Založni povjerilac može založenu pokretnu stvar koju drži dalje založiti u granicama svog prava, na pravnom osnovu i na način određen za osnivanje dobrovoljnog založnog prava (podzaložno pravo). Povjerilac potraživanja osigurane založnim pravom na nepokretnosti može, u granicama svog prava na namirenje iz te nepokretnosti, osnovati na postojećem založnom pravu (hipoteci) novo založno pravo u korist trećeg lica (nathipoteka), uz pisano obavještavanje založnog dužnika. U slučaju da je založni dužnik obaviješten da je zalog dalje založen podzaložnom povjeriocu, odnosno sticaocu nathipoteke, može podmiriti dug svom povjeriocu samo ako na to pristane imalac podzaložnog prava, odnosno nathipoteke, ili uz polaganje duga u sud. U protivnom, zalog ostaje založen za podzaložnog, odnosno nathipotekarnog povjerioca. U slučaju postojanja protivljenja, založnog dužnika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, založni će povjerilac odgovarati i za slučajnu propast i oštećenja zaloga do kojih inače ne bi došlo.
ⓘ Konsolidovani tekst — jedna epoha obuhvata više službenih brojeva; pojedinačne izmjene nisu zasebno datirane.
čl. 153. Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske, „Sl. glasnik RS" br. 124/08, 3/09 (ispravka), 58/09, 95/11, 60/15, 18/16 (odluka US RS) i 107/19 (prečišćeni tekst — neslužbeno)