Vrijednost svih poklona primljenih u toku jedne kalendarske godine od istog poklonodavca čini jednu poreznu osnovicu. Ako se nasljeđe ili poklon sastoji iz imovine na koju se plaća porez na nasljeđe i poklon i iz imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine koja podliježe porezu odbija se srazmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu. Ako se nasljednik odrekne prava nasljedstva u korist drugog lica bez naknade, odnosno protunaknade, stopa poreza na nasljeđe i poklon utvrđuje se prema prometnoj vrijednosti nasljednog dijela imovine, zavisno o nasljednom redu lica koje je naslijedilo imovinu na osnovu odreknuća u odnosu na ostavioca.
čl. 15. Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon, „Sl. novine TK" br. 14/09