, od-
nosno skupštiria općine. PRE

Godišnji obračun se objavljuje na način kako se objavljuju
zakoni, odnosno akti općine. —_.

Član 62.

Godišnji obračun budžeta sastoji se iz općeg (normativnog)
i posebnog dijela. '

Opći dio godišnjeg obračuna budžeta sadrži:

- ukupan iznos ostvarenih prihoda; :

zizvršen raspored prihoda: na utvrdjene namjene (ukupno),
stalnu rezervu i razliku izmedju:prihoda i rashoda;

- bilans budžeta u kome se iskazuju ostvareni prihodi po
vrstama i izvršen raspored prihoda po osnovnim namjenama;-
odredbe o visini neizmirenih obaveza, kao i način regulisanja,
obaveza prema državnim organima; .

- odredbe o rasporedu viška prihoda utvrdjenog godišnjim -

\obračunom;- odredbe o stanju sredstava stalne rezerve.

_ Posebni dio godišnjeg obračuna budžeta sadrži u okviru
bilansa budžeta iz stava 1. ovog člana, izvršen raspored prihoda
po korisnicima, odnosno nosiocima sredstava po osnovnim i
bližim namjenama. : :

Član 63.

Uz godišnji obračun budžeta prilažu se i prilozi utvrđeni
propisom donesenim na osnovu ovlaštenja iz ove uredbe.

Član 64.

Nacrt godišnjeg obračuna budžeta sastavlja organ uprave
nadležan za poslove budžeta i dostavlja ga Vladi, odnosno
izvršnom organu općine.

Predlog godišnjeg obračuna budžeta utvrđuje Vlada, odno-

općine do 28. februara tekuće godine za
proteklu godinu. POZEĆE ;

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995, godine

Predlog godišnjeg obračuna budžeta, dostavlja se radi pre-
gleda Zavodu za platni promet Republike Bosne i Hercegovine
( u daljem tekstu Zavod) do 10. marta. ?

Predlog godišnjeg obračuna budžeta, zajedno sa izvješta-
jem Zavoda, dostavlja se Skupštini Republike odnosno skupšti-
ni općine do 31. marta.

VIII - STALNA BUDŽETSKA REZERVA

Član 65.

Republika i općine imaju stalnu budžetsku rezervu (u da-
ljem tekstu: stalna rezerva).

Član 66.

Sredstva stalne rezerve obrazuju se najmanje u visini od
5% od ukupno ostvarenih prihoda Republike i općine.

Ukupno ostvareni prihodi iz stava 1. ovog člana umanjuju
se:

- u općini za iznos dopunskih sredstava koja općina dobije
od Republike i druge obaveze utvrdjene republičkim propisima
kojima se osiguravaju sredstva za intervencije u privredi :

- u Republici za iznos dopunskih sredstava koje Republiku
osigurava općinama, sredstva za intervencije u privredi; sred-
stva namjenjena za finansiranje socijalno razvojne funkcije
socijalne zaštite.

Izdvajanje sredstava u stalnu rezervu vrši se svake godine
najmanje u visini od 1% od ukupno ostvrenih prihoda sve dok
se ne obezbijedi nivo sredstava iz stava 1. ovog člana.

Obaveza izdvajanja u stalnu rezervu ponovo nastaje kada
se sredstva stalne rezerve smanje ispod nivoa utvrdenog u stavu
1. ovog člana.

Obračun i izdvajanje sredstava u stalnu rezervu vrši se
polugodišnje, a konačno po godišnjem obračunu budžeta.

Član 67.

Sredstva stalne rezerve koriste se za:

1. podmirenje rashoda nastalih kao posljedica yanrednih
okolnosti za koja se sredstva ne obezbjedjuju u budžetu kao što
su naročito: poplava, suša, požar, zemljotres i druge elemen-
tarne nepogode, suzbijanje epidemije, suzbijanje stočnih zara-

za, suzbijanje biljnih štetočina, ublažavanje posljedica
izazvanih vanrednim okolnostima zbog kojih je došlo do pore-
mećaja u privredi većih razmjera i vanredne situacije u odbrani
i bezbjednosti Republike.

2. Za pokriće budžetskog deficita po godišnjem obračunu
budžeta.

Za namjene iz stava 1. ovog člana mogu se davati nepovrat-
no sredstva iz stalne rezerve.

Član 68. ;

Sredstva stalne rezerve mogu se u slučaju neravnomjernog
priliva prihoda budžeta, koristiti kao pozajmica, s tim da se
pozajmica mora vratiti do kraja godine u kojoj su sredstva
korišćena.

Član 69.

Ako se sredstva stalne rezerve, koriste za pokriće budžet-
skog deficita po godišnjem obračunu budžeta, Republika,od-
nosno općina dužna je da u svoju stalnu rezervu počev od
nardne godine izdvaja pored redovnih 1% , Još najmanje 1% od
ukupnih prihoda sve dok se ne Osigura nivo sredstava iz stava
1. člana 66. ove uredbe. :

; Član 70.

ita o KOTREGAJu pr Sdtava stalne rezerve za namjene iz čl. 67.
1 08. ove uredbe odlučuje Skupštin i
klaktiau opriae lj pština Republike odnosno
__' Skupština Republike i skupština općine može propisom o
izvršenju budžeta ovlastiti Vladu odnosno izvršni organ općine
dado odredjenog Iznosa odlučuje o korištenju sredstava stalne
rezerve za namjene iz stava 1. ovog člana.

O korištenju Sredstava stalne rezerve za namjene iz člana
68. ove uredbe odlučuje Vlada, odnosno izvršni organ općine.

Pet

3,6
čije
gra

odi

nje
gra
pro

OIg
UpI

gol

buć

se !
obi

gra

vlja
Ur

bud

IZVI
od.
mo.
bud
ješt
IZVI
pre
Re;

X-

ilip
PposS

Tači

pre:

Strana 16387/100

Odine Petak, 10. februara 1995. godine

i pre- j
зе IX - FINANSIJSKI PROGRAM
| Član 71.
јез а Sredstva za finansiranje javnih rashoda iz člana 2o.tač.2,
IpŠti~ 3,6,7.alineja 2.i 3 i.taČke 8 i člana 21. tač. 2, 14. ove uredbe,
čija realizacija traje više godina utvrđuje se finansijskim pro-
ВТАШОТ :
Finansijski program donosi odlukom Skupština Republikc,
odnosno skuština općine na prijedlog Vlade.
1 da- Član 72.
Finansijskim programom utvrdjuju se: dinamika irokoviza
njegovo izvršenje, ukupna sredstva potrebna za izvršenje рго-
i od grama u cjelini, visina sredstava koja je potrebna za izvršenje
И programa u svakoj godini, organ nadležan za izvršenje ргорга-
lJuju ma i mjere za izvršenje programa.
bije Član 73.
sima Godišnji plan rashoda po finansijskom programu donosi
organ nadležan za izvršcnje programa i dostavlja ga organu
liku | uprave nadležnom za poslove budžeta.
red- Član 74.
(CIJE Sredstva za izvršenje finansijskog programa u pojedinoj
А godini, obezbjeudju se u budžetu.
диве Sredstva za izvršenje finansijskog programa predvidena u
ok budžetu prenose se u toku godine na poseban račun.
сада Član 75.
јауш Sredstva sa posebnog računa finansijskog programa koriste
se na osnovu dokaza o vrijednosti izvršenih radova i akcija
i se obuhvaćenih programom, a avansiranje po odobrenju Vlade,
odnosno izvršnog organa općine.
Neutrošena sredstva po godišnjem planu finansijskog pro-
grama prenose зе u godišnji plan za narednu godinu.
inih Član 76. !
Što Organ nadležan za izvršenje finansijskog programa заз(а-
јеп- vlja izvještaj o izvršenju godišnjeg plana finansijskog programa
Ara– u roku predviđenom za sastavljanje godišnjeg obračuna držav-
lica nih organa i dostavlja ga organu uprave nadležnom za poslove
те budžeta.
ani Član 77.
Inu Završni obračun finansijskog programa organ nadležan za
izvršenje finansijskog programa, sastavlja u roku od 15 dana
rate od dana izvršenja zadataka predvidjenih finansijskim ргорга-
mom i dostavlja ga organu uprave nadležnom za poslove
budžeta i Zavodu.
Završni obračun finansijskog. programa, zajedno sa izv-
108 ještajem o izvršenom pregledu dostavlja зе Vladi, odnosno
se izvršnom organu i općine u roku od 30 dana po izvršenom
tva pregledu. )
Završni obračun finansijskog programa usvaja Skupština
Republike odnosno skupština općine.
o. Х - POSEBNI RAČUNI
о Član 78.
уа __ Javni rashodi koji zahtijevaju poseban način evidentiranja
ili poseban način korišćenja sredstava mogu se finansirati preko
posebnih računa. \
a Član 79.
____Finansiranje djelatnosti odnosno poslova javnih ustanova
o iz člana 20. tačka 7. i člana 21.tačka 3. vrši se preko posebnih
ne Tačuna koji se otvaruju kod nadležnog organa uprave.
с Član 80.
па Neutrošena sredstva па posebnom računu па kraju воде,

е. prenose зе и narednu godinu.

SLUŽBENI LIST RBiH”

XI- BUDŽETSKI FONDOVL

ı Član 81, '
Javni rashodi iz člana 20. tačke 8. i člana 21. tačke 4. mogu
se finansirati preko fondova ili drugih organizacija

(u daljem tekstu budžetski fondovi) kada (0 zaahtiieva poseban
način evidentiranja i korišćenja oba i podsticanje razvoja
za koja se koriste kredina. sredstva, odnosno vrši plasman
kapitala. i
а _ бал 82.
Posebnim zakonom bliže зе uređuju organi upravliania
budžetskim fondom, ciljevi i zadaci fonda, poslovanje fonda,
izvori sredstava i način njihovog korišćenja, kao uvjeti i način
zaduživanja i davanje kredita iz fonda.
| Сал 83.

Prihodi i rashodi budžetskog fonda iskazuju se u finansij~ {|
skom planu, periodičnom obračunu i godišnjem obračunu. . |

Prihodi budžetskog fonda iskazuju se po izvorima iz kojih ||
potiču i po visini, a rashodi po vrsti i visini. e

Na finansijsko. poslovanje: budžetskog, fonda shodno se
primjenjuju odredbe ove uredbe o izradi, donošenju i
izvršavanju budžeta godišnjeg obračuna budžeta i o korišćenju
1 raspolaganju budžetskim sredstvima. i

XII - IZVRŠENJE RASHODA FONDOVA

: : Član 85. 2:

Finansijskimi planom зе utvrdjuju prihodi i rashodi fonda
za socijalno osiguranje. |

Finansijski plan donosi upravni odbor fonda uz saglasnost.
Vlade. | па 3 1
o o finansijskom planu iskazuju se svi prihodi i rashodi ~
onda. : АЕ,

Prihodi fonda iskazuju зе po izvorima iz kojih ронби i.
visini, a rashodi po vrsti i visini, Ва
137,  Člaa86.

Ма finansijsko poslovanje fondova shodno зе primjenjuju
odredbe ove uredbe o. izradi, izvršenju, izmjeni i godišnjem
obračunu budžeta. ~.

Finansijski:plan i godišnji obračun fonda objavljuju se na
način na koji se objavljuju zakoni i akti općine. :

XIII - KONTROLA 1 NADZOR JAVNIH PRIHODA 1
JAVNIH RASHODA ~

„и Ба то 7 Član 87.

Kontrolu provodjenja. politike u oblasti javnih prihoda i
227 rashoda vrši Skupština Republike, odnosno skupština
ја RNA i a

Kontrolu obračuna,

c ačuna, Uplate, usmjeravanja i korišćenja jav- 2

ka policija i Poreska uprava
: · вал 88. ј
Ministarstvo finansija vrši nadzor пад ostvarivanjemjavnih
app alana за propisima na osnovu kojih su ul ,
о падгог пад ras Vanje prihoda korisnicimau skladu
sa utvrdjenim rasporedom, no kontrolu unjenskog ko
rišćenja sredstava utvrdjenih budžetom, finansijskim planomi
finansijskim programom. :

Strana 16481/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 81.1 od 100; 18% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

TI ma im

__ Broj5- Strana 164 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godine Petak
! Ako Ministarstvo finansija utvrdi da se javni rashodi ne proizvodnju i funkcionisanje drugih djelatnosti u ratu, kaoiz, budže
\— podmiruju u skladu sa zakonom zbog neodgovarajućeg raspo- — razmještaj pojedinih proizvodnih kapaciteta. SAZA cijskil

reda u finansijskim planovima budžeta i programima korisnika Pod sredstvima za finansiranje odnosno kreditiranje iny i

Sredstava javnih prihoda ukazat će tim korisnicima na nedostat- —_ sticija iz stava 1. ovog člana podrazumjevaju se Sredstva an. s

ke u finansiranju tih rashoda i predložiti mjere za njihovo — teta po ranije datim kreditima iz sredstava Republike i općine. U
otklanjanje. sredstva ratnih zajmova prikupljena od preduzeća, drugih Prav. mjese
Član 89. nih lica i gradjana, sredstva ratnog budžeta Tasporeedna 72 stupai

investicije, sredstva zajedničkih rezervi preduzeća i drugih — budže
Organ uprave nadležan za poslove budžeta i nadležni organ — pravnih lica,sredstva za investicije preduzeća i drugih pravnih U

fonda vrše kontrolu namjenskog korišćenja sredstava utvrdje- lica za koja Republika ograniči pravo raspolaganja, kredit seca
nih u budžetu, odnosno finansijskom planu. batik. sredstva osiguranja zajednice osiguranja i IeOsiguranja mirno
1 druga sredstva koja se utvrde ratnim propisima. ratno;
XIV - PRIMJENA UREDBE ZA VRIJEME RATNOG Republika i općina može,u cilju osiguranja sredstava 24 uplati
_, STANJA ! finansiranje odnosno kreditiranje investicija iz stava 1.ovog_ ' skog |
i ČIRAĐO) člana nakon korišćenja sredstava iz stava 2. ovog člana, propi-
an 90. sati obavezno udruživanje i namjensko usmjeravanje u odred.
Za vrijeme ratnog stanja javni rashodi koji se finansiraju iz = Jene investicione programe sredstva akumulacije i drugih Me
| budžeta Republike i općine, prije svega, su: Sredstava kojima raspolažu preduzeća, sredstva solidarnostiza Milet
i 1. potrebe Oružanih snaga Republike, otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, sredstva ukiny- privri
i 2. osiguravanje i održavanje materijalnih robnih rezervi, tih fondova,raspoloživih sredstava kreditnog potencijala bana- ZRAI
i 3. potrebe smještaja i ishrane stanovništva, posebno rasel- ka, kao i sredstva rezervi svih korisnika društvenih Sredstava. i o
\  jenog i izbjeglog, Član 96 em
4. rad državnih organa i javnih ustanova, i :
5. dopunska sredstva općinama. Sredstva za investicije iz člana 95. ove uredbe sa kojima V
raspolaže Republika i poćina za vrijeme neposredne ratne korisi
Član 91. opasnosti i za vrijeme ratnog stanja vode se na posebnom mogu
Finansiranje potreba iz člana 90. ove uredbe vrši se u Tačunu kod banke koj a nastavlja sajradora u zata. ;
okviru raspoloživih sredstava utvrđenih u ratnom budžetu Re- Inves liciona ulaganja vrše se na osnovu odluke koju donosi
publike i općine. i; Republika i općina. R
Odlukom iz stava 2. ovog člana utvrđuju se način i uslovi izviš:
'Zezs Član 92. finansiranja. D
| U ramom budžetu R. ) , ; Republika i poćina utvrđuje, u skladu sa planom odbrane, račun
tinanst:nje u SAO etu "{|CF{= Osiguravaju se sredstva za ' uslove, prioritete i dinamiku korištenja sredstava za investicije. vom.
B
' Član 93 ;. Član 97. orgar
U ratnom budžetu Republike i općine osiguravaju se sred-—_. Zalvrijeme. ratnog, stanja Republika može uvoditi i nove 90at
stva u skladu sa planom odbrane A atomi odredjenih izvore prihoda i ukidatip ostojeće, mijenjati, odnosno povećati,
|| | investicija za potrebe oružanih snaga i druge ratne potrebe koje snižavati ili ukidati stope p ojedinih!p rihoda. s; ; s
U se odnose na proizvodnju naoružanja i vojne opreme i drugu ;, za vrijeme ratnog Stanja dop rinosi za socijalno osiguranje "
proizvodnju od posebnog značaja za Vodjenje oružane borbei PP rihod su b udžeta Republike, a javni rashodi za društvene bm
drugih oblika otpora i zaštite od ratnih dejstava. djelatnosti izvršavaju se putem nadležnog organa uprave. ratao
Republika može za vrijeme ratnog stanja osiguravati sred- o
Član 94. stva za finansiranje svojih potreba i putem pozajmica od prav =— da
U cilju osiguravanja sredstava za finansiranje otreba iz = PCA. Ak ; -
- člana 90. ove uredbe Republika i općina, mogu epiLt dobro- Odluku o načinu i uslovima za prikupljanje sredstava iz Se
Voljne i obavezne ratne zajmove. Stava 3. ovog člana donosi Vlada. ratno
X_| POTare zajmove sa obaveznim upisom može raspisati samo Član 98. draći
i Na upis obaveznog ratnog zajma mogu se obavezati Republika, može za vrijeme ratnog stanja pojedine javne
| pravnai fizička lica. E 8 ZA s veza sva rashode izvršavati putem ratnog budžeta okruga. ustpodjem Srca
| U odluci o raspisivanju ratnog zajma sa obaveznim upisom = SVOJih izvornih prihoda okrugu.
| moraju se odrediti i mjerila za utvrdivanje visine zajma koji su ČI P
aa dužni da upišu i uplate pojedine kategorije upisnika zajma kao " + an 99. bilan
H i način uplaćivanja. i š ; ' ; , Državni organi podnose ratni predračun rashoda na osnovu ješta
u " epublika i dećina. na iznos upisanog obaveznog i dobro- koice se Hevrdriju sredstva u ratnom budžetu. XV
44 voljnog zajma izdaje odgovarajuće isprave. ; , Ratni budžet Republike i općine donosi i i .
i U Sredstva pribavljena putem zajmova iz stava 1. ovog člana MJESECA. u KEN sea porododti
' ; unose se u ratni budžet Republike, odnosno općine. ne Kari kein prijedlog Vlade, odnosno izvršnog )
; H '. NEĆE
1 _ Član9s. " ništvo općine svo Republike, odnosno predsjed stupi
SH Republika i općina za vrij redni i Predsjedniš i ij i ;
Taa p ijeme neposredne ratne opasnosti sjedništvo Republike na prijedi - =
NU izavrijeme ratnog stanja utvrduje izvore sredstava za finansi- = KU o deviznim sredstvima za finansiranje Megan njihe
|! ranje odnosno uslove za kreditiranje određenih investicija u = Publike, kao podbilans platnog bilansa Republike, za period za ;
G privredi i društvenim djelatnostima a naročito za proizvodnju — Koji se donosi ratni budžet Republike. Sa trude
| \'_ proizvoda koji su od posebnog značaja za vođenje oružane , NE
KOTAR do soi dejstava i za izgradnju. Gojka ke Član 100. i
Tuktur 9 značaja za odbranu,restituciju objekata Prijedlozi predr. i prii i j i
uništenim ratnim razaranjem, a koja su neoph skih. grad una rashoda i prijedlozi za osiguravanje
em, a koja su neophodna za ratnu dopunskih sredstava dostavljaju se organu a adležijem za Bec

Strana 16593/100

je
le

a

Petak, 10. februara 1995. godine

budžetu pismenoj formi, a ako to nije moguće telekomunika-
cijskim'sredstvima.

Član 101. -

U ratni budžet Republike, odnosno općine za prva tri
mjeseca rata unose se i sredstva koja su na dan njegovog
stupanja na snagu, zateknu na žiroračunima mirnodopskog
budžeta i budžetskih fondova.

U ratni budžet Republike odnosno općine za prva tri mje-
seca rata unose se i sredstva koja su kao prihod pripadala
mirnodopskom budžetu, a koja do dana stupanja na snagu
ratnog budžeta nisu uplaćena u korist uplatnog računa ili sa
uplatnog računa nisu prenesena u korist žiro-računa mirnodop-
skog budžeta.

Član 102.

Ako za vrijeme ratnog stanja ratni budžet za naredni period
nije na vrijeme donesen, finansiranje javnih rashoda se vrši
privremeno na osnovu prethodnog ratnog budžeta, ali najduže
za mjesec dana.

Odluku o privremenom finansiranju donosi Vlada, odnosno
izvršni organ općine.

Član 103.

Visina odobrenih sredstava u ratnom budžetu, saopćava se
korisnicima ratnog budžeta pismenim putem, a ako to nije
moguće, telekomunikacionim sistemima.

Član 104. —,

Ratni budžet, odnosno ratni predračun rashoda organa
izvršava se putem budžetske knjige

Devizni bilans izvršava se putem posebnog deviznog
računa koji se vodi kod ovlašćene banke ili Zavoda pod nazi-
vom "Ministarstvo finansija sredstva Republike."

Budžetsku knjigu iz stava 1. ovog člana izdaje i ovjerava
organ nadležan za budžet, odnosno starješina organa kojem je
odobren ratni predračun rashoda.

Član 105.

Isplata koja tereti ratni budžet, vrši se u granicama
budžetom odobrenih sredstava svakom pojedinom korisniku
ratnog budžeta.

Odobreni iznos rashoda po ratnom budžetu upisuje se u
budžetsku knjigu svakog neposrednog korisnika sredstava rat-
nog budžeta i ovjerava potpisom naredbodavca i pečatom
organa.

Isplata po budžetskoj knjizi svakog pojedinog korisnika
ratnog budžeta vrši se u granicama iznosa odobrenog pre-
dračuna rashoda.

U budžetsku knjigu upisuje se svako pojedino korišćenje
sredstava.

Član 106.

Po isteku perioda za koji je ratni budžet, odnosno devizni
bilans donesen, organ nadležan za budžet podnosi Vladi izv-
ještaj o realizaciji ratnog budžeta, odnosno deviznog bilansa.

XV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 107.

Ministar finansija najduže u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ove uredbe donijet će provedbene propise 0:

1. načinu vodjenja evidencije o naplati javnih prihoda i
njihovoj uplati,

2. načinu iskazivanja prihoda i njihovom rasporedu u
budžetu i o načinu sastavljanja godišnjeg obračuna budžeta,

3. načinu iskazivanja prihoda i njihovom rasporedu u finan-
sijskom planu fonda,

4. načinu iskazivanja prihoda i njihovom rasporedu na
posebnom računu i budžetskom fondu, o načinu iskazivanja

SLUŽBENI LIST RBiH

KOJ

Broj 5 - Strana 165

sredstava koja se koriste sa posebnog računa i budžetskog
fonda, kao io sastavljanju njihovih završnih obračuna.

.. 9. načinu vodjenja evidencije o izvršavanju budžeta, finan-
sijskih planova fondova, posebnih računa i budžetskih fondova.

Član 108.
Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaju da važe

SE Zakon o finansiranju opštih društvenih potreba ("Službeni
list SRBiH", br. 33/90 i 38/91),

- Zakon o primjeni Zakona o finansiranju općih društvenih
potreba ("Službeni list RBiH", br. 11/92, 3/93,8/93, 19/93,
27/93 1 13/94).

Član 109.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 11756/95

3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,

Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

OUOONONOANNONOOONONODOOOOOOVOOOOAONNOOODNUNONUNUDODUNANU

61 i

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POREZU NA PLAĆU

I- OPĆE ODREDBE

Predsjednik

Član 1.

Ovom uredbom uređuje se oporezivanje plaće fizičkih lica

koju ostvare po osnovu radnog odnosa i od samostalnog oba-
vljanja djelatnosti.

) Član 2. .

Porez na plaću Je zajednički prihod republičkog i općinskih

budžeta, a raspodjela sredstava vrši se po odredbama ove

uredbe.

II - PORESKI OBVEZNIK.

Član 3.

Obveznik poreza na plaću je fizičko lice koje ostvari plaću

iz radnog odnosa za rad obavljen u Republici Bosni i Hercego-
vini (u daljem tekstu: Republika) i izvan Republike.

Obveznik poreza na plaću je i fizičko lice koje samostalno
obavlja privrednu i profesionalnu djelatnost kaorosnovno zani-
manje. .

Obveznik poreza na plaće je rezident Republike.

Rezident Republike, u smislu ove uredbe, je fizičko lice
koje na teritoriji Republike ima prebivalište ili boravište.

Rezident Republike je i fizičko lice koje je kao šef diplo-
matskog ili konzularnog predstavništva ili kao diplomatski ili
konzularni službenik zaposleno u domaćem diplomatskom ili
konzularnom predstavništvu u inozemstvu.

Rezident Republike je i fizičko lice koje je upućeno u
inozemstvo radi obavljanja poslova za fizičko ili pravno lice
rezidenta Republike ili.za međunarodnu organizaciju.

Obveznik poreza na plaću je i fizičko lice - nerezident
Republike koje plaću ostvari na teritoriji Republike.

III - PORESKA OSNOVICA

Član 4. p

Osnovica poreza na plaću je plaća ostvarena iz radnog |
odnosa za rad u Republici i izvan Republike.

OR OAJNS PAPA DAKOTA

Strana 16692/100

Broj 5 - Strana 166

Plaća ostvarena iz radnog odnosa za rad izvan E UKC

je plaća koju bi fizičko lice ostvarilo radom u Republici.
Osnovica poreza na plaću nerezidenta Republike je plaća

ostvarena iz radnog odnosa za rad obavljen u publici.

СЈап 5. |

Plaćomu smislu ova uredba smatraju зе i dodatna primanja
koja poreski obveznik ostvari po osnovu radnog odnosa.

Porez na plaću obračunava se i naplaćuje po odbitku od
svakog pojedinačnog ličnog i dodatnog primanja.

1. Lična primanja 7
Član6. ·
Lična primanja obuhvaćaju:
1) plaće zaposlenih radnika;

2) plaće i naknade članova upravnog i nadzomog odbora
preduzeća; }

3) plaće funkcionera i iznos naknade poslanicima i odbor-
nicima; : | :

4) plaće pripravnika;

5) naknađu za rad sudijama porotnicima i sudijama izabra-

nih sudova i arbitrima koji nemaju svojstvo zaposlenih u tim
sudovima i arbitražama; :

6) naknadu članovima Akademije nauka i umjetnosti;

7)naknaduu vezisaizvršavanjem poslova odbrane, civilne
Zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda;

8) naknadu za prekovremeni rad i rad na dane praznika
kojima se ne radi;

9) naknadu za vrijeme bolovanja;
10) naknadu za vrijeme odsustva sa posla;

11) primanja studenata i učenika za rad u studentskim i
| _ dačkim zadrugama i servisima; .

| 12) primanja po Osnovu ugovora Oo:povremenom i рпуге-
menom obavljanju poslova;

13) primanja profesionalnih sportista. |
2. Dodatna primanja :
| Član“7,
Dodatna primanja obuhvaćaju naknade i povlastice koje
prima zaposleni u vezi sa radnim odnosom ili poslom koji

obavlja, a koje se u pravilu isplaćuju u obliku bonova, potvrda
ili kao novčano pokriće oBveznikovih rashoda.

Dodatna primanja iz stava 1. ovog člana obuhvaćaju:
1)regres za godišnji odmor, dnevnicu za službena putovan-
|| jai otpremninu kod odlaska u penziju isplaćene iznad iznosa
utvrdenih propisom odnosno kolektivnim ugovorom;
2) naknadu za troškove odvojenog života;
3) ostala dodatna primanja u obliku.bonova, potvrda.
| } Član 8.
|| Plaća za obveznike iz člana 3. stav 2.ove uredbe je bruto
|| plaća ovog obveznika Која пе može biti niža од prosječne
|____rjesečne bruto plaće zaposlenih u Republici, prema posled-
| njem raspoložiyom podatku Državnog zavoda za statistiku.
Član9.

_ Ne smatraju зе plaćom koja podliježe plaćanju poreza,
_ primanja ostvarena po osnovu:

1

|

SLUŽBENI LIST RBiH

u preduzeću ili ustanovi-rezidentu Re
primanja umanjuje se za 50%.

Poreska oslobadjanja

Petak, 10. februara 1995. godine

1) propisa o pravima ratnih invalida;

2) plaća invalidnih lica koja su zaposlena u preduzeću ilj
radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i Tehabilita-
ciju invalida;

3) dječijeg dodatka;

4) naknade za vrijeme nezaposlenosti;

5) socijalne pomoći i materijalnog obezbjedjenja;

6) naknade iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade za
plaću;

7) pomoći u slučaju smrti člana porodice;

8) pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed еје-
mentarnih nepogoda ili drugih vanrednih dogadjaja; :

9) isplata osiguranih suma ličnog osiguranja i Osiguranja
imovine;

10) naknade koju upućena, odnosno osudjena lica primaju

za rad u vaspitno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim
ustanovama;

11) kamata po javnim zajmovima;
12) stipendija i kredita učenika i studenata;
13) naknade po osnovu tjelesnog oštećenja, umanjenja

radne sposobnosti i naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu;

14) otpremnine kod prestanka radnog odnosa zbog tehno-

loškog ili ekonomskog viška.
IV - PORESKA STOPA

Član 10.
Porez na lična primanja iz člana 6. ove uredbe plaća se po

stopi od 10%.

Član 11.
Porez na dodatna primanja iz člana 7. ove uredbe plaća se

po stopi od 7%.
V - PORESKI PODSTICAJI

Umanjenje poreske obaveze
Član 12.
Obvezniku koji izdržava članove svoje porodice, obračuna–

ti porez iz člana 10. umanjuje se:

1) za 4% prosječne mjesečne plaće, ako izdržava jednog

člana porodice;

2) za 6% prosječne mjesečne plaće, ako izdržava dva ili

više članova porodice.

Članovima porodice, u smislu ove uredbe smatraju se

bračni drug, djeca, roditelji, Usvojenik i usvojilac koje je
obveznik poreza po zakonu dužan da izdržava.

Član 13.

Fizičkom licu nerezidentu koje je kao stručnjak zaposleno

publike, porez na lična

Član 14.

Plaćanja poreza na рјаби ostvarenu za rad u stranim diplo-

matskim i konzularnim predstavništvima ili medjunarodnim

organizacijama, odnosno kod predstavnika ili službenika tak-
Vih predstavništava ili organizacija osl

obodjeni su:

izva
plać
se ]
Rep

iznc
оуе
koji
VII

Utv

por.

OSn\
zam

ispl

obv
top
plać

Хај

Тау
dalj
uplz:

Strana 16792/100

ĆU ili
bilita-

de za

| ele-
ranja

maju
/nim

enja
etu;

14-

og

petak, 10. februara 1995. godine

1) šefovi stranih diplomatskih misija akreditovanih u Repu-
blici, osoblje stranih diplomatskih misija u Republici, a i
članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava
nisu državljani ili rezidenti Republike;

2) šefovi stranih konzulatau Republici i konzularni funkcio-
neri ovlašćeni da obavljaju konzularne funkcije, kao i članovi
njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu
državljani ili rezidenti Republike;

3) funkcioneri Organizacije ujedinjenih nacija i njenih spe-
cijalizov anih agencija, stručnjaci tehničke pomoći Organizacija
ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija;

4) funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje drugih
međunarodnih organizacija, ako nisu državljani ili rezidenti
Republike; :

5) posluga zaposlena u stranim diplomatskim ili konzular-
nim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, kao i
kod lica iz tač. 1,2.13. ovog stava, ako nema status državljana
ili rezidenta Republike i

6) počasni konzuli stranih država za primanja koja dobijaju
od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih .
funkcija. i
VI - OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
PLAĆE OSTVARENE IZVAN REPUBLIKE

Član 15.

