Svjedok će se prethodno upozoriti da je dužan da govori istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da može na svoj iskaz biti zaklet, pa će mu se predočiti i posljedice davanja lažnog iskaza. Od svjedoka će se zatim uzeti opći osobni podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i bračno stanje. Ako je potrebno, svjedok će biti ispitan i o okolnostima koje se tiču njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kom je riječ, a osobito o njegovim srodničkim odnosima prema strankama. Službena osoba koja vodi postupak ukazat će svjedoku na koja pitanja može uskratiti svjedočenje. Nakon toga svjedoku će se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat će se da iznese šta mu je o tome poznato. Nije dopušteno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti. Svjedok će se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono što svjedoči.
čl. 176. Zakona o upravnom postupku Federacije BiH, „Sl. novine FBiH" br. 2/98 (prečišćeni tekst — neslužbeno)