(Utvrđivanje identiteta i osnovna provjera) (1) Prema ovom zakonu, Služba je nadležna da pokreće i vodi postupak utvrđivanja identiteta stranca ako je riječ o postupcima koji su propisani ovim zakonom. (2) Ako je postupak utvrđivanja identiteta stranca, čiji identitet nije moguće odmah utvrditi ili postoje osnovi sumnje u istinitost njegovih navoda o identitetu, započela Granična policija ili policija i ne može ga okončati u roku od šest sati, o tome obavještava Službu što je moguće prije. (3) Postupak utvrđivanja identiteta stranca provodi se po odredbama zakona kojim se uređuje nadležnost Službe i zakona kojim se uređuje nadležnost policijskih službenika u BiH. (4) Postupak utvrđivanja identiteta stranca može obuhvatati i utvrđivanje zakonitosti njegovog boravka u BiH, odnosno utvrđivanje mjesta boravišta ili prebivališta u BiH, dok osnovna provjera uključuje uzimanje biometrijskih podataka u skladu s ovim zakonom i sigurnosne provjere, a može obuhvatiti i utvrđivanje okolnosti nezakonitog prelaska državne granice. (5) Služba može zadržati stranca najduže šest sati ako je potrebno utvrditi njegov identitet ili je potrebno izvršiti osnovnu provjeru iz stava (4) ovog člana, a postoji opasnost da će stranac pobjeći. (6) Prilikom zadržavanja stranca, u skladu sa stavom (5) ovog člana, Služba obavještava stranca o svrsi i načinima osnovne provjere, pravima i obavezama stranca tokom osnovne provjere, uključujući njegovu obavezu da tokom osnovne provjere ostane u određenim objektima, načinu ostvarivanja međunarodne zaštite, te obavezi stranca s nezakonitim boravkom da napusti teritoriju BiH, na jeziku koji stranac razumije ili se opravdano može pretpostaviti da razumije, i to u pisanoj formi ili posredstvom prevodioca. (7) O zadržavanju stranca maloljetnika bez pratnje Služba će obavijestiti centar za socijalni rad. (8) Služba će strancu bez odgađanja omogućiti slobodu kretanja kada prestanu razlozi za zadržavanje, a najkasnije do isteka roka iz stava (5) ovog člana, osim ako je doneseno rješenje o stavljanju stranca pod nadzor. (9) Stranac koji nema dokaze o identitetu dužan je Službi dati izjavu o svom identitetu, te dati biometrijske podatke. (10) Prema strancu koji je dao izjavu o svom identitetu Služba postupa na osnovu ustupljenih podataka do dobivanja drugih podataka ili utvrđivanja stvarnog identiteta stranca. (11) Stranac čiji se identitet ne može odmah utvrditi ili postoje osnovi sumnje u istinitost njegovih navoda o identitetu ili se njegov identitet ne može sa sigurnošću utvrditi u roku iz stava (5) ovog člana može se staviti pod nadzor i može mu se izreći i mjera protjerivanja iz BiH. (12) Nadzor iz stava (11) ovog člana određuje se u skladu s odredbama čl. od 118. do 122., a mjera protjerivanja u skladu s odredbama čl. 105. (Mjera protjerivanja) i 106. (Razlozi za izricanje mjere protjerivanja) ovog zakona. (13) Uslovi, način i druga pitanja značajna za osnovnu provjeru i zadržavanje stranca u smislu st. (4) i (5) ovog člana uređuju se podzakonskim propisima koje donosi Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva. POGLAVLJE II. ULAZAK STRANACA U BiH Odjeljak A. Ulazak u BiH
čl. 14. Zakona o strancima, „Sl. glasnik BiH" br. 63/23 (prečišćeni tekst — neslužbeno)