Ako poreski obveznik - rezident Republike ostvari plaću
izvan Republike na koju je plaćen porez, na račun poreza na
plaću utvrdjenog prema odredbama ove uredbe odobrava mu
se poreski kredit u visini poreza na plaću plaćenog izvan
Republike.

Poreski kredit iz stava 1. ovog člana ne može biti veći od
iznosa koji bi se dobio primjenom poreske stope iz člana 10.
ove uredbe na plaću ostvarenu izvan Republike. u

Poreskim kreditom u smislu ove uredbe smatra se iznos za
koji se umanjuje obračunati porez na plaću.

VII - UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA PLAĆU

Utvrdivanje poreza
Član 16.

Visinu poreza na plaću utvrđuje isplatilac plaće za svakog

poreskog obveznika i za svaku pojedinačno isplaćenu plaću,
Član 17.

Olakšicu iz člana 12. ove uredbe isplatilac će priznati na
osnovu pismene izjave poreskog obveznika o postojanju uslova
za njeno priznavanje.

Olakšica iz stava 1. ovog člana priznaje se od prve naredne
isplate.

Član 18.

Isplatilac iz člana 16. ove uredbe dužan je da poreskom
obvezniku prilikom svake isplate izda primjerak obračuna bru-
to plaće, olakšice i iznos obustavljenih doprinosa 1 poreza na
plaću.

Naplata poreza
Član 19. NT
Isplatilac plaće koji svoje finansijsko poslovanje vodi kod
Zavoda za platni promet Republike Bosne 1 Hercegovine (u
daljem tekstu: Zavod), dužan je obustavljeni porez na plaću da
uplati prilikom svake pojedinačne isplate plaće na uplatni račun

ITET

SLUŽBENI LIST RBiH. I

Broj 5 - Strana 167

kod Zavoda jednim nalogom zajedno sa doprinosima za soci-
jalno osiguranje. Ć

Zavod je dužan da obustavi isplatu plaća iz stava 1. ovo,
člana ako nije obračunat i pp " plaću. u
d Zavoda, i porez uplati na odgova-

rajući račun kod Zavoda prilikom svake Retje isplate.
Obveznik poreza koji samostalno obavlja djelatnost kao
osnovno zanimanje dužan je na svoju plaću obračunati i uplatiti
porez na plaću do sedmog u mjesecu za protekli mjesec.

Obveznik koji ostvaruje plaću iz inozemstva kao i obveznik
koji ostvaruje plaću kod diplomatskog ili konzularnog pred-
stavništva strane zemlje odnosno međunarodne organizacije ili
kod predstavnika ili službenika takvog predstavništva, odnosno
organizacije koji uživaju diplomatski imunitet, dužni su da u
roku od sedam dana od dana kada su primili plaću sami
obračunaju i uplate porez iz člana 10 ove uredbe ako taj porez
ne obračuna i ne uplati isplatilac plaće.

Na porez koji poreski obveznik odnosno isplatilac plaće
nije platio u propisanom roku plaća se kamata u skladu sa
Uredbom sa zakonskom snagom o porezu na promet proizvoda
iusluga. oti i
VIII - RASPODJELA POREZA NA PLAĆU

Uplaćeni porez. na plaću na lična primanja Zavod prenosi
u korist republičkog budžeta 74% i u korist općinskih budžeta
26%. PARSE

IZA NT

Uplaćeni porez na plaću na dodatna primanja Zavod pre-
nosi u korist općinskog budžeta na čijoj teritoriji poreski ob-
IX - KAZNENE ODREDBE

NA Član 24.

Novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kuršu koji utvrđuje i objavljuje
Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: tečaju
Narodne banke). na dan uplate kaznit će se za prekršaj pravno
lice ako ne obračuna ili pogrešno obračuna ili ne uplati porez
na plaću u određenom roku (član 16. i član 19. stav 1.).

_ Za prekršaj iz stava:1; ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 8.000 DEM
u dinarskoj Protuvrijednosti. po tečaju Narodne banke.

Novčanom kaznom od 500 do 8.000 DEM u dinarskoj

protuvrijednosti po tečaju Narodne banke kaznit će se za
prekršaj poreski obveznik gradanin ili gradansko pravno lice
ako:

1. ne obračuna i ne uplati porez na plaću u određenom roku
(član 19. stav 4.) i

2. ne obračuna i ne uplati porez iz člana 20. ove uredbe.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovomo
lice u gradansko pravnom licu novčanom kaznom od 500 do
2,500 DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju
Narodne banke.

-

Strana 16892/100

roku (član 19. stav 5 .)
X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 27.

Ministar finansija - financija donijet će provedbene propise

Oo primjeni ove uredbe do 30. marta 1995. godine.
Član 28.
Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaju da važe:

("Službeni list SRBIH", br. 9/78 i 2/90),

2. Zakon o obezbjeđenju sredstava solidarnosti za zaštitu

socijalno ugroženog stanovništva ("Službeni list SRBIH", br.
22/90 i 27/91).

3. Odredbe Zakona o porezima gradana na - Prečišćeni
tekst ("Službeni list SRBiH", broj 18/91) koje se odnose na
porez iz ličnog dohotka: čl. 1, 4, 5,6 ,12 ,13, 14, 24, 26. do
36, 132, 133, 134, 190, 191. i 192.

. Član 29.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". :
PR broj 1757/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DODODODOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOn Una n aa anonananaaogava
62

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

| sneiHercegovinen, na prijedlog Vlade Bosne i Hercegovine,
'_ donosi :

Predsjednik

UREDBU SA ZAKONSKOM SNOGOM
O DOPRINOSIMA ZA SOCIJALNO OSIGURANJE

I- OPĆE ODREDBE

\_" Ovom uredbom uredjuje se sistem i instrumenti za finansi-
ranje obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, zdrav-
stvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti (u daljem
tekstu: socijalno osiguranje).

a Član 2. :
Sredstva za finansiranje potreba socijalnog osiguranja
obezbjedjuju se putem doprinosa za socijalno osiguranje.
: Član 3. '.
Sredstva prikupljena putem:doprinosa za socijalno osigu-
ranje prihod su fonda. j

II - VRSTE DOPRINOSA

X

ai ii

Član 4.
Doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju se:

1. iz ličnih primanja i drugih prihoda na teret osiguranika;
_ 2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca.

1. Zakon 'o porezu na sredstva zajedničke potrošnje

U Broj 5 - Strana 168 __SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godin,
| Član 26. III = OBVEZNICI DOPRINOSA

KC Novčanom kaznom od 500 do 2.500 DEM u dinarskoj ——-

H Protuvrijednosti po srednjem tečaju Narodne banke kaznit će

SE za prekršaj obveznik poreza - građanin ako ne obračuna ili
pogrešno obračuna ili ne uplati porez na plaću u odredenom

Član 5.

Obveznik doprinosa za socijalno osiguranje iz člana
tačke l.ove uredbe je fizičko lice rezident Republike Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Republika), koje je u radno
odnosu,koje samostalno obavlja djelatnost, kome je Poljopri.
vreda osnovno zanimanje,koje ostvaruje prihod od autorskih
prava a nije obveznik doprinosa iz ovog zakona po drugom
osnovu.

Obveznik doprinosa za socijalno osiguranje iz člana 4,
tačke 2. ove uredbe je pravno i fizičko lice - poslodavac koje
zapošljava radnike.

Rezidentom Republike u smislu ove uredbe smatra se fi.
zičko lice koje na teritoriji Republike ima prebivalište ili bora-
vište.

Status rezidenta ima i fizičko lice koje je kao šef diplomat-
skog ili konzularnog predstavništva ili kao diplomatski ili kon-
zularni službenik zaposleno u domaćem diplomatskom ili
konzularnom predstavništvu u inozemstvu, ako se na ta priman-
ja ne plaća doprinos u zemlji u kojoj je zaposlen.

Status rezidenta ima i fizičko lice koje je upućeno u inozem-
stvo radi obavljanja poslova za državu, preduzeće, banku,
osiguravajuću organizaciju, privrednu komoru, turistički sa-
vez, ustanovu ili drugo rezidentno fizičko ili pravno lice.

IV - OSNOVICA DOPRINOSA
Član 6.
Osnovicu doprinosa iz člana 4. tačka 1. ove uredbe čini:
a) 1. bruto plaća zaposlenog radnika;

2. bruto plaća i naknada članova upravnog odbora i nad-
zornog odbora preduzeća;

3. bruto plaća funkcionera i iznos naknade poslanicima i
odbornicima;

4. bruto plaća pripravnika;

5. naknada za rad sudijama porotnicima i arbitrima koji
nemaju svojstvo zaposlenih u tim sudovima i arbitražama;

6. naknada članovima akademije i umjetnosti;

7. naknada za prekovremeni rad i rad na dane praznika u
koje se ne radi;

8. naknada za vrijeme bolovanja;

9. naknada za vrijeme odsustva sa posla;

10. bruto primanja profesionalnih sportista;

11. regres za godišnji odmor;

b) za obveznika koji samostalno obavlja djelatnost kome je
poljoprivreda osnovno zanimanje i koji ostvaruje prihode od

autorskih prava 1. prosječna bruto plaća u Republici prema
posljednjem poznatom podatku.

Član 7.

Obveznik kojijeu radnom odnosu sa poslodavcem reziden-
tom Republike, a koji je upućen na rad u druge države, plaća

doprinose za socijalno osiguranje na osnovicu koju predstavlja-
julična primanja koja bi za istu vrstu posla ostvariou Republici.

Izuzetno od sava 1 Ovog člana osnovicu za obračun dopri-

nosa za zdravstveno Osiguranje odredit će Vlada Republike
Bosne i Hercegovine, a dop.

u kojem se isplačuje plaća.

Tinos se plaća u sredstvu plaćanja.

I:
ispla
raču!
penzi

mjest
mjest

mjesit
mjeste

mjest
15m

VI -(

radni
isplat
prilik

no ob
jeio
obrač

Strana 16992/100

BOdinc

ina 4,
Osnei
пол
ljopri-
Orskih

ugom

na 4,
2 koje

se fi-
bora-

Omat-
 Kkon-
m ili

zem-

i sa-

nad-

mai

koji

0 -
ба
ја-
ci.
ri-
ke
ја

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 8.

Osnovicu doprinosa iz člana 4.tačka 2. ove uredbe čini
pan iznos bruto plaća i drugih ličnih primanja iz, člana 6.
ove uredbe isplaćene zaposlenim.

Doprinosi iz stava 1. ovog člana imaju karakter troškova
poslovanja. :

Član 9.

Doprinosi za socijalno osiguranje ne plaćaju se na primanja
utvrđena u članu 9. Uredbe sa zakonskom snagom o porezu na
plaću.

У - STOPE DOPRINOSA
Član 10.

Stope doprinosa za socijalno osiguranje su proporcionalne
ijznose za:
a) penzijsko i invalidsko osiguranje

1. iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika 17%

17%
Izuzetno od tačke 2. stav 2. ovog člana, poslodavac na
isplaćena lična primanja zaposlenih kojima se staž osiguranja

računa sa uvećanim trajanjem plaćaju dodatni doprinos za
penzijsko i invalidsko osiguranje, i to:

2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca

- po stopi od 3% za osiguranika rasporedena na radno
mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada računa kao 14
mjeseci staža osiguranja,

- po stopi od 5% za osiguranika rasporedena na radno
mjesto na kojem se 12 mjeseci cfektivnog rada računa kao 15
mjeseci,

– po stopi od 8% za osiguranika rasporedena na radno
mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada računa preko
15 mjeseci staža osiguranja.

b) zdravstveno osiguranje
1. iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika 14 %
14 %

Izuzetno,stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje iz
ličnih primanja osiguranika i na isplaćena lična primanja na
teret poslodavca za obveznike iz člana 7. ovog zakona iznosi
18%.

с) osiguranje od nezaposlenosti

1. iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika

2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca

2%

2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca | 2%

VI - OBRAČUN 1 UPLATA DOPRINOSA
Član 11.

Za obveznika doprinosa za socijalno osiguranje koji je u
radnom odnosu obračun, obustavu i uplatu doprinosa vIŠi
isplatilac plate i drugih ličnih primanja mjesečno odnosno
Prilikom svake isplate plaće

Obveznik doprinosa za socijalno osiguranje koji samostal-
no obavlja djelatnost, kome је poljoprivreda osnovno zaniman-
jei obveznik koji ostvaruje prihod od autorskih prava dužan je
Obračunati i uplatiti doprinose до petnaestog u mjesccu Za
Protekli mjesec.

SLUŽBENI LIST RBiH

Član 12. и

Doprinosi za socijalno osiguranje uplaćuju зе na uplate = :

račune kod Zavoda za platni promet Republike Bosnei Herce-

govine jednim nalogom. | 12

A Člana, |

Na iznose doprinosa koji nisu plaćeni u propisanom roku

plaća se kamata po stopi od 3% dnevno za svaki dan zakašnje-

nja.

Član 14.

Kontrolu obračuna i uplate doprinosa vrši Finansijska po-
licija.

VII - KAZNENE ODREDBE

Član 15.

Novčanom kaznom od dvostrukog do osmostrukog iznosa
obaveze po osnovu doprinosa kaznit će se za prekršaj pravno
lice ako ne obračuna ili pogrešno obračuna ili ne uplati dopri-
позе u skladu sa članom 11. ove uredbe.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od od 50 do
650 DEM u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu koji
utvrđuje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hecegovine (u
daljem tekstu: u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem kursu)

Član 16.

Novčanom kaznom od 50 do 350 DEM u dinarskoj protu-
vrijednosti po srednjem kursu kaznit će se za prekršaj fizičko
lice ako ne obračuna ili pogrešno obračuna ili ne uplati dopri-
nose u skladu sa članom 11. ove uredbe.

VIII - PRUELAZNE 1 ZAVRŠNE ODREDBE

Član 17.

Doprinos za socijalno osiguranje za obavezno zravstveno
osiguranje za penzionere i nezaposlene za vrijeme ratnog stanja
i neposredne ratne opasnosti obračunava se i plaća iz ratnog
budžeta Repoblike.

Doprinosi za socijalno osiguranje za vrijeme ratnog stanja
prihodi su republičkog budžeta.

Član 18.

Prava iznad obaveznog nivoa socijalnog osiguranja neće se
finansirati za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasno
sti.

Obim prava socijalnog osiguranja iznad obaveznog шуда,
izvori i način njihovog finansiranja uredit će se prilikom ko-
načnog uređivanja socijalnog osiguranja u Republici.

Član 19.

Uputstvo o načinu obračuna i naplati doprinosa donijet се!
UĆI Paa uroku 0430 dana od dana stupanjana snagu
ove uredbe. : :

Član 20.

Danom stupanja па snagu ove urdbe prestaje да važi Zakon.

o finansiranju zajedničkih potreba ("Službeni list SRBiH", br.

1/88, 15/89, 26/89 i 22/90). :

Član 21.

Ova uredba stupa па snagu danom objavljivanja u "51
nom listu RBiH".

PR broj 1758/95
3. februara 1995. godine
Sarajevo

Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, 5. г.

Strana 17088/100

Uskladivanje rashoda

Broj 5 - Strana 170
63

Hercegovine, donosi ; . M:
UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
'O POREZU NA DOBIT PREDUZEĆA ——
I- PORESKI OBVEZNIK_—— Se) SR ;

Obveznik poreza na dobit preduzeća je preduzeće, banka i
druga finansijska organizacija i organizacija za osiguranje i
A zadružna organizacija i
ustanova koja prodajom prao iusluga na tržištu Ostvaruje

reosiguranje imovine i lica, zadruga i zadruž
dobit (u daljem tekstu: obveznik) ;
; Član 2.
Obveznik iz člana 1. ove uredbe.
ruje dobit na teritoriji Republike i izvan teritorije Republike.

Rezident, u smislu ove uredbe je preduzeće koje je osnova-
moi ili ima sjedište upisano u sudski registar na teritoriji Repu-
Eh SA SIJ

Član 3. s

Obveznik - nerezident Republike plaća porez na dobit
preduzeća, na dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Re-

publike.
: Član 4.

Obveznik iz čl. 2. i 3. ove uredbe dužan je da obračuna i

__ SLUŽBENI LIST RBiH

Na osnovu Amandmana LI tačka S. stav 3. na) Ustav
"Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlađe' Republike Bosne i

je: rezident, Republike
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republika) koji ostva-

Primanja zaposlenih koja potiču iz raspodjele PO os
prava učešća zadnika u dobiti preduzeća nisu rashodi u smisu
poreskog bilansa. ,

Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena Putovanja
upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, pre 3
tokom rada i prijevoz na posao i s posla priznaju se u rashode
u iznosima utvrđenim posebnim propisima.

Pravnom licu koje ne zapošljava niti jednog radnika osim
direktora preduzeća u rashode se ne priznaju troškovi dnevnica
za službena putovanja ni troškovi prijevoza na posao i s Posla,

Član 9.

Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod
poreskom bilansu do iznosa utrdenog primjenom Proporcional.
ne, funkcionalne ili degresivne metode. ;

Visinu i način obračuna amotrtizacije irevalorizacije stalnih
sredstava koji se priznaju u rashode propisuje Vlada Republike
Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Vlada).

Član 10.

Izdaci za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i spor-
tske ciljeve ( osim za profesionalni sport ) priznaju se kao
rashod u iznosu najviše do 0,5% ukupnog prihoda.

lanarine i prilozi komorama, odnosno političkim Organi-
zacijama priznaju se kao rashod u iznosu najviše do 0,1%
ukupnog prihoda.

;. Član 11.

Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju Se rezervi-
sanja za materijalne troškove i rashode finansiranja kao i
revalorizacija amortizacije i drugi troškovi obračunati u skladu

naplati porez po odbitku na dividende, kamate i autorske nak- Sa propisima o računovodstvu.

nađe koje isplaćuje nerezidentima.
IH - PORESKA OSNOVICA.

Oporeziva dobit KS j
ČlanS. '

Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obvez-
nika koja se utvrđuje u poreskom bilansu...

Oporeziva dobit se utvrduje uskladivanjem dobiti obvezni-

ka iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovom ured-
om. Za KC

| Za utvrdivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u izno-
Sima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa odredbama pro-
pisa o računovodstvu, izuzev rashoda za kojej e ovom uredbom
propisan drugi način utvrdivanja. Tee NOGE Je
Troškovi materijala priznaju se u iznosima obračunatim
primjenom metode prosječne cijene po propisima o računovod-
Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe vrši
SE na način iz stava 1. ovog člana, SOME
Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po
obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena,
obračun odstupanja vrši se na naćin koji svodi troškove mate-

rijala odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji
proizilaze iz primjene metode prosječne cijene. ie

Člana se O

Troškovi zarada odnosno plata priznaju se u. iznosu

obračuantom na teret osnovnih Tashoda.. eo

Član 12.

Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se ukupno
obračunate kamate.

Izuzetno, u slučaju kredita sa obilježjem transferne cijene,
obračunata kamata će se umanjiti na način predviđen u članu
49. ove uredbe.

Novčane kazne i penali obveznika ne priznaju se na teret
rashoda u poreskom bilansu.

Član 13.

Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se doprinosi
koje plaća poslodavac, takse i druge javne dažbine koje ne
zavise od rezultata poslovanja. : .

Član 14.

Obvezniku - banci ili drugoj finansijskoj organizaciji pore-
ska osnovica se umanjuje za rezerve koje su obrazovane za
pokrivanje mogućih kreditnih ili poslovnih gubitaka i poslovnih
rizika.

_ Obvezniku - organizaciji za Osiguranje i reosiguranje imo-
vinei lica poreska osnovica se umanjuje za izdvajanje u rezerve
osiguranja i druge rezerve obveznika.

Rezerve iz st. 1. i 2.ovog člana ne mogu da predu 15%
dobiti iskazane u bilansu uspjeha. SSEE

Uskladivanje prihoda

Član 15. .
; Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se iznosi prihoda
od prodaje proizvoda, usluga, robe, materijala, kaoi finansijski

i vanredni prihodi obračunati kl ao
računovodstvu. u skladu sa odredbama propisa

Petak, 10. februara 1995, godine

peta

drug
bom

i gol
troši

sezO
vrije
opći
nen
bilar

Kap

dugo
nepo
iknj

nica
od 1
odno

nica
mjes
odno

vrije
nepo

obve

/
ured
je sa
renir

poja
Taču!

Pore

trans
proiz
daba
obra

presi
Prip:

Sei(
Orga

Odgo
ka.

Strana 17190/100

SnNovu
smislu
vanja,
hranu
S hode

Osim

Vnica
Osla.

lod u
lonal-

alnih
blike

Sp. or
) kao

gani-

ervi-
40 i
ladu

ipno

ne,
anu

eret

da
ki
I)

petak, 10. februara 1995. godine

NE ONE Član 16.
Prihodi obveznika po osnovu dividendi i učešća u dobiti
drugih preduzeća oporezuju se na način utvrđen ovom ured-
bom.

a _ Član17.

U vrijednost zaliha nedovršene Proizvodnje, poluproizvoda
i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobit je se
troškovi proizvodnje u skladu sa odredbama propisa o računo-
vodstvu.

U slučajevima dugog proizvodnog ciklusa i naglašeno
sezonskog uticaja na obim aktivnosti, dopušteno "= se 6
vrijednost zaliha iz stava 1. ovog člana uključi i pripadajući dio
općih troškova upravljanja 1 prodaje i troškova finansiranja.

VrijednostZaliha obačunata u skladu sa st, 1. i 2. ovog člana
ne može biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošenja
bilansa. ;

Kapitalni dobici i gubici
Član 18.

Kapitalni dobitak, odnosno gubitak ostvaruje se prodajom
dugoročnih i kratkoročnih hartija od Vrijednosti. S preike i
nepokretnosti, a predstavlja razliku izmedu njihovih prodajnih

i knjigovodstvenih revalorizovanih vrijednosti na dan prodaje.
Član 19.

Kapitalni dobitak, odnosno gubitak ostvaren prodajom dio-
nica i obveznica, koje je obveznik držao u svom portfelju kraće
od 12 mjeseci smatra se kratkoročnim kapitalnim dobitkom,
odnosno gubitkom.

Kapitalni dobitak, odnosno gubitak ostvaren prodajom dio-
nica i obveznica, koje je obveznik držao u svom portfelju 12
mjeseci ili duže, smatra se dugoročnim kapitalnim dobitkom
odnosno gubitkom.

Član 20

Kratkoročni kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od
vrijednosti i kapitalni odbici ostvareni prodajom opreme i
nepokretnosti ulaze u cjelini u oporezivu dobit obveznika.

Dugoročni kapitalni dobitak ostvaern prodajom dionica i
obveznica uključuje se u oporezivu dobit sa 50%.

Član 21.

Ako se prilikom obračuna u skladu sa članom 20 stav 2 ove
uredbe pojavi kapitalni gubitak,dopušteno je njegovo prebijan-
je sa kapitalnim dobicima iz člana 20 stav 1.ove uredbe ostva-
renim u istoj godini.

Ako se i poslije izvršenog prebijanja iz stava 1.ovog člana
pojavi kapitalni gubitak,dopušteno je njegovo prenošenje na
račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.

Poreski tretman poslovnih gubitaka

Član 22.

Gubici ostvareni iz poslovnih finansijskih,i neposlovnih
transakcija ,iskazani u poreskom bilansu izuzev onih iz kojih
proizilaze kapitalni dobici i gubici, utvrdjeni na osnovu odre-
daba ove uredbe, mogu se prenijti na račun dobiti iz budućih
obračunskih perioda,a ne duže od pet godina.

Član 23.

Korišćenje poreske pogodnosti iz člana 22 ove uredbe
Prestaje u slučaj u statusni promjena po osnovu spajanja i
Pripajanja. (a GO

U tučuju podjele pogodnost iz člana 22. ove uredbe, dijeli
se i otome se obavještava nadležni poreski organ. Ta

Ograničenje iz stava 1.ovog člana ne donosi se na slu Kajeve
organizovanja društvenog preduzeća u društvo sa Geranu dom
gdgovornošću,niti na druge slučajeve organizovanja obvezn
a.

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5.
III - PORESKI TRETMAN LIKVIDACIJE OBVEZNIKA=—
Član 24. =

Dobit utvrđena u postupku likvidacij i "MC
opo zanat postupku likvidacije obveznika podliježe —

Dobit obveznika u toku likvidacije utvrdjuje se uporedji-
vanjem neto imovine obveznika j Ka
likvidacije. : ha početku i na kraju postupka
 Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan
je da na dan otvaranja postupka likvidacije zaključi poslovne
knjige i sastavi bilans otvaranja likvidacije,odnosno godišnji

račun. '

Period za koji se utvrdjuje osnovica iz stava 1.ovog člana
odgovara stvarnom trajanju postupka likvidacije,ali ne može
biti duži od dvije godine.

_ Član 25.

Likvidacioni višak ( ostatak neto imovine) koji pripada
vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijed-
nosti neto imovine, u smislu ove uredbe smatra se dividendom.
IV - PORESKA STOPA. . '

Član 26.
Stopa poreza na dobit preduzeća je proprcionalna ijednaka.
Stopa poreza na dobit preduzeća iznosi 36%. -

Član 27.

Stopa poreza po odbitku iz člana 4. ove uredbe iznosi 15%.
V - PORESKI PODSTICAJ

Član 28.

Poreski podsticaji u odnosu na porez na dobit preduzeća
utvrđuju se samo ovom uredbom.

Ubrzana amortizacija
Član 29.

Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sred-
stava pod uslovima utvrdjenim ovom uredbom.

Ubrzana amortizacija sprovodi se na način predviđen pro-
pisom Vlade po stopama koje mogu biti do 25% više od
propisanih.

Član 30.

Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima u odnosu na
stalna sredstva koja služe za:

1. sprječavanje zagadivanja vazduha, vode, zemljišla i
ublažavanje buke;

2. naučno-istraživački rad i

3. školovanje i obuka kadrova.

Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima i u odnosu na
računarsku opremu.
Umanjenja poreske obaveze

Član 31.
Oslobađa se plaćanja poreza na dobit preduzeća:
1. novoosnovano preduzeće,odnosno zadruga;

za prvu godinu poslovanja za 100% za drugu godinu poslo-
vanja za 70% za treću godinu poslovanja za 30%

2. novoosnovano preduzeće, odnosno zadruga u privredno

nedovoljno razvijenim opštinama 100% u trajanju od tri godine.

od dana osnivanja. -

3. slobodne zone i korisnici zona - 100% u trajanju
godina.

=

Strana 17280/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 80.1 od 100; 19% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Pr

Broj 5 - Strana 172

OL. “ __ ___. ____ SLUŽBENI LIST RBIiH Petak, 10. februara 1995. godine Peta
: februara реза

Pod novoosnovanim preduzećem, odnosn i ij 1 j
; o zadrugom iz Pod filijalom, se u smislu ove uredbe podrazumjeva pr.
OJ člana ne smatra sc preduzeće odnosno zadruga се čijem kapitalu matićno preduzeće učestvuje pod uvjeta: ј
да O spajanjem, odnosno ..podjelom postojećeg predu- predvidenim ovom uredbom. И ured
ie то = OLD e Su, Svojinskom transformacijom i izm- Član 38 26.5
те kapitala. ; 7 + : ; :

Pod novoosnovanim reduzećem,odnosno zadru ; Pravona poreski kreditiz člana 37. ove uredbe 1ma matično naća

Stava 1. ovog člana ne Sira seni preduzeće одори још preduzeće Које је neprekidno u periodu od najmanje Bodinu stop

koje je u periodu od tri odine, koje predhode osnivanju tog dana,koji predhodi podnošenju bilansa,držalo 25% ili više

preduzeća odnosno odo пе кој da postojiu istoj otac dionica, odnosno udjela ncrezidentnc filijale. | |E sadr

Sti. Obveznik iz stava 1. OI člana pa da nadležnom
Novoosnovano preduzeće, odnosno zadruga iz stava 1. ~ Рогезкош organu podnese odgovarajuće dokaze o velićinj

оуов člana da bi ostvarilo umanjenje porcske Oayaro Uovko svoga učešća u kapitalu nerezidentne filijale, dužini trajanja (

EG DI OS 1 i ji j ij latila izvan teritoriji ivi
_ ___je poslovati najmanje pet godina. toga ućešća i porezu koji je filijala platila izvar је divi
| Ako novoosnovano preduzeće, odnosno zadruga prekine SOK zajedno sa njenim bilansom uspjeha i poreskim, | uve
Sa poslovanjem prije roka iz slava 4. ovog člana, gubi pravo па апзонЕ divi.

umanjenje poreske obaveze iz stava 1.ovog člana,a neplaćeni a
porez se naplaćuje u iznosu koji je revalorizovan primjenom УП GRUPNO OPOREZIVANJE

Stope rasta cijena na malo prema podacima Državnog zavoda Soli n pore
o Stats. Poresko konsolidovanje OI Рог
Član 32 an 39. juje
; iii ; ; ; BS Matično preduzeće i njegove filijale čine grupu preduzeća ,
Obvezniku која је Vari dobit u поудозноуаној pro u smislu ove urcdbe, ukoliko medu njima postoji neposredna Tra
vodnji ili uslužnoj poslovnoj jedinici u nedovoljno razvijenim ili dna k l jmanje 90% dionica ili udic]
općinama umanjuje se porez na dobit preduzeća u trajanju od ~ ili розгедпа kontrola nad najmanje 90% dio је аи 1:це1а.
dvije godine, srazmjerno učešću tako ostvarene dobiti u ukup-  „ Стара preduzećaima pravo da traži рог csko konsolidovan-
noj dobiti preduzeća. je pod uslovom da su sva preduzeća u grupi rezidenti Republi- tran:
a) с, : : nim
; EEN Član 33. ; ИЕ 0 Zahtjev za poreskim konsolidovanjem matićno preduzeće
Obvizniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u Investicije podnosi nadležnom poreskom organu. ]
zanjegovu djelatnost umanjuje se poreska obaveza za iznos koji Član 40 prav
Jejednak proizvodu ulaganja i stope poreza na dobit preduzeća. e Шан 4. : те рис
Ulaganja па osnovu kojeg зе utvrduje umanjenje poreske Svaki član grupe dužan je da podnese svoj poreski bilans, |
obaveze iz stava 1. ovog člana priznaje se najviše do 15% . 4 matićno preduzeće podnosi konsolidovani poreski bilans za 5,
___Oporezive dobiti. grupu preduzeća. i dijel
Član 34 U konsolidovanom poreskom ya ВИР јео ili više : /
: с УзГ biti Ostali
Obvezniku kod koga strano lice ulaže kapital, čiji je udio u pr 4 ртерууајике na/Tačunt dobili! os preuzećaju pop!
ukupnom trajnom kapitalu obveznika najmanje 20% umanjuje Za obračunati porez po konsolidovanom bilansu obveznici коли
OL OP ргоауаееа M DO. S REV su pojedinačni članovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz ЊЕ
о a 1 та 3) E Кар р- OOU OMA, bilansa, OD OTOK, poreza lice
i : 7 po konsolidovanom bilansu je matično preduzeće. пер,
| Poresko oslobađanje Ministar finansije propisuje način sprečavanja dvostrukog kapi
ČlL55 aaa U ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u
33. konsolidovanom poreskom bilansu.

