Muzej pribavlja muzejski materijal iskopavanjem, kupovinom, razmjenom, poklonom i zavještanjem. Ugovor o kupovini, razmjeni i poklonu sastavlja se u pisanoj formi. Muzejskim materijalom smatra se i: a) materijalno kulturno naslijeđe i b) nematerijalno kulturno naslijeđe. Materijalno kulturno naslijeđe podrazumjeva ono što je stvorila priroda ili stvorio čovjek svojim radom i to: a) proizvodi prirode: 1) minerali, 2) rude, 3) biljni svijet, 4) životinjski svijet. b) proizvodi ljudskog rada: 1) oruđe, 2) oružje, 3) odjevni predmeti, 4) ukrasni predmeti, 5) proizvodi kućne radinosti, 6) proizvodi zanatstva, 7) umjetnička ostvarenja. Nematerijalno kulturno naslijeđe su znanja, umjeća i vještine koje se odnose na prirodu i čovjeka i koje predstavljaju osnovu za proizvodnju materijalnih kulturnih dobara, koja se prenose sa generacije na generaciju, i pružaju osjećaj identiteta i kontinuiteta, a sa ciljem njegovog očuvanja, koje zajednice, grupe i pojedinci prepoznaju kao dio svog kulturnog naslijeđa i to: a) jezik i govor, b) usmena predanja, c) književnost i drugi oblici jezičkog izražavanja, d) izvođačke umjetnosti: 1) muzika, 2) pjesme, 3) igre i drugi izvođački oblici, e) znanja o pojavama i procesima u društvu koji svjedoče o razvoju prirode i društva od praistorije do danas, f) znanja i društvene prakse o običajima, vjerskim običajima, obredima i svečanostima i vještine stečene na osnovu toga, g) vještine koje se odnose na tradicionalne zanate, h) originalni postupci i načini izrade umjetničkog djela. Očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa provodi se čuvanjem zapisa o njima, kao i podsticanjem njihovog prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama. Kantonalni ministar nadležan za kulturu (u daljem tekstu: ministar) na prijedlog Muzeja Sarajeva, u roku od šest mjeseci, donijeti će Pravilnik o evidentiranju i načinu čuvanja zapisa o nematerijalnom kulturnom naslijeđu.
čl. 8. Zakona o muzejskoj djelatnosti, „Sl. novine KS" br. 13/17