Oslobada se plaćanja poreza na dobit preduzeća: preduzeće Član 41 \
za radno osposobljavanje,profesionalnu rehabilitaciju i za- Ри И ured
pošljavanje invalidnih lica. . Jednom odobreno poresko 'konsolidovanje primjenjuje зе

najmanje pet godina. |

VI - OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA Ukoliko se jedno, više njih ili sva preduzeća u grupi 46.
1 DOBITI IZVAN TERITORIJE REPUBLIKE naknadno opredjele za pojedinačno oporezivanje, svi članovi “ УП
| „| Član 36 Brupe su a da aa Пт plate razliku na ime poreske tržiš
- vilegije ко; 1581. ici

Ako obveznik-rezident Republike ostvari dobitiz poslovan- DOS VR UJE EO, Неко
Jaizvan teritorije Republike па račun porezanadobitpreduzeća  Izbjegavanje dvostrukog oporezivan ја dividendi
utvrdenog prema odredbama ove uredbe odobrava mu se DO ostvarenih učešćem u kapitalu drugog obveznika |
1554 ЕДИ U VISini poreza па dobit рјабапов izvan teritorije ап 42 doh

4 ериб ке. 7 - ап i
| ____Poreski kredit iz stava 1.ovoga člana ne može biti veći od Dividende koje obveznik-rezident Republike ostvari Vi
|___ iznosa koji bi se dobio primjenom poreske stope iz člana 26.  ućešćem u kapitalu drugog obveznika-rezidenta Republike ne
} Ove uredbe, na dobit ostvarenu izvan teritorije Republike. ulaze u poresku osnovicu, pod uslovom da su орогегоуапе kod ta ri
|: Pod poreskim kreditomu smislu ove uredbe smatra seiznos tog drugog preduzeća po stopi iz člana 26.stav 2. ove uredbe. mog
|| ___za koji se umanjuje obračunati porez na dobit preduzeća. . Pod dividendama se, u smislu ove uredbe, podrazumjevaju
| | Član 37. iudjeli u dobiti društva sa ograničenom odgovornošću.
54 и Манепот preduzeću-rezidentu Republike može зе umanjiti Član 43. роу
___ODračunati porez па dobit preduzeća га iznos koji odgovara Ako je obveznik-isplatilac divi ii ;
j ik porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan terito- uredbe platio porez na Hobit O RAJ Уви и |
| _Tije Republike па dobit koja је uključena u prihode matičnog 2. Ove uredbe, dužan je da obvezniku primaocu dividendi pri biti
preduzeća. Бо. ; isplati dostavi odgovarajuću izjavu na obrascu koji propisuje krec
Pod matičnim preduzećem,u smislu ove uredbe,podrazum- ministar finansija.
jeva se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih Obveznik-primalac dividendi

pravnih lica pod uslovima predvidenim ovom uredbom. člana uz poresku prijavu. TAJ jajava iz stava И око KV

Strana 17393/100

ravno

etima

itično
dinu

Više
žnom
lićini
Janja

zeća
edna

van-
ubli-

zeće

S za

više
au

nici
eza

KOg
au

SC

upi
Ovi
ske

ne

€.
ju

ve
av
ri
je

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 44.

Ako obveznik-isplatilac dividendi iz člana 42.stav 1.ove
uredbe nije platio porez na dobit preduzeću po stopi iz člna
26.stav 2. ove uredbe, dužan je da zaračuna i naplati ujed-
naćavajući porez na dobit koja je namjenjena za raspodjelu po
stopi od 33,33%_——"

Ujednačavajući porez se obračunava na osnovicu u kojoj je
sadržan porez na dobit preduzeća.

: Član 45.

Obveznik-primalac dividendi dužan je da neto primljene
dividende iz člana 44.ove uredbe u poreskoj prijavi iskaže
uvećane za poreski kredit koji je jednak 50% neto primljenih
dividendi.

Na osnovicu iz stava 1.ovoga člana primjenjuje se stopa
poreza na dobit preduzeća iz člana 20. stav 2. ove uredbe.
Porez utvrđen na naćin predviden u stavu 2. ovog člana uman-
juje se za poreski kredit iz stava 1. ovog člana.

Transferne cijene
Član 46.

Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa
transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza medu poveza-
nim licima.

Licem povezanim sa obveznikom smatra se ono fizičko ili
pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mo-
gućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.

Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg
dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.

Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim ku-

poprodaje, tehnološka zavisnost ili na bilo koji način stečena
kontrola nad upravljanjem.

Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno
lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica
neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili
kapitalu na način predviđen u stavu 3. i 4. ovog člana.

Član 47.

Obveznik je dužan da transakcije iz člana 46. stav 1. ove
uredbe posebno prikaže u svom poreskom bilansu.

Obveznik je dužan da, zajedno sa transakcijama iz člana
46. stav 1. ove uredbe u poreskom bilansu posebno prikaže
vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na
tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim
licima (princip "van dohvata ruke").

Član 48.

Razlika izmedu cijene utvrđene primjenom principa "van
dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poresku osno-
visu i oporezuje se.

Kod utvrdivanja cijena transakcije po principu "van dohva-
ta ruke" koriste se uporedive cijne na tržištu, a kada to nije
moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajnu zaradu.

Član 49.

Kod kredita koji obveznik užima od povjerioca sa statusom
povezanog lica iz člana 46. ove uredbe, kamata i pripadajući
troškovi koji se priznaju u rashode u poreskom bilansu ne mogu
biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav
kredit u obračunskom periodu.

Razlika izmedu tržišne kamate i kamate po kreditu izmedu
povezanih lica ima, u smislu ove uredbe status dividende.

SLUŽBENI LIST RBiH

VIII - UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBI
PREDUZEĆA

Utvrdivanje poreza

%
Član 50.

Utvrdivanje poreza na dobit preduzeća vrši se rješen
hatležne poreske uprave poslije sprovedenog derRoki Se
a.

Rješenje iz stava 1.ovog člana donosi se na osnovu poda-
taka iz poreske prijave obveznika i podataka do kojih nadležni
poreski organ dodje putem kontrole i na drugi način.

Prilikom podnošenja poreske prijave obveznik je dužan da
dostavi nadležnoj poreskoj upravi sve podatke koji su od
značaja za utvrdjivanje kapitalnih dobitaka i gubitaka.

Sadržaj poreske prijave iz stava 2.ovog člana propisuje
ministar finansija/financija.

Član 51.

Obveznik je dužan da poresku prijavu sa tačnim podacima
podnose nadležnoj poreskoj upravi u roku od 30 dana po isteku
roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata
poslovanja.

Uz poresku prijavu obveznik podnosi poreski bilans i ostale
dokumente propisane ovom uredbom.

Sadržaj poreskog bilansa iz stava 2. ovog člana propisuje
ministar finansija.

Član 52.

Novoosnovani obveznik dužan je da podnese poresku pri-
javu odmah po otpočinjanju poslovanja, a najkasnije u roku od
30 dana od dana početka poslovanja u kojoj će dati procjenu
prihoda do kraja poslovne godine. š

Član 53.

Nadležna poreska uprava u roku od 30 dana po prijemu
poreske prijave donosi rješenje kojim se utvrđuje visina pore-
ske obaveze.

Ako poreski organ ocijeni da je za utvrdivanje poreske
obaveze potrebno prikupiti druge dokaze osim onih kojima —
raspolaže u roku iz stava 1. ovog člana donijeće rješenje o
akontaciji poreza.

Nadležni poreski organ je dužan da u slučaju iz stava 2.
ovog člana rješenje kojim se utvrduje visina poreske obaveze
donese najkasnije do 30. juna godine u kojoj se vrši utvrdivanje
poreza.

Član 54.

Obaveze obveznika u postupku prijavljivanja i utvrdjivanja
poreza na dobit preduzeća ne odlažu pravo obveznika da izvrši
raspodjelu dobiti po godišnjem bilansu uspjeha s tim što za
procijenjeni iznos poreza obrazuje poresku razervu iz dobiti.

Član 55.

Ako obveznik podliježe postupku likvidacije, likvidacioni
upravnik je dužan da u roku od 30 dana od dana otvaranja
rasprave o glavnoj diobi likvidacione mase nadležnoj poreskoj
upravi podnose predhodnu poresku prijavu u odnosu na dobit,
ostvarenu u godini likvidacije.

Konačno utvrdjivanje poreza iz stava 1. ovog člana vrši se
na osnovu poreske prijave koju je likvidacioni upravnik dužan
da podnese nad ležnoj poreskoj upravi u roku od 15. dana po
okončanju postupka likvidacije.

Član 56.

Protiv prvostepenog rješenja iz člana 53. ove uredb doz
jenaje žalba u roku od 15. dana od dana dostavljanja rji

Po žalbi rješava Poreska uprava.

Žalba ne odlaže izvršenje prvostepenog rješenja. H

Strana 17481/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 80.9 od 100; 19% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

| "Obveznika a koji nadležna poreska uprava nije vratila obvezni- 2. žalbu,u roku,n

—_—_—_—=—

_ Broj 5 - Strana 174 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godine

Obnova postupka en) ia Kamata se obračunava na način i po stopi iz člana 61. ove

Član: 57. vs 80 uredbe za period od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od
Postupak okončan rješenjem out Ki ljivanju poreza obnovit Frrmijg od 15 dana od dana dostavljanja drugostepenoz

će se po službenoj dužnosti ili.na zahtjev obveznika, ako se rješenja.

naknadno sazna za nove činjenice koje bi, da su bile iznijete u Zastarjelost

ranijem postupku, mogle dovesti do drugačijeg rješenja. rjelo;

Naplata poreza Mk pera dr Član 63. :
Član 58.' OJ Pravo na utvrdjivanje i naplatu poreza ,kamate i troškova

naplate i novčanih kazni izrečenih po odredbama ove uredbe
zastarijeva za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo
izvršiti utvrdjivanje odnosno naplatu poreza, kamate, troškova
naplate i novčanih kazni.

Obveznik u toku godine plaća Porez na dobit preduzeća na
osnovu rješenja o utvrdjivanju: poreske :obaveze ' odnosno
rješenja o akontaciji poreza. ———. KLRALJ aa

Do donošenja rješenja iz stava. l.ovog člana ,obveznik je
dužan da plaća mjesečne akontacije poreza u visni koja odgo- — Službena tajna
vara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog. periodag Mjesečna Ž Član 64
akontacija iz stava 1.i 2. ovog člana UVećava se Za stopu rasta Č = KaanOA. Kale
cijena na malo u prethodnom mjesecu,a: prema: podacima Podaci do kojih se dodje u postupku utvrdjivanja poreza na
Državnog zavoda za statistiku! = aa dobit preduzeća predstavljaju službenu tajnu i ne MOgu se

saopštavati drugim obveznicima ili neovlaštenim pojedincima

izmjena u visini ostvarene dobiti promjene poreskih instrume- Na zahtjev obveznika dozvoliće mu se uvid u sve podatke
nata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu poreske Od značaja za utvrdjivanje poreza na dobit preduzeća.
obaveze. s. Geo nJEJaM

} ) KR ETO IX - KAZNENE ODREDBE
Na zahtjev obveznika akontacija se može plaćati i prema
periodičnom poreskom bilansu. NG Član 65.

i llase glaća. Sd. ja, i Novčanom kaznom od 1000 do 100.000 DEM u dinarskoj
Sabir akontacija se pi aća u roku od osam dana po isteku protuvrijednosti po srednjem tečaju koji utvrđuje i objavljuje
Svakog mjeseca, S S SELA ; Narodne banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: u dinar.
Član 591 3 skoj protuvrijednosti po tečaju Narodne banke), na dan uplate
A - ; Karate NNIJME ; A kaznit će se za privredni prestup obveznik ako:
ie JE POTEZ Ko rlen djece sa PE poreske Pry idi 1. ne obračunava i ne naplati porez po odbitku na dividen- '
NecLOd iznosa poreza p. (a Ogu VICU mjes akontacija,ob- de,kamate i autorske naknade nerezidentnima (član 4. Uredbe);
J veznik je dužan da razliku uplati u roku od osam dana od dana 2. u poreskom bilansu ne iskaže posebno vrijednost tran-
kada mu je rješenje dostavljeno, EVO sakcija sa povezanim licima u skladu sa principima "van doh-
Član 60, — - :. vata ruke" (član 47. ove uredbe); -
, = NE ga DELE 3. ako poreskom organu ne dostavi sve podatke od značaja
Ako obveznik u propisanom roku ne izvrši uplatu poreza za utvrdjivanja kapitalnih dobitaka (član 50 ove uredbe);
na dobit preduzeća poreska up. rava izdaće. nal 0g za p. rinudnu 4. ako u propisanom roku ne podnese poresku prijavu ili
naplatu putom prenosa sredstava sa računa obveznika na odgo- ako u prijavi podnese netačne podatke što je za posljedicu
Varajući uplatni račun poreza, Pr =

aa GO Riba ie moglo da ima smanjenje poreske osnovice ili neosnovano
Ako se na način iz stava 1. OVOg člana ne možeu potpunosti ostvarivanje prava na poreske podsticaje (član 5 1. ove uredbe);
namiriti poreska obaveza,nadležna; poreska 'uprava: donosi 5. ako po otpočinjanju obavljanja djelatnostri u propisanom
rješenje o prisilnoj naplati poreza iz cjelokupne imovine obvez- — TOku ne podnese poresku prijavu radi utvrdjivanja visine akon-

nika tacije (član 52. ove uredbe);
Netse sorene nl sea 6. ako u propisanom roku ne podnese nalog za uplatu
Troškovi prinudne naplate padaju na teret obveznika. mjesečnih akontacija poreza (član 58.ove uredbe);

+ Član 612 o 7. ako u propisanom roku ne podnese nalog za uplatu

ze koj Ea E e da oreza po rješenju na osnovu poreske prijave (član 59. ove
Na poreze koje poreski obveznik, odnosno isplatilac priho- D edeE. rješenj p prijave ((

Stavu 1. izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja petorostrukog
iznosa koji nije obračunati naplaćen.

da nije platio u propisanom roku, plaća se godišnja kamata po ,_ Za radnje iz stava 1.ovog člana odgovorno lice u pravnom
stopi koju odredi odlukom Vlada. o ! ; licu kaznit će se novčanom kaznom od 100 DEM u dinarskoj
: Član 62 Pere de protuvrijednosti po tečaju Narodne banke.
ee KRK Za privredni i j
Nobveznik ima pravo na povrat više ili pogr šno upi aćenog priv. prestup iz stava 1.ovog člana pored kazne u

poreza, kamate i troškova prisilne naplate. =;
; | Obvezniku pripada kamata:

A Član 66.

1. ako se u roku od 15.dana od: ; a:podnošenja zahtjeva Novčanom kaznom od 100 do 250 DEM u dinarskoj pro- '
nadležnoj poreskoj upravi ne izvrši povrat iz stava 1: ovog ' tuvrijednosti po tečaju Narodne banke,kaznit će se za prekršaj
a ; PRE SIT ie odavde lice u poreskoj upravi ako:

; I pa SAM TA SR . Ne utvrdi visinu poreske oba kovi edvidje-
3. 2. na iznos za koji je porez umajijen rješenjem po žalbi. = nim u članu 53, stav Li: 3.ove uredbe Kate
e dostavi drugostepenom organu

= 3. ne postupi u roku po primjedbeina drugostepenog orga-

; ku u roku od 15 dana od dana dostavljanja drugostepenog
- rješenja. U pe de

Mjesečna akontacija može. se: promijeniti i zbog znatnih 1 organima. )

Peta
sui

star

("SI
SRE
stic:

nom
("SI

nom

Rep
sne
Her

I-C

kret
Rep

prer
na |
kao

zaje
cije
eks)|
nos
kret
tod

stra
reci

diči
ne,

Vao

nep

Strana 17590/100

KOVa
dbe
balo
Ova

Ana
se
ima

itke

koj
je
ar-
ate

n-
2);
u
h-
ija
ili

10

);

N-

Petak, 10. februara 1995. godine

X - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 67.. !
Provedbene propise o primjeni ove uredbe donijet će mini-
star finansija do 30. juna 1995. godine. }
Član 68.
Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaju da važe:
1. Zakon o porezu na dohodak organizacija udruženog rada
("Službeni list SRBiH", br. 39/85 i 42/87), ||
2. Zakon o oporezivanju stranih lica ("Službeni list
SRBiH ",broj 11/86), |
3. Zakon o posebnom porezu za obezbjedenje sredstava za
razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje ("Službeni list
SRBiH", broj 33/90), " i
4. Zakon o obezbjedivanju i korišćenju sredstava za pod-
sticanje ponovnog zapošljavanja i obezbjedivanja drugih zako-
nom utvrđenih prava radnika za čijim radom prestaje potreba
("Službeni list SRBiH", broj 17/90).

Član 69.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH". t \

PR broj 1759/95

Predsjednik !
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH, _;
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r._|
DONOOONONAOOAOONONNOOOONOOOUONOOONUOAOOONOOUAOOONNOONU
64 |
Na osnovu Amandmana LI tačke 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi I

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POREZU NA PROMET NEPOKRETNOSTI |

I- OPĆE ODREDBE \

Član 1. \
Ovom uredbom ureduje se sistem poreza na promet nepo-
kretnosti u Republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:
Republika). |
Porez na promet nepokretnosti prihod je općina. Zi
Član 2. }
Prometom nepokretnosti, u smislu ove uredbe, smatra se,
prenos uz naknadu prava svojine na nepokretnostima i prava
na korišćenje nepokretnosti u državnoj (društvenoj) svojini,
kao i zamjena jedne nepokretnosti za drugu nepokretnost.

Član 3. |

Porez na promet nepokretnosti ne plaća se: )

1. na promet nepokretnosti izmedju društveno-političkih
zajednica i državnih organa; |

2. na promet nepokretnosti u postupku komasacije,aronda-
cije ieksproprijacije ili na osnovu ugovora zaključenog umjesto
ekspoprijacuje ili arondacije, i kada se vrši promet nepokret-
nosti izmedju trećih lica i bivšeg vlasnika eksproprisane hcho;
kretnosti u roku od dvije godine od dana primljene naknade i
to do iznosa te naknade; a

3. kad se pravo svojine na nepokretnostima prenosi na
strano diplomatsko-konzularno predstavništvo pod uslovima
reciproriteta; KA

4. kad nosilac stanarskog prava ili članovi njegovog poro-
dičnog domaćinstva otkupljuju stan u društvenoj svojini;

5. prilikom zamjene nepokretnosti, osimna razliku promet-
ne vrijednosti nepokretnosti koje se zamjenjuju; ;

6. kada se pravo svojine na nepokretnosti prenosi na da-
vaoca doživotnog izdržavanja koji se u odnosu na primaoca
izdržavanja nalazi u prvom nasljednom redu i to samo za dio
nepokretnosti koji bi nasljedio po Zakonu o nasljedjivanju;

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - Strana 175

7. prilikom prenosa prava svojine na nepokretnostima u
skladu sa propisima o pretvorbi društvene svojine.

II -PORESKI OBVEZNIK

Član 4.
Obveznik poreza na promet nepokretnosti je pravno ili
fizičko lice prodavalac i epokretenike SB
Prilikom zamjene nepokretnosti poreski obveznik je
učesnik u zamjeni koji daje u zamjenu nepokretnost veće
vrijednosti.
, Ako se prenosi idealani dio svojine na nepokretnosti, pore-
ski obvesik je svaki suvlasnik prodavalac poeim i
Član 5.
Ako se pravo svojine na nepokretnosti prenosi na osnovu
ugovora o doživotnom izdržavanju, poreski obveznik je prima-
lac nepokretnosti, odnosno njegovi nasljednici.

III - PORESKA OSNOVICA

Član 6.
Osnovica poreza na promet nepokretnosti je prometna
vrijednost nepokretnosti u trenutku nastanka poreske obaveze.

Kod zamjene nepokretnosti poreska osnovica je razlika
prometnih vrijednosti nepokretnosti koje se zamjenjuju.

Kod prenosa idealnog dijela svojine na nepokretnosti pore-
ska osnovica je prometna vrijednost idealnog dijela nepokret-
nosti.

Kod prodaje nepokretnosti u stečajnom i u izvršnom
postupkuu poreska osnovica je postignuta prodajna cijena.
Član 7.

Prometnom vrijednošću smatra se cijena nepokretnosti koja
bi se mogla postići u slobodnom prometu u trenutku nastanka
poreske obaveze.

Prometnu vrijednost nepokretnosti utvrdjuje posebna komi-
sija skupštine općine.

Član 8.

Poreski obveznik,odnosno korisnik nepokretnosti dužan je

komisiji iz člana 7. stav 2..ove uredbe dopustiti pristup na

zemljište i objekte radi utvrdjivanja prometne vrijednosti nepo-

kretnosti.

Poreski obveznik mora se pozvati najmanje tri dana prije |

dana odredjenog za vršenje procjene da učestvuje kao stranka

u postupku procjene. 1:
Procjena imovine može se izvršiti i ako se poreski obveznik |

ne odazove uredno dostavljenom pozivu.

IV -PORESKA STOPA

Član 9. i

Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcional- 1}
na.Stopa poreza na promet nepokretnosti propisuje se odlukom SU
skupštine općine i ne može biti veća od 15%.

V - NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Član 10. ;

Poreska obaveza nastaje u trenutku zaključivanja ugovora

o prenosu prava svojine ili zamjeni nepokretnosu. ,

Ako se vrši prenos prava svojine na gradjevinskim objek- s
tima koji su u izgradnji, poreska obaveza nastaje u momentu |
predaje objekta kupcu. )
Ako se prenos prava svojine na nepokretnostima vrši na
osnovu odluke suda ili organa uprave,poreska obaveza nastaje

danom pravosnažnosti te odluke. —' A
Ako nastanak poreske obaveze nije Pagovre meko prija-
' vljen, poreska obaveza nastaje na dan prijavljivanja, odnosno
, otkrivanja izvršenog prometa. i

Strana 17692/100

и

виси

LS O N—  —
a ____I ~

Broj 5 - Strana 176

'Član 11.

Ako se prenos prava svojine na nepokretnostima vrši.na
osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, poreska obaveza
nastaje u trenutku smrti primaoca izdržavanja.

Član 12.

Nadležni sudovi odnosno organi uprave dužni su nadležnoj
poreskoj upravi dostaviti svoje odluke na osnovu kojih se vrši
uknjižba prava svojine na nepokretnostima u roku od 15 dana
od dana njihove pravosnažnosti.

VI - RAZREZ POREZA

Član 13. :

Poreski obveznik dužan je da u roku od 15 dana od dana
nastanka poreske obaveze prijavi nadležnoj poreskoj upravi
nastanak poreske obaveze. ·

Prijava iz stava 1. ovog člana se vrši podnošenjem isprave
koja služi kao osnov za prenos prava svojine na nepokretnosti-
ma poreskoj upravi gdje se nekretnina nalazi.

Član 14. |

Nadležna poreska uprava dužna је u roku od 3o dana od
dana primljene prijave o nastanku poreske obaveze, izvršiti
Tazrez poreza na promet nepokretnosti i poreskom obvezniku

i kupcu nepokretnosti dostaviti rješenje o razrezu poreza.

VII – NAPLATA POREZA

Član 15.

Poreski obveznik dužan je platiti razrezani porez u roku od
15 dana od dana dostave rješenja o razrezu poreza na promet
nepokretnosti. :

Porez па promet nepokretnosti plaća se na uplatni račun
kod Zavoda za platni promet Rcublike Bosnc i Hercegovine (u
daljem tekstu: Zavod za platni promet).

Na iznos poreza koji nije plaćen u propisanom roku plaća
se kamata u visini utvrdenoj odlukom Vlade Republike Bosne
i Hercegovine. i :

Član 16.
Porez na promet nepokretnosti plaća se prema mjestu gdje
se nepokretnost nalazi.
Član 17.

Kupac nepokretnosti jamči solidarno za naplatu poreza na
promet nepokretnosti.

Član 18.

Od poreskog obveznika koji dospjeli porez па promet
nepokretnosti nije platio u propisanom roku naplata će se
izvršiti prisilnim putem.

Ako je poreski obveznik pravno lice nadležna poreska
uprava izdat će Zavodu za platni promet nalog za prisilnu
naplatu putem prenosa sredstava sa računa poreskog obveznika
na odgovarajući uplatni račun.

Ako se na načiniz stava 1. Ovog člana ne možc u potpunosti
namiriti poreska obaveza, nadležna poreska uprava donosi
rješenje o prisilnoj naplati poreza iz cjelokupne imovine pore-

kog obveznika.

Ako je poreski obveznik fizičko lice prisilna naplata će se
obaviti u skladu sa posebnim zakonom.

Troškovi prisilne naplate padaju na teret poreskog obvez-
nika.

ТХ - POVRAT POREZA

Član 19. ди
Poreski obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno
plaćenog poreza, kamate i troškova prisilne naplate. :
Pravo na povrat poreza, kamata i troškova prisilne naplate
nadležna poreska uprava utvrđuje rješenjem.
Član 20.. ,
Poreski obveznik ima pravo па kamatu:

SLUŽBENI LIST RBiH

1. ako se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva
nadležnom organu ne izvrši povrat sredstava iz člana 19. Ove
uredbe. САРА A

2. na iznos za koji je porez umanjen rješenjem po žalbi
obveznika, koji nadležni organ nije vratio obvezniku u roku od
15 dana od dana dostavljanja drugostepenog rješenja.

Kamata se obračunava na način i po stopi iz člana 15. Ove
uredbe za period od dana podnošenja zahtjeva odnosno
isteka roka od 15 dana od dana dostavljanja drugostepenog
rješenja. :

Član 21.

Ako se ugovor о prenosu prava svojine na nepokretnosti
zbog neke smetnje ne može izvršiti ili se izvrši samo djelimično,
poreski obveznik ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela
plaćenog poreza.

Х -PRAVNA SREDSTVA

Član 22.

Protiv rješenja nadležne poreske uprave može sc izjaviti
žalba Ministarstvu finansija/financija-Poreskoj upravi u roku
od 15 dana od dana dostave prvostepcnog rješenja.

Žalba ne odlaže naplatu razrezanog poreza. Nadležna po-
reska uprava može u opravdanim slučajevima i bez zahtjeva
poreskog obveznika posebnim rješenjem odložiti naplatu роге-

za do donošenja rješenja o žalbi, o čemu je dužna izvijestiti .

organ koji rješava o žalbi.
IX -OBNOVA POSTUPKA

Član 23.

Pravosnažno rješenje o razrezu poreza na promet nepokret-
nosti može se izmijeniti u roku od tri godine od dana ргауо-
snažnosti ako зе naknadno saznaju činjenice ili dokazi koji nisu
bili poznati prilikom razreza poreza ili ako se utvrdi da su
propisi nepravilno primijenjeni u korist ili na štetu obveznika.

XI - ZASTARJELOST

Član 24.

Pravo na razrez poreza na promet nepokretnosti i pravo na
pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ove
uredbe zastarijeva za pet godina ро isteku godine u kojoj је
trebalo izvršiti razrez. poreza odnosno u kojoj je izvršena
povreda odredaba ovog zakona.

Pravo na naplatu poreza na promet nepokretnosti, kao i
pravo na naplatu kamata,troškova prisilne naplate i novčanih
kazni zbog povrede odredaba OVOg zakona, zastarijeva za pet
godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti naplatu. .

Pravo poreskog obveznika na povrat nepravilno ili više
plaćenih iznosa na ime poreza, kamata,troškova prisilne napla-
te i novčanih kazni zastarijeva za pet godina po isteku godine
u kojoj je naplata izvršena.

Član 25.

Rok zastarjelosti prava na razrez poreza na promet nepo-
kretnosti,odnosno prava na naplatu poreza, kamata, troškova
рпзШе naplate i novčanih kazni prekida se svakom radnjom
nadležne poreske uprave koju je preduzela radi razreza i парја-
te poreza koja je stavljena do znanja poreskom obvezniku.

Rok zastarjelosti prava na povrat nepravilno ili više
plaćenog poreza na promet nepokretnosti, kamata, troškova
prisilne naplate 1 novčanih kazni,prekida se svakom radnjom
poreskog obveznika odnosno kažnjenog lica preduzetom kod
ia poreke uprave radi povrata. '

oslije svakog prekida zastarijelosti inje teći novi rok
тази Ије 8 preki arjelosti, počinje teći novi го
Zastarjelost, u svakom slučaju, nastupa po isteku deset
godina od dana kada је prvi put počela leći го

Petak, 10. februara 1995. Bodine

prol
тај

utvI
оба

15.5

_prij

sred
X-]

koji.
ured
nast:
vezn

pron
roku

Urec
nosti
13/8

nom

3.|
LULULI
Repu

sne ]
Herc

пргал
цЧргау

Strana 17793/100

+ Ove

 Žalbi
ku od

). ove

penog

stima
lično,
dijela

javiti
roku
a po-

tjeva
JOTrE-

Cstiti

KTEt-
avo-

A su
ika.

) na
ove
JJje
ena
Od
pet
'iše
)la-
ine

)0-
va
)m
la-

še

va
m

k

et

Petak, 10. februara 1995. godine

XII - KAZNENE ODREDBE

Član 26.

Novčanom kaznom od 250 DO 5.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje
Narodna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:u dinar-
skoj protuvrijdnosti po srednjem kursu ) na dan uplate kaznit
će se za prekršaj poreski obveznik fizičko lice:

1. ako ovlašćenim licima ne dozvoli pristup na zemljište i
gbjekto radi utvrdivanja prometne vrijednosti nepokretnosti
(član 8. T

2. ako razrezani porez na promet nepokretnosti ne plati u
propisanom roku (član 15.).

Član 27.

Novčanom kaznom od 1.000 do 50.000 DEM u dinarskoj
protuvrijednosti po srednjem kursu na dan uplate kaznit će se
za prekršaj poreski obveznik pravno lice:

1. ako ne dozvoli pristup na zemljište i objekte radi
utvrdivanja prometne vrijednosti nepokretnosti (član 8.);

2. ako u propisanom roku ne prijavi nastanak poreske
obaveze (član 13.);

3. ako razrezani porez ne plati u propisanom roku ( član
15.stav 1.)._

Za radnje iz stava 1.ovog člana kaznit će se za privredni
prijestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u
iznosu od 100 do 500 DEM u dinarskoj protuvrijednosti po
srednjem kursu na dan uplate.

X - PRIJELAZNE ODREDBE

Član 28.

U predmetima razreza poreza na promet nepokretnosti za
koji je poreska obaveza nastala do dana stupanja na snagu ove
uredbe, primijenit će se propisi koji su bili na snazi u trenutku
nastanka poreske obaveze, ako su povoljniji za poreskog ob-
veznika.

Član 29.

Skupštine općina uskladit će svoje odluke o porezu na
promet nepokretnosti sa odredbama ove uredbe najkasnije u
roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 30.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Uredba sa zakonskom snagom o porezu na promet nepokret-
nosti i prava - Prečišćeni tekst ( "Službeni list SRBiH", br. 6/82,
13/82, 30/85, 45/86 i 14/91).

Član 31.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
PR broj 1760/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
UOOUOOOOOONOVOOOOOOOOOOOOOOOONOOONONOONONOOONOOOOOVONu
65

Predsjednik

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi ,

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA I TARIFI
REPUBLIČKIH ADMINISTRATIVNIH TAKSA

Član 1.

Administrativne takse plaćaju se za spise i radnje u uprav-
nim stvarima kao i za druge predmete i radnje kod organa
Uprave i drugih pravnih lica kojim je povjereno da rješavaju u
upravnim stvarima u odredjenim pravima i obavezama samo-
Stalno ili koja su prenesena javna ovlašćenja.

SLUŽBENI LIST RBiH

' Član 2. u

Spisi i radnje za koje se plać i visina takse—
utvrdjuje se taksenom tatifom. a taksa kao
urede S PORISkih administrativnih taksa propisuje se ovo

, a općinskih administrativnih isuje se
odlukom skupštine općine. taksa propisuj
Član 3.

Takseni obveznik je lice po čijem je zahtjevu pokrenut
postupak ili se vrše radnje predvidjene taksenom tarifom.

Ako za istu taksu postoje dva ili više obveznika njihova
obaveza je solidarna.

Član 4.

Ako taksenom tarifom nije drugačije propisano, taksena
obaveza nastaje:

1. za podneske - u trenutku kada se predaje a podneske date
u zapisnik - kada se zapisnik sastavlja;

2. za rješenje i druge isprave - u trenutku podnošenja
zahtjeva za njihovo izdavanje;

3. za pravne radnje - u trenutku podnošenja zahtjeva za
izvršenje tih radnji.

Član 5.

Taksa se plaća u trenutku nastanka obaveze, ako ovom
uredbom nije drugačije odredjeno.

Član 6. +

Ako je taksenom tarifom propisano da se taksa plaća prema
vrijednosti predmeta, kao osnovica za obračunavanje takse,
uzima se vrijednost označena u podnesku ili ispravi ili vrijed-
nost utvrdjena procjenom organa koji vodi postupak.

Član 7.

Kada se isprava za koju se plaća taksa po zahtjevu stranke
izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki dalji primjerak
plaća se taksa kao za prepis i ovjeru prepisa.

Taksa iz stava 1. ovog člana ne može biti veća od takse za
prvi primjerak. +

Član 8.

U rješenju ili drugoj ispravi za koju je taksa plaćena mora
se označiti da je taksa plaćena u kojem iznosu i po kojem
tarifnom broju.

Član 9.

Netaksirani ili nedovoljno taksirani podnesci i drugi spisi
ne smiju biti primljeni neposredno od stranke.

Ako ne taksirani ili nedovoljno taksirani podnesak stigne
poštom organ nadležan za odlučivanje po zahtjevu, pozvaće
taksenog obveznika opomenom da u roku od osam dana od dana
prijema opomene plati redovnu taksu i taksu za opomenu.

Nadležni organ pokrenut će postupak i po netaksiranom ili
nedovoljno taksiranom podnesku iz stava 2. ovog člana, ali
rješenje ili drugi akt ne može biti uručen stranci prije nego što
plati taksu po opomeni.

Član 10.

Odredba člana 9. stav 2. ove uredbe ne primjenjuju se na
podneske i druge spise koji netaksirani ili nedovolno taksirani
stignu poštom iz inozemstva, niti na ostale spise i radnje koje
podliježu konzularnim taksama. S tim podnescima i spisima
postupit će se na način propisan članom 27. ove urdbe.

Član 11.

Spisi i radnje u postupcima koji se vode po službenoj
dužnosti ne podliježu taksi.

Član 12.

Od plaćanja takse oslobodjeni su:

1. državni organi i javne ustanove; ! a

2. Zavod za platni promet Republike Bosne i Hercegov

(u daljem tekstu:Zavod za platni promet) i
3. humanitarne i dobrotvorne organizacije;

Strana 17892/100

|
i t
|
Broj S - Strana 178 |

4. strana diplomatska i konzularna predstavništva u diplo-
matskim i konzularnim poslovima pod uvjetima reciprociteta;
H

5. gradjani za akt o zasnivanju radnog (odnosa i za spise i
zadnje u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom prava iz radnog
odnosa, vojne obaveze i civilne odbrane; |

6. gradjani koji se privremeno nalaze van radnog odnosa u
postupku za dobijanje materijalnog osiguranja i drugih prava
koja im po tom osnovu pripadaju; i

7. organizacije i savezi osnovani za zaštitu lica sa fizičkim
i psihičkim nedostacima i poremećajima za spise i radnje u vezi
sa vršenjem djelatnosti i |

8. gradjani slabog imovinskog stanja.

L I
Član 13. )

Kao gradjanin slabog imovinskog stanja u smislu člana
12. tačka 8. ove uredbe, smatra se lice koje se\prema propisima
općine na čijoj teritoriji ima prebivalište smatra licem slabog
imovinskog stanja. !

Član 14. \

Kad je postupak pokrenut na zahtjev više lica od kojih su
neka oslobodjena od plaćanja takse, taksu u tom postupku plaća
samo gradjanin koji nije oslobodjen plaćanja takse.

Član 15. i
Oslobodjeni su od takse sljedeći spisi i radnje:
1. u postupku za povraćaj nepravilno naplaćenih dažbina;
MEN

2. u postupku za upis u knjigu državljana; |

3. prijave i upisi u matične knjige; i

4. u postupku za ispravku grešaka u rješenjima, drugim
ispravama i službenim evidencijama; |

5. za ostvarivanje prava iz zrdavstvenog, penzijskog i
invalidskog osiguranja; i

6. u postupku za ostvarivanje prava boraca i invalida i
rješavanja statusa izbjeglica i raseljenih lica; —'

7. podnesci upućeni organima za predstavke i pritužbe;

8. u postupku za utvrdjivanje radnog i penzijskog staža;

9. diplome, svjedodžbe i uvjerenja u postupku sticanja
obrazovanja u osnovnim i srednjim školama i visokoškolskim
Ustanovama; I

10. u vezi sa vojnom obavezom i civilnom odbranom;

11. u postupku za izdavanje i produžavanje važenja ličnih
karata; NAD

12. prijave i odjave prebivališta i boravišta gradjana;

- |

13. u vezi sa zaštitom spomenika kulture;

14. u postupku za sahranu umrlih lica.

i Član 16. i

Općine mogu svojim propisima o taksama propisati i druga
oslobadjanja od takse, pored oslobodjenja propisanih u čl. 12.
1135. ove uredbe. }

"Član 17.

U ispravama koje su oslobodjene od plaćanja taksa mora se
označiti u kom se cilju izdaju i na osnovu kog propisa su
oslobodjeni od takse. H

Isprave iz stava 1. ovog člana mogu se upotrijebiti u druge
syrhe samo kad za njih bude plaćena odgovarajuća taksa.

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. godine

Član 18.

Ako su za izvršenje usluga i korišćenje podataka iz oblasti
premjera i katastra nekretnine propisane posebne naknade, ne
mogu se uvoditi administrativne takse.

Član 19.

Strani državljani pod uvjetima reciprociteta, imaju ista
prava po propisima o taksama kao i državljani Republike Bosne
i Hercegovine ( u daljem tekstu: državljani Republike ).

Član 20.

Kod organa uprave na teritoriji Republike Bosne i Herce-
govine ( u daljem tekstu:Republika ) takse se plaćaju u admini-
strativnim taksenim markama i u gotovom novcu.

Takse se plaćaju u gotovom novcu ako taksa iznosi yiše od
50 DEM i kod diplomatskih i konzularnih predstavništava
Republike u inozemstvu ( konzularne takse ) kao i u drugim
slučajevima predvidjenim ovom uredbom ili u tarifi republičkih
administrativnih taksa.

Član 21.
Prisilna naplata takse vrši se po propisima o prisilnoj naplati

poreza gradjana odnosno po propisima o prisilnoj naplati pore- ,

za od pravnih lica.
. Član 22.

Lice koje je platilo taksu u gotovom novcu koju nije bilo
dužno da plati ima pravo na povraćaj takse.

Postupak za povraćaj takse pokreće se po zahtjevu stranke.

Rješenje o povraćaju takse donosi organ kome je taksa
plaćena.

Povraćaj takse vrši se na teret prihoda budžeta društveno-
političke zajednice čijem je organu taksa plaćena.

Član 23.

Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od dvije godine

računajući od dana kada je taksu trebalo platiti, a pravo na
povraćaj takse zastarijeva za dvije godine od kada je taksa
plaćena. ;

i Član 24.

Kontrolu primjene propisa o administrativnim taksama vrši
Finansijska policija i nadležna poreska uprava.

Unutrašnju kontrolu primjene propisa o administrativnim
taksama vrši svaki organ u vršenju svoje djelatnosti.
Član 25.
Taksu u gotovom novcu, bez obzira na iznos takse plaćaju
i takseni obveznici sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Re-

publici kada se iz Republike obraćaju diplomatskim i konzular-
nim predstavništvima Republike u inozemstvu.

Taksa iz stava 1. ovog člana plaća se u dinarima na uplatni
račun prihoda od konzularnih taksa.

Takseni obveznici koji iz inozemstva traže da im organi u
Republici izvrše radnju podložnu plaćanju takse, plaćaju taksu
u stranoj valuti po važećem tečaju.

Član 26.

Ako taksa koja se plaća kod diplomatskih i konzularnih
predstavništava u Republici, u inozemstvu nije plaćena unapri-
jed u smislu člana 4. ove uredbe, naplata će se izvršiti prije
uručenja rješenja ili druge isprave taksenom obvezniku.

i Član 27.

U postupku kod diplomatskih i konzularnih predstavništva
Republike u inozemstvu oslobadjaju se od plaćanja takse:

peta
S

Jidsi
ove

med

ke, 1
NuŽI

Rep!
to:

prop

bivši
ve.

duža

skog
zems

admi
stavn
ja-fin

Mini:
pred:
takse
drža,
Repu

nih n

Tarif
u din
iobja
naup
govin

jeljku
va R
konzi
budže

isklj u

Strana 17993/100

Oblasti
ide, ne

ju ista
Bosne

Herce-
dmini-

'iše od
lištava
rugim
)ličkih

1aplati

| pore- ,

e bilo

taksa
veno-
odine'

vo na
taksa

a vrši
|yvnim
aćaju

u Re-
'ular-

)latni
ani u

'aksu

irnih
apri-
prije

ištva

Kron de

Petak, 10. februara 1995. godine

1. državi organi i javne ustanove;

2. spisi i radnje iz oblasti zrdavstvenog, penzijskog i inva-
lidskog osiguranja i drugi spisi i radnje koji su po odredbama
ove uredbe oslobodjeni od taksa u Republici;

3. diplomatski i službeni pasoši i Vize;

4. spisi i radnje čije je oslobadjanje od takse predvidjeno
medjunarodnim ugovorima;

5. državljani Republike za koje šef predstavništva Republi-
ke, u inozemstvu utvrdi da ne mogu da plate takse bez štete po
nužno izdržavanje.

Član 28.

U postupku kod diplomatskih i konzularnih predstavništava
Republike u inozemstvu državljani Republike plaćaju taksu i
to:

1. koji imaju status izbjeglice u trećim zemljama 25 % od
propisane konzularne takse za putne isprave;

2. koji se nalaze u državama koje su nastale disolucijom
bivše SFRJ 25% od propisane konzularne (takse za putne ispra-
Ve.

Član 29.

Pored konzularne takse, takseni obveznik tražilac usluge
dužan je da plati i stvarne troškove prouzrokovane zahtjevom.
Član 30.

Rješenje o povratu konzularnih taksa donosi šef diplomat-
skog, odnosno konzularnog predstavništva Republike u ino-
zemstvu i izvršava ga na teret tekućih prihoda od tih taksa.

Član 31. '

Kontrolu primjene odredaba ove uredbe i tarife republičkih
administrativnih taksa kod diplomatskih i konzularnih pred-
stavništava Republike u inozemstvu, vrši Ministarstvo finansi-
ja-financija u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova.

Član 32.

Ovlašćuje se ministar vanjskih poslova da u saradnji sa
Ministrom finansija može odrediti da diplomatska i konzularna
predstavništva Republike u inozemstvu naplaćuju konzularne
takse od državljana pojedinih zemalja u istom iznosu u kome te

državei njihova predstavništva naplaćuju te takse od državljana
Republike.

Član 33.

Propise o emitovanju i distribuciji administrativnih taskse-

nih maraka donosi Vlada Republike Bosne i Hercegovine.
Član 34.

Republičke administrativne takse utvrdjene i iskazane u
Tarifi u odjeljku I.Takse za rad republičkih organa plaćaju se
u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju koji utvrdjuje
iobjavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan uplate,
na uplatne račune kod Zavoda za platni promet Bosne i Herce-
govine.

Član 35.

Republičke administrativne takse utvrdjene u Tarifi u od-
jeljku II. Takse za rad diplomatskih i konzularnih predstavništa-
va Republike plaćaju se na devizni račun diplomatskog i

onzularnog predstavništva koja ova sredstva prenose na račun
budžeta Republike kod jedne od korespodentnih banaka.

Član 36.

' Za vrijeme ratnog stanja administrativne takse se plaćaju

isključivo u gotovom novcu.

SLUŽBENI LIST RBiH

Za vrijeme ratnog stanja republičke administrativne takse
utvrdjene u Tarifi republičkih administrativnih taksa u odjeljku
II.Takse za rad diplomatskih i konzularnih predstavništava
Republike povećavaju se za 100 % .

Član 38.

Odredbe ove uredbe odnose se na spise i radnje okružnih

organa uprave kad rješavaju u upravnim stvarima.
Član 39.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Zakon o administrativnim taksama ("Službeni list RBiH", br.
24/92 i 13/94) i Zakon o tarifi republičkih administrativnih
taksa ("Službeni list RBiH", br .24/92, 13/94 i 16/94).

Član 40._—- ,

Sastavni dio ove uredbe je Tarifa republičkih administra-
tivnih taksa.

Član 41.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u"Službe-
nom listu RBiH",

PR broj 1761/95 Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

TARIFA
REPUBLIČKIH ADMINISTRATIVNIH TAKSA
I1- TAKSA ZA RAD REPUBLIČKIH ORGANA
Taksa za rad republičkih organa uprave u Republici iznose
u DEM ili $, i to:
1. Podnesci
TAR. broj 1.

Za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske,
ako ovom tarifom nije propisana druga taksa 2 DEM

Napomena;
Za podneske koji se upućuju ili predaju diplomatskim ili

konzularnim predstavništvima Republike u inozemstvunstvu
plaća se taksa odredjena u odjeljku II.ove tarife.

TAR. broj 2.
Za žalbu protiv rješenja 6 DEM
2. Rješenja
TAR. broj 3.
Za sva rješenja za koja nije propisana posebna
taksa 8 DEM
Napomene: ;

1. Ako se donosi jedno rješenje po zahtjevu više lica, taksa
po ovom tarifnom broju plaća se onoliko puta koliko ima lica
kojima se rješenje dostavlja.

2. Za rješenja donesena po žalbama ne plaća se taksa.

TAR. broj 4.

Za rješenje po zahtjevu za izdavanje:

a) odobrenja za nabavku oružja

, b) odobrenja za nabavku municije
c) oružnog lista
Napomena:

20 DEM

Strana 18094/100

Broj 5 – Strana 180

Taksa po ovom tar. broju ne plaća se za oružje i municiju
"Које nabavljaju streljačke organizacije, a lovačke organizacije
plaćaju takse za 50 % niže od propisanih. )

TAR. broj 5.

Za rješenje zahtjeva za registraciju motornih i priključnih
vozila i traktora kojima se obavlja djelatnost javnog prevoza ili
prevoza za vlastite potrebe 16 DEM

Napomene:

1. Za produženje važenja saobraćajne dozvole plaća se
polovina iz ovog tar. broja. 2. Za duplikat saobraćajne dozvole
plaća se dvostruki iznos takse iz ovog tar. broja.

TAR. broj 6.
Za rješavanje zahtjeva za registraciju traktora, radnih
mašina, motokultivatora i bicikla sa motorom. 17 DEM

Napomena:

да izdavanje duplikata saobraćajne dozvole za traktor od-
nosno potvrde o registraciji plaća se dvostruki iznos takse iz
омов tar. broja.
TAR. broj 7.

Za rješavanje zahtjeva za polaganje vozačkog ispita za
vozača traktora. 17 DEM

Napomene:

1. Za rješavanje zahtjeva za polaganje vozačkog ispita iz
oblasti upravljanja motornim vozilom ili traktorom ili iz oblasti
provjere poznavanja saobraćajnih propisa za kontrolora vozača
radnih mašina, motokultivatora, traktora i bicikla sa motorom,
ili u oblasti pružanja prve pomoći licima povrijedjenim u
saobraćajnoj nezgodi, plaća se polovina takse iz ovog tar.
broja.

2. Taksu po ovom tar. broju ne plaćaju učesnici škole za
unutrašnje poslove, polaznici tečaja za policajce i učenici sred-
nje škole za zanimanje vozača.

TAR. broj 8.
Да гјебепје zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole, dozvole

za upravljanje traktorom ili dozvole za upravljanje
tramvajem

Napomene:
1. Za produženje vozačke dozvole, dozvole za upravljanje

traktorom ili dozvole za upravljanje tramvajem plaća se polo-
vina takse iz ovog tar. broja.

2. Za rješavanje zahtjeva za izdavanje duplikata vozačke
dozvole, dozvole za upravljanje traktorom ili tramvajem plaća
Se dvostruki iznos takse iz ovog tar. broja.

TAR broj 9.

Za izdavanje ili izdavanje duplikata putne isprave za puto-

vanje u inozemstvo

1. za državljane Republike:

17 DEM

а) za izdavanje putne isprave 5 DEM
b) za izdavanje putne isprave za dijete РЕМ
с) za izdavanje duplikata putnih isprava pod

tačkom a, b. ovog tar broja 4 DEM
d) za izdavanje zajedničke (kolektivne) putne

isprave-za svako lice | 2 DEM
2. za strane državljane: .
a) za izdavanje lične karte za strance 10%

SLUŽBENI LIST RBiH

b) za izdavanje putnog lista za stranmce

c) za izdavanje putne isprave licu bez državljanstva i
: TAR. broj 10.
Za produženje važnosti putne isprave 2 DEM
TAR. broj 11. :

Za izdavanje vize za putnu ispravu
_1. za državljane Republike:

a) za vizu za neograničeni broj putovanja u 17 DEM
b) za vizu za jedno putovanje 16 DEM
с) za poslovnu vizu (konzula "Poslovno") 16 DEM
d) za vizu na kolektivni pasoš za svako lice 2 DEM
2. za strane državljane na graničnom (prijelazu)

a) za ulazno-izlaznu vizu 50%
b) za tranzitnu vizu . 10%
с) za turističku propusnicu 155
3. za strane držnvljane u zemlji:

a) za izlazno-ulaznu vizu, za jedno putovanje • "10%
b) za izlazno-ulaznu vizu, za više putovanja . 10%
с) za za izlazno-ulaznu vizu, za neograničeni broj

putovanja 15 5 d) za izlaznu vizu 55
e) za privremeni boravak od tri mjeseca 205
f) za privremeni boravak preko tri mjeseca 50%
g) za poslovnu vizu 505
TAR. broj 12.

1. za prijem u državljanstvo Republike Bosne i Hercegovi-
ne (u daljem tekstu: državljanstvo RBiH) 1.000 5

2. za prestanak državljanstva RBiH za uvažavanje izjave o
odricanju od državljanstva RBiH 1.000 4

Napomene:

1. Ako se zahtjev odnosi na istovremeni prijem u državljan-
stvo RBiH ili uvažavanje izjave o odricanju od državljanstva

RBiH članova iste porodice, plaća se jedna taksa za sve članove
porodice.

2. Taksu za rješenje u vezi sa prijemom u državljanstvo
RBiH пе plaća lice koje uživa status izbjeglice.
TAR. broj 13.
Za rješenje kojim se odobrava prvi upis plovnih objekata
unutrašnje plovidbe u registar odnosno očevidnik

– za motorne tegljače i putničke mješovite brodove preko
200 KS iza parne, motorne i druge tramvajske preko 300 tona

nosivosti 143 DEM
– za ostale plovne objekte, izuzev čamaca 114 DEM
– za čamce 71 DEM

; Napomena: Таква po ovom tar. broju ne plaća s za plovne
o koji služe isključivo za civilnu zaštitu i vatrogasnu
službu.

TAR. broj 14.
Za odobrenje stranom državljaninu da se može stalno na-
staniti u Republici. 305

Za izdavanje duplikata odobrenja stranom državljaninu da
se može stalno nastaniti u Republici. 155

Petak, 10. februara 1995. godine

ako m

po оус

Za
preuzi
nog Va
saobra

Na

1.
ako m

20
takse p

Za

majući
nom di

Strana 18193/100

/ DEM
5 DEM
5 DEM
) DEM

50 $
10$
153

110$
10$

5$
20 $
50$
50$

egovi-
000 $

jave o
000 $

vljan-
anstva
anove

Instvo.

jekata

preko
) tona
DEM

DEM
DEM

lovne
zasnu

o na-
30 $

nu da
15$

Petak, 10. februara 1995. godine

TAR. broj 15.
Za dozvolu preduzeću i drugoim pravnom licu da na redov-
noj liniji može prevoziti putnike ili stvari motormin vozilima u
medjunarodnom saobraćaju, za svaku liniju po 150 $
Za dozvolu stranom fizičkom ili pravnom licu da na redov-
noj liniji može prevoziti putnike ili stvari motornim vozilom,
za svaku liniju u medjunarodnom saobraćaju, i to:
1. u bileteralnom saobraćaju po
2. u tranzitnom saobraćaju po

175 $

285 $
Za ovjeru reda vožnje, odnosno cjenovnika redovne linije
kojim preduzeće, odnosno drugo pravno lice prevozi putnike
ili stvari motornim vozilom u medjunarodnom drumskom sao-
braćaju, po ' 20 $
Za ovjeru reda vožnje, odnosno cjenovnika redovne linije
kojom strano fizičko lice ili pravnolice prevozi putnike ili stvari
motornim vozilima u medjunarodnom drumskom saobraćaju
po 20 $
Za izdavanje dopunskog primjerka isprave iz ovog tarifnog
broja i to: 1. za preduzeće i drugo pravno lice 10 $
2. za strano fizičko ili pravno lice 10 $
Za rješenje o odobrenju privremenog ili stalog prekida
prevoza na redovnoj liniji za medjunarodni drumski prevoz
putnika ili stvari, i to:
1. za preduzeće, odnosno drugo pravno lice
2. za strano fizičko ili pravno lice

Napomene:

45$
45 $

1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja plaća se taksa,
ako medjunarodnim ugovorom nije drugačije odredjeno.

2. Strano fizičko ili pravno lice oslobadja se plaćanja takse
po ovom tar. broju pod uslovima reciprociteta.

TAR. broj 16.
Za dozvolu za obavljanje naizmjeničnih vožnji medjuna-

' rodnom vanlinijskom prevozu putnika, i to:

1. u biletaralnim saobraćaju 10 $
2. u tranzitnom saobraćaju
Napomene:

50 $

1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja plaća se taksa,
ako medjunarodnim ugovorom nije drukčije odredjeno.

2. Strano fizičko ili pravno lice oslobadja se plaćanja takse

po ovom tarifnom broju pod uslovom reciprociteta.
TAR. broj 17.

Za dozvolu za ulazak u Republiku praznih autobusa za
preuzimanje putnika i za obavljanje ostalih vrsta medjunarod-
nog vanlinijskog prevoza putnika u drumskom
saobraćaju. 20 $

Napomene: žala"
1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja plaća se taksa,
ako medjunarodnim ugovorom nije drugčije odredjeno.
2. Strano fizičko lice ili pravno lice oslobadja se plaćanja
takse po ovom tarifnom broju pod uslovima reciprociteta.
TAR. broj 18.

Za dozvolu za medjunarodni drumski prevoz stvari, izuzi-
majući slučajeve iz člana 38. Zakona o prevozu u medjunarod-
nom drumskom saobraćaju

SLUŽBENI LIST RBiH

Broj 5 - S
1. preduzeću i drugom pravnom licu
Po svakoj dozvoli

2. stranom fizičkom ili pravnom licu
Po svakoj dozvoli
Napomene:
1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja plaća se taksa, |
ako medjunarodnim ugovorom nije drugčije odredjeno. SU

2. Strano fizičko ili pravno lice oslobadja se plaćanja takse
po ovom tarifnom broju pod uslovom reciprociteta.

TAR. broj 19.

Za rješenje po zahtjevu za dozvolu vanrednog prevoza
stvari u medjunarodnom drumskom saobraćaju i to:

1. U bilateralnom prevozu za prevoz
jednim vučnim vozilom

103

15$
2. za svako sljedeće vučno vozilo,
po istom rješenju, još po 10$ |
3. u tranzitaom prevozu za prevoz
jednim vučnim vozilom 30 $
4. za svako sljedeće vučno vozilo,
po istom rješenju još po 153

TAR. broj 20.

Za rješenje kojim se stranom fizičkom ili pravnom licu
odobrava obavljanje unutrašnjeg prevoza stvari u drumskom
saobraćaju izmedju pojedinih mjesta u Republici 458

TAR. broj 21.
Za rješenje kojim se odredjuje ime, oznaka i pozivni znak
broda:

1. domaćem pravnom ili fizičkom licu licu

2. stranom pravnom ili fizičkom licu

TAR. broj 22.

Za odobrenje stranom pravnom ili fizičkom licu za uplo-
vljavanje u plovne puteve unutrašnjih voda i unutrašnjih mor-
skih voda Republike 300 $

2.000 $
150$

TAR. broj 23.

Za odobrenjem stranom pravnom ili fizičkom licu za upis
broda u upisnik brodova:

a) manje od 5.000 NRT 500 $

b) od 5.000 - 15.000 NRT 750 $

c) od 15.000 - 30.000 NRT 1.100 $

d) od 30.000 - 50.000 NRT 1.500 $

e) više od 50.000 NRT 2.000 $
TAR. brij 24.

Za dozvolu stranom pravnom ili fizičkom licu za obavljanje
kabotažnih prevoza putnika i stvari po obalnom moru i unu-
trašnjim putevima Republike 1.000 $

TAR. broj 25.

Za odobrenje preduzeću, odnosno drugom pravnom licu ili
stranom državljaninu, odnosno stranom pravnom licu da može
obavljati transport oružja, municije ili eksplozivnih matrijala
preko granica Republike. 101 DEM

Za odobrenje preduzeću, odnosno drugom pravnom licu da.
može stavljati u promet eksplozivne materijale na teritoriji.
Republike 101 DEM

Za odobrenje preduzeću, odnosno drugom pravnom licu d
može unositi inostrane štampane stvari u Republiku radi

Strana 18293/100

Broj 5 - Strana 182

Tanja ili za rasturanje inostranih štampanih stvari koje su po
2 DEM

Za odobrenje preduzeću, odnosno drugom pravnom licu za
prometi prevoz nuklearnih sirovina i materijala da može preko
16 DEM

svom sadržaju namijenjene gradnima Republike.

granica Republike prevesti navedeni materijal
TAR. broj 26.

Za odobrenje za vršenje preventivnih pregleda motornih
50 $

vozila '
TAR. broj 27.

Za odobravanje licence za obavljanje prevoza lica i stvari
250 $

u medjunarodnom drumskom saobraćaju.
TAR. broj,28.

Za rješenje kojim se upisuje u registar koji se vodi kod
nadležnog republičkog organa uprave (u daljem tekstu: Regi-

star).

1. osnivanje preduzeća, banke ili osiguravajuće, odnosno
rTeosiguravajuće organizacije u inozemstvu ili otkup osnivačkog
uloga preduzeća, banke, osiguravajuće, odnosno reosigurava-
15 DEM

juće organizacije u inozemstvu

2. povećanje osnivačkog uloge preduzeća, banke,
osiguravajuće, odnosno reosiguravajuće organizacije

u inozemstvu 20 DEM

i

3. uvoz u Republiku oa naturalnom obliku, koja

su uložena kao osnivački ulog ili korišćena kao osnovna ili
obrina sredstva preduzeća u inzemstvu.

4. oslobadanje preuzetih obaveza godišnjeg transfera
određenog procenta dobiti iz preduzeća, banke, osiguravajuće
odnosno reosiguravajuće organizacije u inozemstvu ili uman-
jenja te obaveze 20 DEM

5. za upis preduzeća u jedinstvenu evidenciju preduzeća
upisanih u sudski registar za obavljanje spoljno-trgovinskog
prometa } 14 DEM

Za rješenje kojim se odobrava kupovina deviza na jedin-
Stvenom deviznom tržištu za osnivački ulog preduzeća, banke,
osiguravajuće, odnosno reosiguravajuće organizacije u ino-

zemstvu 20 DEM
Za upis statusnih promjena u registar preduzeća u inozem-
sivu 10 DEM

Za izdavanje izvoda iz registra preduzeća u inozemstvu, o
podacima iz tač. 1. i 2. ovog tarifnog broja 10 DEM

Napomena: |

Za rjašavanje po zahtjevima u roku od tri dana nakon
podnošenja zahtjeva plaća se trostruki iznos od takse pred-
viđene u ovom tarifnom broju. i

TAR: broj 29.

Za rješenje kojim se upisuje u registar:

1. ugovor o ulaganju sredstava u strana

preduzeća 10 DEM

2. ugovor o ulaganju sredstava radi istraživanja
eksploatacije, obnavljanja i održavanje mineralnog

blaga u inozemstvu ) 20 DEM
3. dopunska ulaganja u inozemstvu iz odredbe
tač. 1. 12. ovog tarifnog broja. | 20 DEM

Napomena:

SLUŽBENI LIST RBiH

20 DEM

Za rjašavanje po zahtjevima u roku od tri dana nako
podnošenja zahtjeva plaća se trostruko veći iznos takse =
predviđene u ovom tarifnom broju.

TAR. broj 30.

Za upis u registar - otvaranje predstavništva, odnosng
osnivanja poslovnih jedinica (skladišta, prodavnica, Servisa i
sl.), poslovnica i drugih oblika obavljanja privrednih djelatnosti
u inozemstvu 43 DEM

Za upis u registar - statusne i druge promjene u predstay-
ništvu, poslovnoj jedinici, poslovnici i drugom obliku obavljan-
ja privrednih djelatnosti u inozemstvu 21 DEM

Za rješenje kojim se stranom licu odobrava otvaranje pred.
stavništva odnosno ogranka predstavništva u Republici i oba-
vlja upis u Registar predstavništva stranih lica
u Republici 50 $

Za odobrenje stranom preduzeću koje ima registrovano
predstavništvo u Republici da izvrši određen posao ugovorene
kontrole kvaliteta i kvantiteta robe u Republici 25$

Za upis statusnih promjena predstavništva, odnosno Ogran-
ka predstavništva u registar predstavništva stranih lica u Repu-
blici 20$

Napomena:

Za rješavanje po zahtjevima u roku od tri dana od dana
podnošenja zahtjeva plaća se trostruki iznos takse od takse
predviđene u ovom tarifnom broju.

TAR. broj 31.

Za rješavanje po zahtjevima u vanjskotrgovinskom poslo-

vVanju Za uvoz i Izvoz Za:

1. rješenje o korištenju kontigenta kod izvoza

iuvoza " 8 DEM
2. uvjerenje da uvezena roba neće biti
reeksportovana 29 DEM
3. uvjerenje o višoj sili 29 DEM
4. uvjerenje o porijeklu robe 29 DEM
5. dozvolu za uvoz 4 DEM
6. ovjeru uvoznih licenci 2 DEM
7. rješenje o odobravanju uvoza odredjenih
proizvoda 8 DEM

TAR. broj 32.
1. Za evidentiranje ugovora o zastupanju, ugovora o kon-
signaciji i ugovora o pružanju servisnih usluga za održavanje
uvezene opreme i trajnih dobara za ličnu potrošnju 19 DEM

2. za ugovore o izvođenju investicionih radova u inozem-
stvu, ugovora o ustupanju izgradnje investicionih objekat)

stranom izvođaču u Republici 19 DEM
3. za ugovore o dugoročnoj proizvodnoj
kooperaciji 43 DEM

) 4. Za ugovore o pribavljanju i ustupanju prava
industrijske svojine i znanja i iskustva ( kaow/how ) 57 DEM

5. za evidentiranje aneksa ugovora iz

ovog tarifnog broja 71 DEM

Napomena: Za rješavanje po zahtjevu u roku od tri dana od
dana podnošenja zahtjeva plaća se trostruko veći iznos od
iznosa predvidjenih u ovom tarifnom broju.

Petak, 10. februara 1995, Bodine

Zi
OStvar

Z:

količi
Ni

Strana 18392/100

nakon

kse od

dnosno
TVisa j
atnosti
DEM
dstav-
AVljan-
DEM

pred.
1 oba-
50$

Ovano
'Orene
25$

)gran-
Repu-
20$

dana
takse

)Ooslo-

DEM

DEM
DEM
DEM
DEM
JEM

)EM

kon-
anje
EM

em-

katy
EM

EM
EM

EM
2 od

Petak, 10. februara 1995. godine

TAR. broj 33.

Za rješenje kojim se odobravaju ugovori o stranim ulagan-
jima u Republici i obavlja upis tih ugovora u registar koji se
vodi kod nadležnog republičkog organa uprave: Y

1. za ugovor o ulaganju stranog lica u preduzeće 57 DEM

2. za ugovor o osnivanju mješovitog preduzeća izmedu
domaćeg i stranog lica

57 DEM

3. za odobrenje akta o osnivanju vlastitog preduzeća stra-

nog lica. 57 DEM
4. za dodatno ulaganje iz tač. 1. 2, 13. Ovog ;

tarifnog broja 29 DEM

Napomena:

Za rješavanje po zahtjevima u roku od tri dana od dana
podnošenja zahtjeva plaća se trostruki iznos od takse pred-
videne u ovom tarifnom broju.

TAR. broj 34.

Za rješenje po zahtjevu za utvrdivanje ispunjenosti uslova:

1. o pregledu mjerila u prostorijama podnosioca zahtjeva i
o davanju ovlašćenja podnosiocu zahtjeva za pregled radnih

etalona, mjerila, kao i uzoraka regerentnih materijala obuh-
vaćenih odgovarajućom naredbom 14 DEM

2. o ispitivanju predmeta od dragocjenih metala u prostori-
jama podnosioca zahtjeva 7 DEM
TAR. broj 35.

Za rješenje kojim se utvrđuju veterinarsko - sanitarni uslovi
za uvoz ili prevoz pošiljaka životinja i proizvoda, sirovina i
otpadaka životinjskog porijekla 71 DEM

TAR. broj 36.

Za rješenje kojim se utvrduje zdravstvena ispravnost život-
nih namirnica i predmeta opće upotrebe koji se

uvoze 71 DEM

) TAR. broj 37.
Za rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja o
kvalitetu - certifikatu određenih poljoprivrednih i prehrambe-

nih proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu -57 DEM
Za svaki dalji primjerak još po 14 DEM
TAR. broj 38.

Za rješenje o znaku proizvođača predmeta od dragocjenih
metala. 71 DEM
TAR. broj 39.

Za rješenje o stavljanju u promet odnosno upotrebi mjerila
iz uvoza 71 DEM
3. Uvjerenja

TAR. broj 40.
Za uvjerenje, ako nije drukčije propisano. 29 DEM
TAR. broj 41.

Za uvjerenje o davanju podataka iz kaznene evidencije radi

ostvarivanja prava u inozemstvu 57 DEM
— TAR. broj42.
Za izdavanje izvoda iz kaznene evidencije 29 DEM
TAR. broj 43.

Za uvjerenje kojim se dokazuje porijeklo ili vrijednost,
količina i kakvoća ili zdravstvena ispravnost robe 29 DEM

Napomena:

SLUŽBENI LIST RBiH

TAR. broj 46. |
Za zahtjev za obnavljanje odobrenja o stavljanju gotovog Hi
- lijeka i sredstava za zaštitu bilja u promet 23DEM_—— i
TAR. broj 47. 1
Za prijedlog za stavljanje pomoćnog ljekovitog sredstva u
promet 23 DEM
TAR. broj 48. ;

. Ova taksa se ne plaća za strane 'eklaracije )
prate provodni list poštanske Ki;

- TAR. broj 44. ; ma
Za izdavanje uvjerenja o kvalitetu - certifikatu određenih —

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vanjskotrgovin-
skom prometu 29 DEM

Za svaki dalji primjerak još po 14 DEM
TAR. broj 45.

Za prijedlog za stavljanje gotovog lijeka i sredstava za—
zaštitu bilja u promet 24DEM_—

Za uvjerenje o važenju propisa koje se izdaje radi potrebe Ki

u inozemstvu 19 DEM
4. Ovjere i prepisi
TAR. broj 49.
Za ovjeru potpisa i pečata na ispravama 2 DEM
Za svaki dalji primjerak još po 1 DEM

Napomena:

Ovjera potpisa i pečata u skladu sa ovim tarifnim bro-
jem,odnosi se i na slučajeve u kojima nadležni republički organ
uprave ovjerava domaću ispravu zbog njene upotrebe u ino-
zemstvu.

TAR. broj 50.
Za ovjeru plana, crteža, projekta i slično
TAR. broj 51.

Za ovjeru heliografske kopije plana (crteža) plaća se od
cijelog ili započetog kvadratnog metra 1 DEM

TAR. broj 52.

Za prepisivanje i ovjeravanje službenih akata ili drugih
isprava: :

1. za prepisivanje, od polutabaka originala

2. za ovjeravanje, od polutabaka originala
Napomena:

Pod polutabakom podrazumijeva se list papira od dvije
strane, normalnog kancelarijskog ili manjeg formata.

5. Carinske takse

2 DEM

1 DEM
1 DEM

TAR. broj 53.
Za ispravu na osnovu koje se carinarnici prijavljuje roba
koja se izvozi-uvozi 4 DEM
Napomene:

1. Ispravama iz ovog tarifnog broja smatraju se: prijav.
uvoz i prevoz robe, prijava za izvoz i prevoz robe, izjava
teretu i odlazeći manifest, poštansko-carinska prijava,
cija za sajamsku robu i druga isprava na osnovu koje se
prijavljuje carinarnici.

2. Ispravama iz ovog tarifnog broja ne smatra se.
TIR, karnet ATA i druga isprava koja je propisana.

Strana 18494/100

Kd

Broj 5 - Strana 184 SLUŽBEN
rodnim ili medjudržavnnim sporazumom koji je Republika
ratifikovala j

3. Taksa iz ovog tarifnog broja plaća se onoliko puta koliko
se puta roba prijavljuje carinarnici.

4. Taksa po ovom tarifnom broju ne plaća se:

1. Za. ispravu kojom se prijavljuje roba koja se prevozi
preko carinskog područja Republike

2. za poštansko-carinsku prijavu koju podnosi pošta.

TAR. broj 54.

Za rješenja koja donosi carinarnica:

1. za rješenje kojim se odobrava otvaranje, proširenje ili
preseljenje carinskog skladišta, konsignacionog skladišta, slo-
bodne carinske prodavnice centralnog skladišta i specijalizova-
nog skladišta strane robe i robe domaće proizvodnje i
prodajnog mjesta ! 4DEM

2. za rješenje kojim se odobrava otvaranje, proširenje ili
preseljenje carinskog smjestišta 4 DEM

3. za rješenje kojim se odobrava privremeni izvoz ili uvoz
robe radi oplemenjivanja i obradjivanja 2 DEM

4. za rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za izmjenu
podataka o količini, vrsti, kakvoći i vrijednosti robe u carinskoj
deklaraciji 8 DEM

5. za ostala rješenja koja carinarnica donosi u redovnom
upravnom postupku 2 DEM

6. za rješenje o prenosu prava iz prevoznih
isprava i ostala rješenja koja carinarnica donosi u skraćenom
postupku 2 DEM

Napomene:

1.Pod proširenjem carinskog skladišta, konsignacionog
skladišta, slobodne carinske prodavnice centralnog skladišta i
specijaliziranog skladišta strane robe i robe domaće proizvod-
nje i prodajnog mjesta, u skladu s ovim tarifnim brojem, ne
smatra se povećanje asortimana i vrijednosti robe u tim prosto-
rijama. %

2. Taksa za prenos prava iz prevozne isprave iz tačke 6.
ovog tarifnog broja plaća se za svaki prenos kojise traži iz jedne
prevozne isprave ili više prevoznih isprava.

3. Taksa po ovom tarifnom broju ne plaća se za rješenja
koja se odnose na robu u prevozu preko carinskog područja
Republike.

4. Taksa iz tač. 1. i 2. ovog tarifnog broja naplaćuje se
samo, ako se prije dana donošenja rješenja obavlja komisijski
pregled prostorija.

TAR. broj 55.

Za odobrenje za podizanje robe iz carinarnice bez potrebne
dokumentacije 2 DEM
TAR. broj 56.

Za carinsku deklaraciju i obračun uvoznih dažbina za robu
koju putnici sobom nose 2 DEM

Napomene:

1. Za carinsku deklaraciju na osnovu koje se carine poštan-
ske pošiljke za građane i za obračun uvoznih dažbina za robu
koju putnici sobom nose, taksa se po ovom tarifnom broju plaća
u gotovom novcu.

2. Za izvoznu carinsku deklaraciju plaća se 50% od takse
iz ovog tarifnog broja.

-

I LIST RBiH

3. Taksa po ovom tarifnom broju ne plaća se za izjavu
osnovu koje se podiže roba bez potpune dokumentacije ig
carinskog nadzora i za priznanicu za naplatu carine i drugih
uvoznih dažbina u putničkom prometu s inozemstvom.

TAR. broj 57.

Za postupak po carimskoj deklaraciji na osnovu koje se
obavlja carinjenje robe koja se izvozi, odnosno uvozi, plaća se
taksa u gotovu novcu prema masi robe,i to:

1. do 100 kg 1 DEM

2. preko 100 kg do 10.000 kg 2 DEM

3. za svakih daljnih 1.000 kg preko 10.000 kg 1 DEM

4. za robu čija se količina ne može iskazati u kg plaća se
taksa po jedinici mjere 1 DEM

Napomene:

1. Pod masom se podrazumijeva bruto-masa robe ili robe
u rasutom stanju, zavisno od toga kako je prispjela.

2. Jedinicom mjere, u skladu sa tačkom 4. OVOg tarifnog
broja, smatra se:

1. za električnu energiju-megavat;
2. za robu u tečnom stanju-hektolitar;
3. za naftu i naftne derivate-tona;

3. Za postupak po carinskoj deklaraciji na osnovu koje se
carine poštanske pošiljke za gradjane i za postupak po obračunu
uvoznih dažbina za robu koju putnici sobom nose, plaća se 50
% od takse iz tačke 1. ovog tarifnog broja.

4. taksa po ovom tarifnom broju ne plaća se: 1. u slučaje-
vima u kojima je carinskim propisom dato oslobodjenje plaćan-
ja carine i drugih uvoznih dažbina;

2. za privremeni uvoz ili izvoz robe i povratak privremeno
uvezeneili izvezene robe, osim za privremeni uvoz i izvoz robe
na oplemenjivanje, preradu, doradu, kao i uvoza i izvoza robe
po poslovima posredovanja u vanjskotrgovinskom prometu
propisanom zakonom kojim se uredjuje vanjskotrgovinsko po-
slovanje.

5. Carinska stopa "slobodno" u carinskoj tarifi ili rješenju
o carinskom kontogentu član 54.uredbe sa zakonskom snagom
o carini ne smatra se oslobadjanjem plaćanja carine i drugih
uvoznih dažbina u skladu sa tačkom 4.ove napomene.

TAR.broj 58.
Za carinsku ispravu na osnovu koje se roba upućuje pod
carinskim nadzorom 4 DEM
Napomene:

1.Carinskom ispravom na osnovu koje se roba upućuje pod
carinskim nadzorom, u skladu sa ovim tarifnim brojem, smatra
se carinska propratnica, izvozna carinska deklaracija na osno-
Vu koje se roba upućuje izlaznoj carinarnici, izlazni list konsi-
gnacione robe, povratni list, poseban robni manifest za
carinsku robu, poseban manifest putničkog prtljaga koji je
propisao odvojeno od vlasnika i druga carinska isprava na
osnovu koje se roba upućuje pod carinskim nadzorom.

Carinskom ispravom iz ovog tarifog broja ne smatra se

_karnet TIR, karnet ATA ili druga isprava koja je propisana

medjunarodnim ili medjudržavnim sporazumom koji je Repu-
blika ratifikovala.

'2. Taksa iz'ovog tariufhog broja plaća se onoliko puta
koliko puta se roba Prijavljuje carinarnici.

Petak, 10. februara 1995. godine |

rinsk
postu
strani

mjera
zona

na uv
6. Ta

proiz

za ob
da

za OC
odnos

odnos

druge
'_proiz'

Za OS
sisten

gu,od
ardin
da se
mativ

7. Ta
UZor:

poriji

žiga,
to:

Strana 18592/100

оје se
aća se

DEM
DEM

Са se
DEM

robe

ifnog

je se
čunu
е 50

саје-
ćan-

leno
robe
robe
netu
ј ро-

nju
om
igih

· Petak, 10. februara 1995. godine

' proizvoda.

3. Ako зе carinskom ispravom upućuje poštanska pošiljka
pod carinskim nadzorom plaća se taksa iz ovog tarifnog broja.
TAR. broj 59.

_ Za objašnjenje o svrstavanju robe po Carinskoj tarifi, са-
rinskom postupku i pravima i obavezama učesnika u carinskom
postupku koji izdaju carinski organi na zahtjev
stranke. č ; 2 DEM

TAR. broj 60..

Za obavještenje da su ispunjeni svi uslovi za provodjenje
mjera carinskog nadzora za početak rada carinskih
zona 4 DEM
TAR. broj 61.

Za rješenje kojim se obavlja oslobodjenje plaćanja carina

na uvoz odredjene robe 2 DEM
6. Takse za standardizaciju proizvoda
l TAR. broj 62.

Za odobrenje za korišćenje znaka saobraznosti za atestirani
proizvod 43 DEM
TAR. broj 63.

Za atest o saobraznosti proizvoda 43 DEM
TAR. broj 64. .

Za rješenje о ovlašćenju preduzeća i drugog pravnog lica
za obavljanje poslova atestiranja, odnosno ispitivanja proizvo-
da 36 DEM

: TAR. broj 65.

Za rješenje o ovlašćenju preduzeća i drugog pravnog lica
za ocjenjivanje i priznavanje sistema kvaliteta proizvodjača,
odnosno isporučioca. 29 DEM

TAR. broj 66.

Za potvrdu o priznavanju sistema kvaliteta proizvodjača,
odnosno isporučioca 29 DEM

TAR. broj 67.
Za potvrdu o sposobnosti laboratorije, ispitne stanice i
druge stručne institucije za pouzdano ispitivanje
29 DEM
TAR. broj 68.
Za rješenje o ovlašćenju preduzeća i drugog pravnog lica

za osposobljavanje kadrova, za ocjenjivanje i provjeravanje
sistema kvaliteta proizvodjača, odnosno isporučioca 36 DEM

TAR. broj 69.

Za potvrdu da za odredjeni proizvod,proizvodnju, uslu-
gu,odnosno radove nisu donijeti propisi о republičkim stand-
ardima,tehničkim nirmativima, odnosno normama kvalitreta i
da se mogu primijeniti medjunarodni standardi, tehnički nor-
mativi, odnosno norme kvaliteta ili standardi stranih država.

20 DEM

7. Takse za sticanje i održavanje u važnosti patenata,
uzoraka, modela i žigova, znaka kvaliteta i oznaka
porijekla proizvoda
TAR. broj 70.
Za prijavu kojom se traži zaštita patenata, uzrok modela,
žiga, znaka kvaliteta proizvoda i oznaka porijekla proizvoda, i
to:

1. za prijavu kojom зе traži zaštita patenata 3 DEM

SLUŽBENI LIST RBiH

· kvaliteta:

2. za prijavu za koju se traži zaštita modela, o
uzorka: e

– ako prijava sadrži jedan model, odnosno uzorak16 DEM va

- ako prijava sadrži dva ili više modela, odnosno uzoraka Ću

– za drugi i svaki sljedeći I6DEM

3. za prijavu za koju se traži zaštita žiga ili oznaka kvaliteta
proizvoda:

– ako spisak robe ili usluga obuhvata do tri klase medjuna-
rodne klasifikacije proizvoda i usluga 19 DEM

– ako spisak robe ili usluga obuhvata уже od tri klase i
medjunarodne klasifikacije proizvoda i usluga za svaku slije-
deću:klasu još po ђе 1 DEM

4.za prijavu kojom se traži zaštita kolektivnog

žiga 29 DEM

5.za oznaku porijekla proizvoda 36 DEM

6. za zahtjev za medjunarodno registrovanje žiga (Madrid- Е

ski aranžman) i 17 DEM
Napomene:

1. Lica koja nisu u radnom odnosu, a cevidentirana su као
nezaposlena, penzioneri, invalidi, učenicii studenti, samostalni :
umjetnici i vojnici na odsluženju vojnog roka plaćaju takse
predvidjene u tački 1. i 2. ovog tarifnog broja u iznosu uman-
jenom za 50 % . |

2. U skladu за utvrdjivanjem svojstva samostalnog umjet- ||
nika iz stava 1. ove napomene primjenjuju se propisi o penzij- u
skom osiguranju koji se odnose na samostalne umjetnike.

TAR. broj 71.

Za шеајмалје prijave žiga, kolektivnog žiga ili znaka

1. ako podnosilac ргјаме nije naznačio klasu u koju spadaju

proizvodi i usluge'- po klasi 2 DEM

|
#
2. ако podnosilac prijave nije svrstao ili nije pravilno |
svrstao proizvode i usluge u klase po svakoj riječi 1 DEM |
TAR. broj 72. |
Та zahtjev za potpuno ispitivanje uslova za priznanje раје
nata. 36 DEM
Napomena:
Važi odredba napomene uz tar broj 8.
TAR. broj 73.

Za održavanje prava iz osnovne prijave patenta, odnosno
iz Osnovnog patenta na ime godišnje takse, itoza:

1. treću godinu računajući od dana

podnošenja prijave 4 DEM
2. četvrtu godinu računajući od dana ;
podnošenja prijave 18 DEM

3. petu godinu računajići od dana
podnošenja prijave. 19

4. šestu godinu računajući od dana
podnošenja prijave

5. sedmu godinu računajući od dana
podnošenja prijave

Strana 18693/100

Broj 5 - Strana 186 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godi,
: IJ —e
6. osmu godinu računajući od dana TAR. broj 76. у

podnošenja prijave 22 DEM Za upis u registar zastupnika, i to za:
7. devetu godinu računajući od dana i 1. pravna lica 166 DEM
podnošenja prijave : 23 DEM 2. fizička lica 26 DEM

8. desetu i svaku sljedeću do dvadesete
godine računajući od dana podnošenja prijave 26 DEM

Za održavanje prava iz dopunske prijave patenata, odnosno
od dopunskog patenta, godišnja taksa iz stava 1.ovog tarifnog
broja umanjit će seza 30 % .

Napomene:
1. Važi odredba napomene uz tar.broj 70.

2. Godišnja taksa za održavanje prava iz prijave, odnosno
iz patenta uplaćuje se taksa.

3. Ako se godišnja taksa ne plati u odredjenom roku može
sc platiti u roku od tri mjeseca nakon tog roka za naplatu
redovnc takse povećane za 25 % , a može зе platiti u pro-
dužcnom roku od šest mjeseci od dana isteka naknadnog roka
od tri mjeseca – ali u dvostrukom iznosu

4. Ako se dopunski patent proglasi osnovnim patentom, od
naredne godine plaća se taksa koja se prma ovom tarifnom
broju plaća se osnovni patent.

TAR. broj 74.
Za zahtjev za produženje važenja uzorka, modela, žiga,
nabavka kvaliteta proizvoda i oznaka porijekla

proizvoda 2 DEM

TAR. broj 75.

Za održavanje važenja uzroka, modela ı žiga ili znaka
kvaliteta proizvoda, na ime godišnje takse; i to za:

1. Održavanje u važnosti uzorka ili modela za 10 godina od
dana podnošenja prijaveitoza: ·

– prvi uzorak ili model : 23 DEM

= drugi i svaki 5 једе iz serije 19 DEM

2. Održavanje u važnosti žiga ili znaka kvaliteta proizvoda,
za svaki period od 10 godina:

– taksa za 10 godina 29 DEM

– 22 svaku klasu proizvoda, odnosno klasu usluga 2 DEM

3.Održavanje kolektivnog žiga ili znaka kvaliteta proizvo-
da, za svaki period od 10 godina

– taksa za 10 godina 186 DEM

= Za svaku klasu proizvoda, odnosno klasu usluga21 DEM

4. Korišćenje zaštićene oznake porijekla proizvoda za:

– period od pet godina od dana upisa ovlašćenog korisnika
u registar korisnika 171 DEM

7 Svako produženje važenja od pet godina 171 DEM

Napomene:
1. Važi odredba napomene uz tar. broj 70.

2. Ako se godišnja taksa пе plati u određenom roku može
52: platiti u roku od tri mjeseca nakon isteka tog roka uz naplatu
rždovne takse povećane za 25% , a može se platiti i u pro- .
duženom roku od šest mjeseci nakon isteka naknadnog roka od
iri mjeseca i to u dvostrukom iznosu.

· dokumentu

TAR. broj 77.

Za obnovu upisa u registar zastupnika plaća se Bodišnja
taksa, i (0 za:

1. pravna lica
2. fizička lica

160 DEM
23 DEM
TAR. broj 78.

Za potvrde i uvjerenja o podacima u vezisa prijavljenim ili
zaštićenim patentom, uzorkom, modelom i žigom.

2 DEM Za uvjerenje o žigovima zaštićenim shodno Ma-
dridskom aranžmanu o medjunarodnom registrovanju žigova

3 DEM
TAR. broj 79.

Za uvjerenje o pravu prvenstva 16 DEM
TAR. broj 80.

Za odluku po prijedlogu za povrat u predjašnje Stanje
prijavljenog ili odobrenog:
1. patenta, uzorka i mođela
2. žiga ili znaka kvaliteta proizvoda
TAR. broj 81.

Za zahtjev za produženje roka koji se određuje u toku
postupka nakon prijavljenog patenta, uzorka, modela, žiga ili
znaka kvaliteta proizvoda, i to za:

1.prvi zahtjev
2.svaki slijedeći zahtjev

TAR. broj 82.

Za pretraživanje patentne dokumentacije i obavještavanja
po bibliografskim podacima (broj dokumenata, naziv prijavio-
ca, naziv pronalazača, Medjunarodna klasifikacija patenata):

19 DEM
19 DEM

16 DEM
17 DEM

1. u Fondu patentnih spisa Republike 2 DEM
2. u Fondu patentnih spisa stranih zemalja za petogodišnji
period 1 DEM

3. u Fondu patentnih spisa stranih zemalja za period duži
od pet godina 2 DEM

4. za pronalaženje u jednoj zemlji patent-analoga 1 DEM

5. za pronalaženje u više zemalja patent-analoga

(familija patenata) 2 DEM
6. za dostavljanje informacija o pronalazačima
po jedinici 1 DEM

| а dostavljene bibliografskih podataka о republičkim pri-
Javama patenata i patentima iz automatizovanog podsistema
patentnih informacija (APPI) po broju dokumenta, imenu pri-
Javioca, odnosno nosioca ili oznaci Medjunarodne klasifikacije
patenata, i to:

с 1. informacije о brojevima prijava, po jednoj
prijavi 1 DEM
2. kompletni bibliografski podaci, po jednom

1 DEM

putak

defini
poje
na ko
zaštić
kvalit

oblik

narod

меај
klasu

7,
broja,

7
prijav
breno

7,
сапји

7,
promj
prijav
znaka

Strana 18790/100

- Paki Fe PZJPNEDIE Pred

petak, 10. februara 1995. godine

Za pretraživanje patentne dokumentacije, ako je zahtjev
definisan opisno sa priloženom neophodnom dokumentacijom,
po jednom pronalasku patentnih dokumenata:

DEM ; :
) DEM 1. Republike : 19 DEM
2. stranih zemalja 23 DEM
odišnja Za izdavanje potvrde da li je odredjeno pravo zaštićeno i
j na koji način 2 DEM
DEM Za obavještavanje da li je na ime nekog lica (firme),
'DEM zaštićen ili prijavljen u Republici uzorak, model, žig ili znak
kvaliteta proizvoda:
nimit 1. za jedan uzorak, model, žig ili znak kvalitet 2 DEM
. 2. za svaki sljedeći uzorak, model, žig ili znak
0 Ma- kvaliteta, po 2 DEM
Bova _ Dali su neki oblik tijela, slika ili crtež zaštićeni-za svaki
DEM oblik tijela, sliku ili crtež po 2 DEM
DEM Dalije neki znak zaštićen kao žig:
1. ako spisak robe ili usluga obuhvata do tri klase Medju-
gtaNi narodne klasifikacije proizvoda i usluga 2 DEM
ije '
2.ako spisak robe ili usluga obuhvata više od tri klase
DEM Medjunarodne klasifikacije proizvoda i usluga, za svaku dalju
DEM klasu još po 17 DEM
Napomena:
toku Za zahtjeve kojima se traži više usluga iz ovog tarifnog
ga ili broja, takse za sve usluge se sabiraju.
TAR. broj 83.
ĐJEM Za izvještaj o stanju tehnike i tehnologije: 1. uz priloženi
JEM izvještaj o prethodno izvršnom pretraživanju patentne doku-
mentacije 16 DEM
Janja 2. bez priloženog izvještaja o prethodno zvršenom pre-
Avio traživanju patentne dokumentacije 23 DEM
ta): TAR. broj 84.
)JEM Za zahtjev za prestanak važenja patenta i žiga
ičnji u slučaju nekorištenja, za prijedlog za oglašavanje
v ništavnim rješenja o priznanju prava kojima se štite
pronalasci i znaci razlikovanja 164 DEM
— Za prigovor na rješenje o priznanju patenta 21 DEM
EM Napomena:
Važi odredba napomene uz tar. broj 70.
EM TAR. broj 85. :
Za rješenje po zahtjevu za upis prenosa prava ili licence,
EM prijavljenog ili priznatog patenta, odnosno prijavljenog ili odo-
brenog uzorka, modela ili žiga 164 DEM
ma TAR. broj 86.
pri- Za zahtjev o odustajanju od prijavljenog, odnosno o odri-
ije Canju od zaštićenog patenta, uzorka, modela ili žiga 1 DEM
TAR. broj 87.
) Za rješenje po zahtjevu za upis bilo koje druge
M Promjene prijavljenog ili priznatog patenta, odnosno
Prijavljenog ili odobrenog uzorka modela, žiga ili N
:M Znaka kvaliteta proizvoda 16DE }

SLUŽBENI LIST kBiH

=

TAR. broj 88.

Za zahtjev o objavljivanju prijave prije isteka roka

mjeseci od dana podnošenja prijeve i

. Za zahtjev da se u slučaju spora u vezi sa povredom prava
iz prijave, prijava uzme u postupak preko reda 43 DEM_——

Napomena: WC

Važi odredba napomene uz tar. broj 70.

TAR. broj 89.
Za zahtjev da se prijava patenta pretvori u prijavu modela,
ili obratno - 2 DEM

Za svaku naknadnu promjenu koju vrši podnosilac prijave,
u slučajevima kada je to dozvoljeno 2 DEM

Za svaku naknadnu promjenu koju vrši podnosilac prijave
po nalogu ispitivača: {
1.opisa ili nacrta pronalaska - po prijavi patenta, modela
odnosno uzorka . 2 DEM 4
2. znaka ili spiska robe ili usluga - po prijavi žiga, odnosno =—| |
znaka kvaliteta proizvoda: AM

- ako spisak robe ili usluga obuhvata do tri klase Medjuna-
rodne klasifikacije proizvoda i usluga 2 DEM

- ako spisak robe ili usluga obuhvata više od tri klase
Medjunarodne klasifikacije proizvoda i usluga, za svaku slije-
deću klasu još po i 1 DEM

TAR. broj 90.

Za davanje pismenih podataka iz spiska robe zaštićene

medjunarodno registrovanim žigom, za svaki red po 1 DEM

TAR. broj 91.

Za zahtjev:
1. da dopunska prijava patnta, odnosno dopunski patent
postane osnovna prijava, odnosno osnovni patent =—=16 DEM

2. da se dopunska prijava, odnosno dopunski patent veže
na osnovnu prijavu, odnosno za novi osnovni patent 16 DEM

TAR. broj 92.
Za rješenje po zahtjevu za produženo korištenje oznake

porijekla proizvoda 16 DEM
TAR. broj 93.
Za zahtjev za izdavanje obavezne licence 6 DEM
8. Ostale takse
TAR. broj 94.

1.za radiodifuznu stanicu i radiostanicu kojoj je dodijeljena
jedna frekfenca: P

a) do 0,5 KW 17 DEM
b) od0,5 do S KW 18 DEM
c) od S do 10 KW

d) od 10 do 50 KW

€) više od 50 KW

2. za radiostanicu kojoj su dodijeljene
dvije frekvence

3. za radiostanicu kojoj su dodijeljene tri
frekfence ili više frekfenci

4. za gradjansku radiostanicu

Strana 18892/100

Broj 5 - Strana 188

5. za amatersku radiostanicu

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995. Bodine

Ž2DEM  I- TAKSA ZA RAD DIPLOMATSKIH I KONZUI -ARNIH
Za privremenu dozvolu 3DEM  PREDSTAVNIŠTAVA REPUBLIKE ;
Za dozvolu za radiostanicu stranom pravnom ili fizičkom · ___TAR. broj 102.
licu kada zahtjev podnosi neposredno nadležnom republičkom Za molbe i druge podneske kod diplomatskih i konzularnih
organu uprave za poslove radio veze 60% predstavništva Republike. = ·

TAR. broj 95.

Za tehnički pregled mašinskih, električnih,
elektromašinskih, planskih, radio 1 PTT uređaja i
drugih postrojenja, koja po važećim propisima
podliježu obaveznom pregledu radi dobijanja
odobrenja za upotrebu plaća se taksa po radnom času 6 DEM

Napomena:

Taksa po ovom tar. broju računa se za svaki cijeli ili
započeti čas svakog radnika, koji u tehničkom pregledu
učestvuje tako što zbir radnih časova čini ukupnu taksu.

TAR. broj 96.

Za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju građevi-
na za vršenje gradevinskih i drigh radova, kao i promjena
namjene građevinskog zemlišta ili gradcvine 714 DEM

TAR. broj 97. |
Za odobrenje za gradenje gradjevina i promjenu namjene
gradjevinskog zemljišta plaća se taksa prema vrijednosti.
0,05 /00 (promila )
Napomena:
Taksa po ovom tar. broju ne može iznositi više od
160 DEM
TAR. broj 98.

Za odobrenje za upotrebu za izgradenu građevinu odnosno
izvedene radove plaća se taksa prema vrijednosti 0,05 /00

(promila )
Napomena: Za ovaj tar. broj važi napomena uz tar. broj 97.
TAR. broj 99.

Za opomenu kojom se neko poziva da plati
dužnu taksu 2 DEM
TAR. broj 100.

Za dato mišljenje od strane republičkih organa ili organiza-–
cije o primjeni republičkih propisa 3 DEM

TAR. broj 101.

Ža čuvanje (depozit) novca, stvari i hartija od vrijednosti,
koje se daju na čuvanje plaća se 1 % godišnje od svakih
započetih vrijednosti od 1 DEM

4 Napomene:

a

1. Ako vrijednost stvari nije poznata, utvrdjuje se procje-
nom.

2. Taksa iz оуог tar. broja plaća зе za prvu godinu unapri-
godina računa se kao cijela.

3. Ako se depozit po zahtjevu deponenta prenosi od jednog
____depozitora kod drugog za prenos se plaća iznos jednogodišnje
| takse.

4. Ova taksa пе plaća se za depozit koji se polaže na zahtjev

državnih Organa, odnosno po službenoj dužnosti, ako se u roku
bodignu.

nasljedničke izjave
SAD 5 – 14,00 РЕМ - 21,00 ATS - 147,00

SAD 5 - 4,00 DEM - 6,00 ATS – 42,00
Napomena:

Taksa po ovom tarifnom broju plaća se za Svaku upravnu
radnju na zahtjev taksenog obveznika, ako za tu radnju nije
propisana posebna taksa.

TAR. broj 103.

Za produženje važnosti putne isprave kod diplomatskih i
konzularnih predstavništava Republike

SAD 3 - 39,00 DEM - 58,00 ATS – 406,00
TAR. broj 104.

Za putne isprave koje izdaju diplomatska ili konzulama
predstavništva Republike. .

1. za izdavanje putne isprave

SAD 5 - 40,00 DEM – 60,00 ATS - 420,00

2. za izdavanje duplikata putne isprave

SAD 5 –- 80,00 DEM - 120,00 ATS - 840,00

3. za izdavanje putne isprave za dijete

SAD 5 - 20,00 DEM – 30,00 ATS - 210,00

4. za izdavanje duplikata putne isprave za dijete
SAD 5 – 40,00 DEM - 60,00 ATS – 420,00
5. za izdavanje putnog lista
SAD 5 – 10,00 DEM - 15,00 ATS – 105,00

6. za upisivanje djeteta u putnu ispravu roditelja naplaćuju
sc 50 % iznosa takse za izdavanje te vrste putne isprave.

TAR. broj 105.

Za vize koje izdaju diplomatska ili konzularna predstav-
ništva Republike.

1. za izdavanje jednokratne ulazno-izlazne ili tranzitne
Vize.

SAD 5 - 10,00 DEM - 15,00 ATS – 105,00

2. za izdavanje duple ulazno-izlazne ili tranzitne vize
SAD 3 - 20,00 DEM - 30,00 ATS - 210,00
3. za izdavanje višekratnce ulazno-izlazne ili tranzitne vize
SAD 3 - 30,00 РЕМ – 45,00 ATS - 315,00

TAR. broj 106.
Za sastavljanje testamenta:

1. u prostorijama diplomatsko-konzularnog predstavništva

jed, a za ostale godine prilikom podizanja depozita. Započeta Republike

SAD 5 - 30,00 DEM - 45,00 ATS – 315,00
2. van prostorija predstavništva
SAD - 48,00 DEM - 72,00 ATS – 504,00.

3. za sastavljanja akta o Opozivu testamenta ili davanje

ČELO РА (ay BACA

po

carin:
bliku:
bila

nica 2
preds

5.

8
O РО M

O ~

> '=

plaća

auto |
5.

Strana 18992/100

petak, 10. februara 1995. godine

TAR. broj 107.

Za svaki prepis ili fotokopiju, sačinjenu u diplomatskom ili
konzularnom predstavništvu Republike sa ovjerom:

1. za prvu stranu
SAD $- 5,00 DEM - 8,00 ATS - 56,00
2. za svaku dalju stranu
SAD $- 3,00 DEM - 4,50 ATS - 32,00
TAR. broj 108.
Ovjeru potpisa na ispravi:
1. Za ovjeru potpisa gradjana ili pravnog lica na ispravi
SAD $ - 6,00 DEM - 9,00 ATS - 63,00
2. Za ovjeru potpisa roditelja na punomoći
SAD $- 9,00 DEM - 14,00 ATS - 98,00
Napomena:
Taksa po ovom tarifnom broju plaća se za ovjeru svakog
potpisa na ispravi, izuzev ovjera potpisa roditelja.
TAR. broj 109.

Za ovjeru potpisa na zahtjevu za prijem u državljanstvo
RBiH

SAD $ - 300,00 DEM - 450,00 ATS - 3.150,00
TAR. broj 110.
Za ovjeru potpisa na zahtjevu za otpust iz državljanstva
RBiH
SAD $ - 300,00 DEM - 450,00 ATS- 3.150,00
TAR. broj 111.
Za izjavu o odricanju državljanstva RBiH
SAD $-- 400,00 DEM - 600,00 ATS - 4.200,00
TAR. broj 112.

Za izdavanje potvrda koja se koristi u svrhu regulisanja
carinskih formalnosti prilikom povratka iz inozemstva u Repu-
blikuu svrhu regulisanja carinjenja stvari, opreme ili automo-

bila
SAD $ - 30,00 DEM - 45,00 ATS - 315,00
TAR. broj 113.
Za uvjerenja, potvrde, izvode iz matičnh knjiga ili sprovod-
nica za prenos umrlog lica koje izdaje diplomatsko konzularno
predstavništvo Republike, ako nije drugačije propisano

SAD $ - 20,00 DEM - 30,000 ATS - 210,00
TAR. broj 114.
E Za prevod sa stranog jezika u Republici ili obrnuto 1. do
100 riječi
SAD $ - 15,00 DEM - 22,00 ATS - 155,00
2. za svaku dalju riječ, po
a SAD $- 0,4 DEM - 0,6 ATS - 5,00
Napomena:

Na molbu kojom se traži usluga iz ovog tarifnog broja ne
Plaća se taksa.

NIH

Tavnu
u nije

uju !

aV-

TAR. broj 115 } Pre
Za izdavanje potvrde za upotrebu pokretne radiostanice ili
O auto telefona u Republici

SAD $ - 20,00 DEM - 30,00 ATS - 210,00

SLUŽBENI LIST RBiH

66

Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Rep

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne.
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
DEVIZNOM POSLOVANJU
Član 1.

U Zakonu o deviznom poslovanju ("Službeni list RBiH",
br. 10/94, 13/94, 25/94 133/94) član 60a. briše se.

Član 2.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".
PR broj 1762/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOOOONOOONOOOOOOOONONOOONONANODONONANOUNAĐNNDANDOGNMJE =
67

Na osnovu Amandmana LI tačke 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

Predsjednik

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O POREZU ZA OBNOVU REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE

Član 1.

Ovom uredbom uvodi se obaveza plaćanja poreza za potre-
be obnove Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Republika).

Član 2.
Porez iz člana 1. ove uredbe prihod je republičkog budžeta.
Član 3.

Obveznici izdvajanja i uplate poreza iz člana 1. ove uredbe
su državljani Republike u zemlji i to:

- radnici zaposleni kod domaćeg poslodavca;

- radnici zaposleni kod inozemnog poslodavca;

- građani koji samostalno obavljaju djelatnostličnim radom;

- vlasnici žiro računa koji su u radnom odnosu, po osnovu
honorara i

- penzioneri.
Član 4.
Osnovica poreza iz člana 3. ove uredbeje svaki pojedinačni
iznos primljene: neto plaće, mjesečnog primanja od inozemnog
poslodavca, neto ličnog primanja gradana koji samostalno oba-
vljaju djelatnost, svake uplate po žiro računu - honorara i
domaće i inozemne penzije. -
Član 5. 72
Porez za obnovu Republike plaća se po stopi od 10%. ;
Član 6. —
Obračun i uplatu poreza iz člana 3. Alineja 1, 4. 1 5.
uredbe vrši isplatilac neto plaće, honorara i domaće
istovremeno sa isplatom istih.

Strana 19092/100

SLUŽBEN

Obračun i uplatu poreza iz člana 3. alineja 2. 3. i 5.ove
uredbe vrši obveznik mjesečno, odnosno prilikom prijema
primanja odnosno inozemne penzije.

" Član 7.

Porez za obnovu Republike se uplaćuje na odgovarajuće

uplatne račune kod Zavoda za platni promet Republike Bosne
i Hercegovine. —:

Član 8.

Novćanom kaznom u iznosu od 1000 do 8000 DEM u
dinarskoj protuvrijednosti,po srednjem tečaju koji utvrđuje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine na dan uplate,
kaznit će se za prekršaj pravno lice ako ne obračuna i ne uplati
porez u skladu sa članom 6. ove uredbe.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice upravnom licu i poreski obveznik iz člana 3 .stav 1. alineja
3. ove uredbe novčanom kaznom u iznosu od 100 do416 DEM
u dinarskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju koji utvrduje i
objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine.

Član 9.

U Ministar finansija donijet će uputstvo o načinu i postupku
uplate poreza utvrđenog ovom uredbom.

Član 10.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi: 1)
Zakon o porezu za potrebe odbrane i obnove Republike Bosne
i Hercegovine ("Službeni list R BiH", br.1/94 i 13/94 )i2)
Uputstvo o načinu vođenja evidencije, kontrole i uplate poreza
za potrebe odbrane i obnove Republike Bosne i Hercegovine
(" Službeni list R BiH", broj 4/94 ).

Član 11.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1763 /95
februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s.r.
UOOOOOOUOUOOOUOOOUOOanogaogogagnacanagoanaoanonnannova
68

Predsjednik.

Na osnovu Amandmana LI tačke 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-
sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O DOPRINOSU ZA OBNOVU REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE ZA DRŽAVLJANE REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE KOJI PRIVREMENO ŽIVE I
RADE U INOZEMSTVU

Član 1.

Ovom uredbom uvodi se doprinos za obnovu Republike
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: doprinos), za državljane
Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Republike)
koji privremeno žive i rade u inozemstvu.

I LISTRBiH

Član 3. -

Doprinos uplaćuju državljani Republike koji Privreme
Žive i rade u inozemstvu. No
Član 4.

Uplata doprinosa je dobrovoljna a visina Zavisi od moj
gućnosti uplatioca doprinosa.
Član 5.

Doprinos se uplaćuje na račun diplomatsko-konzul og
predstavništva Republike (u daljem tekstu: DKP) ili u gotovom
kod DKP odnosno kod ovlašćenog predstavnika okruga.

Član 6.

Ovlašćeni predstavnik okruga obavezan je sredstva priku-
pljena po osnovu doprinosa uplatiti na račun DKP Prvog radnog
dana u sedmici za proteklu sedmicu.

DKP obavezno je uplaćena sredstva po osnovu doprinosa
prenositi 7, 14, 22 i 28 dana u mjesecu u korist centralno
računa Ministarstva vanjskih poslova otvorenog kod Ambasade

"Republike u Beču.

Član 7.
Uplaćena sredstva iz člana 6. ove uredbe doznaćivat će se

15. i posljednjeg dana u mjesecu u korist deviznog računa
Ministarstva finansija - sredstva Republike posebna partija,kod
jedne od korespodentnih banaka u inozemstvu.

Član 8.

Ministarstvo finansija sredstva sa računa iz člana 7. ove
uredbe doznačava općinama 75% a 25% zadržava za potrebe
Republike.

Član 9.

Sredstva iz člana 2. ove uredbe općine će koristiti i za
finansiranje ostalih zakonom utvrdenih rashoda.

Član 10.
Provodjenje ove uredbe vršit će se putem ovlašćenog pred-
stavnika okruga, nadležnih DKP-ova i Ministarstva finansija.
Član 11.

Ministar finansija u saradnji sa ministrom vanjskih poslova
donijet će uputstvo u kojem će se regulisati način i postupak
uplate doprinosa, izdavanje ovlašćenja i raspodjela sredstava.

Član 12.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1764/95 Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

PR I U I TIM

Na osnovu Amandmana LI tačke. 5. stav 3. na Ustav

Član 2. : Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bo-

Doprinos iz člana 1.ove uredbe je zajednički prihod budžeta
Republike i općine.

sne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i
Hercegovine, donosi j

Nade SRJ JA

Petak, 10. februara 1995, Bodin |
e

reni 1
prom
raspo
dalje.
sklad

prom
raspo

U PRPWNDr
I ST ST

P
ostva
ređuj
gradu

D
Zako.
("Slu:

nom |!

3. fi

nagonu
70

Repu
Bosni
CEgOV

Bosni
2793
koji g

Strana 19191/100

Bodine

remen, 0
d mo.

larno,
tovom

Priku.
adnog

rinosa
'alnog
asade

će se
ačuna
a,kod

. OVe
trebe

i za
)red-
ija.

lova
ipak
Ava.

žbe-

stav
Bo-
el

petak, 10. februara 1995. godine

UREDBU SA ZAKONSKOM
O RASPOREDIVANJU POREZA U SNAGOM
PROIZVODA I USLUGA

Član 1.

Porez na promet proizvoda i porez na promet usluga ostva-
reni u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o porezu na
promet proizvoda i usluga ("Službeni list RBiH", broj 5/95),
rasporeduje se, između. Republike Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Republika) i općina odnosno grada Sarajeva, u
skladu sa ovom uredbom. !

Član 2.

Porez na promet proizvoda utvrdenih u Tarifi poreza na

romet ostvaren na području općine odnosno grada Sarajeva
raspoređuje se, i to:

Republika Općina
i
grad Sarajevo
1. Tarifni broj 1. 100,00% -
2. Tarifni broj 2. 25.00% 75.00%
3. Tarifni broj 3. 25.00% 75.00%
4. Tarifni broj 4. 25.00% 75.00%
5. Tarifni broj 5. - -
Član 3.

Porez na promet usluga utvrdenih u Tarifi poreza na promet
ostvaren na području općine odnosno grada Sarajeva raspo-
reduje se tako da Republici pripada 50%, a općini odnosno
gradu Sarajevu 50%.

Član 4.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi
Zakon o rasporedivanju posebnog poreza na promet proizvoda
("Službeni list SRBiH", br. 46/89 i 33/90).

Član 5.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe-
nom listu RBiH".

PR broj 1765/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DOOOOOUOOOOOOAONNOUOUOOOOOUOOONUNONOOUONOOONOOĐODONONU
70
Na osnovu Amandmana LI tačka 5. stav 3. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike
Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Her-
cegovine, donosi

Predsjednik

UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O DOPUNI ZAKONA O SREDSTVIMA I
FINANSIRANJU ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I

HERCEGOVINE
Član 1. )

U Zakonu o sredstvima i finansiranju Armije Republike
Bosne i Hercegovine ("Službeni list RBiH", br, 6/93, 17/93,
27/93 i 13/94), u članu 44. iza stava 1. dodaje se novi stav 2.
koji glasi:

SzJek SE člana

"Radi zaštite stambenog fonda Armije iz stava 1. ovog člana
do donošenja stambenog zakona u Republici, sudovi i drugi

(

SLUŽBENI LIST RBiH \

Broj 5 - Strana 191
nadležni državni organi prekinut će postupke koji se odnose na
ugovore o kupoprodaji stanova, poslovnih prostora i garaža,
zaključenih na osnovu odredaba Zakona o pravima i dužnosti-
ma saveznih organa u pogledu sredstava u društvenoj svojini
koja oni koriste ("Službeni list SFRJ", br. 84/89 i 46/90) i
Zakona o stambenom obezbjedenju u JNA ("Službeni list
SFRJ", broj 84/90).",

| Član 2.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Služb—
nom listu RBiH". I
PR broj 1766/951
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo —\ Alija Izetbegović, s. r.
OOONODONOOOONOONANOOOONOOOOONONANUOANADODANOOADO 04040
71 !
Na osnovu člana 20. stav 1. Zakona o okružnim vojnim
sudovima ("SLužbeni list RBiH", br. 12/92, 21/92, 23/93,
17/93, 22/93, 13/94, 28/94 i 33/94), Predsjedništvo Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici od 3. februara 1995. godine,
donijelo je \

Predsjednik

(ODLUKU
O IZBORU SUDIJA POROTNIKA OKRUŽNOG
VOJNOG SUDA U TUZLI

| I
Za sudije porotnike Okružnog vojnog suda u Tuzli, izabrani
su: \
. KONTIĆ FAHRUDIN, iz Tuzle
. TUČIĆ HAMID, iz Tuzle
. BRUCEC JOSIP, iz Tuzle
. SALKANOVIĆ SUDA, iz Teočaka
. MUSTAFIĆ FIKRET, iz Teočaka
. ISLAMOVIĆ MURADIF, iz Zvornika
. TERZIĆ AHMET, iz Čelića
. ČITAKOVIĆ HAJRUDIN, iz Čelića
. DELIĆ HASIB, iz Srebrenice
. ČOLIĆ MIDHAT, iz Tuzle
: ANDRIĆ BOŽO, iz Tuzle
. JAHIĆ SEAD, iz Tuzle
. JUNUZOVIĆ DŽEVAD, iz Tuzle
14. OSMANOVIĆ NERMIN, iz Tuzle
15. HIDANOVIĆ MUHIDIN, iz Tuzle.
NI
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

O OJIJSAUaU PUN ee

mm me
U No nm O

Broj 02-111-57/95

3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
ONOOOOONONOUOOOUOONOOOONO NON OOOUUOUANOONOOONOOODONONU
72 \
Na osnovu člana 15. Uredbe sa zakonskom snagom o
vršenju inostranih poslova ("Službeni list RBiH", br. 19/92,
24/92127/93), Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine,
na sjednici od 3. februara 1995. godine, donijelo je

Predsjednik

Strana 19285/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.5 od 100; 14% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

=

Broj 5 - Strana 192 SLUŽBENI LISTRBiH · Pelak, 10. februara 1995. godin,
ODLUKU ODLUKU ~ | решк 1

О POSTAVLJENJU NEREZIDENTNOG O POMILOVANJU PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI 42
AMBASADORA REPUBLIKE BOSNE I : I |
HERCEGOVINE U FINSKOJ ИН, 45
: Oslobada зе od daljeg izvršenja kazne zatvora, u cilju 44.
1 razmjene га lica zarobljena od strane agresora:
: Za nerezidentnog ambasadora Republike Bosnc i Hercego- i
- 3 Om postavlja se IZET ODO ambasador 1. ANDRIĆ (RADE) ČEDOMIR 46.
epublike Bosne i Hercegovine u vedskoj, sa sjedištem u
Štokholmu. 2. ANDRIĆ (ŽARKO) JELENKO 47.
il 3. ANDRIĆ (VITOMIR) MILOMIR 48.
e : 4. ANDRIĆ (CVIJETIN) PREDRAG 49.
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH". 5. ANDRIĆ (M ARKO) RADE 50
Broj 02-111-58/95 Predsjednik 6. ARSENIĆ (BOŠKO) SIMO 51.
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH, 7. ATANASKOVIĆ (NIKOLA) STANISLAV 52.
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. 8. BAČIĆ (SIMO) ILIJA | 53.
оооооооооооооооиооооооооиоооооодооиоиоаоиооооЛООИОЛОВО 9. BLAGOJEVIĆ (NEDELJKO) RISTO 54
7. : :
4 3 зеца прозни 10. BOGDANOVIĆ (PAVLE) MARKO | 55.
а osnovu čl. 2. i 16. Zakona о pomilovanju ("Službeni lis
SRBiH", broj 17/77 i "Službeni list RBiH", br. 6/92 i 13/94) i 11. BOŽIĆ (STANKO) JOVAN 56.
člana 49. stav 2. Poslovnika Predsjedništva Republike Bosne i 12. BRKOVIĆ (STANKO) RADOVAN 57.
Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, 13. CVETKOVIĆ (MAKSIM) SAVO E
na sjednici od 3. februara 1995. godine, donijelo je :
14. СУЏАМОМ С (VID) ŽARKO 59,

ODLUKU 15. ČELIĆ (BOGDAN) MILOŠ 2

О POMILOVANJU РО SLUŽBENOJ DUŽNOSTI 16. ČELIĆ (BORISLAV) TIMOTIJE о
17. ČELIĆ (SRETKO) VELIMIR

I 2,
О оасван ODL LILU ONI : 18. СЕТКОМ1Е (CVIKO) MILADIN то
510 а se O Џед IZVI: enj aznc zatvora, и с О .
razmjene za lica zarobljena od stranc agrcsora: 19. DRAGIČEVIĆ (D UŠAN) ILIJA 64
20. DRAGIĆ (MILAN) MILO =
1. GRUBJEŠIĆ (DUŠAN) RADOVAN ~, 21. DŽOMBIĆ (PERO) CVIJETIN e.
| 2. RAĐANOVIĆ (MIHAJLO) MILENKO 22. DOKIĆ (MARKO) MIĆO o.
| 23. ĐURIĆ (RISTO) KOSTA :
3. STAKIĆ (DRAGO) BERISLAV 24. ĐURKOVIĆ (RAJKO) ŽELJKO 68.
4. TASIĆ (HRANISLAV) MILAN | 25. ĐURKOVIĆ (RISTO) ŽELJKO 69.
П : 26. FILIPOVIĆ (ТВЈЕКО) OBRAD 70.
Odluka stupa па snagu danom izvršene razmjene. 27. FILIPOVIĆ (NIKOLA) SRPKO 71.
III 28. GAŠIĆ (JOVO) SAVO } 72.
: Ovlašćuje se Državna komisija za razmjenu ratnih zaroblje- 29. GAVRIĆ (JERKO) JOVICA 73,
nika da izvrši provodenje ove odluke. ~. 30. GAVRIĆ (DUŠAN) MILADIN 74.
| ле . 31. GAVRIĆ (BRANKO) RADOVAN 75.
Ј Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH". 32. GAVRIĆ (DUŠAN) VUJADIN 76.
4 33. ILIĆ (RATKO) VITOMIR 77.
4. Broj 02-248-59/95 Predsjednik 34. JAKŠIĆ (BOŽIDAR) VID 78.
hi 3. februara 1995. godinje Predsjedništva RBiH, 35. JOVIČIĆ (RADE) DOBRIVOJ
И Sarajevo Alija Izetbegović, s. r. 36.JOVIČIĆ 79.
|" поооооооооооооооовооооооооооооиоаоооооооооооооОАОООИОи + (RADIVOJE) STANIMIR · 80.
74 37. JOVIĆ (MILJAN) JOVO ] 81
i} Na osnovučl. 2. i 16. Zakona о pomilovanju ("Službeni list 38. KARALIĆ (ĐURO) SIMEUN 82
0 broj 0 "Službeni 1 је e 635 1 13794) 1 39. KOJADINOVIĆ (KOSTADIN) MILOMIR БХ
апа 42. stav 2. Poslovnika Predsjedništva Republike Bosne i -
Негсероуше, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, 40. KURTUMA (PETAR) ALEN 84.
na sjednici od 3. februara 1995. godine, donijelo je 41. KURTUMA (DRAGO) DUŠAN а

86.

Strana 19393/100

cilju

Petak, 10. februara 1995. godine

42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
. MARTINOVIĆ (VOJKO) TOMO
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.

5

га

68

72.
73.

74.

75

. 80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.

LAKIČEVIĆ (JORDAN) RATOMIR
LUJIĆ (RADE) NIKOLA
LJUBOJEVIĆ (ILIJA) NIKOLA
MAJDANČEVIĆ (NIKOLA) ĐOKO
MAKSIMOVIĆ (MILORAD) MILAN
MALOVIĆ (MILOVAN) MITAR
MAMUZA (BOŠKO) RADE
MARKOVIĆ (JEFTO) MIROSLAV
MARTINOVIĆ (VELIBOR) MIRČE

MARTINOVIĆ (MIROSLAV) VELIBOR
MIHALJČIĆ (PETAR) RANKO
MIJATOVIĆ (MILADIN) RELJA
MIKIĆ (NEDELJKO) BOGDAN
MILINKOVIĆ (GOJKO) MILAN
MILIVOJEVIĆ (MILAN) RADIVOJE
MITROVIĆ (SAVO) LJUBIŠA
MITROVIĆ (BOŽIDAR) ZLATKO
MODRAKOVIĆ (PETAR) NENAD
NOVAKOVIĆ (KOJO) SLAVKO
OSTOJIĆ (CVIJETIN) PERO

PAJIĆ (CVIJETIN) DUŠAN

PAJIĆ (JOVAN) SLOBODAN
PAUKOVIĆ (MILOŠ) ZLATKO
PEKIĆ (NIKO) ALEKSA

PEKIĆ (NIKOLA) NEDELJKO

. PEKIĆ (ALEKSA) PETAR
69.
70.
71.

PETROVIĆ (NEĐO) PETAR
PETROVIĆ (STANKA) STEVO
PIPERAC (PERO) BORISLAV
RADOVANOVIĆ (MILAN) MILE
ВИЧЕ (VLAJKO) BORISLAV
SAVIĆ (STEVO) ALEKSA

. SAVIĆ (LJUBO) MILE
76.
77.
78.
79.

SAVIĆ (STEVO) STOKAN
SEKULIĆ (STEVO) MARKO
SEKULIĆ (MILUTIN) MIRKO
STANIŠIĆ (JOVAN) VITOMIR
TOKANOVIĆ (JOVO) MILAN
TOMIĆ (RATKO) RADOJICA
TRIFKOVIĆ (STOJAN) MLADEN
VASILJEVIĆ (PETAR) CVIJETIN “
VLAČIĆ (ЈОМО) JOCO

VUJIČIĆ (PERO) BORISLAV
ŽUNIĆ (LJUBAN) BRANKO

SLUŽBENI LIŠT RBiH

5

Вгој 5 –
% :
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-248-60/95

3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.

Na IU U U IO

Na osnovu 81. 2. i 16. Zakona o pomilovanju ("Službenilist
SRBiH", broj 17/77 i "Službeni list ВВ", br. 6/92 i 13/94) i
člana 49. stav 2. Poslovnika Predsjedništva Republike Bosnc i
Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine,
na sjednici od 3. februara 1995. godine, donijelo je

ODLUKU
O ABOLICIJI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

1

Oslobadaju sc od daljeg krivičnog postupka, u cilju razm-
jene za lica zarobljena od strane agresora:

1. ŽIVAK (DORDE) NEDJELJKO
2. ŠILJEGOVIĆ (JOVAN) BRANKO
3. ŠKOLNIK (MOMČILO) VUKAŠIN
4. DOKANOVIĆ (MARKO) ZDRAVKO
5. BABIĆ (DOBRICA) MILOŠ
6. BEGOVIĆ (KRSTO) MIROJE
7. BOŠKOVIĆ (BOŽIDAR) VLADIMIR
8. BUČEVAC (RANKO) VASKO
9. DIMIĆ (BOGDAN) SRDAN
10. CVIJETIĆ (MILOVAN) SRETEN
11. DRAKUL (JOVAN) MILIVOJE
12. DUKIĆ (DUŠAN) BRANISLAV
13. ELEZ (MITAR) ČEDO
14. GOLIJANIN (NIKOLA) VESO
15. IVETIĆ (NIKOLA) ŽARKO
16. JELIČIĆ (ILIJA) MILAN
17. JOVANOVIĆ (LJUBOMIR) DRAGAN
18. KALAJDŽIĆ (UROŠ) LJUBOMIR
19. KOKOT (MIRKO) SLAVIŠA
20. KOVAČEVIĆ (PETAR) MILAN
21. KULAŠINAC (JOVO) SRETKO
22. LAČANIN (JEFTO) MIODRAG
23. LUČANIN (ŽIVAN) DRAGAN
24. MALIĆ (MILUTIN) DRAGOSLAV
25. MARJANOVIĆ (JOVO) SLAVKO
26. MASTILO (RISTO) VOJKO
27. MEDIĆ (DURO) MILAN
28. MIHAJLOVIĆ (MILOŠ) DRAGAN
29. NIKOLIĆ (DOSTIMIR) BRANISLAV
30. NINKOVIĆ (MILORAD) DRAGOMIR
· 31. POZNANOVIĆ (SIMO) RADISAV

Strana 19490/100

ft

Broj 5 - Strana 194 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godina
32. RAKANOVIĆ (MILORAD) MOMIR 13. DRAGIĆ (SLAVKO) ZORAN
14. DOKIĆ (BOŠKO) VOJISLAV

33. SAMARDŽIJA (BOGDAN) BRANE
34. SIMANIĆ (MARINKO) SAVO
35. SIMANIĆ (MILORAD) MIROSLAV
36. SPAIĆ (VOJISLAV) BORIS
37. VEKIĆ (DURO) MILORAD
38. VELETIĆ (ŽARKO) VESO
39. VLAŠKI (MANOJLO) MIRKO
40. VRAČEVIĆ (STANKO) MOMČILO
41. VUČINIĆ (JOVO) VOJIN
42. VUKADIN (VULE) VOJKO
43. VUKAJLOVIĆ (JOVAN) DESIMIR
44. ZIROJEVIĆ (RADOSLAV) ANDELKO
45. ZIROJEVIĆ (TODOR) NIKOLA
II :
Odluka stupa na snagu danom izvršene razmjene:
I.
Ovlašćuje se Državna komisija za razmjenu ratnih zaroblje-
nmika da izvrši provodenuje ove odluke.
IV
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".
Predsjednik
Predsjedništva RBiH,
Alija Izetbegović, s. r.

Broj 02-248-61/95
. februara 1995. godine
Sarajevo

u

AOORONAANODOOOOOOOOOonono a aonaanagounocaaaannaagagaga Ka

Na osnovu č. 2. i 16. Zakona o pomilovanju ("Službeni list
SRBiH", broj 17/77 i "Službeni list RBiH", br. 6/92 i 13/94) i
člana 49. stav 2. Poaslovnika Predsjedništva Republike Bosne
i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine,
_na sjednici od 3. februara 1995. godine, donijelo je

ODLUKU
O ABOLICIJI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

I

Oslobadaju se od daljeg krivičnog gonjenja u cilju razmjene
22 lica zarobljena od strane agresora:

1. ADAMOVIĆ (RADMILO) MILOŠ

. ANDRIĆ (ŽARKO) MILENKO

- ANDRIĆ (VLAJKO) ŽIVOJIN

. BAJIĆ (SIMO) NIKOLA

- BLAGOJEVIĆ (DOBROSAV) BLAGOJE
: BLAGOJEVIĆ (DUŠKO) DRAGAN
. BLAGOJEVIĆ (LJUBO) MIJO

. BOŽIĆ (BOŽO) GOSTO

- BOŽIĆ (LUKA) LUKA

10. CVIJANOVIĆ (STEVO) IGNJATIJE
11. ČOJIĆ (TRIPUN) BLAGOJE

12. ČOLIĆ (JUNUZ) MUHAMED

A BB W NN

a

K=N-- NG

15. DOKIĆ (DUŠAN) MILOŠ

16. DUKOVIĆ (SAVO) MILOŠ

17. ĐURIĆ (DURO) ŽIVAN

18. ĐURIĆ (JANKO) NIKO

19. ĐURIĆ (JOVO) PERO

20. ĐURIĆ (RISTO) DURO

21. DURIĆ (SAVO) VASO

22. ERIĆ (VELIMIR) MILENKO

23. GAŠIĆ (ILIJA) NENAD

24. GAŠIĆ (ILIJA) SAVO

25. GAŠIĆ (ILIJA) SIMO

26. GAŠIĆ (SAVO) PREDRAG

27. GAVRILOVIĆ (CVIKO) MARKO
28. GEGIĆ (DRAGANA) SLAVKO
29. GRAHOVAC (STANOJE) DRAGAN
30. GURI (MEHMED) SEJFUDIN
31. IKIĆ (CVIJETIN) PETAR

32. JEŠIĆ (MILAN) MIHAJLO

33. JEFTIĆ (ILIJA) ZORAN

a

: 34. JOKIĆ (RATKO) RANKO

35. JOVANOVIĆ (ALEKSA) SLOBODAN

36. JOVANOVIĆ (CVIJAN) DRAGOMIR

37. JOVANOVIĆ (TODOR) MIJO

38. JOVIĆ (HRISTAN) JOVICA

39. JOVIĆ (LAZAR) VAJO

40. JOVIĆ (RISTAN) MIODRAG

41. JOVIĆ (RISTO) JOVO

42. JOVIĆ (SAVO) VASILIJE

43. JOVIĆ (VLAJKO) RAJKO

44. JOVIČIĆ (DOBRIVOJE) RADE

45. JOVIČIĆ (SRETKO) ILIJA

46. KENJIĆ (MIODRAG) ZORAN

47. KRIVOKAPIĆ (BOŽO) MIODRAG

48. KURTUMA (DRAGO) JANKO

49. KURTUMA (MARKO) PETAR

50. KURTUMA (VLADIMIR) VELJKO

51. LAZIĆ (VELIMIR) PETAR

52. LUKIĆ (BRANKO) DUŠAN

53. LUKIĆ (SLAVKO) DRAGAN

54. MAGLAJČEVIĆ (ILIJA) MILADIN

55. MAJINOVIĆ (MIHAJLO) JOVAN

56. MAKSIMOVIĆ (MIHAJLO) RADO

57. MARIČIĆ (DOKAN) DRAGAN

58. MARIČIĆ (DAMJAN) DOKAN

59. MARJANOVIĆ (SVETOLIK) ZARIJE
I

Strana 19590/100

petak, 10. februara 1995. godine

60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.

YEt
74.
75.
76.
71.
78.

79.
80.
81.
82.
83.
84.

85

86.

87

,

88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.

95

99

MARKOVIĆ (BLAGOJE) STOKAN
MARTINOVIĆ (DRAGO) RANKO
MARTINOVIĆ (KOSTA) DRAGO
MARTINOVIĆ (VOJKO) BLAŠKO
MEDAKOVIĆ (DRAGAN) MARKO
MIŠANOVIĆ (RAJKO) ZORAN
MIČANOVIĆ (JOVAN) LAZAR
MIČIĆ (LAZO) JOVAN

MIČIĆ (TADIJA) MIKA
MIHAJLOVIĆ (MILORAD) ILIJA
MIHAJLOVIĆ (STOJAN) ILIJA
MILETIĆ (LJUBOMIR) DURO
MILIĆ (MILOŠ) MILADIN
MIRKOVIĆ (RISTO) KOSTA
MITROVIĆ (JAKOV) CVIJETIN
MITROVIĆ (PAVLE) ĐOKO
OBRENOVIĆ (KOJO) MIROSLAV
OSTOJIĆ (STANOJE) MILADIN
PAJIĆ (DUKO) PERICA

PANIĆ (ILIJA) STOJAN
PANTELIĆ (VASO) SIMO

PAVIĆ (ŽIVKO) JOVO

PAVIĆ (RADE) MARKO

PEKIĆ (DUŠAN) LUKA

PEKIĆ (NIKOLA) ALEKSA
PETROVIĆ (DRAGOLJUB) PERO
PETROVIĆ (MILAN) JEFTO
PETROVIĆ (SAVO) ZARKO
PETROVIĆ (VASO) PREDRAG
PIPERČEVIĆ (LAZO) GORAN
PURIĆ (NIKOLA) GOJKO
RADIĆ (MARIJAN) NIKOLA
RADIĆ (MIHAJLO) PAVO
RAKIĆ (SPASOJE) BOŠKO
RIKANOVIĆ (LAZAR) CVIJETIN

. RIKIĆ (STOLE) STOKAN
96.
97.
98.

RISTIĆ (ALEKSA) ZDENKO
SIMIKIĆ (ANĐELKO) OSTOJA
STANIŠIĆ (JEFTO) LAZAR

. STANIĆIĆ (RADE) MILOŠ
100.
101.
102.

103.
104.
105.

STANIŠIĆ (VITOMIR) VOJIN
STEVANOVIĆ (RADISLAV) NIKOLA
STOJANOVIĆ (RATKO) ŽIVOJIN
STOKANOVIĆ (RADOVAN) MIĆO
TADIĆ (MILJAN) BLAŽEN

TEŠIĆ (LUKA) STANKO

. TEŠIĆ (MILORAD) MIROSLAV

SLUŽBENI LIST RBiH

D

107. TODOROVIĆ (ŽIVAN) RATKO
108. TOMIĆ (NIKOLA) MILAN
109. VASIĆ (STEVO) MIRKO
110. VRAČEVIĆ (DEJAN) DARKO
111. VRAČEVIĆ (KOSTA) DEJAN
112. VUJIČIĆ (JOVO) NEDJELJKO
113. VUJINOVIĆ (ALEKSA) SENKA
114. ZEKIĆ (MILOŠ) SRPKO

Ni
Odluku objaviti u "Službenom listu RBiH".

Broj 02-248-62/95 Predsjednik
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
DONOOOONODOOONOONOOUOOODONOOOONAONUNUDUNENADONIDAO NIN

77 zrele

Na osnovu člana 2. Zakona o pomilovanju ("Službeni lit —=—
SRBiH", broj 17/77 i "Službeni list RBiH", br. 6/92 i 13/94),
a u vezi sa članom 48. Poslovnika Predsjedništva Republike
Bosne i Hercegovine, na prijedlog ministra pravde, Predsjed-
ništvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 3. februa-
ra 1995. godine, donijelo je

ODLUKU
O POMILOVANJU OSUDENIH LICA

I
Potpuno se oslobađaju od daljeg izvršenja kazne zatvora:
1. MAŠIĆ (ESADA) SAKIB,
2. KITOVNICA (IBRAHIMA) ALMA,
3. DURAKOVIĆ (OSMANA) ISMET.
u

Smanjuje se kaznja zatvora sa 1 (jedne) godine na 6 (šest)
mjeseci ADEMOVIĆ (Salke) RAMIZU.

NI

_ Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u
"Službenom listu RBiH".

n—__—_—_—_

patiti SANJA AP PRO a ranome
= T.

Broj 02-248-69/95
3. februara 1995. godine Predsjedništva RBiH,
Sarajevo Alija Izetbegović, s. r.
ONONNONONOONODOOOOOOUOOOONOOOOONNOOONOONO NO DONNIE
78
Na osnovu člana 124. st. 2. i 4. Zakona o državnoj upravi
- Novi prečišćeni tekst ("Službeni list RBiH", broj 26/93),
ministar zdravstva, donosi

NAREDBU
O LISTI ESENCIJALNIH LIJEKOVA

1. Ovom uredbom utvrđuje se Lista esencijalnih lijekova, i' u ;

Predsjednik

rest

to:

ATC
klasifi- Generičko ime, oblik, jačina
kacija

NO2BA ACETILSALICILNA
KISELINA

Djelovanje

tabl. 100 i 500 mg

Strana 19689/100

Broj 5 – Strana 196

ACIKLOVIR antivirotik
DO6BB krema 5%
SO1ADmast za oči 3%
BO3AA ADRENALIN vazokonstriktor
inj. 1 mg/ml |
MO4AA ALOPURINOL antigihtik
tabl. 100 1300 mg
AO02AB ALUMINIJ HIDROKSID+
MAGNEZIJ OKSID antacid
susp. 200 mi
у tabl.
RO3DA AMINOFILIN bronhospazmolitik
tabl. 100 mg
sup. 360m
inj. 250 1500 те
NOGAA AMITRIPTILIN antidipersiv
tabl. 10 125 mg
inj. 20 mg/2 ml
СОЈВО AMJODARON antiaritmik
tabl. 60 mg
JOICA AMOKSICILIN polusintetski
kaps. 250 i 500 mg penicilin
susp. 250 mg/5 ml
JOICA AMPICILIN polusintetski
inj. 250 i 500 mg Penicilin
CO7AB АТЕМОГОГ. | beta blokator
tabl. 100 mg
COIDC ATROPIN Sspasmolitik
inj. 0,5 i 1 mg/ml parasimpatolitik
sol. 0,1-1%
LOIBB AZATIOPRIN imunosupresiv
inj. 100 mg
DO6AX BACITRACIN-
NEOMICIN antibiotik
mast 5 g
_КОЗВА BEKLOMETAZON bronhospazmolitik
acrosol 100 mg/200 doza
JOIHA BENZATIN BENZIL-
-PENICILIN penicilin

SLUŽBENI LIST RBiH

inj. 1,212, 4М 1.

РОЗАХ BENZIL BENZOAT
emulzija

JOIHA BENZILPENICILIN
јој. 115 M.i.j.

ЈОЈНА BENZILPENICILIN+
PROKAINBENZILPENICILIN
inj. 0,8i4 M.i.j.

DO7CC BETAMETAZON+

+GENTAMICIN
mast 15 i30 g

D07XC BETAMETAZON+SALICILNA
KISELINA .,
mast15i30g

NO4AA BIPERIDEN
tabl. 2 mg
inj. 5 mg/ml

АОБАВ BISAKODIL
drag. 5 mg
sup. 10 mg

NOIBB BUPIVAKAIN
inj. 0,25% 10,5%

AO03BB BUTILSKOPOLAMIN
inj. 20 mg/ml, drag. 10 mg

JOIDA CEFTRIAKSON
inj.0,25i1g

LOLAA CIKLOFOSEAMID
drag. 50 mg
inj. 100, 200 i 500 mg

AO2BA CIMETIDIN
tabl. 400 mg
inj. 200 mg

JOIMA CIFROFLAKSACIN

tabl. 250 i 500 mg
inj. 100 mg/10 ml

LOIXA CISPLATIN
inj. 10 mg

HO2AB DEKSAMETAZON

Petak, 10. februara 1995. Bodine

skabicid

penicilin

penicilin
dermatik

dermatik

antiparkin-
-sonik

laksans

lokalni anestetik
spazmolitik
cefalosporin

citostatik
antiulkusik

kinolonski
antibiotik

citostatik

kortikosteroid

NO5B.

СОЈА

МОЈА

МОЈА
ЈОТА,
1017
COIC
КОЈА
СО2А

G02A

N02C

3O1F,

G03C

JO4A;

Strana 19789/100

|

·stetik

Petak, 10. februara 1995. godine

tabl. 0,5 mg
inj 4 mg/ml

NO5SBA DIAZEPAM
tabl. 2-10 mg
inj. 10 mg/2 ml
LJ

COLIAA DIGOKSIN
tabl. 0,25 mg
kapi 10 mi
inj. 0,25 mg/2 mi

МОЈАВ DIKLOFENAK
tabl. 50 i 100 mg
supp. 12,5 mg
inj. 75 mg/3 mi

NOIAA DINITROGEN OKSID
čelične boce 1-30 kg

JOILAA DOKSICIKLIN
kaps. 100 mg

LOIDB DOKSORUBICIN
inj. 10 mg

COICA DOPAMIN
inj. 40 mg/ml

RO1AA EFERDIN
Кар! zanos 0,5 11 %

CO2AA ENALAPRIL
tabl. 5, 10i 20 mg

G02AB ERGOMETRIN
draz. 0,2 mg
inj. 0,2 mg/ml

NO02CA ERGOTAMIN (kombinacija)
tabl.
Sup.

JOIFA ERITROMICIN
kaps. 250 mg
sirup 125 mg/5 mi

GO3CA ESTRADIOL”~>
inj. 5 i 10 mg/ml

JO4AK ETAMBUTOL
tabl. 100 i 400 mg

SLUŽBENI LIST RBiH

psihoscdaliv

kardiotonik

antircumatik

opšti inhalacioni
anestetik

tetraciklin

„citostatik

vazokonstriktor

rinolitik

antihipertenziv

uterotonik

antimigrenik

makrolid

hormon

antituberkulotik

GO3AA ETINILESTRADIOL+
LEVCNORGESTREL
tabl.

GO3AA ETINILESTRADIOL+
NORETISTERON
tabl.

LOIXC ETOPOZID
kaps. 100 mg
inj. 20 mg/ml

NO3AD ETOSUKSIMID
sirup 250 mg/5 ml
tabl. 250 mg

BO2BD FAKTOR IX
inj. 200 i 500 i.j.

NO3AA FENOBARBITON
tabl. 15 i 100 mg
inj. 220 mg/5 ml

NO3AB FENITOIN
tabl. 100 mg

JOIHA FENOKSIMETILPENICILIN

tabl. 1,2 M.i.j.

sirup 300.000 i.j./5 mi

BO3AC FERI SORBITOL
inj. 100 mg/2 ml

BO3AA FERO SULFAT
tabl. 40 i 100 mg

BO3AD FERO SULFAT+
FOLNA KISELINA
tabl.

NOSAB FLUFENAZIN
draz. 2,5 i5 mg
inj. 2,5 mg/ml
depo јој. 25 mg/mi

LOIBC FLUOROURACIL
inj. 250 mg/ml

ВОЗВВ FOLNA KISELINA
tabl 5 mg
inj. 15 mg/ml

CO3CA FUROSEMIDĐ

hemostiptik
faktor koagulaci

je antikonvulziv

antikonvulziv
oralni penicilin
antianemik

antianemik

antianemik

antipsihotik

Strana 19880/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 80.3 od 100; 18% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 5 - Strana 198

tabl. 40 mg |
inj. 20 mg/2 ml

ЈОКО GENTAMICIN
inj. 20-160 mg

DOGAX mast0,1% 5g

A01BB GLIBENKLAMID
tabl. 5 mg

CDIDA GLICERIL TRINITRAT
lingv. 0,5 mg
inj. 1 mg/1,6 ml

AJ6AB GLUKOZA ;
inj. 25%, 37% 150%/10 mi ;

МОЗ5АО. HALOPERIDOL
tabl. 2 i 10 mg
inj. 5 i 50 mg/ml

МОТАВ HALOTAN
bočice 250 ml

ADJAD HEKSETIDIN
otopina 0,1%

BOLAB HEPARIN
inj. 5-25.000 i.j./5 ml

СОЗЕА HIDROKLOROTIAZID
tabl. 25-50 mg

HOŽAB HIDROKORTIZON
inj. 100 mg
krema 1%

ВОЗВА HIDROKSOKABALAMIN
inj. 1 mg/ml

МОТАЕ ТВОРВОЕЕМ
tab]. 200-400 mg

ALDAA INZULIN SA KRATKIM
DJELOVANJEM
INZULIN SA SREDNJE DUGIM
DJELOVANJEM

JO4AC IZONIAZID
tabl. 50 mg

JO4AC IZONIAZID +PIRIĐOKSIN.
caps. 400+25 mg

· . antituberkulotik

SLUŽBENI LIST RBiH

COIDA IZOSORB DINITRAT
lingv.5mg ~
aminoglikozid tabl. 20140 mg
A11GB 'KALCIJ GLUKONAT
tabl: 500 те
antidiabetik A11CC KALCITROL
Карз. 0,25 10,5 mp
antianginik „+ :
је A12BA KALIJ KLORID
ВИР.
nutritiv
5. + КОЗА KARBAMEZEPIN
tabl. 200 mg:
agHožihoHK NOIAX KETAMIN
bi : ij. 50 mg/10 mi

| MOJAE: 'KETOPROFEN:
'kap5, 50 mg
зир. 100 mg
inj. 10 mg/2 ml

opšti inhalacioni
anestetik. – <

antiseptik | ~
СОВА. KINIDIN
; 155]. 250 тв
antikoagulans
KLOKSACILIN
kaps. 250 mg
'inj. 50 mg/2 ml

JOIHB
diuretik

МО5СМ KLOMETIAZOL
kortikosteroid kaps. 200 mg
501АА KLORAMFENIKOL
| Карз. 250 тр
antianemik mast za oči 1%
RO6AB KLORFENAMIN
anticrumatik kaps. 4 mg
DO8AC KLORHEKSIDIN

Otopina-4%
antidiabetik krema 1%
POIBA KLOROKIN

tabl. 250 mg

МОЗАА KLORPROMAZIN
tabl. 25 i 100 mg
inj. 50 mg/2 ml

minera.

metabolit
Vitamina D

terapija kalijem
antiepileptik
opšti anestetik

antireumatik

antiaritmik

NO4A!

НОВА.

МОВ!

DO4A!
NO1BI

NO1BI

CO5A/

||
antibiotik otporan

na penicilinazu

antikolvulziv

antibiotik

antihistaminik

antiseptik
antiseptik

antireumatik
antimalarik

antipsihotik

PO3AF

МО5А!

P02X}

N02A-

СОАР
НО2АЈ

АОЧАТ

Strana 19982/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.0 od 100; 16% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

- godine
nik

=

tctik

||
tporan =
lazu

У

R05DA KODEIN FOSEAT
| tabl. 10 i 30 mg

ЈОЗВА KOTRIMOKSAZOL
tabl. 120 i 480 mg
sirup 250 mg/5 ml
јој. 480 mg/5 mi

NO4AD LEVODOPA +BENZERAZID

tabl. 200+50 mg

HOJAA LEVOTIROKSIN
tabl. 0,1 mg

NOIBB LIDOKAIN
gel 2%

DO4AB mast5%

NOIBB inj.2%

NOIBB LIDOKAIN+ ADRENALIN

inj. 2%

CO5AA LIDOKAIN+KONRTIZOLON+

ALUMINIJ

SUBACETAT+CINK OKSID

mast
sup.

PO3AB LINDAN

krema 0,5%
šampon 1%

NOSAH LITIJ KARBONAT

tabl. 300 mg

P02XX. MEBENDAZOL
tabl. 100 mg
susp. 100 mg/5 mi

NO2AC METADON
tabl. 100 mg
susp. 100 mg/5 ml

CO2AB METILDOPA
tabl. 250 mg

H02AB METILPREDNIZOLON

inj. 40 mg/ml

AO4AD METOKLOPRAMID
tabl. 10 mg

Petak, 10. februara 1995. godine

SLUŽBE NI LIST RBiH

antitusik

kombinacija
sulfonamida

antiparkinsonik |
tireoregulans

lokalni anestetik

lokalni anestetik

antihemoroidalia

skabicid,
pedikulocid. ·

antipsihotik

anthelmintik
narkoanalgetik

antihipertenziv
kortikosteroid

antiemetik

с

sirup 5 mg/5 ml
inj. 10 mg/2 ml

LOIBA METOTREKSAT:
inj. 5,20i30 mg

GOIAF 'METRONIDAZOL ·
tabl. 250 1 400 mg:
узе. 500 m mg

NOŽAA. МОВ

бај. 10 mg/{mi

CO4AX! NAFTIDROFURIL

idraz. 50mg ~
) ај. 40. mg/5.mi
AO1AA NATRIJ FLUORID .
tabl. 0,25 i 1 mg ~

A12CE NATRIJ HIDROGENKARBONAT

јој. 8,4% 20ml,50ml ..
C0O2DD МАТЕЦЏ- ТВОРЕ 0510

inj. 44 mg

NO3AG NATRIJ VALPROAT
draz. 150i 300 mg
kapi 30%

CO2DE NIFEDIPIN

tabl. 10.i ret, tabli 20 mg

AO7AX NIFUROKSAZID
kaps. 100:mg .
sirup 250 mg/5 mi

PO2XC NIKLOSAMID
tabl. 500 mg

AO7AA NISTATIN
draz. 500.000 i. j.
otopina 100.000 i,j.
vag. 100.000 i.j.

GO4AC NITROFURANTOIN
tabl. 100 | Пор

NOIAA OKSIGEN
medicinski gas

GOŽAA OKSITOCIN
inj. 3 i 10 i.j./ml

AO7CA ORALNA REHIDRATACIJSKA so

kesice 27,9 g

citostatik :

trihomonacid

пагкоапајрешк

“ cirkuloregulans

dentalni
protektiv

abicidobazni
korigens
antihiprtenziv

antiepileptik

antagonist kalcija

antidiaroik

tenecid

antimikotik

uroantiseptik

inhalacija

uterotonik

Strana 20085/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 84.6 od 100; 10% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 5 - Strana 200 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. godi
sirup 2 mg/5 ml | Petak,
NO2BE PARACETAMOL analgoantipiretik aerosol 100 mg/200 doza

tabl. 300 i 500 mg i ДА. | LOICA
sirup 120 mg/5 ml CO3DA SPIRONOLAKTON diuretik
tabl. 25 i 100 mg :
SOIEB PILOKARPIN miotik ; :: AlICA
оспе kapi 2 i 4% : JOIGA STREPTOMICIN antimikrobjk
· ој. Те АЕ
JO4AK PIRAZINAMID antituberkulotik :
145]. 500 mg БО6ВА. SULFADIAZIN dermoanti- A11D/
krema 1% mikrobik
NO7AA PIRIDOSTIGMIN: holinergik у ;
tabl. 60 mg AO7AB SULFASALAZIN enteroantiseplik
inj. 1 mg/ml tabl. 500 mg O ALIDI
DOS8AG POVIDON JODID lokalni antiscptik: LO2BA TAMOKSIFEN citostatik
otopina 0,75 i 1% TN tabl. 10 mg
HO2AB PREDNIZOLON kortikosterojd R03CC TERBUTALIN bronho- A11G/
inj. 25 mg/ml tabl. 2,5 mg -spazmolitik
tabl. 5 mg acrosol 10 mi
. inj. 0,5 MG/mi
GO3DA PROGESTERON kortikosteroid ; A112C
inj. 125 1250 mg GO3BA TESTOSTERON androgen
inj. 200 mg/ml BOŽBA
DO4AA PROMETAZIN H1 blokator TETRACIKLIN antibiotik
tabl. 10-25 mg
sirup 5 mg/5 ml JOIAA kaps. 250 mg = АС!
inj. 25 mg/ml
; ЗОТАА očnamast1%
NO2BB PROPILTIOURACIL tireostatik VOJA!
i tabl. 50 mg HO3BB TIAMAZOL tireostatik
i tabl. 20 mg
| CO7AA PROPRANOLOL beta blokator :
? tabl. 40 180 mg SO1DB. TIMOLOL terapija
1 kapi га oči 0,25 i 0,5% glaukoma BOSA/
VOJAB PROTAMIN antagonist
| inj. 50 mg/mi heparina NOIAF TIOPENTAL opšti anestetik BOSBA
| inj. 0,5i 1 g/20 ml
d AO2BA RANITIDIN antiulkusik B0O5BA
tabl. 150 i 300 mg NOSAC TIORIDAZIN ncuroleptik
l sirup draz. 10, 25 i 100 mg ВОЗА,
| inj. 50 mg/2 ml Tet. tabl. 30 i 200 mg
4 B05X/
i || JO4AB RIFAMPICIN antituber- · BOLAA VARFARIN antikoagulans
i kaps. 300 mg -kulotik tabl. 1-5 mg B05BC
Lik inj. 125, 250 i 500 mg
4 CO2DE VERAPAMIL beta blokator B05X/
| GO2CA RITODRIN tokolitik tabl. 40, 804 120 mg
i inj. 50 mg/5 ml ret. tabl. 240 mg ВО5С!
| tabl. 10 mg inj. 5 mg/2 ml
| BOSBF
R03AC SALBUTAMOL bronho- LOICA VINBLASTIN citostatik
tabl. 2 mg -spazmolitik inj. 10 mg BOBA

Strana 20185/100

bik

4-

iseptik

редак, 10. februara 1995. godine

LOICA VINKRISTIN
inj. 1 mg

citostatik

АПСА VITAMIN А, RETINOL (AKSEROETOL)
inj. 300.000 i.j./ml
sol. 30.000 i.j./ml
АПРА VITAMIN В1, TIAMIN (ANEURIN)
tabl. 50 mg
inj. 50 i 250 mg
AlIDB VITAMIN Bć, PIRIDOKSIN
tabl. 20 mg
inj. 50 i 250 mg
A1IGA VITAMIN С, ASKORBINSKA KISELINA
tabl. 50 i 250 mg
inj. 500 mg/5 ml

A112CC VITAMIN D3, KOLEKALCIFE
____sol. 4.000i.j./ml

BO2BA VITAMIN K3, MENADION
draz. 10 mg

АПСВ VITAMIN A+D3
kapi 15 mi

VO7AB VODA ZA INJEKCIJE
2,5 i 10 mi

INFUZIONE OTOPINE I ZAMJENE KRVI

BOSAA DEKSTRAN

BOSBA FRUKTOZA

BOS5BA GLUKOZA

BOSAA HUMANI ALBUMIN 5 i20 (25%)
BOSXA KALIJ KLORID 7,45%

BO5S5BC MANITOL 10i20%

BOSXA NATRIJ HIDROGENKARBONAT 1,4 18,4% ~

BOSCB NATRIJ KLORID 0,9%
BOSBB NATRIJ KLORID SA GLUKOZOM

BOSBA OTOPINE AIMINOKISELINA, PROTEINA I
; KOMBINACIJE

SLUŽBENI LIST RBiH

BOSD „OTOPINE ZA PERITONEAL
HEMODIJALIZU i

BOSXA RINGER LAKTAT (Hartman)

BOSAA ZELATINSKI POLIMERIZATI
VAKCINE

JO7AA BCG VAKCINA
JO7AA DIFTERIJA-TETANUS-PERTUSIS vakcina

JO7AA DIFTERIJA-TETANUS vakcina КЕ
JOO7AA HEPATITIS B vakcina “4

ЈОТАА INFLUENCA vakcina

JO7AA  MENINGOKOKNA vakcina

JO7AA MORBILI vakcina

JO7AA MORBILI-RUBEOLA-PAROTITIS vakcina
JO7AA POLIOMIJELITIS vakcina (oralna)

JO7AA RABIJES (HDC) vakcina

JO7AA RUBEOLA vakcina

JO7AA TETANUS vakcina

JO7AA TIFUS vakcina

У

ЈОТАА VAKCINA PROTIV ŽUTE GROZNICE
SERUMI

JO6BB. HUMANI ANTIRABIČNI IMUNOGLOBULIN
JO6BB HUMANI ANTITETANUSNI IMUNOGLOBULIN
106BA IMUNOGLOBULIN (GAMA GLOBULIN)

JOGAA SERUM PROTIV DIFTERIJE

JOGdAA SERUM PROTIV ZMIJSKOG OTROVA
ANTIDOTI I ANTAGONISTI

VO3AB FLUMAZERIL antagonist

inj. 0,5 mg/5 mi benzodiazepina
VO3AB KALCIJ FOLINAT antagonist

inj. 10 mg metotreksata

Strana 20289/100

Broj S - Strana 202

SLUŽBENI LIST RBiH

VO3AB NATRIJ KALCIJ EDETAT_
inj. 5 ml/200 mg/mi

VO3AB PENICILAMIN

VYOZAB PRALIDOKSIM rekativato r holinesetaraze

VO3AB PROTAMIN SULFAT
inj. 50 mg/5 ml

antagonist heparina

KONTRASTNA SREDSTVA I DIJAGNOSTICI

VO4AF AMIDOTRIZ
KOMBINACIJE

VO4AA BARIJ SULFAT

SOIJA FLUORESCEIN oftalmodijagnostik

VO4AF JOHEKSOL nejonski Ro kontrast

VO4AF JOPAMIDOL nejonski Ro kontrast

VOSAC JOPIDOL + JOPIDON

VO4AD JOPONOATNA KISELINA Ro holekontrast

VOJAX NATRIJ CITKATAT dijagnostik koji se ne

dilosi u organizam

VO4AF NATRIJJOPBAT Ro fidfekontrast

VO4CI TIROTROFIN tirčodijagnostik
2. Ova naredba stu

pa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH"

Broj 03-5-1-108/94

Ministar zdravstva
5. februara 1995, godine

"RBiH i Federacije BiH,
doc. dr. sci. Božo Ljubić, s. r.
OOOOONOOOOOONONOOOKagnooooitanaaanaoovanauuunoononavao
Ustavni sud Bosne I Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 387,
Slav 1. tačka 2. Ustava Republike Bosne i Hercegovine i člana
tavnog suda Bosne i Heri

embra 1994. godine, donio je

14. Poslovnika Us
na sjednici održanoj 29. dec

redbe čl. 14, 15. 149. odluke o porezima
novine grada Sarajeva", br
ijelo Predsjedništvo S,
nisu bile ti saglasnos

Službene novin
+ 3. 1994: godine doti
Sarajeva, u vrijeme Važerija!

Poništavaju se odredbe člana 51. iste odluke

Udij A
glasi: "a primjenjivat će se od 1. 1. 1994. godine". Jelu koji
Ova odluka objavit će se u "Službenom listu RBiH" je

_ "Službenim novinama grada Sarajeva".

Obrazloženje

Prijedlogom Advokatske komore Bosne i Hercegovine
15. 7. 1994. godine, pokrenut je postupak za ocjen;

a an, ; elenjivanje
ustavnosti i zakonitosti odredaba čl. 14, 15, 49. i 51 Odluke
porezima gradana. Predstavkom dr Mušira Brkića, advokata ik

Va Za pokre.

Sarajeva, od 26. 10. 1994. godine, data je inicijati

tanje postupka za ocjenjivanje zakonitosti člana 49. Odluke

Osporenim odredbama propisano je: da samostalni Privredni

plaća akontaciju poreza na dobit na mjesečnu Osnovicu koja n
može biti niža od 7.000 bodova za ugostiteljsku djelatnost

6.500 bodova za trgovinsk djelatnost i 2.500 bodova za ostaje
nespomenute i profesionalne djelatnosti, zatim, ukoliko obvez.
nik poreza na dobit Po godišnjoj poreskoj prijavi iskaže manju

dobit od uplaćivane, a to može dokumentovati ažurnim eviden.
cijama ostalih troškova poslovanja u skladu sa članom 5(),
Zakona o porezima gradana, obvezniku se vrši povrat više
uplaćenih sredstava na njegov zahtjev (član 14.); tromjesečno
utvrdivanje vrijednosti boda najkasnije do isteka tromjesečja
koje prethodi kvartalu za koje se utvrduje vrijednost boda (član
15.); da se za vrijeme trajanja ratnog stanja ne primjenjuju
poreske olakšice predvidene za obveznike koji obavljaju ni-
skoakumulativne i deficitarne djelatnosti (član 49.) i da Ova
odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se
od 1. 1. 1994. godine (član 51.).

Osporene odredbe čl. 14. i 15. Odluke bile su na snazi do

26. 9. 1994, godine, kada su Odlukom o izmjenama i dopunama

Odluke o porezima gradana ("Službene novine grada Saraje-

va", broj 7/94) izmijenjene i tako prestale da važe. Osporena

odredba člana 49. bila je na snazi do 17. 11. 1994. godine, kada
je Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o porezima
građana ("Službene novine grada Sarajeva", broj 9/94) brisana.

Prema Ustavu Republike Bosne i Hercegovine zakoni i
drugi propisi i opšti akti organa društveno-političkih zajednica
ne mogu imati povratno dejstvo. Samo zakonom može se
odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijeva opšti
interes, imaju povratno dejstvo (član 221. st. 1. i 2.). Republika
pteko republičkih organa, u okviru svojih prava i dužnosti
utvrđenih Ustavom, uređuje: sistem finansiranja društveno-po-
litičkih zajednica, poreski sistem, sistem taksai drugih dažbina
(član 304. stav 1. tačka 8.).

Zakonom o porezima gradana ("Službeni list SRBiH", br.
39/84, 8/85, 45/86, 14/88, 20/90 i 8/91, Prečišćeni tekst u
18/91), koji je važio u vrijeme donošenja osporene odluke, bilo
je propisano da su Pri utvrdivanju obaveza plaćanja poreza
društveno-političke zajednice dužne da obaveze utvrde na
Osnovu realno utvrđenog dohotka, da podstiču razvoj deficitar-
ne proizvodnje i djelatnosti i povećanje broja radnika zaposle-
nih kod radnih ljudi koji samostalno vrše djelatnost ličnim
radom sredstvima u Svojini građana i da poreskom politikom

od djelatnosti, koji se plaća prema ostvarenoj dobiti, je dobit
koju čini razlika izinedu ukupnih prihoda i troškova poslovanja
ostvarenih u godini za koju se vrši razrez poreza (član 49. stav
1.). Obvezniku poreza na dobit od djelatnosti koji prvi put

Petak, 10. februara 1995, Bodin

Petak,
počinji
citarm
vica pi
50% i
rTazrez
obveZiI
TaZIEZ
auri ok
nici pi
ostvari
u jedn
naplać
isteku
vratiće
zahtje;
obveZi
uračur

OS
važenj
porezi
nom 1Z

Di
ratnog
ja nije
porezi:
propis.
period
stav 2.

Sc
nogde
po ocji
utvrde
vom.

Od
29. de
Doguga

Us
1. tačk
člana

Herce;
donio }

Ut
za san
uništer
objekti
1993.
PTT s.
9. 199.
snagor
2/92).

Ov
Preduz
Vljivan

US
1993. ,
navede

Strana 20391/100

njuju
Ju ni-
A Ova
Će se

zi do
lama
raje-
rena
kada
zima
ana.
Ni i
nica
se
pšti

lika

osti

ina

Petak, 10. februara 1995. godine

počinje da obavlja djelatnost, kao osnovno zanimanje ili defi-
citarnu djelatnost kao dopunsko zanimanje, umanjiće se osno-
vica poreza na dobit, i to za: prvu godinu 100%, drugu godinu
50% i treću godinu 25% (član 51. stav 2.). Dok se ne izvrši
razrez poreza, osim poreza na ukupan prihod fizičkog lica,
obveznik poreza je dužan da plati akontaciju prema rješenju o
razrezu poreza iz posljednje godine ža koju je razrez izvrćen,
au rokovima predvidenim za plaćanje poreza. Izuzetno obvez-
nici poreza na dobit od djelatnosti koji porez plaćaju prema
ostvarenoj dobiti dužni su akontaciju poreza plaćati mjesečno
u jednakim mjesečnim ratama prema tromjesečnom pregledu
naplaćenih prihoda i troškova poslovanja najkasnije 15 dana po
isteku mjeseca (član 139. st. 1. i 2.). Više naplaćeni porez
vratiće se obvezniku poreza, odnosno drugom licu, na njegov
zahtjev, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako
obveznik poreza ne podnese zahtjev, više naplaćeni iznosi
uračunavaju se u naredne uplate poreza (član 141. stav 2.).

Osporene odredbe čl. 14. i 15. Odluke, u vrijeme njihovog
važenja, nisu bile u saglasnosti sa tada važećim Zakonom o
porezima gradana, jer je akontacija poreza utvrđena u paušal-
nom iznosu, a ne prema ostvarenoj dobiti.

Dio odredbe člana 49. kojom je propisano da se za vrijeme
ratnog stanja ne primjenjuju poreske olakšice, u vrijeme važen-
ja nije bio u saglasnosti sa članom 51. stav 2. Zakona o
porezima građana. Dio odredbe istog člana Odluke, kojom je
propisano da se sve preplate tretiraju kao akontacija za naredni
period, u vrijeme važenja nije bio u saglasnosti sa članom 141.
stav 2. istog zakona.

S obzirom na navedenu ustavnu odredbu o zabrani povr:
nog dejstva opštih akata organa društveno-političkih zajednii
po ocjeni Ustavnog suda, osporena odredba člana 51, kojom je
utvrđeno povratno dejstvo Odluke, je u nesaglasnosti sa Usta:
vom. arte OR

Odluka U broj 23/94 Prava i dužnosti predsjednika —;;
29. decembra 1994. godine Ustavnog suda BiH vrći sudija,
Sarajevo prof. dr Ismet Dautbašić, s. r: ""

DNOOONOOOOONOOOOOOOOOOOOONOOOOOUOOONOONOANOONONAOO00U90.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 387. stav '

1. tačka 2. i stav 2. Ustava Republike Bosne i Hercegovinć i
člana 72. tačka 4. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, na sjednici održanoj 21. oktobra 1993. godine,

donio je
ODLUKU |

Utvrduje se da je Odluka o prikupljanju deviznih sredstava
za sanaciju telefonske mreže na području koje su pokrivale
uništene i onesposobljene telefonske centrale smještene u PTT
objektima Obala broj 8, Baščaršija i Vasin Han, koju je 10. 2.
1993. godine, pod brojem 0101-239/93 donijelo Preduzeće
PTT saobraćaja Sarajevo, u vrijeme važenja od 10. 2. do 18.
9. 1993. godine, bila u suprotnosti sa Uredbom sa zakonskom
snagom o deviznom poslovanju ("Službeni list RBiH", broj
2/92),

Ova odluka objavit će se u "Službenom listu RBiH" i u
Preduzeću PTT saobraćaja Sarajevo, na način utvrđen za obja-
Vljivanje opštih akata. —

Obrazloženje

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, rješenjem od 7. 10.
1993. godine, pokrenuo je postupak za ocjenjivanje zakonitosti
navedene odluke, kojom je utvrđeno da za izgradnju i ponovno

SLUŽBENI LIST RBiH

PSA

" sjednici održanoj 30. decembra 1993. godine, donio je

on

Broj 5 - Strana 203

uključenje telefonskog priključka, za premještanje telefona sa
drugih reonskih centrala i za zasnivanje novog pretplatničkog
odnosa pretplatnici plaćaju odredeni iznos u devizama (DEM).

U odgovoru na navode rješenja Preduzeće PTT Saobraćaja
Sarajevo aveloje da ie G erena odluka ukinuta Odlukom broj

- 9. . godine, koja je stupil

18. 9. 1993. godine. i S ge SRIp Haja:UANU

Uredbom sa zakonskom snagom o deviznom poslovanju
propisano je da je zabranjeno plaćanje i naplaćivanje u deviza-
ma ili u zlatu između domaćih lica u Bosni i Hercegovini, ako
zakonom nije drukčije određeno i da je ništavan svaki pravni
posao protivan ovoj zabrani (član 11.).

S obzirom na navedene odredbe Uredbe, osporena odluka
kojom je preduzeće PTT saobraćaja Sarajevo utvrdilo za svoje
usluge plaćanje u devizama, po ocjeni Ustavnog suda, u vrije-
me važenja od 10. 2. do 18. 9. 1993. godine, bila je u suprot-
nosti sa Uredbom sa zakonskom snagom o deviznom
poslovanju. Pri tome, Ustavni sud smatra da bi kod plaćanja
izmedu domaćih lica, strana valuta mogla biti samo mjerilo za
određivanje cijene za pojedine usluge i robe.

v

Odluka U broj 7/94 Predsjednik
Ustavnog suda BiH,

21. oktobra 1993. godine
j prof. dr Ismet Dautbašić, s. r.

arajevo
OOOOONOOUNONOOONOOUONUNANNOOUNUNOOO ONA NU DONOĐADANAMU
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 387. stav

1. tačka 3. Ustava Republike Bosne i Hercegovine i člana 72
tačka 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na

914 ODLUKU
kida se Privremeni cjenovnik odredenih telekomunikaci-
i h'usluga Javnog preduzeća PTT saobraćaja Bosne i Herce-
 govine, broj 01-263/93 od 21. 9. 1993. godine.
= Ova odlika objavit će se u "Službenom listu RBiH" {u
- Javnom preduzeću PTT saobraćaja Bosne i Hercepovine, Sa
"način predviđen za objavljivanje opštih akata.
u Obrazloženje
Rješenjem Ustavnog suda od 8. 11. 1993. godine, pokreni
je postupak za ocjenjivanje zakonitosti navedenog cjenovnika
kojim-su utvrđene cijene telefonskih razgovora sa inostren-
stvori u devizama (DEM).

Javno preduzeće PTT saobraćaja BiH u odgovoru na pre-
stavku ističe da je osporeni akt donijelo na osnovu odobren)
Narodne banke BiH, od 22. 9. 1993. godine.

Uredbom sa zakonskom snagom o deviznom poslovanju
("Službeni list RBiH", broj 2/92), propisano je da je zabranjeno
plaćanje i naplaćivanje u devizama ili u zlatu između domaćih
lica i između domaćih lica i stranih lica u Bosni i Hercegovini,
ako zakonom nije drukčije odredeno i da je ništavan svaki
pravni posao protivan ovoj zabrani (član 11.).

Uredbom sa zakonskom snagom o Narodnoj banci Bosns i
Hercegovine ("Službeni list RBiH", broj 1/93), propisano je da
sva prava i obaveze i svi poslovi koji glase na novac, S
zaključeni su u Republici između preduzeća, drugih domaćih
pravnihlica i građana, kao i gradana sa stranim licima izražava-
ju se u dinarima i izvršavaju sredstvima plaćanja koja glase za
dinare, ako zakonom nije drukčije odredeno (član 40.),

Članom 35. stav 2. Uredbe sa zakonskom snagom o deviz-
nom poslovanju propisano je da Narodna banka može odobri

Strana 20492/100

Broj 5 - Strana 204

preduzeću da plaćanje, odnosno naplaćivanje izvrši u efektiv-
nom stranom novcu, pod uslovima koje odredi Vlada, ali se
Ovaj propis primjenjuje u platnom prometu sa inostranstvom, a
između domaćih lica samo ako postoji zakonom propisani

osnov za naplatu cijene robe i usluga u stranoj valuti.

Kako zakonom, odnosno uredbom sa zakonskom snagom
nije predviđena mogućnost plaćanja cijena navedenih usluga
između domaćih lica u devizama, Ustavni sud je osporeni akt

ocijenio nezakonitim.
Odluka broj U-16/93 Predsjednik .
30. decembra 1993. godine Ustavnog suda BiH ;

Sarajevo rof. dr Ismet Dautbašić, s. r.

p
DODOOOANOKONO O OOOooogonnodogooanogananovaonovogannagaa a
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu odredbe člana
387. stav 1. tač. 1. i 2. Ustava Republike Bosne i Hercegovine

SLUŽBENI LIST RBiH

Petak, 10. februara 1995,

SOdine
utvrditi porez i druge dažbine koje se mogu izdvojiti i koristih
Prije njihovog unošenja u Budžet Grad (član 39.), liti

Po mišljenju predlagača osporene odredbe Zakona ;; u
saglasnosti sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine zo.
toga što se određeni poslovi opština prenoseu nadležnostG;
iako se ne radi o izvornim nadležnostima Grada i Povjerava;
gradskim organima uprave, iako neke od tih poslova Organi
uprave ne mogu obavljati. U izmijenjenim odredbama Statuy
nije naglašeno da će se primjenjivati samo dok traje ra o
stanje. Predlagač smatra da u izvornu nadležnost Grada ne
spada izrada i donošenje provedbene urbanističke do) š
cije i da Grad ne bi mogao davati saglasnost na Provedbeny
dokumentaciju koju sam donosi. Predlagač dalje navodi
Izvršni odbor Grada nije nadležan da vrši raspodjelu Sredstava
iz zajedničkih prihoda i da se ne mogu izdvajati i koristiti Za
podmirenje opštih društvenih potreba porez i druge dažbine,

i člana 72. tačka 5. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i". Drije njihovog unošenja u budžet Grada.

Hercegovine, na sjednici održanoj 22. decembra 1994. godine,

donio je
ODLUKU

Odbija se prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti odredaba čl.
2.13. Zakona o obavljanju određenih poslova opština u Oorga-
nima uprave grada Sarajeva za vrijeme ratnog stanja ("Službeni
list RBiH", br. 8/92 i 13/94) i odredaba čl. 27, 29, 34, 35, 37.
139. Odluke o promjenama Statuta Grada ("Službene novine
grada Sarajeva", broj 5/92), kojima odgovaraju odredbe čl. 51 ,
53, 74, 75, 80. i 83. Statuta grada Sarajeva ("Službene novine
grada Sarajeva", broj 11/92 - Prečišćeni tekst).

Ova odluka objavit će se u "Službenom listu RBiH" i
"Službenim novinama grada Sarajeva".

Obrazloženje

Prijedlogom Predsjedništva Skupštine opštine Novi grad
Sarajevo, od 11. 10. 1993. godine, pokrenut je postupak za
ocjenjivanje ustavnosti odredaba čl. 2. i 3. Uredbe sa zakon-
skom snagom o obavljanju određenih poslova opština u orga-
nima uprave grada Sarajeva za vrijeme ratnog stanja ("Službeni
list RBiH", broj 8/92), koja je potvrđena. Zakonom o
potvrdivanju uredbi sa zakonskom snagom ("Službeni list
RBiH", broj 13/94) i odredaba čl. 27, 29, 34, 35, 37. i 39.
Odluke o promjenama Statuta Grada ("Službene novine grada
Sarajeva", broj 5/92), a koje odgovaraju odredbama čl. 51, 53,

74, 75, 80. 183. Statuta grada Sarajeva ("Službene novine grada .

Sarajeva", broj 11/92 - Prečišćeni tekst).

Osporenim odredbama Zakona propisano je koje će po-,
slove iz okvira prava i dužnosti opština za vrijeme ratnog stanja
obavljati organi uprave Grada Sarajeva (član 2.) i koji će se
inspekcijski poslovi obavljati u okviru jedinstvenog. organa
uprave (član 3.).

Odredbama Odluke o promjenama Statuta Grada utvrdeno
je koje će poslove obavljati gradski organi uprave iz okvira
prava i dužnosti opštine (član 27.), da će Skupština Gradai njeni
ovlašteni organi donositi provedbene planove i drugu proved-
benu plansku dokumentaciju, a i davati saglasnost na istu
dokumentaciju (član 29.), da Grad donosi prostorne i urbani-
stičke planove i drugu provedbenu dokumentaciju, a priprema
ih gradska Organizacija za planiranje i razvoj Grada (čl. 34. i
35.), da raspodjelu sredstava iz zajedničkih prihoda vrši Izvršin
odbor grada (član 37.) i da se za podmirenje opštih društvenih
potreba u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove sredine i
razvoja komunalne infrastrukture može, u skladu sa zakonom,

Amandmanom LI tačka 5. stav 3. na Ustav Republike
Bosne i Hercegovine utvrdeno je da se uredbom sa zakonskom

snagom donesenom za vrijeme ratnog stanja mogu mijenjati

Sastav i ovlaštenja izvršnih organa i organa uprave:

U konkretnom slučaju zakonodavac je imao Ustavna'
ovlaštenja da uredbom sa zakonskom snagom Ppropiše da se za
Vrijeme rata mogu mijenjati ovlaštenja Organa uprave, kao i da
poslove iz okvira prava i dužnosti opština mogu da vrše organi

uprave Grada umjesto opštinskih organa uprave.

Zakonodavac je, na osnovu ovlaštenja datog u Amandmanu
XLII stav 2. tačka 6. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine,
mogao odrediti, kako je učinio u članu 3. Zakona, da se svi
poslovi inspekcijskog nadzora za područje grada Sarajeva oba-
vljaju u jedinstvenom organu uprave Grada.

Stoga, po ocjeni Ustavnog suda, osporene odredbe Zakona
nisu u nesaglasnosti sa Ustavom Republike Bosne i Hercego-
vine.

Imajući u vidu ustavna ovlaštenja zakonodavca da može za
vrijeme ratnog stanja mijenjati ovlaštenja organa uprave, 0spo-
rene odredbe Odluke preuzete iz Zakona, kojima se određuju
poslovi organa uprave Grada, po ocjeni Ustavnog suda, nisu u
nesaglasnosti sa Ustavom, niti su nesaglasne sa zakonom, jer
traje ratno stanje.

Prema odredbama Amandmana XLII tačka 6. stav 1. na
Ustav Republike Bosne i Hercegovine u gradskoj zajednici se
obezbjeduje prostorno i urbanističko uređivanje odnosa u cje-
lini, pa odredbe Odluke o povjeravanju organima Grada izrade

Prema Amandmanu LXXIV tačka 4. na Ustav Republike
Bosne i Hercegovine nadležnost izvršnog organa gradske za-
jednice utvrđuje se zakonom i statutom. Kako zakonom nije
bliže uređena nadležnost Izvršnog odbora Grada, to odredbe
člana 37. Odluke nisu u nesaglasnosti sa Ustavom.

Polazeći od odredaba Amandmana XLV tačka 4. na Ustav
Republike Bosne i Hercegovine Ustavni sud je ocijenio da
odredbe Odluke, kojima je propisano da se radi podmirivanja
odredenih opštih društvenih potreba mogu, u skladu sa zako-

Petak,

Od
22. de

O PI

ilo!
vini Za
BHD.

2.)
Herce;
2018 E

3.
Bosne
dine iz

4.!
vini Za
iznosi
144,7.
je94B

S. !
Herceg

1994. ;
indeks
iznosil.
6.
Bosne
bar/pr(
pretho
godine
155)
1995. ;
blike B
bar/pr(

10. fe

OO0aAa

Na
računo
za stati

O PE
_ ZAPC

Pri
publici
BHD.

10. fe

Strana 20591/100

747
ije
ђе
av
ја

ја

Petak, 10. februara 1995. godine

Odluka U broj 18/93 Prava i dužnosti predsjednika
22. decembra 1994. godine CC suda BiH vrši sudija,
Sarajevo prof. dr Ismet Dautbašić, 5. г.
дооооооодооооорооооороооооооииоооодоододолодоидАдвоооо
Državni zavod za statistiku

SAOPŠTENJE - SAOPĆENJE
[0] PROSJEČNOJ PLATI ZA DECEMBAR/PROSINAC
1994. GODINE

1. Prosječna plata po radniku u Republici Bosni i Hercego-
vini za mjesec decembar/prosinac 1994. godine iznosi 2048
BHD. U odnosu na prethodni mjesec indeks je 145,6.

2. Prosječna plata po radniku u privredi Republike Bosne i
Hercegovine za mjesec decembar/prosinac 1994. godine iznosi
2018 BHD- U odnosu na prethodni mjesec indeks је 123,2.

3. Prosječna plata po radniku u vanprivredi Republike
Bosne i Hercegovine za mjesec decembar/prosinac 1994. go-
dine iznosi 2114 BHD. U odnosu na prethodni mjesec indeks
је 210,6.

4. Prosječna plata po radniku u Republici Bosni i Hercego-
vini za period oktobar/listopad – decembar/prosinac godine
iznosi 1402 BHD, u odnosu na prethodni period indeks je
144,7. U istom periodu prošle godine prosječna plata iznosila
је 94 BHD-.

5. Prosječna plata po radniku u privredi Republike Bosne i
Hercegovine za period oktobar/listopad – decembar/prosinac
1994. godine iznosi 1540 BHD, u odnosu na prethodni period
indeks je 145. U istom periodu prošle godine prosječna plata
iznosila je 105 BHD.

6. Prosječna plata po radniku u vanprivredi Republike
Bosne i Hercegovine za period oktobar/listopad - decem-
bar/prosinac 1994. godine iznosi 1450 BHD, u odnosu na
prethodni period indeks je 134,5. U istom periodu prošle
godine prosječna plata je iznosila 80 BHD. :

7. Zajamčena plata za period januar/siječanj – mart/ožujak
1995. godine predstavlja 70% prosječnc plate privrede Repu-
blike Bosne i Hercegovine za period oktobar/listopad - decem-
bar/prosinac 1994. godine što iznosi 1078 BHD.

Broj 15
10. februara 1995. godinc Direktor
Sarajevo dr Hasan Zolić, 5. r.

Ооооооооососододоорооововодоододо0ои0000од00#0000000 #00

Ма osnovu člana 3. stav 7. Uredbe sa zakonskom snagom о
računovodstvu ("Službenilist RBiH", broj 2/92), Državni zavod
za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, objavljuje

SAOPŠTENJE - SAOPĆENJE
O PROSJEČNOJ BRUTO ZARADI ODNOSNO PLATI
– ZAPOSLENIH U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI
U 1994. GODINI

Prosječna mjesečna bruto zarada – plata. zaposlenih u Re-
pre Bosni i Hercegovini u 1994. godini iznosila je 1216
D.

Direktor

Broj 21
10. februara 1995. godine
dr Hasan Zolić, 5. г.

Sarajevo

SLUŽBENI LIST RBiH

SLUŽBENE OBJAVE
UL] I1 11. 171|U|((000000.000111111111{[1|}1}}|}}}}} |
; PUTNE ISPRAVE :

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu: дану

ВН 008674 17 дајм 5. 10. 1993. god. u Ambasadi RBiH u
Zagrebu па ine МОМЈАК SEDŽAD. (so-66/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova. objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu:

BH 489212 izdatu 26. 11. 1993. g. u Ambasadi RBiH u
Štokholmu na ime USTAMUJIĆ NEDIM. (so-67/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu: \

BH 065401 izdatu 16. 07. 1994. god. u Ambasadi RBiH u
Zagrebu na ime KAUKOVIĆ SELIMA. (so-68/95)
CEO E LI __ UH i: II 009%9)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu:

BH 217325 izdatu 5. 02. 1994. god. u G. K. RBiH u
Istambulu na ime PAŠIĆ MIRZA. (so-69/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putnc isprave:

BH 003627 izdatu 17. 06. 1993. g. u SUP Sarajevo na ime
ŽIVKOVIĆ AIDA,

BH 274613 izdatu 24. 02. 1994. god. u Ambasadi RBiH u
Briselu naime PEPIĆ OMER. (so-70/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu:
BH 281303 izdatu 17. 06. 1993. god. u Ambasadi RBiH u
Zagrebu na ime ALAGIĆ KADIJA. (so-71/95)
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli-
jedeću putnu ispravu:
BH 457252 izdatu 14. 07. 1994. god. u CSB Sarajevo na
ime HADŽOVIĆ DIKA. (so-72/95)
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave:
BH 137475 izdatu 6. 09. 1993. god. u G. K. RBiH u
Minhenu па ime MUJAKIĆ REDŽO,

BH 415667 izdatu 3. 02. 1994. god. u G. K. RBiH u
Minhenu na ine ORUČEVIĆ ZORAN,

BH 420915 izdatu 28. 03. 1994. god. u G. K. RBiH u
Minhenu na ime KALEBIĆ SAJDETA,

BH 240523 izdatu 1. 03. 1994. god. u Ambasadi RBiH u
Zagrebu na ime HADŽIĆ SAID,

BH 308455 izdatu 2. 10. 1993. god. u Ambasadi RBiH u
Zagrebu na ine BULIĆ MUHAREM. (so-73/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave:
BH 051881 izdatu 22. 07. 1994. god. u SJB Jablanica na
ime KARIĆ МАЈЕ,

BH 053522 izdatu 11. 02. 1993. god. u SJB Jablanica na
ime ČOLIĆ ISMET. i (so-74/95)

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli-
jedeće putne isprave: : x

Strana 20682/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 82.1 od 100; 15% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 5 - Strana 206 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. ,

Зоре | редак, |
ВН 364510 izdatu 18. 05. 1994. god. и 6. K. RBiH и ВН 354303 izdatu 9. 03. 1994. god. и G. К. RBi
пивапи па ime BABAHMETOVIĆ ALMIRA, Štutgartu na imc PILIČIĆ ANTO. бота
ВН 363540 izdatu 16. 05. 1994. god. u 6. К. RBiH u Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom, )
tutgartu па ine ČOLAK SEAD, Jedeću putnu ispravu: lk.
BH 020015 izdatu 3. 05. 1993. god. uSUP Sarajevo naime BH 275680 izdatu 28. 09 1993 god 7 Ambasadi
SULJEVIĆ ALMA, ____Bernu па ime BRKIĆ FIKRETA. бота
ВН 259788 17 даш 8. 11. 1993. god. u G. К. RBiH u Ministarstvo unutrašnii ==
1 ašnjih poslova objavljuje nevažećin >
пивапи na ime DŽUZDANOVIĆ EUR ; jedeće putnc isprave: im slj,
паре Виа ПА с 1994. #24 MG-JEJRBIH u BH 296383 izdatu 6. 08. 1993. god. u Ambasadi RBiH
SR goa 24-07 0D 77 A KKORBIU Zagrebu na ime HAJRULAHOVIĆ ЕЏАР, Hi
1zdal . • • · и O... шп
Štuigartu па Шо TRAPSANELA, — 2 BH 296384 izdat 6; 08. 1993. god. u Ambasadi RBiga 42 U
арте i : =
ВН 188292 izdati 24. 07. 1993. god. u 0. К. RBiH u ~ 2>8'99% па imo БРАН ТЕ __--- (39299 „a U
tutigartu па ime IBRAHIMAGIĆ DŽENANA, – Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom у
BH 240474 izdatu 3. 03. 1994. god. u Ambasadi RBiH u edeću putnu ispravu 4“
Zagrebu na ine OSMANOVIĆ ĆAMIL, . _BH 053159 izdatu 22. 01. 1993. godine u SJB Jablanica na
BH 127287 izdatu 18. 07. 1994. вод. u Ambasadi ВВ u ime BEGIĆ RAMIZ. (so-92/9

5) U
: пари O CC OON |) 45
Bonu na ime SUBAŠIĆ JASMIN, Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom уд. | n

BH 083379 izdatu 19. 05. 1994. god. u Ambasadi RBiH u ~ jedeću риши ispravu:

Beču na ine VEHABOVIĆ MEHMED. (so-75/95) BH 046528 izdatu 22. 11. 1993. godine u SJB Tuzlanaim 46 |
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli- ТАВАКОМ1С FERID. (50-98/95)
Jedeće putne isprave: : Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom sli- 4 U

BH 314445 izdatu 18. 08. 1994. godine u Ambasadi КВ _ једеби putnu ispravu: 4

u Zagrebu na ипе ČERKEZ DRAGICA, BH 092795 izdatu 28. 06. 1994. godine u SJB Tuzla na ime
BH 314706 izdatu 20. 08. 1993. god. u Ambaadi RBiH u HODŽIĆ ZEHRA. ~ (so-99/95) pi
Zagrebu na ine DERVENIĆ STANA,

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje ncvažećom sli-
BH 287731 izdatu 11. 07. 1993. god. u Ambasadi RBiH u jedeću putnu ispravu:

49 U
Zagrebu na ime MEHIĆ HAMID, BH 048060 izdatu 22. 04. 1993. godine u SJB Zvornik na i
BH 062522 izdatu 26. 05. 1994. godine u Ambasadi RBiH шае MEMIĆ IDRIZ. . (so-100/95) moa
= Zagrebu na ime SALIHBEGOVIĆ IZET. (so-76/95) Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećom 9: n
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje nevažećim sli- jedeću putnu ispravu:
i jedeće putnc isprave: BH 092515 izdatu 23. 06. 1993. godinc u SJB Teočakna | 51 :
i BH 299716 izdatu 9. 09. 1993. god. u Ambasadi RBiH u — imc KRNJIĆ SEJEUDIN. (so-101/95)
| Žagrebu па ime MAKHLOUFA NABIL BEN MOHAMED, III 111111 TT TTITITITITIT 52 ı
BH 320122 izdatu 7. 05. 1994. god. u Ambasadi RBiH u VOJNE KNJIŽICE n
Žagrebu na ime VELIKANJE IRENA, Aćimović Dinko, vojna knjižica izdata od SNO Novo Sa-
BH 260790 izdatu 27. 09. 1993. god. u G. K. RBiH u rajcvo broj 1160101 i 53 :
Wigartu па ime GRBEŠIĆ REŠAD, i Jašarević Ensar, vojna knjižica broj 1232247 izdata од
| BH 365761 izdatu 26. 05. 1994. god. u G. K. RBiH u SNO Stari grad Sarajevo. (so-103/94) 5% |ı
i Štutgartu na ime MEHINOVIĆ ELVIR, 2 == вода)
||

n
— "_——

Strana 20779/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 79.2 od 100; 19% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

|
|

|

и

71 Odluka о izb ij i ;ojnog
/94) 54 Uredba за zakonskom snagom о poscbnom porezu 108 MIKO REN oru sudija porotnika Okružnog чојпод 191

па uvoz putničkih automobila

· Во petak, 10. februara 1995. godine SLUŽBENI LIST RBiH
КВ a
-77/95)
RBiH SADRŽAJ
-78/95)
АВ о
За 3 42 „Uredba sa zakonskom snagom o carinskom zakonu 49 61 „Uredba sa zakonskom snagom o porezu na plaću 16
9/95 едђа sa zakonskom sn i 62 Uredba sa zakenskom snagom о doprinosima 25
= ma 43 Ur agom o carinskoj tarifi 88 socijalno osiguranje ор: z за
4 Uredba за zakonskom snagom о carinskoj službi | }
y 4 Republike Bosnc i Hercegovine : i 63 Џгефћа sa zakonskom snagom o porezu na dobit LD
та па | preduzeća i по i
/95) | 45 Uredba sa zakonskom snagom o posebnoj naknadi ~ %
m slj. | na uvezenu robu 92 „64 Uredba за zakonskom snagom o porezu na promet jE,
| nepokretnosti 175 00
а img 46 Uredba за zakonskom snagom o osiguranju imovine : :
8/95) 369 92 65 „Uredba за zakonskom snagom о administrativnim |
— | taksama i Tarifi republičkih administrativnih taksa | 6
m 5] 47 Uredba sa zakonskom snagom o Finansijskoj policiji | ||
– Financijskoj policiji 102 јео , i
i . : | 66 Uredba за zakonskom snagom о izmjenama i dop :
а ко 48 Uredba sa zakonskom snagom о porezu па promet паша Лакопа о deviznom poslovanju 189 'Š :
95) proizvoda i usluga |
m 51 .67 Uredba за zakonskom snagom о porezu za обиоца ti
49 Uredba sa zakonskom snagom o posebnom porezu Republike Bosnc i Hcrcegovine 199 |
4 па kahvu 116, А
795) ; 68 Uredba за zakonskom snagom o doprinosu za обио“ |
— 50 Uredba sa zakonskom snagom o posebnom porezu vu Republike Bosne i Hercegovine za državljanč |
n sli- па bcezalkoholna pića 117 Republike Bosne i Hercegovine koji privremeno |N
živce i rade u inozemstvu 190 )
је na 51 Uredba sa zakonskom snagom o posebnom porezu i
/95) па duhanske preradevine 119 69 „Uredba за zakonskom snagom o rasporedivanju рог 4
TIT reza na promet proizvoda ı usluga 190 |;
52 Uredba sa zakonskom snagom o posebnom porezu ||
па пале derivate 23 70 Uredba за zakonskom snagom о dopuni Zakona 0 |
 Sa- sredstvima i finansiranju Armije Republike Bosne | ј
53 Uredbu за zakonskom snagom о posebnom porezu Hercegovine 191 5
па aliyohol : 125 |
od 4
|
i

72 Odluka o postavljenju nerezidentnog ambasadora

55 Uredba sa zakonskom snagom o posebnom porezu a Republike Bosne i Hercegovine u Finskoj 19]

na pivo 9

56 Uredba sa zakonskom snagom о unutrašnjem plat- 73 Odluka o pomilovanju po službenoj dužnosti 192
nom prometu 131 ]

: 74 Odluka о pomilovanju po službenoj dužnosti 192

57 Uredba затакопзкошт зпадош o računovodstvu (рп-

log iskazi iz člana 15) 136

75 Odluka о aboliciji po službenoj dužnosti 193

58 o sa zakonskom snagom o finansijskom poslo- 5 76. Odluka o aboliciji po službenoj dužnožli
u |
59 Uredba sa zakonskom snagom о IČVIZIJI 153 док ропшотацја osodenit lica
iranju javne
=: Узор за zakonskom snagom о finansiran) JV „78 Магебђа o listi esencijalnih lijekova

Strana 20883/100

⚠ Slabije prepoznavanje teksta na ovoj stranici (pouzdanost 83.4 od 100; 15% riječi ispod praga). Provjerite sadržaj na skeniranoj slici prije oslanjanja.

Broj 5 - Strana 208 SLUŽBENI LIST RBiH Petak, 10. februara 1995. во
OOU Bosne i Hercegovine, broj 01-263/03 od |
USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE 21. 9. 1993. godine. 203 ||

Odluka da odrcdbe čl. 14, 15. i 49. odluke o pore- ija prii jenjivanj
дата а (је nevin grada бијен O. O сода o о у
ГО] 1774), O · воаше donijelo odredenih poslova opština и organima uprave
Predsjedništvo Skupštine grada Sarajeva, u vrijeme Sarajeva ЈЕ нота ор ratnog Sanja ("Službeni а
važenja nisu bile u saglasnosti sa Zakonom 202 КВ“, br. 8/92 i 13/94) i odredaba ČI. 27, 29, 34
35, 37. i 39. Odluke o promjenama Statuta Grada
Odluka o tome da Odluka o prikupljanju deviznih ("Službene novine građa Sarajeva", broj 5/92), ко-
sredstava za sanaciju telefonske mreže na području ~ Jima odgovaraju odredbe čl. 51, 53, 74, 75, 80.183.
koje su pokrivale uništene i onesposobljene telefon- Statuta građa Šarajeva ("Službene novine grada Sa-
ske centrale Smještene u PTT objektima Obala broj rajeva", broj 11/92 – Prečišćeni tekst). 204
8, „Васа | Vasin Han, Који je 10. 2. 1993.
godine, p rojem 0101-239/03 donijelo Predu- ||
12 0 IVOR Sarajevo, u vrijeme važenja od DRŽAVNI ZAVOD ДА STATISTIKU
- 2. do 18. 9. 1993. godine, bila u suprotnosti sa леш , ječnoj plati za а i
Uredbom sa zakonskom snagom o deviznom poslo- OI JO RO га Чесете 205
vanju ("Službeni list RBiH”, broj 2/92). 203 ı ; . REI
Д 4 ДЕА 7 ; Saopštenje – заорбепје о rosječnoj bruto zaradi
Odluka da se ukida Privremeni cjenovnik određenih odbosBo lati Задра u Republici Bosni i Herte-
telekomunikacinih usluga Javnog preduzeća PTT govini u 1994. godinii 205 —
Godin:
___
| |j
hh}
4 Са

Izdavač: Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list ВВ – Sarajevo, Ulica Magribija 3 – Poštanski fah 3 – Direktor i odgovorni urednik

ji | Мећтедан ја Huremović – Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 – Redakcijai Pretplata: 663-471 - Računovodstvo; 651-257 – Poslovnica, Malta

i 21, telefon 657-441 – Akontacija pretplate se utvrduje kvartalno, а uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: 10100-603-1396 za dinarsko
poslovanje i računa: 10100-603-639 za devizno poslovanje – Grafička priprema: NIO Službeni list RBiH Sarajevo - Štampa: »OKO« dd sa p. 0.
Sarajevo – Za Štampariju Rasim Rapa - Reklamacijo za пергит јеле brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.